Istovremeno, uvoz je iznosio 1 milijardu i 769 miliona KM, što predstavlja pad od 15,6 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,6 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit u ovom periodu dostigao 680 miliona KM.

Pad trgovinske razmjene sa CEFTA-om

Izvoz u zemlje CEFTA-e u januaru ove godine iznosio je 175 miliona KM, što je za 20,4 posto manje nego u januaru 2025. godine. Uvoz iz ovih zemalja iznosio je 211 miliona KM i manji je za 14,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa CEFTA-om iznosila je 83,2 posto.

Trgovina sa Evropskom unijom

Izvoz u zemlje Evropske unije iznosio je 829 miliona KM, što je za 10,2 posto manje nego u januaru prošle godine. Uvoz iz EU istovremeno je iznosio 997 miliona KM, uz pad od 16,1 posto u odnosu na januar 2025. godine.

Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa EU iznosila je 83,1 posto.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Dramatičan pad izvoza BiH na početku 2026., pogledajte brojke appeared first on Biznis Info.

Vrijednost izvoza u 2025. godini iznosila je 17,42 milijarde KM, što predstavlja povećanje od 882 miliona KM u odnosu na isti period prethodne godine. Rast izvoza predstavlja pozitivan signal i ukazuje na postepeni oporavak inostranih tržišta, prije svega glavnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine.

Vrijednost uvoza iznosila je 30,43 milijarde KM, što je za 1,21 milijardu KM više nego prethodne godine. Deficit u robnoj razmjeni povećan je za 359 miliona KM i iznosio je 13 milijardi.

Ovo je istaknuto na konferenciji za novinare u Sarajevu, na kojoj su predsjednik Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine Ahmet Egrlić i predstavnice Sektora za makroekonomski sistem, Belma Alihodžić i Amila Močević, prezentirali osnovne pokazatelje vanjskotrgovinske razmjene naše zemlje sa svijetom u 2025. godini.

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni naše zemlje sa svijetom također su prezentirani i predstavnicima diplomatskog kora u BiH,  bh. institucija i kompanija.

“Tokom prošle godine je skoro 1000 naših kompanija učestvovalo u posjetama sajmovima, B2B susretima, konferencijama i edukacijama koje smo organizirali. Struktura razmjene ostaje stabilna, metalska industrija zadržava najveće učešće, dok drvna industrija ostvaruje suficit i daje značajan doprinos vanjskotrgovinskom balansu. Posebno je važno istaći snažnu povezanost sa tržištima Evropske unije i CEFTA regiona, gdje su bh. kompanije integrisane u regionalne i evropske lance vrijednosti. Rast izvoza na pojedinim tržištima, uz istovremenu potrebu daljnje diverzifikacije i jačanja konkurentnosti, ukazuje na potencijal domaće privrede da u narednom periodu dodatno unaprijedi svoju poziciju na međunarodnom tržištu”, rekao je predsjednik Egrlić.

EU ostaje glavni partner

Evropska unija ostaje ključna za bh. izvoz, a Hrvatska vodeći pojedinačni partner, dok je unutar CEFTA-e zabilježen najdinamičniji rast, što potvrđuje da regionalna tržišta postaju sve važniji prostor za plasman bh. proizvoda i izgradnju dugoročnih ekonomskih veza.

„Najznačajniji trgovinski partner naše zemlje ostaje EU, s više od 73% ukupnog izvoza i 66% ukupnog uvoza. Umjeren rast uvoza od 2,68% i snažniji rast izvoza od 5,57% potvrđuju stabilnu i intenzivnu vanjskotrgovinsku razmjenu, pri čemu je izvoz u EU povećan za 669 miliona KM. Pokrivenost uvoza izvozom s EU iznosi 62,7%, što ukazuje na stabilan, ali i dalje deficitarana odnos, pri čemu EU zadržava poziciju ključnog partnera i glavnog pokretača bh. izvoza“, rekla je Alihodžić.

