Sastanku su, ispred Grada Tuzle prisustvovali gradonačelnik Zijad Lugavić, ispred kompanije Junuzović Kopex prisustvovali su izvršni direktor Semir Junuzović i direktor preduzeća Gradski i prigradski saobraćaj Jasmin Gradaškić te predstavnici turske kompanije TEMSA – renomiranog proizvođača autobusa.

Isporuka prvih 10 autobusa očekuje se već ovog mjeseca, dok će preostalih 15 vozila stići ubrzo nakon toga. Riječ je o potpuno novim i modernim vozilima koja će svim putnicima pružiti maksimalan nivo udobnosti i sigurnosti.

Gradski i prigradski saobraćaj Tuzla, koji posluje u okviru Junuzović Kopex Grupacije, ovom nabavkom nastavlja ulaganja u obnovu i razvoj javnog prijevoza. Nova vozila predstavljaju važan korak u pravcu efikasnijeg organizovanja linija, boljeg povezivanja naselja i unapređenja svakodnevne mobilnosti građana.

Mogućnost prvih električnih autobusa u Bosni i Hercegovini

Tokom sastanka razgovaralo se i o ideji nabavke prvih električnih autobusa u Bosni i Hercegovini. Ovi autobusi saobraćali bi gradom bez ikakvog zagađenja, slijedeći primjere savremenih gradova širom svijeta koji prelaze na ekološki održiv javni prijevoz.

Električni autobusi posebno bi se uklopili u nove kružne linije A i B, pružajući putnicima maksimalnu udobnost uz potpuno odsustvo emisija štetnih gasova. Time bi Tuzla nastavila biti predvodnik u uvođenju savremenih i ekoloških rješenja u javnom prijevozu, kao što je to već učinila nabavkom prvih CNG autobusa i izgradnjom prve CNG stanice u Bosni i Hercegovini.

Gradonačelnik Tuzle Zijad Lugavić zahvalio se na posjeti i istakao značaj ovakvih ulaganja: „Zahvaljujem se na posjeti i na predanosti koju kontinuirano pokazujete kroz konstantna ulaganja i modernizaciju gradskog prijevoza. Ovakvi projekti direktno doprinose kvaliteti života naših građana i potvrđuju da Tuzla ostaje grad koji prednjači u uvođenju savremenih i održivih rješenja”, izjavio je gradonačelnik Lugavić.

Memorandum o razumijevanju s kompanijom TEMSA

Kompanija Junuzović Kopex potpisala je memorandum o razumijevanju s turskom kompanijom TEMSA, čime postaje zvanični zastupnik TEMSA-inih autobusa na području Bosne i Hercegovine. TEMSA je jedan od vodećih proizvođača gradskih i turističkih autobusa u Turskoj, ali i u svijetu, prepoznat po kvalitetu, pouzdanosti i savremenim tehnološkim rješenjima.

Preduzeće Gradski i prigradski saobraćaj, koje je dio Junuzović Kopex grupacije, nabavilo je upravo pomenutih 25 novih mini autobusa koji će uskoro saobraćati Tuzlom i Tuzlanskim kantonom.

Izvršni direktor kompanije Junuzović Kopex Semir Junuzović zahvalio se na prijemu i istakao dosadašnju uspješnu saradnju: „Zahvaljujem se gradonačelniku i gradskoj upravi na srdačnom prijemu, kao i na uspješnoj dosadašnjoj saradnji i izuzetnom partnerskom odnosu. Zajednički smo ostvarili značajne rezultate, a planiramo i dalja ulaganja te kontinuirana poboljšanja gradskog i prigradskog saobraćaja kako bismo građanima pružili uslugu na najvišem nivou”, izjavio je Junuzović.

Najsavremeniji servis za TEMSA vozila

U planu je i uspostavljanje najsavremenijeg servisa za TEMSA vozila. Ovaj servis omogućit će svim novim, ali i postojećim vlasnicima TEMSA vozila da u kratkom roku i u neposrednoj blizini obave servisiranje svojih vozila, čime se dodatno podiže kvalitet usluge i pouzdanost cijelog sistema.

