U razgovoru za BiznisInfo.ba, direktor kompanije Branimir Muidža govorio je o realizovanim investicijama, planovima za daljnje širenje, rastu troškova poslovanja, ali i izazovima s kojima se suočava građevinski sektor u BiH.

Muidža ističe da je kompanija ostvarila ono što je najavila u našem prethodnom razgovoru krajem 2024. godine, kada je najavljeno širenje poslovanja i nastavak investicionog ciklusa.

– Šta smo obećali, šta smo najavili, to smo i uradili. Naš investicijski ciklus traje još od privatizacije tvornice 2000. godine. Svake godine investiramo između 10 i 20 miliona, prije svega u dekarbonizaciju, zaštitu okoliša, razvoj i modernizaciju poslovanja, ali i u poslovno širenje – rekao je Muidža za BiznisInfo.ba.

Kupovina kompanije u Hrvatskoj donijela nove mogućnosti

Jedan od najznačajnijih koraka u širenju poslovanja bila je akvizicija kompanije u Hrvatskoj, koja raspolaže s četiri pogona za proizvodnju gotovog betona i kamenolomom. Ovom investicijom HM Cement je dodatno proširio poslovanje izvan Bosne i Hercegovine i ojačao svoju poziciju u lancu proizvodnje i prodaje građevinskih materijala.

Muidža objašnjava da je riječ o strateškom povezivanju različitih segmenata poslovanja, od sirovina do gotovih proizvoda.

– Ja to zovem ABC: agregati, beton i cement. Kada imate sve te segmente, onda imate vertikalnu povezanost prema kupcima i tržištu. Na taj način omogućavamo plasman i cementa i betona – pojasnio je.

Prema njegovim riječima, upravo je takav pristup doprinio odličnim poslovnim rezultatima.

– Prethodne dvije godine ostvarili smo rekordnu proizvodnju i prodaju cementa, a u skladu s tim i rekordne finansijske rezultate. To nam omogućava da još više investiramo i razmišljamo o novim akvizicijama – kazao je Muidža.

Razmatraju nove akvizicije u BiH i regionu

Iako kompanija trenutno ne objavljuje konkretne planove za novo preuzimanje, Muidža potvrđuje da se kontinuirano analiziraju mogućnosti za širenje poslovanja. Potencijalne akvizicije razmatraju se kako u Bosni i Hercegovini tako i na širem regionalnom tržištu.

– Kada je riječ o akvizicijama, to se uvijek donekle drži u tajnosti, jer su uključene najmanje dvije strane, a nekada se istovremeno pregovara o više mogućnosti. Tek kada se potpiše ugovor i dobiju potrebna regulatorna odobrenja, možemo javno govoriti o tome – objasnio je.

Naglašava da će buduće investicione odluke zavisiti i od kretanja na tržištu. Ukoliko građevinski sektor nastavi rasti, kompanija će tražiti nove prilike za širenje. S druge strane, u slučaju stagnacije tržišta, kapital bi mogao biti usmjeren u druge investicione pravce. Važan dio strategije predstavlja i izvoz.

– Naš cement ne prodaje se samo u Bosni i Hercegovini. Sve više ga plasiramo na tržište Evropske unije i okolnih zemalja. U tom smjeru idu i naša razmišljanja i planovi – istakao je Muidža.

Tržišna vrijednost kompanije premašila milijardu KM

HM Cement BiH danas se nalazi među najvrednijim kompanijama čijim se dionicama trguje na domaćem tržištu kapitala, s tržišnom kapitalizacijom koja premašuje milijardu konvertibilnih maraka. Komentarišući rast vrijednosti kompanije, Muidža ističe da kretanje cijene dionica prati poslovne rezultate, ali upozorava da berzanska vrijednost nije uvijek potpuno mjerilo stvarne snage neke kompanije.

– Neke kompanije su potcijenjene, neke precijenjene. Cijena dionice na berzi ima svoju logiku i zavisi od velikog broja faktora – kazao je.

Prema njegovim riječima, na vrijednost kompanija sve snažnije utječu globalna ekonomska i geopolitička kretanja. Posebno se to odnosi na cijene energenata, koje su izuzetno važne za cementnu industriju.

– Vidimo da se na svjetskim tržištima kapitala događaju veliki dnevni šokovi. Cijene značajno rastu ili padaju, nekada zbog rezultata kompanija, a često zbog globalnih događaja. Geopolitičke krize, ratovi i promjene cijena energije direktno se prenose i na poslovanje kompanija u Bosni i Hercegovini – rekao je Muidža.

