Odrasla u Zadru i poslovno formirana u Njemačkoj, danas bez zadrške upozorava na opasnost ekonomije koja živi od rente, a zanemaruje proizvodnju.

Rođena je u Benkovcu, a odrasla u Zadru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, smjer energetika te karijeru započela u Bagatu kao razvojna inženjerka, radeći i na konstrukciji specijalnih alatnih strojeva.

Magistrirala je sredinom 80-ih, a potom odlazi u Njemačku gdje se usmjerava na analize tržišta i troškova, stječući novo razumijevanje konkurentnosti u strojogradnji. Ističe kako joj put nije bio težak.

Kako je došlo do privatizacije firme u BiH

– Mislim da kad ste na jednom putu, da te teškoće toliko ni ne osjećate i da vam toliko ne smetaju. Uvijek gledam, kad su me ispitivali dok sam studirala mašinstvo, “je li bilo teško?”. Na kraju fakulteta nisam imala osjećaj da je bilo teško. Nekako je išlo sve po planu – kazala je.

Objasnila je da je tokom rada u Njemačkoj bila uključena u projekte analiza troškova i odluka “proizvesti ili kupiti”, kroz koje su njemačke firme nastojale povećati konkurentnost smanjenjem troškova nabave. U tom je kontekstu radila i na projektu za firmu Messer Cutting and Welding, kada su joj se javili ljudi iz Bosne i Hercegovine tražeći pomoć u pronalasku posla.

Navela je kako je, iako ih nije poznavala, osjetila snažnu potrebu pomoći im, dijelom i zbog ratnog iskustva koje su prošli. Poslala im je poslovne upite, a nakon što su uspjeli dobiti posao, pokrenut je proces privatizacije. Firma Messer iskazala je interes za kupovinu, no na kraju je odustala, zbog čega su se radnici ponovno našli u neizvjesnoj situaciji, što je bio trenutak kada su se ponovno obratili njoj.

– Nekako mi je ta njihova borba za opstanak djelovala na mene. Tada nisam imala nikakve vlasničke udjele u firmi u kojoj sam radila i onda sam počela vlasnike obrađivati. I na kraju sam to uspjela i firma je privatizirana 2004. godine. Tada je imala 52 zaposlenika, radili su 400.000 eura godišnje da bi danas došli na preko 700 radnika i na prihod koji je oko 35 miliona eura. Mislim, to se ne čini puno, ali je u metalu, u rezanju i u tom poslu kojim se bavimo prilično složeno i teško – izjavila je.

Plate iznad projekta u Federaciji BiH

Kaže da njena firma proizvodi dijelove za njemačke, austrijske i švicarske kompanije, koji se ugrađuju u bagere, alatne strojeve i mašine za pakiranje. Objašnjava da se radi o lancu u kojem velike evropske mašinske firme, kako bi ostale konkurentne, dio proizvodnje prebacuju na povoljnija tržišta.

Navodi da u njihovoj firmi dolaze metalne ploče i profili koje inženjeri razrađuju, a zatim se kroz rezanje, bravarske i zavarivačke radove, mašinsku obradu i lakiranje pretvaraju u gotove komponente. Ističe da proizvodi na kraju završavaju u montažnim linijama velikih svjetskih kompanija poput Liebherra, Groba i DMG Morija.

Njena firma posluje u Travniku i Prozoru-Rami. Navodi da je prosječna plata u kompaniji nešto viša od 2000 KM. Istaknula je da je to iznad prosjeka u Federaciji BiH, koji iznosi oko 1671 marku.

– Veće su plaće kod nas za nekih 30 ili 40 posto nego je prosjek Federacije. Trebate gledati da u prosjeku Federacije imate i banke i osiguravajuća društva i da je tu. Međutim, što se tiče samog sektora, mislim da smo bar 50 posto bolje plaćeni – rekla je.

Glavni poslovni cilj je da ljudi rado dolaze na posao

Prepoznatljiva je po posebnom odnosu prema radnicima i izraženoj brizi za njihove uslove rada i porodični život, što je i izazvalo interes za njen rad. U sklopu preduzeća u Travniku, uz proizvodni pogon, izgradila je i vrtić namijenjen djeci zaposlenika.

Objasnila je kako je na početku poslovanja u BiH ključnu ulogu imao njen suprug, tadašnji direktor, Austrijanac kojeg je sama dovela 2010. godine. Na prvom obraćanju zaposlenicima rekao je da mu je glavni poslovni cilj da ljudi rado dolaze na posao, što ju je u početku iznenadilo.

Navela je da joj je kasnije pojasnio kako takav pristup znači da su osigurani dobri uvjeti rada, uključujući i plate, te da to pokazuje da sistem dobro funkcionira. Istaknula je da je taj princip prihvatila i da ga i danas smatra važnim u vođenju firme.