Porastao izvoz na tržište CEFTA-e i EFTA-e

Ukupan izvoz u zemlje CEFTA regiona iznosio je 2,97 milijardi KM i veći je za 135 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iz CEFTA regiona bio 4,74 milijarde KM i veći je za 229 miliona KM. Najveći obim razmjene ostvaruje se sa Srbijom, gdje je izvezena roba u vrijednosti od 1,88 milijardi KM, dok je vrijednost uvoza iznosila 4,10 milijardi KM.

„Na tržište EFTA-e izvezeno je 404,52 miliona KM i veći je za 64,5 miliona KM u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je iznosio 603,16 miliona KM i veći je za 30,61 milion KM. Više od 70% ukupne razmjene sa EFTA-om ostvaruje se sa Švicarskom, gdje je izvoz dostigao 344,37 miliona KM, dok je uvoz iznosio 547,66 miliona KM. Bosna i Hercegovina je ostvarila porast izvoza na tzv. treća tržišta od 3,60% i ukupno je izvezeno 1,37 milijardi KM vrijednosti robe, dok je uvoz iznosio 4,85 milijardi KM i veći je za 9,48%. Od ovih tržišta, izvoz je jedino rastao u Tursku, dok je uvoz najviše rastao iz Kine“, rekla je Alihodžić.

Posmatrajući robnu razmjenu u sektorima privrede, evidentno je povećanje i izvoza i uvoza u skoro svim sektorima, što je direktno rezultiralo većim obimom ukupne razmjene. Struktura rasta izvoza pokazuje da BiH najbrže napreduje u sektorima energetike, elektoindustrije i automobilske industrije.

Snažno povećan izvoz električne energije

„Ukupan rast izvoza u najvećoj mjeri rezultat je snažnog povećanja izvoza električne energije, koji je porastao za 30% i potvrdio ključnu ulogu energetskog sektora u izvoznoj strukturi BiH. Značajan doprinos dali su i sektori s većom dodanom vrijednošću, prije svega rast izvoza dijelova za automobilsku industriju porastao za 13% i izolovane žice za 7%, što potvrđuje stabilnu integraciju domaćih kompanija u evropske lance snabdijevanja. Metalne konstrukcije bilježe umjeren rast od 5%, dok je izvoz namještaja blago smanjen za 2%, što ukazuje na izazove na tržištu, ali i na zadržano prisustvo bh. proizvođača u EU“, rekla je Močević.

Dodala je da nafta i naftna ulja i dalje predstavljaju najznačajnije uvozne proizvode, s vrijednošću od 2,24 milijarde KM u 2025. godini, uprkos padu od 7%.

Uvoz automobila porastao za 9 posto

„Uvoz automobila porastao je za 9%, a lijekova za 8%. Posebno je izražen rast uvoza električne energije od 101%, na 628,96 miliona KM, što ukazuje na energetski disbalans i potrebu za jačanjem domaćih kapaciteta. Bakrena žica, s uvozom od 471,8 miliona KM i rastom od 4%, zadržava značajnu ulogu jer se u velikoj mjeri koristi za dalju preradu i izvoz, potvrđujući integrisanost domaće industrije u međunarodne lance vrijednosti“, objasnila je Močević.

Agroindustrijski i prehrambeni sektor i dalje bilježi najveći deficit u robnoj razmjeni, koji u 2025. iznosi 4,24 milijarde KM, a rezultat je uvoza od 5,55 milijardi KM i izvoza od 1,32 milijarde KM.

„Iako deficit izgleda veliki, on je razumljiv s obzirom na ovisnost BiH o uvozu sirovina i proizvoda koji se kod nas ne proizvode. Izvoz agroindustrije rezultirao je povećanjem plasmana masti i ulja, mliječnih proizvoda i proizvoda na bazi žitarica. U uvozu prednjače meso i mesni proizvodi, sirće, alkoholi i pića, duhan, kafa, čaj, proizvodi na bazi žitarica i mliječna industrija. Agroindustrija ima prostora za dalji rast, ali za ubrzanje je potrebna i podrška domaćeg tržišta“, rekla je Močević.