Energija najveći izazov: Milionski rast troškova

Jedan od najvećih izazova za cementnu industriju predstavlja rast cijena električne energije i goriva. Muidža naglašava da energenti imaju najveći udio u strukturi troškova kompanije, zbog čega svako značajnije poskupljenje direktno utječe na poslovne rezultate.

– U Bosni i Hercegovini cijena električne energije proteklih godina rasla je i po 20 posto godišnje. Istovremeno rastu cijene goriva, što svakodnevno osjećaju i građani – rekao je.

Razmjere utjecaja tih promjena najbolje pokazuje obim transporta koji je potreban za funkcionisanje tvornice.

– Mi godišnje imamo oko dva miliona tona robe koja ulazi i izlazi iz tvornice. Kada imate takav obim transporta, rast cijena goriva i energije znači milionsko povećanje troškova – istakao je Muidža.

Kompanija nastoji dio tih povećanja neutralizirati unapređenjem efikasnosti poslovanja i smanjenjem drugih troškova. Međutim, kako objašnjava, mogućnosti internih ušteda nisu neograničene.

– Možete pronaći određene interne efikasnosti i smanjiti dio troškova, ali samo do određene mjere. Ono što ne možete neutralizirati na taj način, pokušavate nadoknaditi kroz plasman svojih proizvoda – kazao je.

Naglašava da se s istim izazovima suočavaju i druge kompanije u građevinskoj industriji, ali i privreda u cjelini. Zbog toga smatra da su cijene energije jedan od ključnih faktora koji utječu na konačne cijene građevinskih materijala i brojnih drugih proizvoda.

Zastoj na Koridoru 5C osjetio se i u industriji

Govoreći o poslovanju tokom 2026. godine, Muidža ističe da proizvodnja i prodaja cementa prate ukupna kretanja u građevinskom sektoru Bosne i Hercegovine. Posebno ukazuje na usporavanje realizacije velikih infrastrukturnih projekata, među kojima se izdvaja gradnja Koridora 5C.

– Svjedočili smo tome da su se na neki način pauzirali i donekle zaustavili infrastrukturni projekti, prije svega mislim na Koridor 5C, zbog dobro poznatih okolnosti – rekao je Muidža.

Takva kretanja imaju direktan utjecaj na potražnju za cementom i drugim građevinskim materijalima, jer su veliki infrastrukturni projekti među značajnim pokretačima domaće građevinske industrije. Ipak, Muidža očekuje nastavak radova i pokretanje novih investicija.

– Nadam se i očekujem da će se gradnja nastaviti. Bosni i Hercegovini itekako treba mnogo infrastrukturnih projekata – poručio je direktor HM Cementa.

Daljnji razvoj zavisit će od tržišta

Uprkos izazovima koje donose visoki troškovi energije i usporavanje pojedinih građevinskih projekata, HM Cement nastavlja dugoročnu strategiju modernizacije i širenja poslovanja.

Dosadašnje investicije, uključujući akviziciju u Hrvatskoj, omogućile su kompaniji da dodatno poveže proizvodnju cementa s drugim segmentima građevinske industrije i ojača prisustvo na regionalnom tržištu.

Istovremeno, rekordni rezultati iz prethodne dvije godine stvorili su finansijsku osnovu za razmatranje novih ulaganja. Hoće li naredni korak biti još jedna akvizicija u BiH ili nekoj od susjednih zemalja, zasad ostaje otvoreno.

No, iz razgovora s Muidžom jasno je da kompanija nastavlja pratiti prilike na tržištu, dok će dinamika novih ulaganja u velikoj mjeri zavisiti od oporavka građevinske aktivnosti i nastavka velikih infrastrukturnih projekata.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Direktor HM Cementa za BiznisInfo.ba: Ostvarili smo rekordne rezultate, razmatramo nove akvizicije appeared first on Biznis Info.

Ova snažna investicijska poruka poslana je prilikom otvaranja nove tvornice u Sesvetskom Kraljevcu, zajedničkog projekta Končara i njemačke kompanije Siemens Energy, ali daleko nadilazi samu vrijednost tog pojedinačnog pogona.

Nova tvornica kao dio mnogo veće strategije

Končar i Siemens Energy svečano su otvorili tvornicu Končar – Transformatorski kotlovi (KTK), investiciju vrijednu gotovo 20 miliona eura, koja će zapošljavati više od 400 radnika i godišnje proizvoditi oko 160 specijaliziranih transformatorskih kotlova, prilagođenih potrebama tržišta.

