Federalno ministarstvo okoliša i turizma donijelo je rješenja kojima je utvrđeno da za projekte vjetroelektrana “Slovinj” (138 MW) i “Dževa” (46 MW) na području općine Glamoč nije potrebno provoditi daljnju procjenu utjecaja na okoliš kroz izradu Studije utjecaja na okoliš.

Time je investitor, kompanija “Vjetroelektrane d.o.o. Glamoč”, uspješno okončao još jednu važnu fazu administrativne procedure na putu ka dobijanju odobrenja za gradnju.

Investicija vrijedna oko 250 miliona eura

BiznisInfo.ba je još krajem prošle godine objavio da je riječ o projektu ukupne vrijednosti oko 250 miliona eura, odnosno gotovo pola milijarde konvertibilnih maraka.

Prema informacijama kojima raspolažemo, iza investicije stoji hrvatski poduzetnik Franjo Pašalić, jedan od najuspješnijih biznismena u regiji i vlasnik niza velikih turističkih i energetskih projekata.

Ukupna snaga 184 MW

Projekt obuhvata dvije velike vjetroelektrane. Vjetroelektrana Dževa imat će instaliranu snagu od 46 MW i sastojat će se od osam vjetroagregata.

Znanto veći projekt je VE Slovinj, planirane snage 138 MW, sa ukupno 23 vjetroturbine. Ukupno će ove dvije elektrane raspolagati instaliranom snagom od 184 megavata, što ih svrstava među najveće vjetroenergetske projekte u Bosni i Hercegovini.

Ministarstvo: Studija nije potrebna

U obrazloženju rješenja Federalnog ministarstva okoliša i turizma navodi se da, nakon provedene prethodne procjene i razmatranja svih dostavljenih dokaza i mišljenja nadležnih institucija, nije utvrđena potreba za provođenjem pune Studije utjecaja na okoliš.

Istaknuto je da projekt nije obuhvaćen kategorijama za koje je takva studija obavezna te da se, uz provođenje propisanih mjera zaštite okoliša, ne očekuju značajni negativni utjecaji na okoliš i zdravlje ljudi.

Još jedan korak do gradnje

Ova odluka ne predstavlja građevinsku dozvolu, ali uklanja jednu od važnih administrativnih prepreka i omogućava nastavak postupka pribavljanja preostalih odobrenja potrebnih za početak izgradnje.

Po realizaciji projekta, područje Glamoča trebalo bi dobiti jedan od najvećih kompleksa vjetroelektrana u Bosni i Hercegovini, a investicija vrijedna gotovo pola milijarde maraka dodatno će ojačati sektor obnovljivih izvora energije u zemlji.

Ko je Franjo Pašalić?

Franjo Pašalić rođen je u Supetru na Braču, od majke Dalmatinke i oca porijeklom iz Šujice kod Tomislavgrada. Odrastao je i školovao se u Sarajevu, gdje je, kako često ističe, proveo ključne godine života.

Poslovnu karijeru gradio je u Njemačkoj, a početkom devedesetih se vraća u Hrvatsku gdje započinje niz velikih investicija.

Najpoznatiji je kao vlasnik luksuznih kompleksa Marina Frapa u Rogoznici i Dubrovniku, koji spadaju među najprestižnije marine u ovom dijelu Evrope.

Mega projekti u Hrvatskoj i Turskoj

Trenutno je u fokusu njegov Medine Resort u Rogoznici – planirani luksuzni turistički kompleks vrijedan oko 300 miliona eura, koji se prostire na 12 hektara zemljišta uz samu obalu.

Pašalić je investicije proširio i van regije – vlasnik je brodogradilišta u Turskoj, gdje je izgrađena i njegova superjahta “Domenika”, vrijedna oko 15 miliona eura. U tom pogonu planirana je i proizvodnja vlastite linije luksuznih plovila.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Zeleno svjetlo za jedan od najvećih energetskih projekata u BiH: Franjo Pašalić ulaže 500 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Na forumu su se u prvom dijelu obratili guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković te John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi SAD, piše Raport.

