Ovaj događaj okupio je više od 700 poslovnih ljudi iz cijele Evrope, koji su na jedan dan preuzeli uloge „zastupnika“ u Evropskom parlamentu. Događaj je održan u plenarnoj dvorani Evropskog parlamenta u Briselu, u organizaciji Eurochambresa, u saradnji s Evropskim parlamentom.

Tokom zasjedanja, poduzetnici su raspravljali i glasali o ključnim temama koje su u središtu aktuelnih evropskih političkih debata. U okviru tri plenarne sesije EPE-a razmatrana su najvažnija pitanja za budućnost evropske privrede, od uloge Evrope u globalnoj trgovini i osiguravanja konkurentnosti kroz pristupačno i integrirano jedinstveno tržište, do načina na koje dekarbonizacija i prelazak na održive industrijske modele mogu postati pokretač rasta, inovacija i zapošljavanja.

Prilika za doprinos kreiranju politika

Učešće privredne delegacije BiH, koju je predvodio dopredsjednik Komore dr. sc. Vjekoslav Vuković, bila je prilika da bh. poslovna zajednica aktivno doprinese kreiranju politika Evropske unije, tržišta na koje BiH izvozi 72 % svojih proizvoda.

„Evropska unija mora se mnogo više angažirati sa zemljama kandidatkinjama kako bi ih efikasno integrirala u jedinstveno tržište. Većina naših partnera smatra da EU treba primijeniti pragmatičan i ubrzan pristup u partnerstvima s trećim zemljama. Kada su u pitanju geopolitičke tenzije, mnoga poduzeća smatraju da EU nije dovoljno učinila u sklapanju sporazuma o slobodnoj trgovini, a ti izazovi postaju usko grlo u lancima opskrbe, poskupljujući transport i repromaterijal. Zato je ključno da EU konkretno podrži zemlje kandidatkinje u njihovim EU integracijama“, rekao je dopredsjednik Vuković.

Glas poduzetnika

EPE 2025, najznačajniji privredni susret u Evropi u posljednje dvije godine, predstavlja glas poduzetnika u vezi sa strategijama i izazovima s kojima se suočava evropski kontinent.

„Izuzetno je značajno da su predstavnici bh. privrede po drugi put prisutni na ovom događaju. EU je najveći vanjskotrgovinski partner naše zemlje i najbogatije tržište na svijetu, s kojim dijelimo standarde, tradiciju i izazove. Ta granica jednog dana neće postojati u današnjem obliku, kada Bosna i Hercegovina bude zvanično dio jedinstvenog evropskog tržišta“, rekao je član bh. delegacije iz kompanije AS Holding, Vedad Halilović.

Događaj je omogućio neposredan dijalog između poslovne zajednice i visokih predstavnika institucija EU, s ciljem boljeg razumijevanja izazova i potreba europskih kompanija.

Otvorene diskusije o zajedničkim problemima

„Bilo mi je veliko zadovoljstvo biti dio delegacije Bosne i Hercegovine na ovom važnom događaju. Imao sam priliku uvidjeti izazove s kojima se suočavaju biznisi u EU, ali i čuti smjernice i strategije za ključne teme kao što su Green Deal, EU kao jedinstveno tržište, umjetna inteligencija i globalne promjene. Posebno mi je bilo zanimljivo vidjeti iz prve ruke u kojem smjeru EU ide i razumjeti koji problemi najviše pogađaju biznise. Bh. biznisi se moraju pripremiti za nadolazeće promjene, jer će nova pravila i izazovi oblikovati tržište na kojem već sada poslujemo“, rekao je Sandro Zovko iz kompanije ZGI Inspect.

Na EPE je učestvovala i predstavnica Mikroelektronike AD Sanja Praštalo koja je istakla, između ostalog, da su na događaju date smjernice za one koji žele sarađivati s EU.

„Kroz otvorene diskusije bilo je jasno da se i mi u Bosni i Hercegovini susrećemo sa sličnim problemima kao privrednici u EU te da zajedničkim pristupom, inovacijama i razmjenom iskustava možemo graditi otpornije i konkurentnije poslovno okruženje. Posebno inspirativan dio skupa bili su govori uspješnih evropskih privrednika, koji su iskazali snažnu vjeru u brz oporavak i napredak privrede. Njihove poruke podsjećaju da je preduzetništvo ključni stub razvoja modernog društva – pokretačka snaga promjena, inovacija i rasta. Zahvalna sam Vanjskotrgovinskoj komori BiH i Eurokomori na podršci i prilici da budem dio ovog značajnog iskustva”, kazala je Praštalo.