– Kod nas se jedne godine rodilo 29 djece. To gledamo kad dolaze ovi paketići za Novu godinu i Božić, kad se dijele, i onda sam mislila, ima toliko mladih ljudi, prosječna starost nam je 30 i neku godinu. U Travniku mislim da je 33, u Rami je 27 i to su svi da kažem, u reproduktivnoj fazi. Tim ljudima sigurno će trebati vrtići. Onda smo zgradu koju smo planirali za stanove radnicima pretvorili u vrtić. Tamo ide 63 djece. Mislim da je jedan vrtić koji je primjeran u cijeloj okolini Travnika, u Srednjobosanskom kantonu. To vidimo i po roditeljima i po velikim zahtjevima za to – izjavila je.

Navodi kako je cijena tog vrtića 400 maraka, s tim da njeni zaposlenici 25 % plaćaju, a samohrani roditelji ne plaćaju ništa. Ostatak iz Travnika plaćaju punu cijenu.

Nisu odustali od gradnje zgrade sa stanovima

Iako su zgradu koja je prvotno trebala služiti kao stambeni prostor za radnike preusmjerili u vrtić, kaže kako i dalje imaju planove za stambeni projekt. Navela je da su krajem 2022. godine kupili zemljište u blizini tvornice te izradili projekt za izgradnju stambenog naselja.

Istaknula je da inzistira na izmjenama projekta jer ne želi apartmansko naselje namijenjeno kratkoročnom boravku, već funkcionalan kvart za život. Dodala je da očekuje kako bi radovi mogli započeti do kraja godine te da je projekt proizašao iz njene vizije razvoja, u kontekstu odlaska ljudi i pitanja kome se uopće grade novi stanovi.

– Stanovi se grade tim mladim ljudima koji ili ne mogu naći posao ili nemaju dovoljne plate, idu negdje u Njemačku da bi uštedjeli i da bi se tek u starosti vratili. I onda sam ja mislila da mi napravimo jedan projekt u kojem bi oni ostali ovdje i da odmah žive u tom stanu, da ne plaćaju velike stanarine. I mislim da je ideja izvrsna, veliki je interes za te stanove, i zbog toga jedva čekam – rekla je.

Objasnila je da je stambeni model zamislila kroz dugoročni najam u trajanju od deset godina, pri čemu bi stanari kroz mjesečne uplate zapravo otplaćivali stan, a sve što uplate ulazilo bi u konačnu kupoprodajnu cijenu utvrđenu na početku ugovora.

Navela je da bi nakon isteka tog razdoblja stanari mogli postati vlasnici, uz napomenu da bi se vrijednost nekretnina u međuvremenu vjerojatno povećala. Istaknula je i da se projekt razvija u suradnji sa Savjetom radnika, tijelom koje su sami uspostavili kako bi unaprijedili komunikaciju između uprave i zaposlenih te zajednički sudjelovali u donošenju odluka, uključujući i kriterije za dodjelu stanova.

Kritika današnjeg sistema – nekad smo sami gradili hidrocentrale

Objasnila je da se današnje stanje ne može uspoređivati s nekadašnjom industrijskom razinom, navodeći primjer hidroelektrane u Rami koja je krajem 60-ih u potpunosti izgrađena domaćim znanjem i resursima.

Istaknula je kako danas smatra nezamislivim da se takvi projekti ponove te upozorila na ozbiljnu devastaciju znanja i industrijskih kapaciteta u regiji, uprkos velikom potencijalu mladih ljudi.

– Mene stalno smeta da svi govore kako su oni nesposobni, kako su ovakvi, onakvi. Imam izuzetno dobro iskustvo s mladim ljudima koji dođu u naše radione, koji rade tamo. U Travniku postoji jedno društvo za robotizaciju, to su mladi dečki koji su otišli na svjetsko prvenstvo za robotiku u Shanghai i bili su na devetom mjestu. To je jedan potencijal koji moramo dozvoliti da se razvija školstvo i stavljati profesore, ne po nekoj političkoj funkciji, nego stvarno najboljima. Trebamo i graditi jedno meritokratsko društvo gdje će najbolji, najbolji doći do izražaja – izjavila je.

Objasnila je da u svemu što opisuje vidi simptome šireg društvenog problema te upozorava na, kako kaže, ozbiljnu devastaciju intelektualnog kapaciteta prostora.

Navela je da gubitak znanja vodi slabljenju te “kritične mase” potrebne za razvoj morala, etike i estetike, što smatra temeljem svakog društva. Dodala je da je upravo taj temelj u velikoj mjeri nestao u našem okruženju.

– Mi nikad nismo bolje živjeli, ali nismo bolje živjeli zbog toga što prodajemo djedovinu i zbog toga što živimo od nerada. I to, po mom mišljenju, nije u redu. Mislim da bi trebaju te tercijarne djelatnosti, ali bez razvoja primarnih djelatnosti mislim da ne možemo ići u jednu budućnost koja će nam donijeti prosperitet, koja će intelektualne potencijale naše djece i mladih ljudi na kojima sve ovo ostavljamo, koja će potaknuti da se što bolje izgradi ova zemlja – smatra Köpruner.

