Tvornica pločastog namještaja smještena je u Poslovnoj zoni 4 u Severinu, prostire se na 15.600 kvadratnih metara, na parceli od 44.000 kvadratnih metara, a njena izgradnja trajala je dvije godine.

Od ukupne investicije, 4,7 miliona eura sufinansirano je sredstvima EU fondova. Vlasnik i direktor Prima grupe Renato Radić otvorenje je opisao kao veliki dan za kompaniju.

Posao za 190 radnika

– Nova tvornica nije jednokratna investicija, već dugoročna odluka kojom gradimo temelje za sljedeća desetljeća rasta. Omogućit će nam bržu, učinkovitiju i održiviju proizvodnju, uz potpunu kontrolu kvalitete – rekao je Radić.

Tvornica u jednoj radnoj smjeni tvornica može proizvesti 1.000 kuhinjskih elemenata ili 400 kliznih ormara, a zapošljavat će 190 radnika.

Na svečanom otvorenju učestvovala je ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković kao izaslanica predsjednika Vlade Hrvatske, koja je ovaj projekt opisala kao primjer uspješnog privatnog poduzetništva i važan doprinos zelenoj tranziciji.

Prima grupa ove godine obilježava 30 godina poslovanja, a u njenom sastavu radi više od 2.000 zaposlenih.

Poduzetnik s korijenima u Banjaluci

Vlasnik Prima grupe Renato Radić poduzetnik je koji vuče porijeklo iz Banjaluke. Kako su mediji ranije pisali, njegova porodica se 1992. godine zbog ratnih okolnosti preselila u Bjelovar, gdje su nastavili porodični biznis koji je u to vrijeme bio vezan za stočarstvo, odnosno tov goveda.

Velika prekretnica dogodila se 1995. godine, kada su od kompanije Exportdrvo kupili njihov bjelovarski pogon. Nova firma dobila je ime Prima Commerce, a proizvodnja namještaja u početku se plasirala kroz veleprodaju.

Već godinu dana kasnije pokrenuta je i maloprodaja, čime je postavljen temelj za današnji poslovni sistem.

Posao u nekoliko država regije

Danas Prima grupa posluje kroz nekoliko kompanija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sjevernoj Makedoniji, dok značajan dio poslovanja čini mreža od osam tvornica u kojima radi više od hiljadu zaposlenih.

Radić je, zajedno s dvojicom braće, odrastao u preduzetničkoj porodici te je još tokom srednje škole i studija bio uključen u razvoj porodičnog biznisa.

Nakon preseljenja u Bjelovar porodica se postupno okrenula proizvodnji namještaja, razvijajući poslovanje kroz tri ključna segmenta – maloprodaju, izvoz i proizvodnju namještaja za dom.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post ‘Kralj namještaja’ iz BiH otvorio najnapredniju tvornicu u Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

Fabrika će biti većinski orijentisana na izvoz, dok se početak probnog rada očekuje na proljeće ove godine. Posebnu pažnju privlači činjenica da je postrojenje na ekološkoj mapi svijeta označeno kao “zeleno”, jer će u proizvodnji koristiti solarnu energiju i magnete, čime se značajno smanjuje negativan uticaj na okoliš.

Ove informacije objavljene su na Facebook stranici Triton produkcija, iz koje je najavljeno da će upravo oni imati privilegiju da snime proizvodnju prvog aluminijskog profila u novoj fabrici.

Vlasnik kompanije Heez Aluminijum je poznati tuzlanski biznismen Azmir Husić, koji je posljednjih godina realizovao više značajnih investicija, uključujući i izgradnju stambenih objekata u Tuzli, podsjeća BiznisInfo.ba.

Iz kompanije je ranije saopćeno da će radna snaga dominantno biti angažovana s područja Brčko distrikta, što ovom projektu daje dodatni lokalni razvojni značaj.

S obzirom na obim proizvodnje, velike količine sirovina i izvoz gotovih proizvoda, očekuje se i intenzivno korištenje međunarodne riječne luke u Brčkom, što bi moglo dodatno ojačati logistički sektor Distrikta.