Drvna industrija u suficitu

Drvna industrija, kako je istaknuto, tradicionalno ostvaruje suficit u robnoj razmjeni zahvaljujući rastu izvoza i kontrolisanom uvozu. U 2025. godini izvoz je iznosio 2,60 milijardi KM, dok je uvoz bio 1,45 milijardi KM, što daje suficit od 1,15 milijardi KM. U istom periodu hemijska i farmaceutska industrija ostvarila je izvoz od 2,14 milijardi KM, što je blagi pad od 11 miliona KM ili 1%, dok je uvoz povećan na 4,66 milijardi KM, što predstavlja rast od 5%.

Tekstilna industrija zabilježila je pad izvoza na 1,61 milijardu KM i smanjenje od 47,3 miliona KM, dok je uvoz iznosio 2,32 milijarde KM i bilježi pad od 31,3 miliona KM. Mineralna goriva i električna energija bilježe stabilan rast u uvozu, pri čemu uvoz naftnih ulja u 2025. iznosi 2,24 milijarde KM, dok je uvoz električne energije naglo porastao na 628,96 miliona KM, odnosno 101%.

Očekivano povećanje uvoza

U 2026. godini očekuje se da će vanjskotrgovinska razmjena BiH zadržati sličan tempo kao do sada, bez značajnijih oscilacija. S druge strane, rast plata, povećani priliv doznaka iz inostranstva i blago povišena inflacija mogli bi rezultirati porastom domaće potrošnje, što bi moglo povećati uvoz u narednom kvartalu. Što se tiče izvoza, predviđa se umjereni rast, ali bez većih skokova.

Za veći rast ukupnog izvoza potrebno je povećati izvoz proizvoda s višom dodanom vrijednošću, posebno u sektorima prehrane, tekstila, autoindustrije, IT-a i diverzifikovati izvoz na tzv. treća tržišta, posebno na SAD, Tursku i Saudijsku Arabiju.

The post Šta pokazuju novi podaci o trgovini BiH: Struja i auto-dijelovi nose izvoz appeared first on Biznis Info.

VTK BiH upozorava da bi ove mjere mogle ozbiljno ugroziti izvoz iz BiH i narušiti trgovinu u okviru CEFTA sporazuma.

Gostujući u emisiji “Špica” na TVSA, Egrlić je istakao da je odluka Vlade Srbije došla iznenada i bez prethodne najave, iako postoje jasno propisane procedure za uvođenje kvota, uključujući obavezu konsultacija sa zemljama s kojima postoje potpisani trgovinski sporazumi.

BiH kao “kolateralna šteta”

– Odluka je donesena 31. decembra, bez ikakvih prethodnih informacija. Iako se formalno odnosi na sve zemlje, Bosna i Hercegovina bi u ovom slučaju mogla biti kolateralna šteta, posebno imajući u vidu CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini – rekao je Egrlić.

On je dodao da BiH sa Srbijom ima značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu uz deficit od oko 20 posto, ali i izvoz koji je prošle godine iznosio blizu 1,7 milijardi KM.

– Ove kvote su oko 45 posto niže u odnosu na količine koje mi inače izvozimo, što predstavlja ozbiljan ekonomski udarac za domaće kompanije – naglasio je predsjednik VTK BiH.

Zahtjev za preispitivanje odluke

Govoreći o eventualnim razgovorima sa Srbijom, Egrlić je kazao da je u proteklim danima situacija uglavnom „mirovala“, ali da se u narednom periodu očekuju konsultacije na više nivoa.

– Kao Komorski investicijski forum šest ekonomija Zapadnog Balkana, jučer smo na sjednici Upravnog odbora zatražili od Srbije da ovu odluku preispita i stavi van snage, ili barem izmijeni u dijelu koji se odnosi na regiju – naveo je on.