Iako se u turizmu i uslužnim djelatnostima radi, smatra da je važno gledati na kojem se intelektualnom i tehnološkom nivou to odvija te kakav profil radne snage takve djelatnosti traže. Istaknula je da se najčešće radi o poslovima poput ugostiteljstva, koje ne podcjenjuje, ali smatra da oni sami po sebi ne osiguravaju dugoročni razvoj društva.

Kaže i da su nekadašnji strojarski fakulteti bili u vrhu europske razine, dok danas mladi ljudi, zbog manjka industrijskih radnih mjesta, često nemaju gdje primijeniti stečeno znanje niti vidjeti proizvodne procese u praksi. Smatra da bi i poslodavci i država trebali aktivnije stvarati uvjete za otvaranje takvih radnih mjesta.

“Problem je više u slici nego u stvarnosti”

Smatra da je u Hrvatskoj često prisutna iskrivljena percepcija Bosne i Hercegovine, koja se, kako kaže, ne temelji na stvarnom životu ljudi. Istaknula je da u svom iskustvu, bilo u Hercegovini, srednjoj Bosni ili Sarajevu, nije susretala dojam da ljudi ne doživljavaju državu kao svoju, već da takve slike uglavnom proizlaze iz političkih narativa, a ne svakodnevne stvarnosti.

– Mogu pričati o svom iskustvu, ne o tome što ima na televiziji i što pojedini političari pričaju. Mogu reći što pričam s običnim narodom. Kad pogledate Bosnu i Hercegovinu, ona izgleda kao maternica Balkana. Iz te Bosne i Hercegovine ljudi su stoljećima išli, svejedno da li na istok, iako mislim manje na istok, više su punili hrvatske prostore, i nekad mi se ta paradigma da su Bosanci i Hercegovci hrvatska dijaspora, mislim prije da je obrnuta kad se pogleda sam tok kretanja stanovništva. Bosanci i Hercegovci imaju sve razloge biti ponosni na svoju zemlju. To je prekrasna zemlja, oni su divni ljudi, izjavila je.

– Bila bih presretna da mogu napraviti, i to mi je cilj, da napravim tvornicu takvu da se moj sin iz Njemačke vrati sa svojom porodicom i ovdje živi. Zbog toga što mislim da Bosna i Hercegovina pruža puno toga, bez obzira na probleme o kojima se čuje i o problemima o kojima vi pričate i koje ja čujem kad dođem u Hrvatsku. Mislim da su više medijski problemi koji su dati nego oni stvarni. Ima sigurno nacionalista, 5-10 % kao što ih ima svugdje, ali sav ovaj normalni svijet je predivan, istaknula je.

Kaže da u svim segmentima vidi prostor za napredak, ali smatra da je ključno mladima omogućiti otvaranje novih radnih mjesta kako bi imali razlog za povratak. Navodi vlastito iskustvo rada u Njemačkoj, gdje je, unatoč profesionalnom uspjehu i obiteljskim okolnostima, osjećala da su stranci često tretirani kao građani drugog reda.

Istaknula je da vjeruje kako sličan osjećaj dijele i ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali da joj smeta stvaranje isključivo negativne slike o zemlji. Smatra da stalno naglašavanje negativnosti oblikuje iskrivljenu percepciju stvarnosti te da bi društvo trebalo razvijati uravnoteženiji i konstruktivniji pogled na vlastitu državu.

Iako je svjesna da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna i opterećena brojnim strukturnim problemima, kaže da kroz rad u Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije vidi i napore ljudi koji žele promjene te da je o dijelu političara i ministara s vremenom stekla pozitivnije mišljenje.

Smatra da je zemlja ograničena “dejtonskim okvirom” iz kojeg je teško izaći te da su nužni bolji pristupi kako bi se otvorio prostor za razvoj i konkretne projekte.

– Nisam protiv toga, ja sam za, ali ono što mislim kako smo tu našli rješenje da se odmah to odradi, a ovdje ne nađemo rješenje. Bosna i Hercegovina sa svojim političkim sustavom prilično ovisi o strancima i mislim kad bi tu došlo do neke promjene i nečega da ljudi uvide to, mislim da ti ljudi mogu napraviti više nego što trenutačno rade, rekla je.

Zabrinjavajući nedostatak znanja

Dotaknula se i pitanja obrazovanja, za koje smatra da je u ozbiljnom padu i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, bez velikih razlika između sustava. Objasnila je kako su u njenoj firmi, zbog problema u praksi, počeli testirati znanja mladih zaposlenika te uočili zabrinjavajuće nedostatke u osnovnim i stručnim znanjima.

Navela je da su s vremenom primijetili kako kandidati ne vladaju ni fakultetskim gradivom, zatim ni srednjoškolskim, pa čak ni osnovnoškolskim matematičkim pojmovima, što smatra izrazito zabrinjavajućim i demotivirajućim.