Niz sastanaka s privrednicima iz Evrope

Predstavnici bh. kompanija i VTK BiH tokom boravka u Briselu održali su niz sastanaka s privrednicima iz drugih evropskih zemalja. Predstavnik kompanije FEAL Vinko Mikulić ocijenio je da je zbog toga prisustvo ovom događaju bilo izuzetno korisno.

„Jasno i nedvosmisleno izražena je potreba za reformama koje vode ka pojednostavljenju i olakšanju poslovanja, ali i ka osnaživanju jedinstvenog evropskog tržišta. Osim uvida u smjerove budućih politika Unije, EPE 2025 bio je idealna prilika za uspostavljanje kontakata i saradnje s firmama i partnerima iz cijele Europe“, istakao je Mikulić.

Tokom EPE-a, poduzetnici su slali poruke o potrebama i prioritetima poslovne zajednice, a rezultati glasanja bit će objedinjeni i predstavljeni Evropskoj komisiji i Parlamentu kao „glas evropskih poduzetnika“.

The post Privredna delegacija BiH na Evropskom parlamentu poduzeća 2025. appeared first on Biznis Info.

Kako smo ranije objavili, u prvih pet mjeseci ove godine izvoz iz Bosne i Hercegovine je iznosio 6 milijardi i 640 miliona KM, što je za 8,5 posto manje nego u istom periodu 2023. godine.

Istovremeno je uvoz bio 11 milijardi i 682 miliona KM, što je rast za 4,6 posto. Pokrivenost uvoza izvozom je iznosila 56,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 5 milijardi i 42 miliona KM.

Vuković nam je kazao da se to dešava zbog ukupnih ekonomskih kretanja u Evropskoj uniji u koju mi najviše izvozimo.

– Drugi razlog je pad izvoza električne energije. Dakle, nemamo industriju dovoljno razvijenu koja će apsorbirati našu proizvodnju električne energije. Sad smo za šest mjeseci u padu 380 miliona KM samo kod izvoza struje – kazao nam je Vuković.

Dodao je da treba sagledati sve komponente bez da se širi panika, te da za to nema razloga.

– Ako gledate ukupni razvoj ekonomije, mi ćemo do kraja godine zabilježiti rast. To su one varijacije koje se dešavaju, jer ukoliko jenjava tržište Evropske unije u koje izvozite 70 posto roba, sasvim je logično da je potražnja manja. Međutim, kako recesija prestaje tamo, opet se okreću Bosni i Hercegovini zbog efekata „nearshoringa“, puno smo bliži i produktivniji za neke robe nego da ih uvozite iz Kine, a lanci dobave su popucali – naglasio je naš sagovornik.

Kada je riječ o električnoj energiji, dodao je da se pojavljuje problem kada nema velikih potrošača koji će apsorbirati proizvedenu struju.

– Mi stalno govorimo o potrebi investiranja u nove izvore. Sada imamo porast kad je u pitanju energija iz obnovljivih izvora, ali gdje ćemo s tom energijom? BiH je samodostatna da proizvede dovoljno električne energije za svoje potrebe. Nemamo potrebe za uvozom električne energije, ali zbog tih balansa i potreba: kako se izvozi tako se i uvozi – istaknuo je Vuković.

Ukazao je da je problem što BiH nema svoju berzu električne energije.

Upitali smo ga i o glavnim pokretačima razvoja naše industrije, te o usponu namjenske industrije koji je evidentan.

– Nama su glavni pokretači metalska i elektro industrija, oni su 40 posto ukupnog udjela u industriji BiH. Namjenska je jedan dio toga. Normalno, kako se razvijaju svjetske krize potražnja za tim robama danas je mnogo veća – pojasnio je.

The post Vuković za BiznisInfo.ba o padu bh. izvoza: Dva su razloga! appeared first on Biznis Info.

Tokom jučerašnje posjete, razgovarano je i o potencijalima i uslugama koje Luka Ploče može pružiti izvozno orijentisanim kompanijama iz Republike Srpske i Federacije BiH /FBiH/, saopšteno je iz Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa.

Govoreći o zaštiti domaće proizvodnje, Košarac ukazao je na značaj otvaranja novih tržišta za plasman domaćih proizvoda, pri čemu je saradnja sa regionalnim lukama od izuzetnog značaja.