Ovim koracima Junuzović Kopex i njegovi partneri potvrđuju opredijeljenost ka modernizaciji javnog prijevoza, brizi o okolišu i pružanju vrhunske usluge građanima Tuzle i Tuzlanskog kantona.

The post Tuzla i TK dobijaju 25 novih minibusa: Junuzović Kopex, GIPS Tuzla i TEMSA predstavili naredne korake u modernizaciji javnog prijevoza  appeared first on Biznis Info.

Prema zvaničnoj statistici, kroz Aerodrom Tuzla je u aprilu ove godine prošlo čak 64.296 putnika, što predstavlja ogroman rast u odnosu na prethodne mjesece i jasan znak potpunog oporavka saobraćaja.

U poređenju s aprilom prošle godine, kada je Aerodrom Tuzla imao 21.827 putnika, ovogodišnji rezultat od 64.296 putnika predstavlja rast od gotovo 195 posto.

Veliki rast broja putnika

U martu ove godine je evidentirano 35.616 putnika, u februaru 27.331, a u januaru 34.989 putnika. Ukupno je u prva četiri mjeseca 2026. godine kroz tuzlanski aerodrom prošlo 162.232 putnika, što je već sada blizu ukupnog prometa ostvarenog tokom cijele 2024. godine.

Najveći razlog ovakvog preporoda jeste povratak kompanije Wizz Air, koja je krajem prošle godine ponovo otvorila bazu u Tuzli i obnovila veći broj linija. Upravo je povratak najvećeg prijevoznika na tuzlanski aerodrom donio nagli rast broja letova i putnika.

Podsjetimo da je Tuzla godinama bila jedna od ključnih baza Wizz Aira u ovom dijelu Evrope, ali je nakon povlačenja dijela operacija aerodrom zabilježio veliki pad prometa. Sada se situacija očigledno mijenja.

Najbolje tek dolazi

Aprilskih više od 64 hiljade putnika približava se rezultatima iz rekordnih godina za aerodrom, a ukoliko se ovakav trend nastavi tokom ljetne sezone, Tuzla bi mogla ostvariti jedan od najboljih rezultata u posljednjih nekoliko godina.

Posebno ohrabruje činjenica da se najveći rast očekuje upravo tokom ljetnih mjeseci, kada dijaspora i turistički promet tradicionalno dodatno povećavaju broj putnika.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Aerodrom u BiH doživio potpuni preporod: Broj putnika utrostručen appeared first on Biznis Info.

Riječ je o investiciji kompanije Džajić-Commerce d.o.o., koja je objavila da širi svoju mrežu i jača prisutnost, uz otvaranje nove poslovnice u Tuzli.

Time je potvrđeno da se na ovoj lokaciji razvija distributivni centar za robu široke potrošnje poznatih svjetskih brendova koje ova firma zastupa, izvijestio je portal Tuzlainfo.ba.

Nova faza razvoja industrijske zone u Tuzli

Podsjećamo, na ovoj lokaciji ranije su započeti radovi na izgradnji dva poslovna objekta. Jedan od njih gradi kompanija Vokel iz Posušja, koja razvija prodajni centar, dok drugi objekat gradi upravo Džajić-Commerce.

Radi se o prostoru koji je više od dvije decenije bio zapušten, a koji sada dobija novu namjenu kroz dolazak investitora i razvoj poslovne infrastrukture.

Iz kompanije Džajić-Commerce poručili su da je nova poslovnica dio njihovog kontinuiranog rasta i razvoja.

– Širimo mrežu, jačamo prisutnost. Nova poslovnica u Tuzli predstavlja još jedan korak u našem razvoju. Kvaliteta, pouzdanost i partnerstvo ostaju temelj svega što radimo – naveli su.

Uz ovu informaciju objavljen je i video koji prikazuje izgled budućeg objekta, dajući građanima uvid u to kako izgleda novi poslovni kompleks.

Iskorak za privredu Tuzle

Firma Džajić-Commerce d.o.o. osnovana je 1994. godine sa sjedištem u Ljubuškom. Osnovna djelatnost firme je uvoz, distribucija i prodaja robe široke potrošnje svjetski poznatih brandova.