– Profesori su se našli u jednoj takvoj situaciji na državnim sveučilištima da nemaju studenata, jer svi idu kupiti te diplome. I onda idem gledati roditelje koliko podcjenjuju svoju djecu da im kupuju diplome umjesto da vjeruju njima da mogu sve to naučiti. Isto imate i po osnovnim školama gdje maltretiraju nastavnike da djeca imaju što bolje ocjene. Za mene je to katastrofično. To znači da vi ne vjerujete da vaše dijete može savladati gradivo osnovne škole. Profesori na državnim fakultetima više nemaju dovoljno studenata da bi njihove katedre opstale. Onda oni puštaju te studente da bi i oni mogli imati od čega živjeti. Imate cijeli kaos u cijelom sustavu i to je podcjenjivanje tih mladih ljudi, navela je.

Objasnila je da su kroz testiranja logičko-matematičkih zadataka uočili velike razlike u znanju i načinu razmišljanja mladih, pri čemu osnovni računski zadaci često predstavljaju problem, dok istovremeno postoji potencijal koji, kako smatra, nije dovoljno razvijen kroz sustav obrazovanja.

Navela je da je obrazovni sistem još uvijek zastario i neusklađen s potrebama 21. stoljeća te da se temelji na znanjima koja ne odgovaraju današnjim zahtjevima. Istaknula je da je upravo to bio jedan od razloga ulaska u projekt vrtića, a razmatraju i izgradnju škole kako bi se djeci omogućilo suvremenije i primjenjivije obrazovanje.

The post Poduzetnica sa 700 radnika otkriva tajnu: Visoke plate i briga o ljudima appeared first on Biznis Info.

Ova saobraćajnica jedan je od najvažnijih projekata u srednjoj Bosni. Trebala bi povezati neke od najrazvijenijih industrijskih i trgovačkih zona u zemlji, ubrzati protok robe i ljudi, te značajno smanjiti gužve na preopterećenoj magistrali M5. Pogledajte video koji pokazuje kako cesta izgleda:

Radovi završeni, ali vožnja neće uskoro

Iako je dionica trebala biti završena ranije, ljetos je odobreno dodatnih šest miliona maraka, što znači da je bilo potrebnih dodatnih radova. Ovih dana smo obišli teren i uvjerili se da je sve završeno – novi, nekorišteni asfalt presijavao se na suncu poput mastila.

Međutim, na otvaranje ćemo još čekati, vjerovatno nekoliko godina.

Razlog: dionica se može pustiti u saobraćaj tek kada bude završena susjedna dionica kroz Poslovnu zonu Vitez – odnosno sekcija 2 te dionice u dužini od 560 metara, koja uključuje i izgradnju kružnog toka na magistralnoj cesti M5.

Čekanje bi moglo potrajati

Izgradnja dionice broj 4 tek je u pripremnoj fazi. Trenutno se radi na projektnoj dokumentaciji, pribavljanju saglasnosti i izdavanju odobrenja za građenje. Osim toga, bit će potrebno rješavati otkup zemljišta jer ovdje cesta već ulazi u gusto izgrađeno područje. Sve to može potrajati.

A kada radovi konačno počnu, i tu se može očekivati spor tempo – kao što je bio slučaj i s prvom dionicom. Sve ukazuje na to da će proći još dosta vremena prije nego što prvi automobili krenu novom brzom cestom.

Nema obilaznice kroz Vitez – cesta prolazi kroz poslovnu zonu

Kada je riječ o dionici čija se gradnja priprema, postojale su ideje o izgradnji svojevrsne obilaznice oko Viteza, ali se od toga odustalo. U sadašnjem konceptu, brza cesta će ići postojećom trasom kroz Poslovnu zonu Vitez. To znači proširenje magistrale dodatnim trakama i njenu transformaciju u brzu cestu.

S druge strane, Travnik će dobiti potpuno novu brzu cestu koja će služiti kao moderna Travnička obilaznica. BiznisInfo.ba je nedavno objavio ekskluzivne detalje o njenoj trasi.

Zašto je ovo jedna od najvažnijih cesta u BiH

Brza cesta Lašva – Nević Polje smatra se projektom koji može potpuno promijeniti saobraćajnu sliku centralne Bosne. Riječ je o regiji s više od 250.000 stanovnika, snažnoj industrijom, trgovinom i rastućim investicijama.

Magistrala M5 već godinama je preopterećena, sa čestim kolonama i sporim protokom saobraćaja. Nova brza cesta:

• smanjit će vrijeme putovanja,
• povezati ključne industrijske zone,
• olakšati kretanje robe prema koridoru 5C i dalje prema EU,
• povećati sigurnost vozača,
• omogućiti novi razvojni zamah cijele regije.

Nakon autoceste na Koridoru 5C, ovo je zasigurno jedna od najvažnijih saobraćajnica u Bosni i Hercegovini. Inače, pojasnio da se brza cesta razlikuje od autoputa po tome što nema zaustavne trake.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Federacija konačno dobila prvu brzu cestu, evo kad ćemo njome voziti appeared first on Biznis Info.