“Naše opredjeljenje je da privrednicima iz Republike Srpske i FBiH omogućimo izbor, kako bi svoje proizvode mogli izvoziti koristeći kapacitete i usluge regionalnih luka, poput Luke Ploče i Luke Bar. Zbog toga sam od Spoljnotrgovinske komore /STK/ BiH zatražio da u što kraćem roku dostavi spisak domaćih privrednih subjekata iz različitih industrijskih grana, koji su zainteresovani za poslovanje sa Lukom Ploče, kako bismo u narednom periodu mogli konkretizovati tu saradnju”, poručio je Košarac.

On je najavio da će o ovoj temi razgovarati i sa zvaničnicima Crne Gore, nakon formiranja novog saziva Vlade.

Budući da je u Trebinju planirano formiranje slobodne ekonomske zone, na jučerašnjem radnom sastanku razgovarano je i o prednostima lokacija oslobođenih od carinskih i poreskih izdvajanja.

Sagovornici su konstatovali da pozitivne prakse i znanja predstavnika Luke Ploče mogu u značajnoj mjeri doprinijeti efikasnoj realizaciji planiranih aktivnosti na izgradnji slobodne ekonomske zone u Trebinju.

U tom kontekstu, Košarac je najavio da će posredovati u što skorijoj organizaciji uzvratne posjete delegacije Luke Ploče Trebinju, s ciljem razmjene iskustava.

Nakon radnog sastanka upriličen je obilazak Luke Ploče, tokom kojeg su gosti upoznati o lučkoj infrastrukturi, kapacitetima i uslugama.

Košarac je posjetio Luku Ploče u pratnji gradonačelnika Trebinja Mirka Ćurića i predsjednika STK BiH Vjekoslava Vukovića.

The post Košarac i Vuković posjetili Luku Ploče: Cilj je jačanje izvoza appeared first on Biznis Info.

Predstavnicima Vijeća prezentirani su privredni potencijali Bosne i Hercegovine i aktivnosti Komore usmjerene ka promociji prirodnih i izvoznih potencijala kojima BiH raspolaže.

Govoreći o trgovinskoj saradnji dvije zemlje, predsjednik Vuković je kazao da vanjskotrgovinska razmjena nije zadovoljavajuća i da ima prostora za unapređenje.

Privrednici iz Kuvajta su iskazali interes za intenziviranje saradnje s Bosnom i Hercegovinom, te istakli zainteresiranost za povezivanje s kompanijama iz oblasti proizvodnje vode, svježeg voća i povrća, mesa, meda i konditorskih proizvoda.

Na kraju sastanka dogovoreno je održavanje prezentacije potencijala za saradnju i poslovnih susreta privrednika dvije zemlje.

The post Kuvajt želi bolju privrednu saradnju s BiH appeared first on Biznis Info.

Vuković je istakao da bi se šteta nanesena privredi BiH mogla okarakterisati kao nešto što bi se moglo nivelisati do 2022. godine.

“Već nanesena šteta se ogleda u smanjenom izvozu, mnoge firme su izgubile partnere jer isporuke nisu nastavljene”, naveo je Vuković i dodao kako BiH, kao izvozno orijentisana i uvozno zavisna zemlja, nema sistem koji bi je zaštitio od spoljnih uticaja.

On je rekao da su svi privredni sektori pogođeni zbog pandemije, ali da je svijetla tačka agroindustrija kojoj se treba posvetiti više pažnje u budućnosti.

Vuković je za “Glas Srpske” napomenuo da se domaća ekonomija godinama, suočena sa problemima, sada nalazi pred novim izazovom usporenosti privrede i zabrinjavajućim posljedicama zbog pada aktivnosti i masovnog gubitka radnih mjesta usljed posljedica pandemije.

Šansa za domaću privredu postoji ako se, prema njegovim riječima, shvati da ona treba biti ispred svega.

“Pažnju treba posvetiti farmaceutskoj i industriji namještaja i tekstila, kao i turizmu, te IKT industriji. Dobra prilika je i u elektroenergetskom sektoru”, rekao je Vuković.

On je dodao da vlasti treba da pomognu poslodavcima da sačuvaju radna mjesta, da je jedini pravi put da Vlada preduzima mjere s čim se već počelo, te naglasio da će se uskoro morati donijeti i dugoročne mjere jer treba biti spreman da će sve ovo trajati.

On je rekao da nadležne institucije treba da budu spremne da pomognu pojedincima da nađu posao, olakšaju pristup kreditima, te osiguraju podršku preduzećima da obnove svoje poslovanje.

Za jačanje domaće privrede, smatra neopohodnim političku stabilnost i pozitivno poslovno okruženje, kao i to da treba insistirati i na jednakom tretmanu domaćih i stranih investitora.