Ova investicija bi, prema ocjenama lokalne zajednice, mogla predstavljati snažan podsticaj i drugim domaćim i stranim investitorima da ulažu u Brčko distrikt BiH, posebno u oblasti industrije i izvozne proizvodnje.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Moderna fabrika počinje s radom, iza svega stoji poznati bh. biznismen appeared first on Biznis Info.

Ugovor je zaključen s nizozemskom kompanijom Fortis, investitorom projekta, a odnosi se na kompletan paket radova – projektovanje, nabavku opreme i izgradnju solarne elektrane.

Jedna od pet najvećih u Evropi

Prema izjavama lokalnih zvaničnika i investitora, širi solarni kompleks koji Fortis razvija u okolini Sremske Mitrovice – uključujući projekte Noćaj 1 i Noćaj 2 – imat će ukupni kapacitet od oko 270 megavata, što ga svrstava među pet najvećih solarnih projekata u Evropi.

Sam projekat Noćaj 1 imat će instalisanu snagu od oko 90 MW, uz sistem za skladištenje energije (BESS) kapaciteta približno 36 MWh, što dodatno povećava njegovu stabilnost i značaj za elektroenergetski sistem.

Strateški značaj za region

Izgradnja ove solarne elektrane predstavlja važan korak za Srbiju u pravcu energetske tranzicije i smanjenja zavisnosti od fosilnih goriva. Projekat će imati i snažan regionalni efekat, s obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih investicija u obnovljive izvore energije na Balkanu.

Za Kontrolmatik, ovaj ugovor dodatno jača poziciju kompanije na evropskom tržištu obnovljivih izvora energije, dok Fortis ovim projektom potvrđuje ambiciju da postane jedan od vodećih investitora u velikim solarnim parkovima u Evropi.

Očekuje se da će radovi na projektu početi u narednom periodu, a završetak izgradnje značajno će doprinijeti zelenoj transformaciji energetskog sektora u regionu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Turci grade mega-elektranu u Srbiji koja će biti u TOP 5 u Evropi appeared first on Biznis Info.

Poručili su da bi Zenica mogla postati regionalni centar zelene metalurgije – ako država prepozna stratešku važnost ovog projekta.

Industrijski gigant koji drži 2,5% BDP-a BiH

Nova Željezara Zenica direktno zapošljava oko 1.900 radnika, a indirektno održava još oko 12.000 radnih mjesta. Kompanija stvara približno 2,5% BDP-a BiH i ključni je partner za oba entitetska željeznička operatera.

Uprava naglašava da značaj fabrike prevazilazi lokalni nivo: njen razvoj bi direktno uticao na energetski sektor, logistiku, metalurgiju, kao i na očuvanje industrijske tradicije zemlje.

Generalni direktor i suvlasnik Ahmed Hamzić poručuje da se fabrikа nalazi na raskrsnici, ali i da ispred sebe ima jedinstvenu razvojnu šansu.

– Zenica može postati moderna industrijska zona zasnovana na čistoj energiji, naprednoj metalurgiji i novim radnim jedinicama. Potrebna nam je jasna reakcija države. Vjerujem u ljude, znanje i projekte koji mogu promijeniti cijelu regiju – kazao je danas, prenio je Zenicablog.

Problemi iz prošlosti i teret koji više ne može nositi sama

Iako uprava insistira na razvoju, jasno ističe da postoje naslijeđeni izazovi koje fabrika bez institucionalne podrške ne može prevazići:

• dugovanja i stari ugovori
• zastarjela tehnologija
• ograničena dostupnost sirovina
• rast troškova energije

Hamzić naglašava da je stečaj posljednja opcija, ali upozorava da bez minimalne zaštite domaće industrije postoji realna opasnost gubitka ključnog industrijskog kapaciteta.

Plan od milijardu KM: nova tehnologija, energana i najveći solarni projekat u BiH

Predstavljeni plan transformacije uključuje široki spektar ulaganja:

• prelazak na EAF/Mini Mill tehnologiju (električne peći – čistija i efikasnija proizvodnja)
• razvoj linija za specijalne čelike
• širenje proizvodnih kapaciteta i otvaranje novih radnih jedinica
• uvođenje električnih mašina
• izgradnja energane od 30 MW na komunalni i bio otpad koja bi zagrijavala i grad i fabriku
• izgradnja solarnog postrojenja od 146 MW, jednog od najvećih u regionu

Upravа tvrdi da bi ovaj investicijski paket mogao transformisati Zenicu u centar čiste industrije, smanjiti emisije i stvoriti stotine novih radnih mjesta.