Kompanija je nedavno kupila parcelu u Lašvanskoj dolini, strateški pozicioniranu između Travnika, Novog Travnika i Viteza, a BiznisInfo.ba je pronašao i provjerio lokaciju i donosi prve konkretne detalje. Također, pogledajte prvi video snimak dronom ove lokacije:

Lokacija na jednoj od najprometnijih tačaka u Srednjoj Bosni

Nova Lidlovа parcela nalazi se uz magistralni put M5, na potezu Vitez – Travnik, tačno na mjestu gdje se odvaja pravac prema Novom Travniku. Riječ je o izuzetno prometnoj zoni, odmah pored poznatog kompleksa Tron, koji uključuje benzinsku pumpu, hostel, noćni klub i druge sadržaje.

Kupnjom zemljišta od oko 10.000 kvadratnih metara, Lidl osigurava savršenu poziciju za buduću trgovinu koja bi trebala opsluživati cijelu Srednju Bosnu. Prema dostupnim informacijama, na ovom mjestu planirana je i izgradnja novog kružnog toka, što potvrđuje važnost lokacije.

Na terenu smo se uvjerili da je parcela već očišćena i ograđena, iako radovi još nisu počeli. S obzirom na dinamiku Lidlovih aktivnosti u zemlji, očekuje se da priprema gradilišta započne uskoro.

Gusto širenje Lidla kroz BiH

Lidl paralelno radi na više od 20 lokacija širom BiH. Mreža budućih prodavnica već obuhvata: Kakanj, Zvornik, Gradiška, Bihać, Livno, Istočno Sarajevo, Banja Luka, Gračanica, Mostar, Trebinje, Bijeljina, Doboj, Zenica, Brčko, Modriča, Laktaši, Travnik, Sarajevo, Čapljina, Tešanj, Kiseljak, Čitluk, Živinice, Prnjavor…

Uz to, u završnoj fazi je i njihov glavni distributivni centar u Lepenici, investicija vrijedna oko 100 miliona eura.

Sve ukazuje da Lidl ne planira samo nekoliko prodavnica u najvećim centrima, već gustu i izuzetno stratešku mrežu objekata koja pokriva ključne ekonomske i saobraćajne pravce u cijeloj državi.

Prve Lidlove trgovine u BiH očekuju se krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Otkrivamo lokaciju: Evo gdje Lidl gradi ključni objekat za srednju Bosnu appeared first on Biznis Info.

Zemljište se nalazi na atraktivnoj lokaciji u općini Travnik, u neposrednoj blizini skretanja za Novi Travnik, što ovu poziciju čini idealnom za buduće kupce iz više općina.

Atraktivna lokacija između tri grada

Kako piše Viteški.ba, riječ je o parceli površine nešto većoj od 9.000 kvadratnih metara, smještenoj svega nekoliko kilometara od središta Viteza i Travnika.

Položaj, gotovo na jednakoj udaljenosti od Viteza, Travnika i Novog Travnika, savršeno se uklapa u strateške planove Lidla za razvoj regionalnih prodajnih centara.

Lokacija u Lašvanskoj dolini, u blizini budućeg kružnog toka koji će povezivati brzu cestu Lašva-Nević Polje, smatra se izuzetno prometnom i poslovno atraktivnom.

Izgradnja trgovačkog centra na ovoj lokaciji mogla bi započeti uskoro, nakon što se završe sve administrativne i tehničke pripreme.

Velika investicija i nova radna mjesta

Dolazak Lidla u Lašvansku dolinu predstavlja značajnu investiciju i dodatni poticaj razvoju Centralne Bosne.

Očekuje se da će projekat imati pozitivan ekonomski učinak – kroz otvaranje novih radnih mjesta, povećanje konkurentnosti i jačanje lokalne privrede.

Stanovnici Travnika, Viteza i Novog Travnika uskoro bi mogli dobiti novu modernu trgovačku destinaciju u svojoj blizini.

Lidl širi mrežu širom BiH

BiznisInfo.ba podsjeća da je Lidl već izgradio dva objekta u Sarajevu – u Halilovićima, pored Bingo City Centra, te na ulazu u Vogošću.

U završnoj fazi je i centralni distributivni centar u Lepenici, investicija vrijedna oko 100 miliona eura.

Njemački lanac paralelno gradi objekte širom BiH, uključujući: Istočno Sarajevo, Zenicu, Livno, Bihać, Gradišku, Modriču, Banju Luku, Kakanj, Kiseljak i Čitluk. Novi centri planirani su i u Zvorniku, Trebinju, Laktašima, Prnjavoru, Doboju i Živinicama.

Otvaranje prvih Lidlovih prodavnica u BiH očekuje se krajem 2026. ili početkom 2027. godine.

The post Lidl kupio zemljište u “srcu Bosne”, na raskrsnici između tri grada appeared first on Biznis Info.

Gradilište se nalazi prije ulaza u stari, historijski dio Travnika. Riječ je o izgradnji nove benzinske pumpe sa pratećim sadržajima, uključujući samouslužnu autopraonicu, kompanije Hifa Petrol, piše BiznisInfo.ba.