“BiH će se naći u izuzetnim teškoćama zbog pada javnih finansija. Pad proizvodnje i potrošnje vodiće smanjenju PDV-a, akciza i putarina, a gašenje radnih mjesta smanjivaće obim doprinosa za PIO i zdravstvo. Budžeti će morati preuzeti veći dio isplata penzija od planiranih u ovoj godini”, smatra Vuković.

Srna

The post Vuković: Blagi oporavak naredne godine ako ne bude drugog talasa virusa appeared first on Biznis Info.

Tijekom sastanka razgovarano je o brojnim pitanjima vezanim za poslovanje tvrtke kao i aktivnostima Komore.

Predstavnici tvrtke ArcelorMittal  su se osvrnuli na posljedice uvodjenja zaštitnih mjera EU koje su ograničile područje prodaje njihovih proizvoda.

Posebno je razmatran pokrenuti postupak ispitivanja uvođenja mjera zaštite od prekomjernog uvoza rebrastog betonskog čelika u šipkama (postupak pokrenula Srbija) s obzirom da je tržište Srbije značajno izvozno tržište BH metalne industrije.

Predsjednik Vuković je istakao da će Komora u skadu sa svojim nadležnostima i mogućnostima učiniti sve moguće napore kako bi se zaštitili interesi tvrtke ArcelorMittal, ali i domaće industrije čelika u cijelosti.

The post Predsjednik VTK na sastanku sa predstavnicima ArcelorMittala appeared first on Biznis Info.

Odgovore na ova pitanja pronađite u redovnom sedmičnom pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja u BiH kojeg vam donose ProCredit Bank i BiznisInfo.

10. Posao od 805 hiljada KM: Glasačke listiće štampat će sarajevska firma

Centralna izborna komisija BiH je donijela Odluku o izboru najpovoljnijeg ponuđača, kojom se Okvirni sporazum za nabavku usluga štampanja i pakovanja glasačkih listića za Lokalne izbore 2020. godine dodjeljuje ponuđaču “Unioninvestplastika” Sarajevo.

Ponuđaču „Unioninvestplastika“ Sarajevo će, nakon pravosnažnosti navedene odluke i nakon što budu ispunjeni zakonski uslovi, biti dodjeljen okvirni sporazum na ukupnu vrijednost u iznosu od 688.485 KM bez PDV-a, odnosno 805.528 KM sa PDV-om, na period do dvije godine.

9. Nova sarajevska žičara imaće 40 kabina i koštati 20 miliona KM

Video sa detaljima o žičari od Betanije prema Nahorevskim brdima predstavljen je ove sedmice. Projekat žičare Betanija – Nahorevska brda predviđa tip “detachable” gondole i ukupnu dužinu trase od oko 2,5 km.

Brzina kretanja žičare biće do 6 metara u sekundi a nominalni kapacitet 1.400 putnika na sat. Broj kabina će biti između 36 i 40 a u svakoj od njih biće po 10 mjesta. Rastojanje između stubova biće 250 metara a minimalna visina od prepreke 3 metra. Procjenjena vrijednost investicije je oko 20 miliona KM a vijek trajanja žičare je 40 godina.

8. Standard ulaže 200.000 KM, zaposlit će još 50 ljudi

Poslovni plan prnjavorskog “Standarda” početkom godine, kaže vlasnik Edin Dacić, bio je rast 30 posto i zapošljavanje sto dodatnih radnika. Pandemija korona virusa je u jednom trenutku usporila plan, a onda se dogodila ekspanzija. Do sada su uspjeli da zaposle 42, a sada traže još 50 novih radnika, jer im je knjiga narudžbi do kraja godine popunjena i žele pošto-poto da ispoštuju svog kupca Ikeu.

– Mi činimo sve da privučemo interesovanje ljudi svih profila. Za sve ima mjesta kod nas, da li da se radi o proizvodnji, inženjerima, u pripremi, kontroli kvalitete. Jako smo zainteresovani da nastavimo naš kurs rasta i da realizujemo sve naše programe razvoja – kaže Edin Dacić, predsjednik Upravnog odbora “Standard” Prnjavor.

7. Proizvodnju iz Hrvatske seli u BiH i Srbiju

Vijest o zatvaranju firme Meggle u Osijeku, gašenje proizvodnje i otpuštanje 160 radnika, na noge je digla i javnost i političku scenu u Slavoniji. U saopštenju koje je firma poslala u četvrtak, izostavljena je, kako je otkrio župan Ivan Anušić, jedna važna informacija.