Nakon njih, prezentaciju je održao ambasador BiH pri UN-u te profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Zlatko Lagumdžija.

Veliki projekt u Goraždu

Upravo je tokom prezentacije o energetskim potencijalima i obnovljivim izvorima Lagumdžija otkrio da se sprema ogromna investicija vrijedna 1,2 milijarde eura i to u Goraždu!

Kako je Lagumdžija kazao tokom prezentacije plan je da se u BPK, između Goražda i Ustikoline izgrade četiri solarne i jedna vjetroelektrana.

– Ovih pet projekata ima dva do tri puta veći kapacitet nego sve što je do sada instalirano. Meni kada su rekli Goražde, ja sam se smijao. Ali ljudi od tehnike su skontali da glavni vodovi koji spajaju istok i zapad upravo prolaze tuda. I tu kod Goražda imate prostor koji je bogat suncem i vjetrom i desilo se čudo – kazao je.

On je pokazao sliku kako bi sve to izgledalo.

– Poređena radi, Južna interkonekcija i ovo je teško oko 2,5 milijardi eura. Kompanija BEH i Južna interkonekacija. I ništa od toga ne dolazi iz budžeta, to je 2,5 milijardi eura strane investicije – naveo je Lagumdžija.

On je istakao da bi kompanija izgradila svu infrastkturu i koristila je 30 godina kao koncesiju koju bi plaćala BPK. Nakon 30 godina, sva infrastruktura prelazi u vlasništvu Kantona.

Detalji velike investicije

Iz organizacije Ekonomskog foruma Raport je dobio više detalja. Dakle, radi se kompaniji Balkan Energy Holdings (BEH) koja je već registrirana u Goraždu.

Ukupana kapacitet je 1.100 MW, koji obuhvata razvoj 800 MW solarnih elektrana i 300 MW vjetroelektrana.

Riječ je o investicionom ciklusu vrijednom do 1,17 milijardi eura, koji se realizuje kroz fazni razvoj u narednih pet godina, počevši od inicijalne solarne elektrane snage 100 MW.

Ogroman potencijal projekta

– U kontekstu ukupnih stranih direktnih investicija u BiH, koje su u proteklih 30 godina iznosile približno 10,6 milijardi eura, ovaj projekat samostalno predstavlja jedan od najznačajnijih investicionih impulsa, otvarajući prostor za novi razvojni ciklus u energetskom sektoru – naveli su.

Realizacija projekta odvija se uz podršku međunarodnog investicionog partnera NovaLight Capital Ltd, kompanije sa investicionim portfoliom većim od dvije milijarde eura i više od 3.000 MW projekata u razvoju širom svijeta.

– Učešće ovakvog partnera dodatno potvrđuje međunarodnu vjerodostojnost projekta i njegov potencijal da privuče dodatni kapital i strateške investicije u Bosnu i Hercegovinu – istakli su.

Goražde postaje važan energetski centar

Projekat Goražde ima potencijal da značajno transformiše energetsku poziciju zemlje. Njegova realizacija znači povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta, smanjenje ovisnosti o uvozu električne energije i jačanje uloge Bosne i Hercegovine na regionalnom energetskom tržištu.

Istovremeno, projekat predstavlja konkretan korak ka usklađivanju sa evropskim klimatskim i energetskim ciljevima.

Kako dalje navode, pored energetskog značaja, očekuje se i snažan ekonomski efekat kroz razvoj lokalne infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje investicione aktivnosti u regiji.

Za Bosansko-podrinjski kanton Goražde, ovaj projekat predstavlja razvojnu prekretnicu koja može dugoročno promijeniti ekonomsku dinamiku regije i pozicionirati je kao važan energetski centar.