Otvaranju tvornice prisustvovao je i hrvatski premijer Andrej Plenković, koji je istakao da je Končar, sa oko 6.000 zaposlenih i prisutnošću na više od 140 tržišta, jedna od ključnih industrijskih kompanija u zemlji.

– Riječ je o snažnom doprinosu hrvatskom gospodarstvu, ali i jasnom signalu da se domaća industrija može uspješno pozicionirati na globalnoj energetskoj mapi – poručio je Plenković.

Pola milijarde eura za širenje kapaciteta

Ono što je posebno privuklo pažnju poslovne javnosti jeste najava predsjednika Uprave Končara Gordana Kolaka, koji je otkrio da kompanija u naredne tri godine planira ulaganja veća od pola milijarde eura u razvoj proizvodnih kapaciteta svih svojih tvornica.

– Otvorenje ove tvornice jedna je od važnijih prekretnica u novijoj povijesti Končara. Ona potvrđuje našu predanost inovacijama, razvoju i stvaranju lokalne vrijednosti s globalnim dometom – rekao je Kolak.

Dodao je da je riječ o kapacitetima koji su nužni kako bi se odgovorilo na izazove zelene energetske tranzicije, ali i na naglo rastuću globalnu potražnju za elektroenergetskom opremom.

Siemens Energy: Globalna potražnja snažno raste

Član Uprave Siemens Energy AG Tim Holt istakao je da je tržišna potražnja za transformatorima posljednjih godina drastično porasla, dijelom zbog energetske tranzicije, a dijelom zbog jačanja elektroenergetskih mreža širom svijeta.

– Otvaranjem nove tvornice Končar i Siemens Energy udružuju decenije ekspertize, proširuju proizvodne kapacitete i jačaju otpornost globalnih opskrbnih lanaca – rekao je Holt.

Prema njegovim riječima, novi pogon predstavlja i konkretan odgovor na globalni nedostatak transformatora, koji je postao jedan od uskih grla u energetici.

Partnerstvo koje traje gotovo tri decenije

Nova tvornica KTK nastavak je dugogodišnje saradnje Končara i Siemens Energyja. Još u julu 2024. godine dvije kompanije potpisale su sporazum o zajedničkom ulaganju, na osnovu kojeg je osnovano novo društvo KTK, u kojem Končar ima 60 posto vlasništva, a Siemens Energy 40 posto.

Pored toga, u sklopu svečanosti predstavljeni su i planovi za dodatno širenje kapaciteta u kompaniji Končar – Energetski transformatori (KPT) na Jankomiru, jednom od najvažnijih pogona za proizvodnju velikih energetskih transformatora u Evropi. Projektima KPT1 i KPT2 planirano je udvostručenje kapaciteta do 2031. godine.

Poruka tržištu

Iako je povod bila nova tvornica, poruka Končara je jasna: kompanija ne staje na pojedinačnim projektima, već ulazi u najveći investicijski ciklus u svojoj novijoj historiji.

U vremenu energetske tranzicije i rastuće potražnje za pouzdanom elektroenergetskom infrastrukturom, Končar se pozicionira kao jedan od ključnih industrijskih igrača regiona, ali i šire.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Končar ide stepenicu više: Najavio ulaganja od čak pola milijarde eura appeared first on Biznis Info.

Naime, Bechtel već godinama najveće infrastrukturne projekte u jugoistočnoj Evropi realizira kroz konzorcij s turskim građevinskim gigantom ENKA, a njihov trenutno najveći zajednički projekt je Moravski koridor u Srbiji, vrijedan više milijardi eura, piše BiznisInfo.ba.

Bechtel i ENKA – provjeren tandem na Balkanu

Američki Bechtel i turska ENKA već decenijama sarađuju na velikim infrastrukturnim projektima širom svijeta, a ta saradnja posebno je vidljiva na Balkanu.

Osim Moravskog koridora u Srbiji, dvije kompanije zajedno su realizirale ili realiziraju i velike cestovne projekte u Sjevernoj Makedoniji (Koridori 8 i 10d), kao i ranije projekte u Kosovu. Zbog toga se u regionalnim infrastrukturnim krugovima često ističe da Bechtel u ovom dijelu Evrope rijetko nastupa bez ENKA-e.