– Nisu rekli da se proizvodnja seli u Bihać i Kragujevac, dakle u BiH i Srbiju. Razlozi su vrlo jednostavni: jeftiniji način poslovanja i možda jednostavniji način funkcioniranja. U ovom trenutku te informacije nemam, ali pretpostavljam, s obzirom na to da se proizvodnja seli u te dvije zemlje, da je to to – poručio je župan Ivan Anušić.

6. Kreće izgradnja posljednje dionice ceste do Neuma

U sjedištu JP Ceste Federacije BiH ove sedmice je potpisan ugovor za izgradnju posljednje dionice ceste do jedinog bh. grada na moru. Riječ je o ugovoru za izgradnju ceste Neum – Stolac, odnosno dionica Hutovo – Cerovica i Cerovica – Stolovi. Izvođač radova je konzorcij kompanija Hering d.d. Široki Brijeg i Cestar d.o.o. Split. Vrijednost ugovora je 17.741.636 KM bez PDV-a a rok izvođenja je 14 mjeseci.

Dionica Hutovo – Cerovica – Stolovi je posljednja dionica kojim će se kompletirati izgradnja ceste Neum – Stolac koja je dio Programa modernizacije cesta u FBiH. Za cjelokupan projekat izgradnje ceste Neum – Stolac će biti utrošena 72 miliona KM. Očekivani završetak svih radova na ovoj dionici je kraj 2021. godine.

5. Bh. planina dobija resort vrijedan 50 miliona KM

Novo hotelsko-apartmansko naselje bit će izgrađeno na Ravnoj planini, na Palama, odnosno na polaznoj stanici gondole “Jahorina Express” i prostirat će se na ukupnoj površini od 25.000 m2.

Kompleks će se sastojati od 3 hotela visoke kategorije od kojih je jedan u sklopu postojećeg turističko-ugostiteljskog objekta “Gondola” u vlasništvu firme “Majnex” doo, druga dva kao investicija individualnih investitora i 16 objekata sa apartmanima ukupne korisne površine 15.000 m2 koji su namijenjeni prodaji.

Procijenjena ulaganja u cjelokupan kompleks je oko 50 miliona KM, a radi se o modernim, luksuznim smještajnim jedinicama u kojim će biti primijenjena nova rješenja i tehnologije “pametnih kuća”.

4. Bh. kompanija proizvela peć za veliki “Boeing”

Ove sedmice je iz kruga kompanije „Almy Metalno“ izvršena isporuka dijela peći za stabilizaciju i učvršćivanje materijala težine 170 tona po narudžbi kompanije „Ebner“ iz Linza u Austriji. Izvođači radova su sestrinske kompanije „Water Jet Has“ i „Ćosićpromex GmbH“. Otpremljeno je šest kamiona specijalnog transporta kao i deset normalnih šlepera prateće opreme.

Peć za stabilizaciju i učvršćivanje materijala je 100 posto bosansko-hercegovački proizvod. Treba napomenuti da će pomenutu peć koristiti svjetski poznata kompanija „Boeing“.

3. Iz MALComa za BiznisInfo otkrili detalje o objektu na mjestu Hotela Pošta

Informacija koju je objavio poslovni portal BiznisInfo o planiranoj izgadnji objekta na mjestu starog hotela Pošta, i podzemne garaže, izazvala je mnogo pažnje u javnosti. Iz kompanije MALCom za BiznisInfo ekskluzivno su komentarisali izgradnju objekta na lokaciji hotela Pošta u Sarajevu, prekoputa Narodnog pozorišta. Također su nam ekskluzivno ustupili fotografiju budućeg objekta. 

2. Vuković za BiznisInfo: Šansa postoji, ekonomija nam treba biti ispred svega!

Ukoliko ne bi bilo najavljenog drugog vala pandemije, te granice ostanu otvorene, Bosna i Hercegovina bi već sljedeće godine mogla očekivati blagi oporavak od ekonomske krize izazvane koronavirusom.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kazao je u intervjuu za BiznisInfo da šansa za snažniji razvoj BiH postoji ukoliko shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta.

Prema njegovim riječima, svjetla točka je agroindustrija kojoj bi BiH trebala posvetiti mnogo više pažnje u budućnosti,  o čemu razmišljaju i zemlje Europske unije.

1. Renomirana njemačka kompanija pokreće proizvodnju u BiH

Selzer Grupa i ASA Grupacija potpisali su ove sedmice ugovore o saradnji kojim će u 2021. godini u Sarajevu biti otvorena fabrika za proizvodnju komponenti za sisteme transmisije hibridnih vozila. Ovaj poslovni korak predstavlja nastavak aktivnosti ASA Grupacije u saradnji sa stranim investitorima iz automobilske industrije.