Podsjećamo, prostor nekadašnje hemijske industrije HAK godinama je bio neiskorišten, a njegovo stavljanje u funkciju kroz nove investicije predstavlja značajan iskorak za razvoj privrede u ovom dijelu Tuzle.

The post Zapuštena lokacija u Tuzli dobija novi život: Niče velika poslovna zona appeared first on Biznis Info.

U kompaniji navode da su u proteklom periodu prevaziđeni značajni izazovi, uključujući posljedice zatvaranja Koksare u Lukavcu i Željezare u Zenici, koje su bile važni partneri i dio industrijskog lanca.

Paralelno s tim, TTU Energetik radi na jačanju konkurentnosti na evropskom tržištu, uz nastavak zapošljavanja mladih radnika, ali i povratak dijela radne snage iz inostranstva.

Veliki broj mladih radnika

Danas kompanija zapošljava više od stotinu radnika, među kojima je i veliki broj mladih. Jedan od njih je Hajrudin Vrbić, koji već dvije godine radi kao CNC operater.

– Ovo mi je prvi posao nakon srednje škole. Kada sam došao u proizvodnju, posao mi se odmah svidio. Uz iskusnije kolege naučio sam mnogo i zavolio ovaj posao – kaže Vrbić.

Sličnog je iskustva i Almin Sinanović, koji već tri godine radi na horizontalnoj bušilici.

– Poručio bih mladima iz metalske struke, ali i onima koji žele učiti, da dođu u TTU Energetik jer ovdje mogu steći ozbiljno znanje iz mašinske industrije – ističe Sinanović.

Povratak radnika iz Slovenije i Njemačke

Generalni direktor TTU Energetik Tuzla Mirza Tufekčić navodi da je kompanija u posljednjih nekoliko godina prošla kroz značajne kadrovske promjene.

– U protekle tri do četiri godine više od 70 radnika otišlo je u penziju. Istovremeno, zaposlili smo nove, uglavnom mlade radnike koji su savladali osnovne procese i prešli na rad na CNC mašinama. U posljednjih nekoliko mjeseci bilježimo i povratak radnika iz Slovenije i Njemačke – kaže Tufekčić.

Dodatno jačanje pozicije

Podsjetimo, TTU je ranije prolazio kroz težak period obilježen stečajem i radničkim protestima. Nakon toga, kompaniju su preuzeli Elektroprivreda BiH i Rudnik Banovići, čime su stvoreni uslovi za njen novi početak.

Danas TTU Energetik ima 107 zaposlenih i radi na modernizaciji proizvodnje, uključujući nabavku novih CNC mašina.

Izvršna direktorica za finansije Šuhreta Žunić naglašava da će modernizacija dodatno ojačati tržišnu poziciju kompanije.

– Kada se završi proces nabavke opreme, bit ćemo osposobljeni da budemo konkurentni na tržištima u regionu i Evropi. To je zahtjevan proces, ali smo spremni na izazove . istakla je Žunić.

Modernizacija do kraja godine

Očekuje se da će završetak nabavke nove opreme omogućiti i povećanje izvoza, čime bi TTU Energetik dodatno učvrstio poziciju jednog od važnijih aktera u bosanskohercegovačkoj mašinogradnji.

Kompletan proces modernizacije trebao bi biti okončan do kraja godine, izvijestio je BHRT.

The post Svijetli primjer bh. privrede: U ovu firmu se vraćaju radnici iz Njemačke i Slovenije appeared first on Biznis Info.

Fabrika se gradi kod Tuzle

Prema dostupnim informacijama, fabrika baruta bit će izgrađena na lokaciji Bukinje, na području Grada Tuzla, piše BiznisInfo.ba.

Posebno je zanimljivo da projekt podrazumijeva i rušenje postojećih objekata nekadašnjeg rudnika Kreka, čime će ova lokacija dobiti potpuno novu industrijsku namjenu.