Država odlučuje o budućnosti

Prema projekcijama, sudbina Nove Željezare Zenica zavisi od toga da li će institucije prepoznati njen strateški značaj.

Ako reakcija bude brza, Zenica bi se mogla svrstati među rijetke evropske gradove koji su uspješno transformisali tešku industriju u održivu i konkurentnu proizvodnju.

Ako podrške ne bude, upozorava uprava, tržište bi preuzeo jeftin uvoz, sirovine bi nastavile odlaziti iz zemlje, a industrijski kapacitet od nacionalnog značaja mogao bi biti izgubljen.

Hamzić podsjeća da je projekat modernizacije mnogo više od poslovne investicije:

– Ovo nije projekat pojedinaca. Ovo je pitanje ekonomskog suvereniteta i budućnosti naše zajednice. Vrijeme za djelovanje je ograničeno – naglasio je.

The post Nova Željezara Zenica najavljuje modernizaciju od milijardu KM appeared first on Biznis Info.

Njemačka udruga solarne industrije saopćila je da je prošle godine instalirano dodatnih 17 gigavata kapaciteta, oko 10 posto više nego 2023.

Otprilike 14 posto njemačke potrošnje električne energije tokom godine bilo je pokriveno fotonaponskim sustavima.

Najveći izvor solarne energije u 2024. ostali su solarni paneli na stambenim zgradama, koji su pridonosili s oko 38 gigavata u proizvodnji. No glavni pokretač rasta bili su prizemni solarni parkovi, koji su osigurali više od trećine novih kapaciteta sa 6,3 gigavata, što je povećanje od 40 posto u usporedbi s prethodnom godinom.

Cilj njemačke vlade je ukupna proizvodnja oko 215 gigavata do 2030., više nego dvostruko više od trenutnog kapaciteta. Nova vlada trebala bi ukloniti preostale tržišne barijere i osigurati daljnja ulaganja kako bi se to postiglo, prenio je SEEbiz.

The post Veliki rast solarne energije u Njemačkoj appeared first on Biznis Info.

Sunce će vjerovatno postati najvažniji svjetski izvor energije do 2050. godine, ustvrdili su britanski naučnici u objavljenom istraživanju.

Energetski sektor je možda dostigao prekretnicu u kojoj je došlo do sinergije između korištenja solarne tehnologije i procesa učenja kompanija kako bi je učinili pristupačnijom, naveli su naučnici sa Univerziteta Exeter i University College London, prenosi dpa.

– Napredak obnovljivih izvora energije znači da projekcije u kojima dominiraju fosilna goriva više nisu realistične – izjavila je rukovodioc  istraživanja, dr. Femke Nijsse iz Exeterova instituta za globalne sisteme.

Sve je veće uvjerenje da će dramatično smanjena cijena obnovljive energije uveliko olakšati smanjenje ugljenika u zemljama u razvoju, navodi se, prenosi Hina.

Dok se čini da je zacrtan put solarne energije da postane najvažniji izvor energije, čak i bez podrške ambicioznijih klimatskih politika, naučnici upozoravaju da bi „prepreke“ to još uvijek mogle spriječiti.

Naučnici su identifikovali četiri područja koja bi mogla spriječiti prijelaz na dominaciju solarne energije: dostupnost stabilnih električnih mreža, solarno financiranje u zemljama u razvoju, kapacitet opskrbnog lanca i politički otpor u regijama gdje su mnoga radna mjesta povezana s industrijama fosilnih goriva.

Vlade bi se zbog toga trebale manje fokusirati na sam prelaz na solarnu energiju, a više na uklanjanje ove četiri prepreke, preporučuju naučnici.

To uključuje osiguranje opskrbe energijom kada Sunce ne sija, na primjer putem vjetroelektrana i dalekovoda između regija.

Posebno bi afričke zemlje trebale pristup finansiranju kako bi upravljale prijelazom na solarnu energiju. Trebalo bi ojačati nabavne lance, posebno za kritične sirovine poput litija i bakra potrebne za proizvodnju baterija.