Početak proizvodnje planiran je početkom 2021. godine, a ASA Grupacija će pružiti kompletnu infrastrukturu te obuku i zapošljavanje radnika. Saradnja Selzer Grupe i ASA Grupacije će rezultirati sa 300 novih radnih mjesta.

The post Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice appeared first on Biznis Info.

Predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković kazao je u intervjuu za BiznisInfo da šansa za snažniji razvoj BiH postoji ukoliko shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta.

Prema njegovim rijčeima, svjetla točka je agroindustrija kojoj bi BiH trebala posvetiti mnogo više pažnje u budućnosti,  o čemu razmišljaju i zemlje Europske unije.

Bh. izvoznici trpe strahovite gubitke. U prvih pet mjeseci ove godine ukupni izvoz je manji za 16 posto, ali su procenti u travnju i svibnju mnogo veći. Kako ocjenjujete štetu koju ovo pričinjava domaćim tvrtkama i koliko su one ugrožene?

– Na samom početku pandemije izazvane COVID-19 prognoze nisu bile tako pesimistične. Od nastanka pandemije u Kini, te njenog prelijevanje na centar financijskog tržišta u Europi, bh. tvrtke su imale problema s nabavkom sirovina, odnosno repromaterijala, te kasnije otežanim izvozom. 

Šteta koja je već nanesena se očitovala u smanjenom izvozu tijekom prethodna tri mjeseca; mnoge tvrtke su izgubile svoje partnere, odnosno isporuke nisu nastavljene, što se posebno odnosi na male ili srednje tvrtke koje su temeljni dio BH ekonomije.

Međutim, šteta koja je nanesena mogla bi se okarakterizirati kao nešto što bi mogli nivelirati do 2022. godine, ali moramo gledati šire i shvatiti spoznaju da Europa ima znatno usporen rast i da se predviđa pad BDP-a od -8% do -12%, pri čemu su Italija i Španjolska znatno bliže padu od -10%, dok bi Njemačka trebala imati oko -6%.

Ozbiljnost usporenosti gospodarstva i već vidljive zabrinjavajuće posljedice u pogledu velikog pada ekonomskih aktivnosti i masovnog gubitka radnih mjesta su predstojeći izazov za BH ekonomiju.

Koje tvrtke su, prema sektoru poslovanja, najviše pogođene ovakvim padom izvoza?

– Tromjesečna borba protiv nevidljivog virusa znatno je promijenila sve životne aktivnosti, društvene odnose, ekonomske procese, novčane tokove, planiranje budućnosti i onda zaključimo da su svi sektori pogođeni nastalom situacijom, te da za posljedicu imamo i smanjenje izvoza.

Svjetla točka je agroindustrija kojoj bi BiH trebala posvetiti mnogo više pažnje u budućnosti,  o čemu razmišljaju i zemlje Europske unije. Uslužni sektor, turizam i industrija naslonjena na autoindustriju snose najveće posljedice zbog neizvjesne budućnosti i nepredvidivog vremena oporavka koje je vezano za mjere protiv pandemije.

MMF je upozorio u posljednjem, lipanjskom izvještaju da će globalna kriza biti dugotrajna, a oporavak spor. To se, između ostalog, odnosi i na europske zemlje, među kojima su ključni trgovinski partneri BiH. Koliko će se to odraziti na proizvodnju u BiH, odnosno možete li prognozirati kada će doći do oporavka našeg izvoza?

– Pad BDP-a u Eurozoni u tekućoj godini prema prognozama MMF-a bit će 8,7%, što je mnogo više od prognoza na početku pandemije. Vijeće ECB-a je donijelo odluku o uspostavi nove linije monetarne intervencije pod nazivom Pandemic Emergancy Purchase Program (PSPP) koja ima za cilj podizanje likvidnosti bankarskog sistema, te je umirila financijska tržišta Eurozone, međutim, još uvijek je budućnost neizvjesna, a BiH kao izvozno orijentirana i uvozno ovisna zemlja nema sistem koji bi ju zaštitio od vanjskih utjecaja, te je teško prognozirati opravak BH tržišta bez analize događaja na globalnoj ekonomskoj sceni. 

Ukoliko ne bi bilo najavljenog drugog vala pandemije, te granice ostanu otvorene BiH bi već sljedeće godine mogla očekivati blagi oporavak.