ENKA je već jednom bila zainteresirana za BiH

Važno je podsjetiti da ove kompanije nisu prvi put povezane s Bosnom i Hercegovinom. Prije oko 25 godina, Bechtel i ENKA su zajednički nudili da grade Koridor 5C, jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u zemlji, ali taj aranžman tada nije realiziran.

Tadašnji neuspjeh ponude, prema svjedočenju očevidaca, ostavio je snažan utisak na Šarika Taru, koji je taj ishod doživio kao veliko razočaranje.

Prema svjedočenjima očevidaca, Tara je bio duboko razočaran i “pun gorčine”, tim prije što je, zbog svoje vezanosti za Bosnu i Hercegovinu, realizaciju velikog razvojnog projekta doživljavao kao nešto mnogo više od puke finansijske koristi.

Današnji kontekst je, međutim, drugačiji – BiH se suočava s potrebom velikih ulaganja u cestovnu infrastrukturu i energetiku, a ponuda Bechtela se ozbiljno razmatra.

Ko je ENKA – turski građevinski gigant

ENKA İnşaat ve Sanayi A.Ş. jedna je od najvećih i najutjecajnijih građevinskih kompanija u Turskoj. Osnovana je 1957. godine, a danas posluje u desetinama zemalja širom svijeta.

Kompanija se bavi:

• izgradnjom autoputeva, mostova i tunela

• energetskim projektima i elektranama

• industrijskim i infrastrukturnim objektima

• EPC projektima (projektovanje, izgradnja, puštanje u rad)

ENKA se redovno nalazi među najvećim međunarodnim izvođačima radova na svijetu, a njeni projekti često imaju strateški značaj za države u kojima se realiziraju.

Šarik Tara – osnivač ENKA-e i bošnjačko porijeklo

Posebno zanimljiv detalj za javnost u BiH jeste činjenica da je osnivač ENKA-e, Šarik Tara, bio bošnjačkog porijekla.

Tara je rođen u Skoplju, tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, kao Šarik Hadžihamzić. Njegov otac Fevzija Hadžihamzić bio je Bošnjak iz Priboja u Sandžaku, a porodica je tokom Drugog svjetskog rata, 1942. godine, emigrirala u Tursku. Po dolasku u Tursku, porodica je promijenila prezime u Tara, po rijeci Tari koja protiče kroz Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

U Turskoj su živjeli skromno, a Šarik Tara je još kao mladić radio različite poslove kako bi se školovao. Diplomirao je građevinarstvo na Istanbulskom tehničkom univerzitetu, nakon čega je zajedno s partnerima osnovao ENKA-u, firmu koja je kasnije izrasla u globalnog građevinskog diva.

Tara je preminuo 2018. godine, a kompaniju danas vode članovi njegove porodice.

Dolazi li ENKA ponovo u BiH?

Iako nema zvaničnih potvrda da će ENKA biti uključena u eventualne projekte u BiH, iskustva iz regiona jasno pokazuju da se dolazak Bechtela često veže uz dolazak ENKA-e.

Ako Bosna i Hercegovina uđe u realizaciju velikih infrastrukturnih projekata uz američkog partnera, sasvim je realno očekivati da se u tom procesu pojavi i turski građevinski gigant, koji već ima iskustvo, reference i historiju interesa za tržište BiH.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Stiže li turski div ENKA u BiH: Hoće li se ispuniti san Šarika Tare appeared first on Biznis Info.

Proizvodnja je nastavljena u okviru postojećih kapaciteta. I dalje  se traži izlaz iz novonastale situacije, nakon što se kompanija Pavgord odlučila povući.

Podsjećamo, obustavljen je dovoz uglja i svih ostalih sirovina. Iz Koksare i dalje traže pomoć od viših nivoa vlasti da bi održali proizvodnju.

Šta će se dešavati sa skoro 600 radnih mjesta i proizvodnjom koksa u narednom periodu još nije poznato.

Sredstva su osigurana za decembarske plate, izvijestila je Federalna televizija.

The post Radnici Koksare vratili se na svoja radna mjesta appeared first on Biznis Info.

Bivša dizajnerica Špela Goltes uputila je zahtjev slovenskim medijima da najkasnije do 27. decembra prestanu koristiti logotip trgovačkog lanca Mercator. Ona tvrdi da je riječ o njenom autorskom djelu te od Mercatora traži i isplatu odštete.

U Mercatoru, međutim, navode da su autorska prava na logotip već ranije pravno regulisana i da su Goltesini zahtjevi neosnovani.