– Prirodni resursni potencijal područja Goražda dodatno ide u prilog realizaciji projekta. Veliki broj sunčanih sati, povoljan solarni i vjetropotencijal, kao i pristup prenosnoj mreži i ENTSO-E sistemu, stvaraju uslove za stabilnu i konkurentnu proizvodnju električne energije.

U konačnici, Projekat Goražde ne predstavlja samo još jednu investiciju u energetiku. Riječ je o strateškom investicionom ciklusu koji ima potencijal da dugoročno promijeni poziciju Bosne i Hercegovine – iz uvoznika energije u aktivnog proizvođača i izvoznika, te da otvori vrata novom talasu međunarodnih investicija – zaključili su investitori.

The post Mega investicija u BiH: 1,2 milijarde eura za energetski projekt u Goraždu appeared first on Biznis Info.

Time je uspostavljen okvir saradnje za potencijalni razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Azerbajdžanu.

Podsjetimo da je ENNA grupa u vlasništvu najbogatijeg hrvatskog poduzetnika Pavla Vujnovca, te da ima velike regionalne ambicije i već je počela širenje u BiH.

Naglasak na solarnim i vjetroelektranama

Memorandum podrazumijeva da će AREA i ENNA sarađivati na procjeni prilika u području obnovljivih izvora energije u Azerbajdžanu te na utvrđivanju ključnih uvjeta za ekonomski održiva ulaganja, s naglaskom na projekte obnovljivih izvora energije, naročito solarnih elektrana i vjetroelektrana.

Okvir saradnje predviđa uspostavu zajedničkog Upravnog odbora, sastavljenog od predstavnika AREA-e, relevantnih azerbajdžanskih energetskih institucija i ENNA grupe, koji će usmjeravati i nadzirati aktivnosti koje se provode temeljem Memoranduma te donositi odluke zajedničkim dogovorom.

Ovaj Memorandum predstavlja važan korak u međunarodnom širenju energetskog segmenta ENNA grupe i značajnu prekretnicu u jačanju prisutnosti kompanije na inozemnim tržištima.

Jedna od prvih firmi iz Evrope

Potpisivanjem Memoranduma ENNA je postala prva hrvatska kompanija i jedna od prvih evropskih kompanija koja je osigurala okvir saradnje koji bi, uz daljnje procjene i potrebna odobrenja, mogao rezultirati ulaganjima u projekte obnovljivih izvora energije u Azerbajdžanu.

– Azerbajdžan nastavlja stvarati uvjete za razvoj konkurentnog i održivog sektora obnovljivih izvora energije… Kroz strateška partnerstva i razmjenu znanja nastojimo otključati potencijal obnovljivih izvora energije u zemlji te omogućiti komercijalno održiva, dugoročna ulaganja koja doprinose zelenoj energetskoj tranziciji Azerbajdžana – izjavio je Javid Abdullayev, direktor AREA-e.

Boštjan Napast, predsjednik Uprave ENNA grupe, rekao je da ovaj Memorandum predstavlja značajan iskorak ENNA grupe na međunarodnim tržištima i potvrđuje ambiciju firme da doprinosi energetskoj tranziciji kroz dugoročna i kvalitetna partnerstva.

Komercijalni projekti

– Prilike za sudjelovanje u projektima obnovljivih izvora energije u Azerbajdžanu rijetke su i strateški važne. Ponosni smo što smo prepoznati kao vjerodostojan partner te se radujemo suradnji s Ministarstvom energetike na procjeni potencijala održivih i komercijalno utemeljenih projekata – izjavio je Napast.

Memorandum o razumijevanju utvrđuje okvir za saradnju tokom početnog razdoblja od 12 mjeseci, usmjeren na zajedničke aktivnosti procjene, razmjenu stručnosti i pripremu uvjeta koji bi mogli podržati buduća ulaganja u obnovljive izvore energije.

The post Najbogatiji Hrvat ulazi u velike energetske projekte u Azerbajdžanu appeared first on Biznis Info.