Zanimljivo je da je investitor morao praktično ukloniti dio brda da bi napravio prostor za izgradnju objekata.

Mišljenja građana o ovom projektu su podijeljena. Dok jedni pozdravljaju svaku novu investiciju i raduju se novim radnim mjestima, drugi smatraju da ovim objektima nije tu mjesto te da cijeli projekt nije od javnog interesa.

Pripreme za realizaciju ovog projekta traju već godinama. Da je jedan broj građana i lokalnih institucija protiv izgradnje, vidjelo se još prije tri godine kada su održane javne rasprave o okolišnoj dozvoli i urbanističkoj saglasnosti.

Kako su tada pisali lokalni mediji, građani su na javnim raspravama prvenstveno izrazili zabrinutost da će ovaj projekt narušiti kulturno-historijsko naslijeđe, odnosno vizuru istočnog ulaza u grad po kojem je Travnik poznat.

Druga vrsta zabrinutosti je ona za narušavanje okoliša, prvenstveno rijeke Lašve pored koje se gradi.

Na kraju, građani ukazuju na to da u neposrednoj blizini ove lokacije već postoji veći broj benzinskih pumpi pa ne postoji nikakav javni interes za gradnju još jedne.

Čak je upućena peticija da se ovaj dio grada proglasi nacionalnim spomenikom, ali je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH taj zahtjev odbila.

Nakon toga se neko vrijeme u javnosti manje pričalo o ovom projektu, a investitor je u međuvremenu dobio sve potrebne dozvole i saglasnosti nadležnih institucija.

Iz kompanije Hifa Petrol za BiznisInfo.ba ove sedmice su pojasnili zbog čega su se upustili u ovaj projekt te su odgovorili na zamjerke građana. Njihov odgovor prenosimo u cijelosti:

– Kompanija Hifa Petrol kao najuspješnija i najbrže rastuća naftna kompanija u BiH u skladu sa svojom misijom i vizijom nastoji da sa najvišim stepenom kvaliteta goriva i usluge bude prisutna širom BiH. Tako je u skladu sa našim planovima na red došao i Travnik.

Otvorenjem naših maloprodajnih objekata svakako doprinosimo i lokalnoj zajednici upošljavanjem radne snage iz iste. Hifa Petrol trenutno ima 59 maloprodajnih objekata i preko 570 zaposlenih širom BiH.

Ne vidimo nikakav razlog za zabrinutost po pitanju narušavanja kulturno-historijskog naslijeđa jer naš objekat se ne nalazi u zaštićenoj zoni, a na lokaciji ne postoji bilo kakva prepreka za gradnju s obzirom da imamo sve potrebne saglasnosti i dozvole za gradnju.

Također, sve objekte gradimo u skladu sa najvišim svjetskim i europskim standardima tako da ne postoji nikakva opasnost po okoliš u bilo kojem kontekstu, s obzirom da su bio-separatori sastavni dio svakog našeg objekta, a i sredstva za čišćenje koja koristimo su ekološki prihvatljiva.

Prema javno dostupnim informacijama, preko 25 pumpi egistira u Lašvanskoj dolini (od toga 3 na samoj obali rijeke Lašve), a do sad niko nije postavljao pitanja ekoloških posljedica ili narušavanja kulturno historijskog nasljeđa za iste. Hifa Petrol kao društveno i ekološki odgovorna kompanija do sada nigdje nije imala problema sa onečišćenjem ili neodgovornim pristupom okolišu.

Ovo će ujedno biti prva benzinska pumpa u SBK sa električnim punjačem za automobile. Zamjerke i strahove u vezi ove Investicije pokušava unijeti isključivo konkurencija kojoj naše prisustvo jedino i ne odgovara.

Po pitanju javnog interesa i pozitivnih efekata gradnje ovog projekta, Hifa Petrol je lokalnoj zajednici poklonila zemljište za izgradnju lokalnog puta uz našu obavezu prokopavanja navedenog puta, čime će naselja Donje Osoje, Srednje Osoje i Gornje Osoje dobiti dugo očekivani put kojim mogu saobraćati i teretna vozila.

Također je lokalnoj zajednici data i pismena garancija da će prije izgradnje žičare (Travnik – Vlašić) na tom lokalitetu Hifa Petrol, Gradu Travniku pokloniti zemljište za realizaciju tog projekta – kazali su nam iz kompanije Hifa Petrol.

S obzirom na oprečna mišljenja, je li ovaj projekt od javnog interesa i da li narušava ambijent ulaza u Travnik, zaključite sami.

The post Veliko gradilište osvanulo na ulazu u stari dio Travnika, javnost podijeljena appeared first on Biznis Info.

Ostali su tu titulu stekli na razne načine – u Federaciji na osnovu kriterija propisanih Zakonom o principima lokalne samouprave. Posljednja od njih je općina Novi Travnik, a isto to očekuje i Kiseljak.

Tako će Srednjobosanski kanton prestati biti kanton bez gradova dok se istovremeno u tom kantonu lome politička koplja o statusu Travnika, koji je još općina iako je administrativni centar kantona.