Uvoz u BiH je također doživio strahovit pad od čak 1,5 milijardi KM za pet mjeseci. Iako bi se smanjenje uvoza u normalnim uvjetima smatralo pozitivnim trendom, u ovom slučaju je riječ o veoma lošem pokazatelju jer mu je uzrok pad domaće potrošnje i privredne aktivnosti. Koliko Vas brine pad uvoza i koliko je on štetan za BiH?

– U obzir treba uzeti činjenicu da je u prethodnom periodu cijena sirove nafte dostizala rekordno niske nivoe, što se naravno odrazilo i na smanjenje vrijednosti uvoza u BiH. Uvoz je smanjen za 1,6 mld KM i smanjen je dvocifrenim stopama s tržišta naših najznačajnijih partnera; iz EU pad uvoza iznosio je oko 21% u odnosu na prošlu godinu, a iz CEFTA regiona skoro 12%. 

Kao što je naglašeno, mi smo uvozno ovisna zemlja, nemamo dovoljno vlastitih kapaciteta da održimo proizvodnju i kada uzmemo u obzir činjenicu da je i izvoz smanjen za preko 16% uočavamo lošu posljedicu koja je uzrokovana padom ekonomske aktivnosti odnosno smanjenjem potrošnje.

Situacija je zabrinjavajuća. U narednom periodu ključno je da se javna potrošnja iskoristi za jačanje ukupne potražnje, uz održavanje fiskalne stabilnosti. BiH će se naći u izuzetnim teškoćama zbog pada javnih financija. Pad proizvodnje i potrošnje vodit će smanjenju poreza da dodanu vrijednost i akciza i putarina, a gašenje radnih mjesta smanjivat će obim doprinosa za PIO i zdravstvo, što će štetiti ukupnoj ekonomskoj situaciji BiH.

Da li su vlasti u BiH poduzele adekvatne mjere da pomognu bh. izvoznicima, i tvrtkama uopće, i što je najvažnija stvar koju trebaju učiniti?

– Neke od mjera su poduzete no vjerojatno kasno i ne dovoljno dobro. Bankarski sistem je reagirao pravovremeno pa se kupilo nešto vremena kako bi se što lakše prebrodila trenutna kriza. Stabilnost i rast ekonomije ovisi uveliko o glavnim trgovinskim partnerima, prvenstveno EU, zatim zemalja CEFTA-e.

Kako je pandemija uzrokovala pad ekonomskih aktivnosti i usporavanje ekonomija na globalnom nivou, očekivati je da će tijekom 2020. godine doći do izražajnijeg usporavanja ekonomske aktivnosti i u BiH. Ono što se pokazalo kao snažan pokretač razvoja naše ekonomije je potrošnja.

U ovom trenutku održavanje potrošnje je važnije nego stabilnost budžeta; s obzirom da se budžet puni iz javnih prihoda; pa ukoliko dodatno padne potrošnja, past će i naplata PDV-a, to znači dodatan pad prihoda u budžetima te u konačnici ponovno pad isplate sredstava budžetskim korisnicima.

Za izvoznike, neophodno je održati financijsku stabilnost i svakako pomoći pri ponovnom pozicioniranju na međunarodnim tržištima i prilagođavanju nastaloj situaciji, omogućiti digitalno uvezivanje i putem online platformi osigurati plasman na domaćem i stranom tržištu.

U posljednje vrijeme govorilo se o tome da je kriza šansa da ojačamo domaću proizvodnju, da se bolje pozicioniramo u globalnim lancima snabdijevanja i supstituiramo veći broj uvoznih proizvoda domaćima. Je li riječ samo o floskulama ili takva šansa, prema Vašem mišljenju, zaista postoji?

– Najznačajniji pomak bi morao biti u agroindustriji koja je decenijama neopravdano zapostavljena. Godišnje uvezemo preko 2 mld hrane iz inozemstva. Tijekom pandemije prehrambeni sektor nam je pokazao da imamo potencijala i da je naš odnos prema ovom sektoru jako loš.

Posebnu pažnju treba posvetiti farmaceutskoj industriji, industriji namještaja i tekstila, kao i  turizmu, te IKT industriji kao brzorastućim granama u BiH. Dobra prilika je i u elektro energetskom sektoru.

Šansa zaista postoji ukoliko shvatimo da nam ekonomija treba biti ispred svega i krenemo u rasterećenje privrede i poboljšanje poslovnog ambijenta, koje bi trebalo rezultirati poboljšanjem ekonomske i socijalne slike BiH.