Ovaj potez simbolično označava transformaciju starog rudarskog prostora u savremeni industrijski kompleks visokog tehnološkog značaja.

Pripreme već u toku

Program koji je usvojila Vlada FBiH obuhvata širok spektar aktivnosti – od izrade projektne dokumentacije do konkretnih pripremnih radova na terenu.

Planirano je:

• krčenje terena i uklanjanje postojećih objekata
• izgradnja pristupnih puteva i interne infrastrukture
• postavljanje ograde, rasvjete i sistema videonadzora
• izrada geodetskih i hidrogeoloških studija
• priprema terena za izgradnju proizvodnih hala

Namjenska sredstva koristit će se i za nabavku laboratorijske opreme te razvoj tehničkih rješenja potrebnih za proizvodnju baruta.

Ključni projekat za namjensku industriju

Podsjetimo, odluka o izgradnji fabrike baruta smatra se jednim od najvažnijih poteza u razvoju domaće namjenske industrije.

Ovaj projekat rješava dugogodišnje “usko grlo” – zavisnost od uvoza baruta, što je prošle godine postalo očigledno nakon zastoja u snabdijevanju koji je pogodio industriju.

Izgradnjom vlastitih kapaciteta, BiH će osigurati stabilnost proizvodnje u kompanijama poput Pretisa i drugih proizvođača municije.

Šansa za izvoz i novi industrijski razvoj

Osim sigurnosnog aspekta, projekat otvara i značajne ekonomske mogućnosti. Globalna potražnja za komponentama poput baruta je u porastu, a riječ je o proizvodu koji proizvodi relativno mali broj zemalja i kompanija, što ga čini izuzetno traženim i profitabilnim.

U tom kontekstu, izgradnja fabrike u Bukinju mogla bi BiH pozicionirati ne samo kao proizvođača finalnih proizvoda, već i kao izvoznika ključnih sirovina za vojnu industriju.

Širi efekti na ekonomiju

Razvoj ovog projekta ima i širi značaj za ekonomiju Federacije BiH. Osim jačanja industrijske baze, očekuje se otvaranje novih radnih mjesta, razvoj pratećih djelatnosti i jačanje tehnoloških kapaciteta.

Drugim riječima, riječ je o investiciji koja nadilazi sektor odbrane i može imati dugoročne pozitivne efekte na ukupni industrijski razvoj zemlje.

Ako se planirane aktivnosti realiziraju, Bukinje kod Tuzle moglo bi postati novo važno industrijsko središte namjenske proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ruše se stari objekti rudnika Kreka, kreće izgradnja ključne fabrike za vojnu industriju appeared first on Biznis Info.

The post Gradi se prva dionica ceste između Sarajeva i Tuzle, pogledajte gradilište appeared first on Biznis Info.

Veliko interesovanje kupaca potvrđuje i podatak da je već prodato više od 60 posto planiranih stambenih jedinica, iako izgradnja još nije ni počela.

Kako je saopćeno iz kompanije Tehnograd Company, pribavljene su sve pravosnažne dozvole potrebne za početak radova, a početak izgradnje očekuje se uskoro, kada će i mehanizacija izaći na teren.

Stambeni i poslovni prostori

Riječ je o modernom objektu koji donosi spoj savremenog arhitektonskog izraza i funkcionalnih rješenja prilagođenih potrebama današnjeg načina života.

Planirano je ukupno 210 stanova različitih kvadratura – od manjih jedinica od oko 30 kvadratnih metara do većih stanova koji prelaze 99 kvadrata, čime je obuhvaćen širok spektar potreba budućih stanara.

Osim stambenog dijela, projekat uključuje i poslovne prostore, namijenjene kompanijama i preduzetnicima koji žele poslovati u modernom i reprezentativnom okruženju.

Jedan od najatraktivnijih objekata u gradu

Posebna pažnja posvećena je i praktičnosti, pa su u okviru kompleksa planirana i parking mjesta za stanare, što dodatno doprinosi kvaliteti života.

Početak izgradnje označava novu fazu projekta koji je već prepoznat kao jedan od najatraktivnijih u Tuzli.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kreće izgradnja TC-Towera sa 210 stanova, većina je već prodata appeared first on Biznis Info.

