Za potpisnika sporazuma ovlaštena je predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.

Sporazumom se uređuju osnove suradnje i zajedničke izgradnje interkonekcije (svako sa svoje strane) na pravcu Zagvozd (Republika Hrvatska) – Posušje (Bosna i Hercegovina) – Tomislavgrad – Šuica – Kupres – Bugojno – Novi Travnik/Travnik i pravcu Posušje – Grude – Široki Brijeg – Mostar, sa odvojcima prema Livnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu i Jajcu, te odvojkom za Čapljinu i dodatnim pravcem Kladanj – Tuzla u Bosni i Hercegovini i plinovoda Split – Zagvozd u Republici Hrvatskoj.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je izaslanstvo za pregovore u sastavu: ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH ili osoba koju on ovlasti (šef izaslanstva), ministar vanjskih poslova BiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva), ministar financija i trezora BiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva).

Također, u izaslanstvu je i ministar energije, rudarstva i industrije Federacije BiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva), ministar okoliša i turizma FBiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva), ministar financija FBiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva), te ministar pravde FBiH ili osoba koju on ovlasti (član izaslanstva).

Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa  BiH zaduženo je da Prijedlog osnova dostavi Predsjedništvu BiH u daljnju zakonom predviđenu proceduru, uz prijedlog da se za potpisnika sporazuma odredi predsjedateljica Vijeća ministara BiH, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.

The post Data saglasnost za otvaranje pregovora o sporazumu s Hrvatskom za Južnu interkonekciju appeared first on Biznis Info.

Riječ je o kreditu u iznosu do 56 miliona eura, koji će biti iskorišten za finansiranje izgradnje vjetroelektrane Bitovnja na području općine Konjic, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Ukupna investicija znatno veća

Iako kredit EIB-a predstavlja važan dio finansijske konstrukcije, ukupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 215 miliona KM, piše BiznisInfo.ba. Finansiranje će, osim EIB-a, uključivati i kredit njemačke razvojne banke KfW, grant sredstva KfW-a te vlastita sredstva Elektroprivrede BiH.

Elektroprivreda BiH, kao nosilac projekta i zajmoprimac, u potpunosti preuzima obavezu otplate kredita, uključujući sve finansijske rizike, te je dužna osigurati potrebna pokrića i garancije.

Snaga do 90 MW

Planirana vjetroelektrana Bitovnja imat će instaliranu snagu do 90 megavata, uz procijenjenu godišnju proizvodnju električne energije do 220 gigavat-sati.

Projekt će biti realiziran na području planine Bitovnja kod Konjica, a riječ je o jednom od značajnijih ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije u BiH.

Trenutni status projekta

Do sada su završene ključne pripremne aktivnosti, uključujući ishodovanje okolinske dozvole, odnosno rješenja kojim je utvrđeno da nije potrebno provoditi procjenu uticaja na okoliš.

U toku je priprema dokumentacije za izdavanje urbanističke saglasnosti, što predstavlja naredni korak ka realizaciji projekta.

Nastavak saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama

Ministarstvo finansija i trezora BiH zaduženo je da o odluci Vijeća ministara obavijesti Evropsku investicijsku banku, čime se otvara put za realizaciju kreditnog aranžmana.

Projekt Bitovnja dio je šire strategije povećanja udjela obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, uz oslanjanje na međunarodne finansijske institucije i razvojne banke.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Elektroprivreda BiH ulazi u projekt vrijedan 215 miliona KM u Konjicu appeared first on Biznis Info.

Zahtijevaju hitno sazivanje tematske sjednice Vijeća ministara BiH posvećene problemu primjene pravila 90/180 dana boravka profesionalnih vozača u državama članicama Evropske unije.

Ugrožen opstanak radnih mjesta

Smatraju da je situacija dostigla nivo koji direktno ugrožava opstanak značajnog broja prevozničkih kompanija, stabilnost lanaca snabdijevanja i oko 20.000 radnih mjesta. Kažu, posljedice nisu samo sektorske – one su makroekonomske i regionalne.

Posebno naglašavaju da su privrede BiH i Hrvatske komplementarne i međuzavisne.