Promjena statusa iz općine u grad Novi Travnik je na pola puta. Zakon potvrđen u Predstavničkom domu parlamenta, a na redu je i potvrda Doma naroda FBiH. Cilj ove promjene statusa je podizanje imidža lokalne zajednice i širenje saradnje sa drugim gradovima.

– Kroz saradnju sa tim gradovima očekujemo da ćemo konkretnije moći realzirati projekte koji će nam biti ubuduće na raspolaganju. Smatram da većina sredina treba pokrenuti proceduru da ima status grada, a ne stvarati famu ko je grad ili općina jer posebne razlike u BiH između grada i općine nema – kaže načelnik Općine Novi Travnik Stjepan Dujo (HDZ BiH), izvještava Federalna TV.

Novi Travnik tako postaje prva općina u Srednjobosanskom kantonu koja dobija status grada. Travnik, kao administrativni centar, tu mogućnost nije ranije iskoristio. Zakonodavci su i taj čin problematizirali.

– Zašto Travnik nije grad? Šta se dešava u Travniku? Zašto načelnik, odnosno Općinsko vijeće ne šalje zahtjev? Malo je apsurdno da sjedište SBK-a u ovom trenutku neće biti grad, a druge općine postaju gradom – kaže Admir Čavalić, zastupnik SBiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH.

Prvi čovjek Travnika pojašnjava da je ključ problema u tome što je Srednjobosanski kanton vezan za Hercegovačko-neretvanski te da se preko Travnika pravi refleksija na grad Mostar uz političku pozadinu. Pojednostavljeno, SDA je za promjenu statusa po aktuelnom zakonu po kojem je i Novi Travnik stekao status grada, dok HDZ zahtijeva usaglašavanje sa Mostarom.

– Bar je meni tako preneseno kroz razgovore i međustranačke razgovore, gdje smo insistirali da se to dogodi. Problem je u tome da se Travnik vidi različitim očima. Ja kao načelnik i politička opcija kojoj pripadam ne može pristati na formiranje novih administrativnih jedinica. Za tim nema potrebe, a nema ni novca – kaže načelnik Općine Travnik Kenan Dautović (SDA).

Dautović tvrdi da je čak dva puta podnosio inicijativu za promjenu statusa, ali podršku nije dobio u Općinskom vijeću. Iz HDZ-a, koalicionog partnera SDA, također saglasni da Travnik treba imati status grada, ali uz određene uslove.

– Da to bude jedinstveno upravno područje sa više različitih izbornih područja, slično Mostaru, da imamo minimalne i maksimalne kvote zastupljenosti uz nekakve mehanizme, da se iz više izbornih područja biraju vijećnici, da nam se ne desi da iz grada nema vijećnika ili da iz jednog područja ima, a iz drugog nema i da se ubace nacionalne kvote ko što su u Mostaru – kaže Bojan Domić, predsjednik Općinskog odbora HDZ-a BiH Travnik.

Grad se, osim Ustavom, uspostavlja federalnim Zakonom o principima lokalne samouprave. Ustavom Federacije propisano je da grad mora imati dvije i više općina i propisani su drugi ustavni kriteriji. Pored toga, gradonačelnici se trebaju birati iz gradskih vijeća, a u praksi – biraju se direktnim izborom. Logično pitanje je hoće li kolizija Ustava i zakona biti mogući uzrok problema u funkcionisanju lokalnih samouprava.

– Sadašnji zakon, njegov član 5 nije u skladu sa Ustavom federacije kad su u pitanju gradske vlasti. Imate 6 osoba u Federaciji koje imaju diskreciono pravo da podnesu apelaciju na svaki od ovih gradova. Nek samo jednoj na um padne da podnese, mi možemo doći u problem ustavnosti ovih odluka o zakonima i prelaskom općina u gradove – kaže SDA-ov Salko Zildžić, predsjednik Komisije za lokalnu samoupravu Parlamenta FBiH.

Kao jedan od razloga za sticanje statusa grada često se navodi lakše privlačenje stranih investicija. U pozadini se krije i mogućnost da nakon načelničkih mandata iste osobe preuzmu gradonačelničke. Pomodarstvo vladajućih struktura ili potreba razvoja, kako god, ova praksa će trajati dok se neko ne dosjeti da usaglasi Zakon sa Ustavom, izvijestila je Federalna TV.

The post Zašto Travnik nije grad? appeared first on Biznis Info.

Naime, na temeljima bivše švedske kompanije Kavat Novi Travnik pokrenuli su proizvodnju obuće, ovaj put u Travniku, pod novim nazivom “Icarus” d.o.o.

Prilikom planiranja ovog ozbiljnog poduhvata tražili su i dobili podršku od Općine Travnik, Vlade Srednjobosanskog kantona i Federalnog zavoda za zapošljavanje.

Zajedničkim snagama osigurani su uvjeti za prebacivanje proizvodnje u Travnik i zadržavanje 70 zaposlenih, a stvoreni su i preduslovi za povećanje proizvodnje, kreiranje vlastitog brenda i dodatno zapošljavanje.