Riječ je o objektu u kojem su decenijama ljetovali rudari iz Tuzle i drugih dijelova bivše Jugoslavije sa svojim porodicama, a koji se nalazi u blizini Makarske.

Kako je saopćeno, hotel ove sezone neće primati goste jer je dobio privremenu zabranu rada, i to do ispunjavanja uslova koje propisuju Hrvatska i Evropska unija.

Izgrađen prije skoro 70 godina

Hotel Salines izgrađen je 1958. godine kao odmaralište Rudnika “Kreka”, a početkom 70-ih godina prošlog vijeka prerastao je u hotel B kategorije sa više od 300 ležaja, restoranima, vlastitom plažom i pratećim sadržajima.

Tokom decenija bio je jedno od najtraženijih odmarališta za radnike “Kreke”, a interes je bio toliki da su zaposleni na boravak često čekali godinama, izvijestio je RTV Slon.

Ratna dešavanja ostavila su dubok trag na ovaj objekt, koji je godinama služio kao smještaj za izbjeglice, nakon čega je početkom 2000-ih djelimično obnovljen i vraćen u funkciju.

Hotel gubio korak s vremenom

Iako je hotel i u kasnijem periodu bilježio solidne rezultate tokom ljetnih sezona, vremenom su se sve više nametali izazovi modernizacije i usklađivanja sa savremenim standardima.

Zatvaranje hotela tako dolazi u trenutku kada je potrebno značajnije ulaganje kako bi objekt zadovoljio propise i ponovo mogao primati goste. Sudbina ovog hotela za sada ostaje neizvjesna,

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kraj priče duge decenijama: Zatvoren hotel bh. radnika na Jadranu appeared first on Biznis Info.

Kompanija povećava kapacitete za više od 2,4 miliona dodatnih sjedišta u odnosu na prošlo ljeto, čime dodatno jača svoju prisutnost na regionalnom tržištu.

Najveći rast dolazi iz Skoplja, gdje Wizz Air ima svoju najveću bazu u regionu. Od sredine jula u ovom gradu će biti baziran i sedmi avion, uz niz novih linija koje su već uvedene u proteklim mjesecima, kao i dodatne četiri koje stižu ovog ljeta.

Podgorica i Tuzla među glavnim dobitnicima

Wizz Air je danas zvanično otvorio bazu u Podgorici, gdje će biti baziran avion Airbus A321neo, dok se drugi očekuje kasnije tokom ljeta. To će omogućiti pokretanje čak 17 novih linija, čime će kompanija postati najveći prevoznik u Crnoj Gori tokom ljetne sezone, sa udjelom od 25,2 posto kapaciteta.

– Wizz Air je duboko posvećen budućnosti Crne Gore, kroz širenje pristupačnih putovanja, podršku održivoj avijaciji i jačanje turizma – izjavio je direktor kompanije Jozsef Varadi, izvijestio je Ex-Yu Aviation News.

Tuzla među najvećim dobitnicima

Značajan rast bilježi i Tuzla, gdje je kompanija jučer bazirala drugi avion, što je omogućilo pokretanje dodatnih šest novih linija. Lokalna vlast već najavljuje mogućnost dolaska i trećeg aviona.

– Ovo je važan korak u jačanju uloge našeg aerodroma kao regionalnog čvorišta – izjavio je direktor Aerodroma Tuzla Dževad Halilčević.

Wizz Air dodatno jača prisustvo i u Hrvatskoj, gdje povećava kapacitete za više od 248.000 sjedišta u odnosu na prošlu godinu, uz pokretanje novih linija, uglavnom iz Poljske.

Sarajevo među rijetkima s padom

I dok većina aerodroma u regionu bilježi snažan rast, Aerodrom Sarajevo suočava se s padom kapaciteta.

Prema dostupnim podacima, Wizz Air će ovog ljeta smanjiti broj sjedišta iz Sarajeva, što ga svrstava među rijetke aerodrome u regionu s negativnim trendom. Iz tabele je vidljivo da se radi o značajnom smanjenju, dok istovremeno gradovi poput Skoplja, Podgorice i Tuzle bilježe snažan rast.