Gubitak radnih mjesta u industriji fosilnih goriva i srodnim industrijama, od kojih zavisi egzistencija procijenjenih 13 miliona ljudi širom svijeta, mora se ublažiti, prenijela je Hina.

The post Sunce će postati najvažniji izvor energije appeared first on Biznis Info.

Opština Tešanj u fotonaponskim elektranama na svojoj teritoriji proizvodit će 70 posto električne energije koju potroše domaćinstva i privreda, najavio je načelnik opštine Suad Huskić.

Opština Tešanj je jedna od najuspešnijih u korišćenju obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, a ozbiljne korake u energetskoj tranziciji pravi i Opština Lopare, ali i Grad Mostar.

Samo do 2020. godine, kako se navodi u Akcionom planu održivog upravljanja energijom i prilagođavanja klimatskim promjenama Općine Tešanj do 2030. (Sustainable Energy and Climate Action Plans – SECAP), registrovano je 15 fotonaponskih elektrana ukupne instalisane snage 608 kW, prenio je Balkan Green Energy News.

Te elektrane na godišnjem nivou proizvode oko 742,15 MWh električne energije i najvećim dijelom su ih instalirale firme za sopstvenu potrošnju.

Na otvaranju 17. Međunarodnog sajma privrede Tešanj – BiH 2023 načelnik opštine Suad Huskić rekao je da im je porastao broj stanovnika od popisa 2013, da su među deset opština u BiH u kojima je više rođenih nego umrlih i prvi u Federaciji BiH po broju učenika u osnovnim školama.

U opštini, kako je naveo, radi 2.817 firmi sa oko 14.000 radnih mjesta. Tešanj, prema njegovim riječima, već sprovodi energetsku tranziciju.

Na kraju naredne godine imat ćemo oko 400 solarnih elektrana, instalirane snage 17 MW koje će proizvoditi 70 posto električne energije koju Tešanj troši odnosno firme sa 14.000 radnih mjesta i oko 44.000 stanovnika, poručio je Huskić.

Inače, on je početkom septembra od Regulatorne komisije za energiju Federacije BiH (FERK) dobio dozvolu za proizvodnju električne energije u mikropostrojenju obnovljivih izvora energije Foton.

Fotonaponska elektrana ima instalisanu snagu od 23 kW, a očekivana godišnja proizvodnja je 34 MWh.

Tešanj je i lokacija na kojoj je u aprilu ove godine Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini započela gradnju svoje prve solarne elektrane. Green Vakuf Tešanj imaće snagu od 100 kW.

Muftija zenički Mevludin-ef. Dizdarević ovaj događaj ocenio je kao istorijski jer Islamska zajednica postaje investitor i smanjuje svoju zavisnost od donacija i članarina.

The post Privredno čudo: Bh. opština će 70 posto energije dobijati iz sunca appeared first on Biznis Info.

– Izgradnja solarne elektrane u Banovićima pokazuje jedno opredjeljenje Elektroprivrede BiH za prelazak na proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, dakle, postepenu tranziciju od javnog preduzeća i kompanije koja dominantno električnu energiju proizvodi iz uglja u komaniju koja električnu energiju proizvodi iz obnovljivih izvora – objašnjava Senad Salkić, izvršni direktor za kapitalne investicije Elektroprivrede BiH.

Načelnik Banovića Bego Gutić napominje kako se se pripremamo za ono što nas čeka u narednom periodu – a to je dekarbonizacija, što je uvjet Evropske unije, pogotovo Evropske energetske zajednice, a to je smanjenje i gašenje kapaciteta za proizvodnju električne energije koji se snabdijevaju fosilnim gorivima, odnosno ugljem.

Iz Banovića poručuju kako žele pokazati da se i u rudarskoj sredini, koja je sinonim za “prljavu” energiju, može proizvoditi čista zelena energija.

– Ono što treba naglasiti jeste da će se ova električna energija koja se bude proizvodila putem solarne elektrane direktno upotrebljavati za pogone RMU Banovići – ističe Gutić.

Salkić objašnjava kako je riječ o zemljištu koje predstavlja degradiranu rudarsku površinu.