– Transportni tokovi između dvije države predstavljaju zajednički ekonomski krvotok. Svaki poremećaj u kretanju profesionalnih vozača reflektuje se na proizvodnju, izvoz, logistiku luka, industriju i ukupnu investicionu stabilnost. Stoga predlažemo hitno sazivanje tematske sjednice Savjeta ministara BiH uz prisustvo nadležnih ministarstava – ističe se u saopštenju Konzorcij “Logistika BiH”.

Pronaći održivo rješenje

Iniciranje zajedničkog razgovora je, ističu, na nivou dvije vlade – BiH i Hrvatske – u cilju pronalaženja operativnog i održivog rješenja.

– Formiranje zajedničke radne grupe koja bi u kratkom roku definisala prijedlog modela koji je usklađen sa EU pravnim okvirom, ali koji štiti rad profesionalnih vozača i stabilnost ekonomskih tokova. Naglašavamo da profesionalni vozači nisu migraciona kategorija, već radna i operativna komponenta međunarodnih lanaca snabdijevanja. Ovdje je riječ o pravu na rad i očuvanju ekonomskog sistema. Uvjereni smo da BiH mora institucionalno i odlučno reagovati, te kroz partnerski dijalog sa Hrvatskom otvoriti prostor za rješenje koje je u interesu obje zemlje – dodaje se u saopštenju.

The post Konzorcij “Logistika BiH” traži hitno sazivanje sjednice Vijeća ministara appeared first on Biznis Info.

U radu Fiskalnog vijeća odbio je učestvovati premijer Federacije BiH Nermin Nikšić, jer, kako je pojasnio, čeka odluku Ustavnog suda BiH o legalnosti Vlade Republike Srpske.

Analitičari upozoravaju da će zbog neusvajanja Globalnog fiskalnog okvira najviše trpiti zaposleni u institucijama BiH, izvještava BHRT.

Bez kvoruma na sjednici Fiskalnog vijeća

Ispunjavanje neophodnih pretpostavki za usvajanje entitetskih i državnog budžeta bio je osnovni cilj sjednice Fiskalnog vijeća BiH. Međutim, na telefonskoj sjednici nije bilo kvoruma jer se na poziv nije odazvao premijer Federacije BiH.

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić u predviđenom roku direktno je onemogućio donošenje odluke Fiskalnog vijeća, čime je blokiran daljnji budžetski proces na nivou institucija Bosne i Hercegovine. Ovakav postupak ima direktne i ozbiljne posljedice po funkcionisanje institucija na nivou Bosne i Hercegovine, izjavila je Borjana Krišto, predsjedavajuća Vijeća ministara BiH.

Nikšić je naknadno pojasnio da neće prisustvovati sjednicama Fiskalnog vijeća dok Ustavni sud BiH ne donese odluku o legalnosti Vlade Republike Srpske.

Čim Ustavni sud BiH donese odluku o legalnosti Vlade RS-a, spreman sam bez odlaganja nastaviti aktivno učestvovati u radu Fiskalnog vijeća BiH, poručio je Nikšić.

Reakcije iz Vijeća ministara

Kako Fiskalno vijeće BiH, uz predsjedavajuću, čine i entitetski i državni ministri finansija, reagovao je i državni ministar finansija Srđan Amidžić.

– Nikšiću su važniji Vlada RS i snijeg u Sarajevu od budžeta i plata radnika u institucijama BiH. Vlada RS je, očigledno, važnija od usvajanja budžeta institucija BiH za 2026. godinu. Ova izjava nije stigla iz Banje Luke, nego iz sjedišta Vlade FBiH – naveo je Amidžić.

Plate i projekti pod znakom pitanja

Zbog trenutne blokade, upozorava se da bi najviše mogli ispaštati uposleni u institucijama BiH i nosioci pravosudnih funkcija, kojima je kolektivnim ugovorom zagarantovano povećanje plata.

– Ako ne usvojimo budžet, prijete nam tužbe i dodatni troškovi. Predizborna je kampanja i ne vidim razlog zašto čekati odluku Ustavnog suda BiH – rekao je Davor Bunoza, ministar pravde BiH.