Sudski spor oko autorskih prava

Advokatska kancelarija koja zastupa Špelu Goltes u dopisu medijima navela je da je Mercatorov logotip autorsko djelo njihove klijentice. Prema njihovim tvrdnjama, sud je utvrdio da se radi o njenoj samostalnoj autorskoj kreaciji, na osnovu koje joj od 2005. godine pripadaju materijalna autorska prava.

Mercator se tim tvrdnjama protivi i ističe da je osnovni znak kompanije, iz kojeg je nastao i današnji logotip, dizajniran još 1968. i 1969. godine, a da ga je osmislio Gregor Košak. Kako navode, prijenos autorskih prava s Košakom bio je transparentan i nikada nije bio sporan.

“Nije novo autorsko djelo”

Iz Mercatora pojašnjavaju da su 1995. godine sklopili ugovor s kompanijom Studio Marketing, čiji je dio tada bila i Goltes, a čiji je zadatak bio redizajn postojećeg znaka.

Prema njihovom stavu, nije riječ o novom autorskom djelu, već o preradi postojećeg znaka, zbog čega Goltes, kako tvrde, ne može biti nosilac autorskih prava niti nekome zabraniti korištenje logotipa.

Također naglašavaju da presuda na koju se poziva suprotna strana još nije pravosnažna, jer je Mercator uložio žalbu, a viši sud još nije donio konačnu odluku. U kompaniji su uvjereni da će drugostepeni sud preinačiti presudu prvog stepena.

Moguća velika poslovna šteta

Mercator upozorava da zahtjevi za obustavu korištenja logotipa mogu izazvati značajnu poslovnu štetu, koju će, ukoliko bude potrebno, potraživati sudskim putem.

Kako su za Slovenska tiskovna agencija (STA) izjavili pojedini pravni stručnjaci, zahtjev dizajnerice je sporan iz više razloga. Oni navode da su za sadržaj oglasa prvenstveno odgovorni oglašivači, a ne mediji, te da bi ovakav potez mogao predstavljati i nedopušten pritisak na medije.

Također ističu da bi Goltes, u svakom slučaju, trebala sačekati pravosnažnost sudske odluke prije bilo kakvih zabrana.

Ključno pitanje: prerada ili novo djelo?

Prema mišljenju pravnih stručnjaka, suštinsko pitanje u ovom slučaju jeste da li se radi o preradi originalnog dizajna ili o potpuno novom autorskom djelu. Konačnu riječ o tome dat će sud.

Dodaju i da je riječ o izuzetno kompleksnom slučaju, posebno zato što je od nastanka prvobitnog logotipa prošlo više decenija, te postoji mogućnost da tada sklopljeni ugovori nisu sadržavali dovoljno precizne odredbe o preradi autorskih djela.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Hoće li Mercator ostati bez svog čuvenog logotipa? appeared first on Biznis Info.

Srednjih preduzeća koja zapošljavaju od 50 do 250 u BiH je 1.318. Velikih kompanija koje zapošljavaju više od 250 radnika imamo 265, prema izvještaju Agencije za statitsku BiH “Strukturne poslovne statistike 2019” koji je jučer objavljen.

Iako se izvještaj odnosi na 2019. odnos kompanija prema veličini vjerovatno se nije znatnije promijenio.

Prema izvještaju, u BiH ima i 48.135 poduzetnika, od čega 48.111 malih, 21 srednji i 3 velika.  

Mala preduzeća i poduzetnici zapošljavaju 277.993 radnika, srednji 135.848 a veliki osiguravaju posao za 178.024 radnika. Svi zajedno zapošljavaju 591.865 radnika.

Ukupan promet iznosi 75 milijardi KM, od čega je promet malih firmi i poduzetnika 33,2 milijarde KM, srednjih 19 milijardi a velikih 22,7 milijardi KM.

Ukupna vrijednost proizvodnje je 43,2 milijarde KM – malih 19,7 milijardi, srednjih 11,5 i velikih 13,7 milijardi KM.

Kada je riječ o velikim preduzećima, najviše ih je u prerađivačkoj industriji – 125, u trgovini ih je 53, u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom i plinom ih je 17, u oblasti prevoza i skladištenja 11, u oblasti informacija i komunikacija 9, u građevinarstvu 8 itd.

D. Sinanović

The post Koliko je u BiH velikih kompanija appeared first on Biznis Info.