Ovakav trend dodatno naglašava promjenu fokusa kompanije.

The post Wizz Air krenuo u veliku regionalnu ekspanziju, ali reže Sarajevo appeared first on Biznis Info.

Suština projekta sve više se pomjera ka nečemu znatno većem od samog gasovoda – stvaranju jedinstvenog gasnog sistema koji će napajati nove elektrane i omogućiti stabilnu proizvodnju struje.

Gasovod kao temelj za novu proizvodnju struje

Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara gasa godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju u BiH.

POVEZANI TEKST – Ekskluzivno: Ovo je nova mapa Južne interkonekcije, uvodi se treći krak

Razlog za to je jasan – gas neće služiti samo za grijanje i industriju, već prije svega za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne CCGT gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi godišnje proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što je približno polovina ukupne potrošnje u Bosni i Hercegovini. (Kako tačno funkcioniraju gasne elektrane pročitajte u donjem dijelu teksta).

Drugim riječima, ovaj projekat direktno zadire u samu strukturu elektroenergetskog sistema zemlje. Gasne elektrane su posebno važne jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini ključnim za stabilizaciju sistema u uslovima sve većeg udjela obnovljivih izvora poput vjetra i sunca.

POVEZANI TEKST – Novi detalji: Američki projekt u BiH vrijedan je čak 1,5 milijardi eura

Istovremeno, predstavljaju tranzicijsko rješenje koje omogućava smanjenje emisija u odnosu na termoelektrane na ugalj.

Novi krakovi i povezivanje sistema

Izmjene zakona predviđaju i značajno proširenje trase gasovoda. U Hercegovini se mreža širi kroz uključivanje Gruda i izgradnju novog odvojka prema Čapljini, čime gas praktično dolazi u veći dio ovog regiona.

U Srednjoj Bosni dodaje se novi odvojak prema Donjem Vakufu, čime se dodatno širi dostupnost gasa.

Najveća promjena je ipak uvođenje potpuno novog pravca Kladanj-Tuzla, koji se gradi prvenstveno zbog napajanja buduće gasne elektrane. Međutim, ovaj krak neće biti direktno povezan s ostatkom Južne interkonekcije.

Jedan sistem iz dva gasovoda

Upravo tu dolazi do ključne promjene. Da bi sistem funkcionisao, novi gasovod i postojeća mreža (Zvornik – Sarajevo) morat će biti povezani i funkcionisati kao jedinstven sistem.

To podrazumijeva tehničku prilagodbu postojećeg gasovoda za tzv. reverzibilan rad – odnosno mogućnost da gas teče u oba smjera.

Praktično, to znači da će gas iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku moći ići prema Tuzli, ali i dalje kroz postojeću mrežu prema drugim dijelovima zemlje. Ova integracija predstavlja možda i najvažniji aspekt cijelog projekta.

Investicija od milijardu i po eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona eura, dok bi tri planirane gasne elektrane zahtijevale dodatnih oko milijardu eura ulaganja.

Kada se uključe i novi krakovi poput pravca Kladanj-Tuzla te prateća infrastruktura, ukupni investicioni ciklus dostiže gotovo 1,5 milijardi eura.

Investitor kao presedan

Uz sve tehničke i infrastrukturne izmjene, zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Prema prijedlogu, kao nosilac investicije navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav potez predstavlja presedan, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama izbora.

Istovremeno, zakon detaljno reguliše obaveze institucija prema investitoru, uključujući brzu izdavanje dozvola i prilagodbu postojeće dokumentacije.

Strateški zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod. Ona postaje temelj za novu energetsku arhitekturu BiH – sistem koji povezuje gas, struju i industriju u jedinstvenu cjelinu.

Ako se projekat realizuje u planiranom obimu, mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji u posljednjih nekoliko decenija.