Zastupnik u Parlamentu FBiH Admir Čavalić upozorava da je bez ovog dokumenta teško govoriti o usvajanju državnog budžeta, što bi moglo blokirati određene razvojne projekte, unapređenje statusa budžetskih korisnika i niz drugih aktivnosti vezanih za budžet BiH.

Kritike rada Fiskalnog vijeća

Ekonomski analitičar Igor Gavran smatra da ni dosadašnji rad Fiskalnog vijeća nije bio zadovoljavajući.

– Održavanje sjednica samo po sebi ne znači mnogo. Imali smo slučajeve da je raspodjela prihoda bila nepravedna sa stanovišta Federacije. Praksa Fiskalnog vijeća je da se usvaja sve što odgovara Republici Srpskoj, dok se ostalo blokira. Smatram da je Vlada FBiH trebala reagovati mnogo ranije – kazao je Gavran.

Predsjedavajuća Krišto upozorava i da bi zbog zastoja moglo biti dovedeno u pitanje osiguranje sredstava za provođenje izbora. U ovom trenutku, političko rješenje se ne nazire, dok Ustavni sud BiH još ne najavljuje sjednicu na kojoj bi se odlučivalo o apelaciji kojom se traži ocjena legalnosti nove Vlade Republike Srpske.

The post Politički spor blokirao budžet: Fiskalno vijeće BiH bez dogovora appeared first on Biznis Info.

Od ukupnog broja, 4.500 radnih dozvola odnosi se na Federaciju BiH, 2.000 na Republiku Srpsku, dok je za Brčko distrikt BiH predviđeno 927 dozvola.

Za produženje već izdatih radnih dozvola planirano je ukupno 2.350 dozvola – od čega 1.500 u Federaciji BiH, 500 u Republici Srpskoj i 350 u Brčko distriktu BiH.

Istovremeno, za novo zapošljavanje stranih radnika moći će se izdati 5.077 radnih dozvola, i to 3.000 u Federaciji BiH, 1.500 u Republici Srpskoj te 577 u Brčko distriktu BiH.

Najveći broj radnih dozvola namijenjen je građevinskom sektoru, ukupno 1.760, dok je 1.060 dozvola planirano za prerađivačku industriju. Za hotelijerstvo i ugostiteljstvo, odnosno djelatnosti smještaja te pripreme i usluživanja hrane, odobreno je 560 radnih dozvola.

Iz Vijeća ministara BiH navode da se godišnja kvota radnih dozvola utvrđuje u skladu s migracijskom politikom, uz uvažavanje trenutnog stanja i potreba na tržištu rada.

Podsjećanja radi, ukupna kvota radnih dozvola za 2025. godinu iznosila je 7.229, od čega se 4.490 odnosilo na Federaciju BiH, 2.000 na Republiku Srpsku, a 739 na Brčko distrikt BiH.

The post BiH povećala kvotu za zapošljavanje stranaca appeared first on Biznis Info.

Naime, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, Vijeće ministara BiH donijelo je Odluku o visini osnovice za obračun plate zaposlenim u institucijama BiH za 2025. i ona predviđa povećanje te osnovice sa 600 KM na 631,5 KM.

Na taj način plate za predsjedavajućeg i ministre u Vijeću ministara BiH u idućoj godini biće povećane između 230-280 KM.

Ovi podaci svima su lako dostupni, a dobiju se ako se pomenute osnovice pomnože sa koeficijentima i platnim razredima koje imaju članovi Vijeća ministara BiH, pišu Nezavisne novine.

A tu je situacija sljedeća.

Predsjedavajući Vijeća ministara BiH, u ovom slučaju Borjana Krišto, ima koeficijent devet (9). Ako se on pomnoži na aktuelnu osnovicu od 600 KM, dobiće se da je njena plata u ovoj godini 5.400 KM.

Nakon povećanja osnovice na 631,5 KM, Krišto će u 2025. imati platu od 5.683 marke.

Zamjenik predsjedavajućeg Vijeća ministara ima koeficijent 8,80, što znači da je njegova plata trenutno 5.280 KM. Novom odlukom, on dobija povećanje za nešto manje od 300 maraka i plata će mu iznositi 5.557 KM.