Istakao je da postoji stalna komunikacija s Privrednom komorom Srbije te da se očekuje njihov utjecaj prema Vladi Srbije kako bi se sporna odluka povukla.

– Naši proizvodi ne ugrožavaju tržište Srbije. Naprotiv, mi smo važan dio lanca snabdijevanja. Problem je nepredvidivost poslovanja, jer su ugovori potpisani u periodu kada nije bilo kvota – izjavio je Egrlić.

Opasnost od visokih carina

Prema važećoj odluci, kvote su propisane na period od šest mjeseci. Nakon što se one popune, slijedi carina od 50 posto, što bi, kako je naglasio Egrlić, praktično u potpunosti isključilo bh. izvoznike sa srbijanskog tržišta.

Egrlić je podsjetio i na ranije primjere kršenja CEFTA sporazuma, izdvojivši slučaj Kosova koje je uvelo takse na robu iz BiH i Srbije.

– Izvoz BiH na Kosovo tada je iznosio oko 140 miliona KM, a nakon više od godinu dana blokade još se nismo u potpunosti oporavili. Danas smo na oko 115 miliona KM, što pokazuje koliko je teško vratiti se na izgubljeno tržište – kazao je on.

Diplomatija prije kontramjera

Na kraju, Egrlić je poručio da se ne može govoriti o “Otvorenom Balkanu” i jedinstvenom ekonomskom prostoru ako se uvode barijere unutar regije. Na pitanje o mogućim kontramjerama BiH prema Srbiji, istakao je da bi fokus trebao biti na diplomatiji.

– Bosna i Hercegovina treba iskoristiti sve mehanizme kako bi se ovo pitanje riješilo bez kontramjera, isključivo kroz dijalog i dogovor – zaključio je Egrlić.

The post Egrlić: Bh. izvoznicima prijeti ogroman gubitak zbog poteza Srbije appeared first on Biznis Info.

Ovom uredbom se, u periodu od 1. januara do 30. juna 2026. godine, ograničava uvoz pojedinih proizvoda od željeza i čelika.

Iz VTK BiH navode da se uredba odnosi i na grupe proizvoda koje su značajne za Bosnu i Hercegovinu, i to: rebrasti betonski čelik, toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest mjeseci i provodit će se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primjenjivati carina od 50 posto.

Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta, individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna, uz mogućnost prenošenja neiskorištene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota vršit će se po principu „prvi došao – prvi uslužen“, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.

Kvote ne prate realne tokove trgovine

Iz VTK BiH upozoravaju da kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne tokove trgovine, budući da su, kako je navedeno u samoj uredbi, rađene na osnovu podataka za period 2020–2024. godine.

– Uvidom u navedenu uredbu, a posebno u dio definisanih kvota koje se odnose na proizvode iz BiH, izražavamo zabrinutost u ime privrednih društava – izvoznika ovih proizvoda u Srbiju. Na osnovu podataka VTK BiH evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu. Očigledno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli, kao ni realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH – navode iz Komore.

Donošenje uredbe, kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman robe u okviru CEFTA zemalja, i to na samom kraju poslovne godine, predstavlja dodatni limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju s partnerima na tržištu Srbije.

Problemi na granicama dodatno otežavaju izvoz

Posebno upozoravaju i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje predstavlja jedan od najkritičnijih problema za izvoznike iz BiH.

– Od naših izvoznika informirani smo da se, osim problema s kvotama, već u prvim danima 2026. godine suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici, uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije. Posljedice su mjerljive i ozbiljne – direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, kao i ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera – ističu iz VTK BiH.

Na kraju, Vanjskotrgovinska komora BiH od nadležnih institucija traži hitnu reakciju prema institucijama Srbije i CEFTA strukturama, upozoravajući na ozbiljne ekonomske reperkusije sporne uredbe po slobodan protok robe unutar CEFTA tržišta.

The post Ograničenja u Srbiji prijete izvozu čelika iz BiH appeared first on Biznis Info.