– To je jedan plato na kome je završena eksploatacija uglja, koji je rekultivisan i sada se na ovaj način oplemenjen vraća lokalnoj zajednici na upotrebu kroz proizvodnju električne energije na jedan ekološki prihvatljiv, socijalno osjetljiv i cjenovno prihvatljiv način – navodi on.

Na području Tuzlanskog kantona planira je izgradnja i solarnih elektrana u Tuzli, na prostoru deponije šljake Divkovići 1 i 2, ali i na površinskom kopu Šićki Brod. Međutim, Prostornim planom Tuzlanskog kantona, lokacija u Šićkom Brodu predviđena je kao zona za sport i rekreaciju, ali samo do 2025., do kada je Prostorni plan na snazi.

– Fotonaponska elektrana u Šićkom Brodu bi mogla biti jedna od najvećih koje ćemo raditi, po svojoj snazi. Naravno, tu postoje određene administrativne barijere koje se ogledaju u prostornim planovima, u regulacionim planovima, lokalne zajednice Tuzlanskog kantona, koje pokušavamo da sa nadležnim ministarstvima i Gradom Tuzla riješimo. I to ide, možemo reći, na jedan zadovoljavajući način – dodaje Salkić.

Elektroprivreda BiH, osim navedenih, ima u planu i izgradnju fotonaponske elektrane na završenim eksploatacionim poljima rudnika mrkog uglja Đurđevik, kao i izgradnju plutajućih fotonaponskih elektrana na jezeru Snježnica i jezeru Modrac, izvijestila je Federalna televizija.

The post Solarna elektrana vrijedna 15 miliona KM niče u Banovićima appeared first on Biznis Info.

Tokom sastanka predstavljen je razvojno-investicijski projekat, koji Neretva Sol planira realizovati u oblasti obnovljivih izvora energije, te je razgovarano o potrebama i svim bitnim detaljima koji se odnose na njegovu realizaciju.

– Naša namjera da idemo ka čistoj energiji, jer smo pogodno područje za iskorištavanje hidro, vjetro i sunčeve energije, svakim danom dobija svoj smisao. Raduje nas činjenica da su se, nakon što je Gradsko vijeće Konjic usvojilo Studiju potencijala obnovljivih izvora energije i potrebe za energijom Grada Konjica, u cijeli proces počeli uključivati i privrednici.  Iskreno se nadamo da će u narednom periodu biti povećan interes i uključenost građana u ovakve aktivnosti i projekte – kazao je gradonačelnik Ćatić, čestitajući konjičkim privrednicima na njihovom angažmanu. 

– Svi znamo da će u bliskoj budućnosti ugljično neutralna energija biti uslov za izvoz, da će postojati kazne na ugljen dioksid, koji se kreira kao posljedica korištenja energije u proizvodnji. Mi kao i drugi privrednici u Konjicu razmišljamo o tome i želimo na taj način osigurati budućnost izvoza naših firmi i doprinijeti razvoju obnovljivih izvora energije na području Konjica, što je i strateška smjernica Gradske uprave Konjic – kazao je nakon sastanka Orhan Nikšić, predstavnik firme Zanat, koja je dio nove zajedničke kompanije.

– Kao firma koja je izvoznik u procentu od 96 posto već duži vremenski period smo uključeni u ovaj novi trend. Naši kupci već nekoliko godina od nas traže informacije i izvještaje o tome kakve oblike energije trošimo, odnosno koliko je tu zelene energije. To nas je sada ponukalo da počnemo razmišljati o korištenju obnovljivih izvora energije. Udružili smo se i nas 6 investitora napravili preduzeće, kupili zemljište i planiramo, nakon što dobijemo sve potrebne saglasnosti i dozvole, krenuti u realizaciju projekta, koji će podrazumijevati korištenje solarne energije. Naklonost Gradske uprave i gradonačelnika u ovim aktivnostima nam mnogo znači, te se nadamo da ćemo krajem ove godine uspjeti završiti prvu fazu i pustiti  je u probni rad, a nakon toga u narednoj godini se posvetiti i drugoj fazi projekta – kazao je Nihad Alikadić, predstavnik firme Niho Motors Konjic.

The post Šest kompanija u bh. gradu se ujedinilo i kreću u veliki investicioni projekt appeared first on Biznis Info.