Isto je i sa ministrima. Sa koeficijentom od 8,50 trenutno imaju platu od oko 5.100 KM, dok će povećanjem osnovice od iduće godine imati 5.367 KM.

No, to nije sve. Ako uporedimo osnovicu za obračun plate zaposlenima u institucijama BiH od 2020. godine pa zaključno sa odlukom za 2025. godinu, oni koji sjede u Vijeću ministara BiH povećali su svoje plate za čak 1.400 KM.

Te 2020. godine osnovica za obračun plate je iznosila 475,69 KM, čime je zarada predsjedavajućeg Vijeća ministara tada bila 4.281 KM, što je manje za 1.402 marke nego što će imati u 2025. godini.

Što se ministara tiče, prije četiri godine na pomenutu osnovicu imali su platu od 4.043 KM, ili 1.324 KM manje nego što će imati iduće godine.

Naravno, ovdje ćemo dodati da će povećanje osnovice za obračun plate dobiti svi zaposleni u institucijama BiH, od poslanika, delegata, sekretara i zamjenika, šefova kabineta, direktora agencija i direkcija, vojske, do najnižih službenika.

Ali, upravo će ti najniži službenici iz povećanja izvući “najdeblji kraj”, s obzirom na to da imaju višestruko niže koeficijente od “najjačih”, te će im povećanje plate iznositi tek nekoliko desetina maraka.

Najmanje platne razrede, od C1 do C6, prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, imaju zaposleni sa nižom stručnom spremom (1,20-1,28), do samostalnih referenata sa višom stručnom spremom (1,90-2,05), pa će povećanje plata za njih iznositi između 30 i 60 KM.

Upravo zbog ovoga iz Sindikata Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) poručili su da mizerno povećanje osnovice neće obradovati administrativno osoblje.

Oni su podsjetili da su reprezentativni sindikati tražili da osnovica za obračun plate za 2025. godinu bude 680 KM, što bi, poručili su, donekle otklonilo posljedice inflacije i dalo barem malo nade da neko u institucijama vodi računa o zaposlenima.

Zamjerke su dali i iz Kluba SDA u PD PS BiH, koji su istakli da je vladajuća koalicija u BiH već drugi put u ovom mandatu povećala plate. Podsjećaju da je vlast ranije odbila njihov prijedlog zakona koji je predviđao povećanje plata državnim službenicima, vojnim licima, policijskim službenicima i drugim stalnim zaposlenicima u bh. institucijama BiH, ali ne i najplaćenijim funkcionerima.

Ipak, ovaj prijedlog ponovo su uputili u parlamentarnu proceduru.

Za Miru Pekić, zamjenicu predsjedavajuće Komisije za finansije i budžet PD PS BiH, prijedlog da se najplaćeniji funkcioneri izuzmu od povećanja plata je realan i dobar.

– Svima koji imaju koeficijente preko osam plate treba ograničiti, pogotovo jer se u zakonu kaže da kada jednom povećate plate funkcionera, tj. ministara i poslanika, ne mogu se više vraćati. Zato te plate nikako ne treba povećavati, ionako su previsoke – poručuje Pekić, koja smatra da se plate trebaju usklađivati po stvarnim potrebama zaposlenih.

– Treba usklađivati plate zaposlenih vojnika, granične policije i službenika u institucijama BiH sa rastom cijena na malo i potrošačke korpe, a ne plate poslanika, ministara i svih tih koji imaju zarade preko koeficijenata – kazala je ona za “Nezavisne”.

Podsjetimo, prema Zakonu o platama i naknadama u institucijama BiH, osnovica za platu utvrđuje se u visini od 50 posto prosječne mjesečne neto plate u BiH, izračunate na godišnjem nivou za kalendarsku godinu koja dvije fiskalne godine prethodi godini u kojoj će osnovica biti primjenjivana.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, prosječna mjesečna neto plata u BiH za 2023. godinu iznosila je 1.263 KM, čime je određena visina osnovice za 2025.

The post Budžetski raj u BiH: Ministri od 2020. povećali sebi platu za 1.400 KM appeared first on Biznis Info.