Kako zapravo funkcionišu plinske elektrane (i zašto su važne)

1. Šta je plinska elektrana – najjednostavnije rečeno

Plinska elektrana je postrojenje koje proizvodi električnu energiju sagorijevanjem prirodnog gasa. Gas se ne koristi direktno za grijanje, već za pokretanje turbina koje proizvode struju.

Postoje dvije osnovne vrste:

• jednostavne (plinske turbine)

• kombinovane plinsko-parne elektrane (CCGT – Combined Cycle Gas Turbine)

U praksi, Amerikanci gotovo uvijek grade ovu drugu vrstu, jer je znatno efikasnija.

2. Kako radi savremena (kombinovana) plinska elektrana – korak po korak

Korak 1: Sagorijevanje gasa

Prirodni gas (metan) dolazi gasovodom do elektrane i sagorijeva u plinskoj turbini.
Sagorijevanje stvara vrlo vruće gasove (preko 1.000 °C).

Korak 2: Proizvodnja prve struje

Ti vreli gasovi pokreću plinsku turbinu, koja je spojena s generatorom. Već ovdje se proizvodi električna energija.

Korak 3: Iskorištavanje toplote (ključna prednost)

Umjesto da se vrući gasovi puste u atmosferu (kao kod starijih elektrana), oni:

• zagrijavaju vodu

• proizvode paru

• para pokreće drugu turbinu (parnu)

Tako se iz istog gasa dobija druga runda struje. Zato se zovu “kombinovane” elektrane.

3. Koliko su efikasne (u odnosu na druge elektrane)

• Plinske (CCGT): 55–62% efikasnosti

• Ugalj (termoelektrane): 33–38%

• Stare plinske turbine: 35–40%

To znači:

• manje goriva za istu količinu struje

• manji troškovi

• znatno manje zagađenje

4. Emisije i ekologija – zašto se smatraju “prijelaznim rješenjem”

Plinske elektrane emituju do 50% manje CO₂ od uglja, gotovo nemaju SO₂, čađ i teške metale, NOx emisije su znatno niže. Zato ih EU i SAD tretiraju kao:

“tranzicionu tehnologiju” između fosilnih goriva i obnovljivih izvora

Drugim riječima: nisu “zelene”, ali su mnogo čistije od uglja.

5. Zašto su idealne za elektroenergetski sistem

Plinske elektrane imaju jednu ogromnu prednost: mogu se brzo uključiti i isključiti. Startaju za 30–60 minuta i brzo se prilagođavaju potrošnji. Idealne su kao “rezerva” za vjetar, solare i hidroelektrane u sušnim periodima.

Zato se često zovu: “Stabilizatori mreže”

6. Zašto se stalno spominje snaga od 400 MW

Elektrana od 400 MW, koja se spominje i u kontektu BiH, ima sljedeće karakteristike:

• može napajati 300.000–400.000 domaćinstava

• odgovara veličini većih termoelektrana u BiH

• optimalna je za regionalne centre (Mostar, Tuzla, Kakanj)

Tri takve elektrane = 1.200 MW, što je:

• ogroman dio ukupne potrošnje Federacije BiH

• realna zamjena za dio kapaciteta na ugalj

7. Ključna stvar koju političari često ne kažu: plin mora imati potrošača

Gasovod nema ekonomsku logiku ako:

• nema velikih industrijskih potrošača

• nema velikih elektrana

Zato se plin i elektrane uvijek planiraju zajedno.

Bez elektrana gasovod je skup i neisplativ. Sa elektranama:

• gas se sigurno troši 30–50 godina

• investitor ima stabilan povrat

Ovo je srž cijele priče.

8. Zašto su Amerikanci posebno zainteresovani

Američke energetske kompanije grade plinske elektrane širom svijeta. Time povezuju infrastrukturu, energiju i geopolitiku. Plin znači dugoročne ugovore, strateški uticaj i sigurnost investicije

U zemljama poput BiH, gdje nema diverzifikacije izvora, nema LNG terminala a sistem zavisi od jednog pravca –plinske elektrane postaju i energetsko i političko pitanje.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post FBiH dobija tri velike gasne elektrane: Evo gdje će biti i kako rade! appeared first on Biznis Info.