Osnovana 1999. godine, danas je Pađeni jedan od prepoznatljivih brendova iz BiH čiji se proizvodi nalaze na policama trgovina u 15 evropskih zemalja i na tržištu Singapura. Dnevni kapacitet prerade u ovoj mljekari je 100.000 litara koje se otkupljuju od farmera, ukupno oko 1000 kooperanata. Jedan od glavnih prodajnih aduta Pađeni su pronašli u blagorodnoj, nezagađenoj prirodi. Mlijeko koje koriste za paletu proizvoda dolazi najvećim dijelom ispašom stoke na brdsko-planinskom području bogatom ljekovitim biljem.

A, simbioza mljekare Pađeni i prirode ovdje tek počinje. Kako prehrambeno-prerađivačka industrija ima izuzetno visoke troškove u procesu proizvodnje zbog cijena ali i prirode energenata koje koristi, ova se mljekara, uz podršku UNDP projekta i svoje poslovne banke, ProCredit Bank, upustila u kapitalni projekt izgradnje vlastite elektrane.

Izgradnja fotonaponske elektrane

U 2021. i 2022., mljekara Pađeni je krenula u izgradnju vlastite fotonaponske elektrane, što je predstavljalo investiciju vrijednu 300.000 KM. Dio sredstava je osiguran kroz razvojni projekt, dok je u ProCredit Bank ova hercegovačka fabrika pronašla idealnog partnera za realizaciju ukupne investicije.

Ukupna instalirana snaga je 450 kW, koja će proizvesti 562 MW sati vlastite energije godišnje. Osim što će, u ukupnom godišnjem izračunu, ova investicija osigurati uštedu od 60.000 KM po godini upotrebe, ona ujedno predstavlja i svojevrsnu garanciju konkurentnosti na evropskom i svjetskom tržištu. To se ne odnosi samo na korekcije cijene finalnog proizvoda, nego i na specifične zahtjeve iz Zelene agende za Zapadni Balkan iz 2019., koji, u skoroj budućnosti, neće tolerisati proizvodnju pomoću eksploatacije energenata koji nisu obnovljivi.

Ovim potezom mljekara Pađeni se svrstala među 16 kompanija iz BiH koje su odabrane u projektu Podrške EU konkurentnosti poljoprivrede i ruralnog razvoja, ali i na evropsku i svjetsku listu odgovornih proizvođača koji u poslovanju koriste obnovljive izvore energije.

Saradnja ProCredit Bank i Pađeni

ProCredit Bank, koja pažljivo prati tržišne trendove, je već nekoliko godina svjesna neophodnosti uključivanja privrednih subjekata u procese vezane za Zelenu agendu, dekarbonizaciju i energetsku transformaciju. Vođeni praksom mudrog upravljanja novcem za privredne subjekte u BiH, ova se banka opredijelila da svoju ekspertizu i finansijske proizvode stavi u funkciju pomaganja malim i srednjim preduzećima da se preorijentiraju na obnovljive izvore energije.

Samo u 2022. ProCredit banka je kompanijama u Bosni i Hercegovini plasirala 56 miliona eura kredita namijenjenih unapređenju energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije, a veliki dio ovog iznosa je iskorišten upravo za izgradnju fotonaponskih elektrana. Dramatične promjene na tržištu energenata u protekloj godini, zajedno s uslovima koje pred proizvođače postavljaju EU pravilnici o zaštiti životne okoline, kreirale su i ubrzale stvarnu potrebu za osiguravanjem vlastite energije

Iskustvo koje ima kao partner bosanskohercegovačke privrede dugo četvrt stoljeća, ProCredit banka je iskoristila da onima koji su se već odlučili, ili to tek namjeravaju, na ovaj korak, pruži koherentnu i sveobuhvatnu podršku u finansijskom, ali i u smislu odabira tehničkih karakteristika i najekonomičnijeg projekta. Pađeni, čiji razvojni put ProCredit Bank prati od 2015. godine, su se odlučili za partnerstvo sa bankom i u ovom, za budućnost proizvodnje i generalno izvoza vjerovatno presuđujućem, projektu.

The post Pađeni i ProCredit Bank: Vlastita energija kao garancija konkurentnosti appeared first on Biznis Info.