Odgovore na ova pitanja pronađite u redovnom sedmičnom pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja u BiH koji vam donosi BiznisInfo.

10. Tvornica povrća kod Mostara imat će 60 posto veći kapacitet

Proces izgradnje prehrambene tvornice u Kruševu pored Mostara koja će unijeti nove perspektive u poljoprivrednu proizvodnju, naročito paradjza i paprike, ovih dana ušao je u novu fazu.

Uvidom u stanje na terenu vidljivo je kako se obavlja niz građevinskih radova na kapitalnom objektu koji bi iduće godine trebao prerađivati poljoprivredne proizvode s nekoliko hercegovačkih kraških polja.

Marinada Mostar nastavlja s izgradnjom prehrambene tvornice s čak 60 posto većim produktivnim kapacitetom nego što je bilo planirano početkom 2020. godine.

9. Vijeće ministara usvojilo odluku o privremenom finansiranju

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, jednoglasno je donijelo Odluku o privremenom finansiranju institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za period oktobar – decembar 2021. godine.

Odluka je usvojena u iznosu 249 miliona KM, što predstavlja četvrtinu sredstava odobrenih za finansiranje institucija BiH u skladu sa Zakonom o Budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.

Ovom odlukom je omogućena isplata primanja uposlenika državnih institucija.

8. Neoplanta otvara fabriku kod Bosanske Gradiške

Poslovna zona u Novoj Topoli kod Bosanske Gradiške, prema svemu sudeći, bit će mjesto gdje će investirati novosadska kompanija Neoplanta. Ova informacija je potvrđena na konferenciji Investicioni potencijali RS u Beogradu.

Delegacija Gradiške s gradonačelnikom Zoranom Adžićem na čelu, u Beogradu je privrednicima iz Srbije predstavila poslovnu zonu u Novoj Topoli koja je ocijenjena jednom od najopremljenijih privrednih zona u BiH.

7. Kompaniji Nerken koncesija za izvorište Rakovac u Maglaju

Ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona Mirsad Hadžić i direktor privrednog društva Nerken Maglaj Nerman Džonlić potpisali su ugovor o koncesiji za crpljenje, zahvatanje i flaširanje izvorske vode sa izvorišta “Rakovac” u mjestu Donji Rakovac, općina Maglaj.

Koncesija je dodijeljena na period od 30 godina u količini od 0,05 litara vode po sekundi.

6. Propala važna investicija za Gradačac, raskinut ugovor s Belamionixom

Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo sporazum o raskidu ugovora između Grada Gradačac i kompanije Belamionix o prodaji i zajedničkoj izgradnji gradske garaže i tržnog centra.

Grad Gradačac se obavezuje da će izvršiti povrat uplaćenih sredstava 1.059.000 KM Belamionixu u roku od 6 mjeseci od potpisivanja sporazuma. Raskid ugovora zatražila je kompanija Belamionix jer je utvrdila da bi osiguranje jame, odnosno gradilišta dovelo do ogromnih troškova koji znatno poskupljuju investiciju.

5. Kompanija “Krupa Kabine” širi kapacitete

Kompanija “Krupa kabine” upošljava oko 350 radnika, što je povećanje broja uposlenih u odnosu na početak ove godine, a kako kažu iz ove firme postoji potreba za dodatnim angažmanom.

Informacija koja posebno raduje jeste da “Krupa Kabine” planiraju modernizaciju postojećeg pogona kao i proširenje trenutnih kapaciteta firme čime bi se stvorile nove prilike za mlade ljude i otvorila nova radna mjesta.

4. KFC otvara svoj prvi restoran u Sarajevu

Američki lanac brze hrane KFC (Kentucky Fried Chicken) na proljeće naredne godine trebao bi otvoriti svoj prvi restoran u BiH, tačnije u Sarajevu. Kompanija TASTRA Sarajevo kao ekskluzivni nosilac franšize za BiH planira otvaranja KFC restorana u više gradova širom BiH.

Kentucky Fried Chicken (KFC) je američki lanac restorana brze hrane sa sjedištem u Louisvilleu koji se specijalizirao za prženu piletinu i riječ je o drugom najvećem svjetskom lancu restorana na svijetu, nakon McDonald'sa.