Kriza ima svoje psihološke efekte. Zbog panike i neizvjesnosti građani manje troše, tvrtke odgađaju investicije, a sve skupa vodi daljnjem ekonomskom padu. Kako ohrabriti ljude da nastave s potrošnjom i ulaganjima?

– Neophodna je politička stabilnost kako bi građani i investitori uvidjeli da mogu nastaviti s potrošnjom. Pozitivno poslovno okruženje mora biti na prvom mjestu kako bi građani osjetili sigurnost i želju za investiranjem.

Također, ne treba govoriti samo o stranim ulaganjima putem poticaja, nego treba insistirati i na jednakom tretmanu domaćih investitora.

The post Vuković za BiznisInfo: Šansa postoji, ekonomija nam treba biti ispred svega! appeared first on Biznis Info.

Na prezentaciji spoljnotrgovinske razmjene BiH sa svijetom u prošloj godini, on je rekao da je pad izvoza nastao i kao posljedica previsokih tarifa pri izvozu na samoproglašeno Kosovo.

“Tu smo izgubili tržište od 132 miliona KM, te 300 miliona KM prometa koje je radio samo `Aluminij` koji nažalost ove godine nije u funkciji”, rekao je Vuković na konferenciji za novinare u Sarajevu.

On je naveo da pad izvoza od 3,17 odsto nije vezan samo za situacije u vezi sa izvozom na samoproglašeno Kosovo i prestanka rada mostarskog “Aluminija”, već se problemi dešavaju i u smislu pada industrijskog rasta u Njemačkoj, gdje je došlo do pada potražnje određene robe za auto-industriju iz BiH.

“Na spoljnotrgovinski deficit BiH uticala je i promjena fiskalne politike u Italiji, ali i Bregzit”, naveo je Vuković.

Prema njegovim riječima, Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija i Austrija još su najznačajniji partneri u spoljnotrgovinskoj razmjeni BiH koja je inače najveća sa zemljama članicama EU.

Kada je riječ o izvozu BiH, on je naveo da je učešće zemalja članica EU 72 odsto, zemalja Cefte 17,4 odsto, te zemalja Efte i ostalih 10,6 odsto.

On je naveo da je u Njemačku izvezeno robe u vrijednosti 1,69 milijardi KM što je, kako je rekao, značajan iznos, iako je zabilježena određena stagnacija.

“Što se tiče Hrvatske ukupna trgovinska razmjena je velika i ostvareno je gotovo 1,45 milijardi KM i uvoza 3,51 milijardu KM. Povećan je izvoz, ali i uvoz iz Srbije gdje su u razmjeni dominirali koks, električna energija, prehrambeni proizvodi”, rekao je Vuković.

Prema njegovim riječima, neke od neophodnih mjera za smanjenje deficita i povećanje ekonomskih aktivnosti odnose se na poboljšanje stope rasta BDP-a kroz inovacije i privlačenje investicija posebno u prerađivačku industriju.

“Tu je i intenziviranje radova u javnoj infrastrukturi, osvajanje novih tržišta, kao i jačanje ekonomskih veza sa regionom”, naglasio je predsjenik Spoljnotrgovinske komore BiH.

Srna

The post Lani izvoz manji za 3,17 odsto, a uvoz za 1,45 odsto appeared first on Biznis Info.

Po njegovim riječima, obim industrijske proizvodnje je bio u porastu, a unutar te industrijske proizvodnje bilježimo pad prerađivačke.

– Nama je jako bitan taj prerađivački segment koji je, nažalost, u padu i prošle godine smo imali jako veliku nesreću, zatvaranje Aluminija, smatramo da treba i dalje insistirati na tome da se pokrene rad u bilo kojem obimu njihovih kapaciteta kako bi se taj segment industrijske proizvodnje vratio u pogon i ne bi bio dio ove loše statistike. Ne možemo reći da je ekonomski godina bila jako loša. Bila je solidna, možemo reći čak i dobra jer je pospješena saradnja sa zemljama u okruženju – rekao je Vuković.

Kada govorimo o stranim investitorima, kazao je on, BiH sama za sebe nije tržište, nego je zbog ugovora o slobodnoj trgovini sa susjednim zemljama naše tržište mnogo šire.

– Upravo to je naša velika prednost, što moramo isticati sve vrijeme kada govorimo o imidžu zemlje – rekao je, između ostalog, Vuković za “Oslobođenje”.

The post Vuković: Realni rast ekonomskih aktivnosti u prošloj godini bio je 3,1 posto appeared first on Biznis Info.