Delegacija općine Travnik danas je posjetila ovu kompaniju i prisustvovala obilježavanju početka rada u novom prostoru.

– Obišli smo proizvodni pogon i izuzetno sam zadovoljan činjenicom sa su se naši zajednički napori isplatili, a ne sumnjam da će ovi mladi momci napraviti ozbiljne poslovne uspjehe u budućnosti – naveo je Kenan Dautović, načelnik Općine Travnik.

The post Veliki poduhvat: Pokrenuli firmu i spasili 70 ljudi koji su ostali bez posla appeared first on Biznis Info.

Objavljen je izgled prve faze Travničkog korza koji je u glavnom projektu. Fontana, prostrano šetalište i ranije najavljeni cvijetni sat ukrašavat će prvu dionicu korza.

Zahvaljujući vremenskim uslovima koji su dopustili rad van građevinske sezone, ali i agilnosti izvođača, prva trećina šetnice uskoro će biti otvorena za javnost.

Također, u ponedjeljak je u Sarajevu potpisan ugovor o implementaciji projekta “Cvijetni sat” koji finansira Evropska unija, provodi HELP a radove izvodi naša domaća kompanija Vlašić gradnja d.o.o. koja je bila najuspješnija na nedavnom tenderu.

Projekat ”Cvijetni sat” u sklopu EU4ALL programa podrazumijeva izgradnju velikog cvijetnog sata u parku ispred zgrade Općine, a samim tim i uređenje tog dijela parka, javio je Travnicki.info.

The post Pogledajte kako će izgledati centar Travnika appeared first on Biznis Info.

Akcent je na ženskom preduzetništvu i vještačkoj inteligenciji. Prvog dana sajma, koji počinje 15. novembra, predstavit će se projekt Općine Travnik za pojednostavljenje procesa osnivanja obrta.

– Fizičko lice koja želi osnovati obrt moći će to sada raditi online putem, potpuno besplatno rješenje o registraciji dobit će za 24 sata, to je početak digitalne revolucije u BiH – kaže makroekonomski analitičar Faruk Hadžić, javlja Federalna TV.

Ovako o značaju projekta, na čijem se kreiranju radilo nešto više od jedne godine i koji će prvi put biti predstavljen na trećem sajmu informacijiskih tehnologija, govorio njegov idejni tvTorac. Sudeći po sadržaju, ovogodišnji IT Reboot, značajno je napredovao.

– Izdvaja se prije svega po tome što su ga sada na neki način sklopili i organizirali oni autoriteti koje smo imali na onim prethodnim, ljudi koji dolaze iz informacijskih tehnologija. Ono je meni najvažnije je što smo zadržali svoj fokus na mladim ljudima – kaže travnički načelnik Kenan Dautović (SDA).

Direktor CEM-a Adis Arnautović ističe kako mladima želi predstaviti da se umjetna inteligencija ne mora samo koristiti da bi se lažirala lektira – već da imaju puno veću namjenu, a posebno prilikom pokretanja biznisa.

Uz sve prednosti digitalizacije i vještačke inteligencije, svjesni su ovdje i činjenice da zbog značajnog broja nepismenih, i to ne samo informatički, ove oblasti kriju i brojne zamke, što je još jedan od ključnih razloga organiziranja sajma.

– Nadamo se da ćemo izbjeći te zamke i te negativne stvari koje su se pojavile u međuvremenu u razvijenim zemljama i da ćemo preuzeti samo ono što je dobro i korisno za društvo – dodaje načelnik Dautović.

Stoga vas organizatori pozivaju da od petnaestog do sedamnaestog novembra budete dio ove pozitivne priče.

The post Revolucija u Travniku: Rješenje o registraciji obrta dobit ćete online za 24 sata appeared first on Biznis Info.

Poznati youtuber Hugestaff, koji je postao svojevrsna regionalna internet senzacija, nastavio je svoju regionalnu turneju na kojoj isprobava ćevape po gradovima i daje svoj sud o tome koji su najbolji.

Nakon što je bio u Novom Pazaru, Banjaluci i Sarajevu, posjetio je i Travnik. Iako mu ovaj grad nije bio u planu, nakon velikog broja poziva i sugestija, odlučio je doći.

Kao i u ostalim gradovima, odabrao je tri lokacije koje je obišao – Bajru, Hari i Plavu vodu. Prema njegovom mišljenju, ćevapi su najbolji u Hariju koji ga je istinski oduševio, a Bajru je stavio na drugo mjesto.

Kao i u ranijim slučajevima, ogradio se rekavši da je riječ o njegovom ličnom izboru, te da su ukusi različiti.

Pohvalio je Travnik kazavši da ga je grad oduševio svojom ljepotom i gostoprimljivošću, a fanovi su mu prilazili na svakom koraku kako bi se pozdravili i slikali s njim.

The post Nakon Sarajeva, “izabrani” i najbolji ćevapi u Travniku appeared first on Biznis Info.