3. Qenta Technologies kupio sarajevski Bamcard za 3 miliona KM

Qenta Technologies Group S.ar.l. preuzeo je većinski udio u bh. kompaniji Bamcard koja se bavi kartičnim poslovanjem.

Kompanija je preuzela oko 70 posto dionica Bamcarda koje su bile u vlasništvu ASA Financea, za oko 3 miliona maraka. Sjedište Qenta Technologies Group je u Luksemburgu.

2. Njemačka investicija u BiH: Zaposleno 50 radnika

Presijecanjem vrpce, načelnik Bosanske Krupe Armin Halitović i prvi čovjek njemačkog grada Bad Homburga, Alexander Hetjes, u srijedu su otvorili novu zgradu Ringspanna, korporacije koja ima sjedišta širom svijeta. Od sada su prisutni i u Bosanskoj Krupi.

S novim mašinama, novim prostorom za proizvodnju i montažu, Ringspann Bosanska Krupa, u novoj proizvodnoj hali zapošljava oko 50 radnika.

1. Svečano otvoreni granični prelaz i most Svilaj, kao i 10 kilometara autoputa

Ove sedmice svečano je otvoren međunarodni granični prelaz i most na rijeci Savi kod Svilaja, zajednička investicija Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Most kod Svilaja dug je 660, a širok 29 metara.

Granični prelaz je povezan s 10,5 kilometara autoceste Svilaj – Odžak dio Koridora 5C koja još od 2017. godine čeka na početak korištenja, a koja je također puštena u promet ove sedmice.

The post Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice appeared first on Biznis Info.

To predstavlja četvrtinu sredstava odobrenih za finansiranje institucija BiH u skladu sa Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.

U toku je finalizacija Nacrta zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2021. godinu u skladu sa zahtjevima Predsjedništva BiH o uvrštavanju sredstava za borbu protiv Covida-19.

The post VM: Usvojena odluka o privremenom finansiranju appeared first on Biznis Info.

Tegeltija je istakao da će, radi boljeg povezivanja sa susjedima, BiH 16. marta potpisati sporazum sa Turskom koji će omogućiti izgradnju auto-puta Sarajevo-Beograd.

“Taj infrastrukturni projekat treba da omogući bolje povezivanje naših ekonomija i naših građana”, istakao je Tegeltija.

On je rekao da je BiH spremna uraditi sve što bude dogovoreno kako bi regionalna saradnja bila što uspješnija i kako bi pokazali da region Balkana i ekonomski i na svaki drugi način pripada Evropi.

Prema njegovim riječima, svima je potrebno malo optimizma.

On je naveo da je mnogo posla ispred svih, da su ciljevi ambiciozni i da je potrebno uložiti sve napore kako bi kriza uzrokovana panedmijom bila podstrek da se radi više i bolje, te da posluži kao dodatni impuls za intenziviranje regionalne saradnje i saradnje sa EU.

Tegeltija je rekao da važna oblast jesu i investicije i da će one u velikoj mjeri zavisiti od onoga što je usvojeno na samitu u Sofiji ne samo za BiH nego i druge zemlje Balkana.

“Ukoliko taj proces bude krenuo i realizovao se dinamikom kako je planirano, to može značajno uticati pozitivno na ekonomije i BiH i drugih zemalja zapadnog Balkana”, smatra Tegeltija.

On je pozvao da EU ubrza ove procese preko međunarodnih finansijskih institucija koje su zadužene za realizaciju projekata i istakao da svi projekti koji su u BiH definisani imaju za cilj infrastrukturno povezati BiH sa susjednim zemljama.

Tegeltija je rekao da su evropske integracije jedno od pitanja o kojem postoji veliki stepen saglasnosti svih u BiH, koja je uprkos pandemiji ispunjavala obaveze prema EU, te poručio da je ova epidemija prilika za povezivanje u regionu i saradnju sa EU.

Tegeltija je naveo da je entuzijazam građana BiH prema procesu pridruživanja EU i danas jako izražen, uprkos dugom i jako sporom procesu.

On je naveo da je dobro što je jutros evropski komesar za proširenje Oliver Varhelji prvi govorio i ponovio zahtjeve gotovo svim zemljama koje učestvuju na forumu o uslovima koje je postavila EU, podsjećajući na obaveze BiH koje je potrebno ispuniti da bi se dobio kandidatski status.

“Siguran sam da će BiH – naporima koje je načinila u 2020. godini i koje će učiniti u prvoj polovini 2021. godine – napraviti dovoljan broj kredibilnih mjera da može da dobije kandidatski status, što je od velike važnosti za cijelu BiH”, istakao je Tegeltija.

Tegeltija je dodao da, bez obzira u kom će trenutku BiH dobiti kandidatski status, da je BiH jako posvećena ispunjavanju uslova za proces pridruživanja EU i da su gotovo svi u BiH svjesni da je EU mjesto za građane BiH, da tamo žele da dođu i da ispune potrebne uslove.

“Iako smo u 2020. godini bili posvećeni ispunjavanju uslova, takozvanih 14 prioriteta, ipak u fokusu našeg rada u prethodnoj godini bila je borba protiv pandemije kovida 19 i svih njenih posljedica i po zdravlje ljudu, stanje u našoj ekonomiji i naše socijalne politike. Zajedno sa podrškom EU, taj proces u prethodnom periodu smo uspješno implementirali”, rekao je Tegeltija.

On je istakao da se upravo u toj borbi pokazala veoma važna uloga EU, koja je kroz različite mehanizme podržala BiH od makrofinansijske pomoći do značajne pomoći u nabavci medicinske opreme, sanitetskog materijala i slično.

“Na početku pandemije nije djelovalo da će biti tako uspješno, djelovalo je teško i sporo, ali moramo priznati da je EU bila najbolji partner BiH u borbi protiv pandemije. Očekujemo da se to desi i u procesu vakcinacije”, rekao je Tegeltija.

Tegeltija je ukazao na to da ova teška situacija sa pandemijom nije iskorištena u regionu kao prilika, mogućnost i šansa da se unaprijedi ekonomska saradnja, da se trgovinske veze podignu na viši nivo, da jedni drugima pomognu da bi pad domaćeg bruto proizvoda bio niži u svim ovim zemljama regiona.

Srna

The post Tegeltija pozvao na bolje infrastrukturno povezivanje i privrednu saradnju appeared first on Biznis Info.

Tegeltija je naveo da će biti povučene tri do četiri tranše i da je, prema dosadašnjoj praksi, trećina namijenjena Republici Srpskoj, dvije trećine Federaciji BiH, dok će se još vidjeti da li će biti mjesta za Brčko distrikt.

On je dodao očekuje da bi prva sredstva mogla biti operativna tri do četiri sedmice nakon što se usaglasi pismo namjere.

“Za 14 dana očekujem da bi mogla biti sjednica Fiskalnog savjeta i MMF-a, kada bismo mogli vidjeti da li imamo usaglašeno ili ne pismo namjere”, izjavio je Tegeltija novinarima u Doboju.

On je naveo da oko 1,4 milijarde KM nije preveliko zaduženje jer BiH u ovom trenutku najviše nedostaju sredstva za kapitalna ulaganja.

“U pismu namjere imaju određeni zahtjevi, entiteti će se izjasniti i za javna preduzeća i reformu javnog sektora”, istakao je Tegeltija i naveo da postoje i određena pitanja za finansijski sektor, kao i obaveze usvajanja budžeta na svim nivoima vlasti.

Tegeltija je rekao da nije upoznat o sugestijama Ministarstva finansija Republike Srpske u vezi sa dogovorom o novom aranžmanu između MMF-a i BiH.

On je poručio da je aranžman sa MMF-om potreban BiH, da je zbog kamata, rokova i drugih uslova finansijski najpovoljnija na međunarodnom tržištu, kao i da se određene strukturalne reforme, koje ovakav aranžman povlači, bolje sprovode zbog kontrolnih mehanizama.

Srna

The post Tegeltija: Zaduženje od 1,4 milijarde KM nije preveliko appeared first on Biznis Info.