Riječ je o radovima vrijednim gotovo 200 miliona KM bez PDV-a, koji obuhvataju izgradnju više od 13 kilometara nove brze ceste na pravcu prema granici s Hrvatskom.

Novi kilometri: više od 13 km u jednoj fazi

Tender se odnosi na dionicu Polog – granica RH, i to kroz dvije sekcije:

• Uzarići – Polugrno (8,28 km)
• Polog – Uzarići (4,9 km)

Ukupno, riječ je o 13,18 kilometara nove moderne saobraćajnice, čija je izgradnja planirana u roku od 30 mjeseci, dok je kriterij za izbor izvođača najniža cijena. Rok za dostavu ponuda je 9. juni 2026. godine.

Već se gradi: još 12 kilometara u punom zamahu

Ovaj tender dolazi u trenutku kada su radovi na drugim dionicama iste ceste već uveliko u toku.

Trenutno su aktivne dvije sekcije:

• Polugrno – Podledinac (5,48 km)
• Podledinac – Grude Istok (6,36 km)

To znači da je već u izgradnji oko 11,84 kilometra ove brze ceste kroz Hercegovinu.

Ukupno: više od 25 kilometara u izgradnji

Kada se saberu postojeće dionice u izgradnji i nove koje su predmet tendera, dolazimo do impresivne brojke: više od 25 kilometara brze ceste trenutno je u izgradnji ili pred početkom radova.

Ovo jasno pokazuje da projekt ulazi u najintenzivniju fazu realizacije nakon godina čekanja.

Dio šire saobraćajne revolucije

Brza cesta Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Hrvatske dio je šireg projekta povezivanja Hercegovine s Dalmacijom.

Ukupna dužina ove saobraćajnice kroz BiH iznosi oko 60 kilometara, a njen značaj je višestruk:

• direktno povezivanje s Hrvatskom i EU
• brži pristup Makarskoj rivijeri i Splitu
• olakšan transport roba i putnika
• jačanje turizma i privrede

Paralelno, i u Hrvatskoj se priprema izgradnja ceste Zagvozd – Imotski – granica BiH, koja će se direktno nadovezati na ovu trasu.

Historijski iskorak za Hercegovinu

Nakon dugogodišnjih zastoja, ovaj projekt sada se realizira punim intenzitetom.

Ako se planovi ostvare, Zapadna Hercegovina će prvi put dobiti modernu i brzu cestovnu vezu prema moru, što predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih iskoraka u posljednjih nekoliko decenija.

Novi tender od gotovo 200 miliona KM dodatno potvrđuje da se radi o projektu koji će u potpunosti promijeniti saobraćajnu sliku ovog dijela Bosne i Hercegovine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Novi veliki posao: 200 miliona KM za cestu koja povezuje BiH i Hrvatsku appeared first on Biznis Info.

Riječ je o izgradnji brze ceste kroz Hercegovinu, od Mostar do granice s Hrvatskom, te novoj državnoj cesti u Hrvatskoj, Imotski-Zagvozd, koja će se direktno nadovezati na ovu trasu.

Ukupna dužina ove dvije povezane saobraćajnice iznosi oko 80 kilometara, čime će se praktično ostvariti brza veza između Mostara i Makarske rivijere, kao i kvalitetnije povezivanje sa Splitom.

Brza cesta kroz Hercegovinu već u izgradnji

Projekt brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica Hrvatske ima strateški značaj za razvoj cijele regije. Ukupna dužina ove saobraćajnice iznosi oko 60 kilometara, a radovi su već započeli na prvim dionicama između Širokog Brijega i Gruda.

Na terenu je angažovana teška mehanizacija, a u posljednjim mjesecima započeti su i radovi na probijanju zahtjevnog hercegovačkog terena.

Trenutno su aktivne dvije sekcije:

• Polugrno – Podledinac (5,48 km)
• Podledinac – Grude Istok (6,36 km)

Vrijednost radova na ovim dionicama iznosi 124,5 miliona KM s PDV-om, a završetak prvih 12 kilometara očekuje se u roku od 30 mjeseci.

Ovaj projekt godinama je bio u zastoju, ali danas je jasno da je njegova realizacija u punom zamahu, čime se dugogodišnji planovi o boljem povezivanju zapadne Hercegovine konačno pretvaraju u stvarnost.

Nova cesta u Hrvatskoj kreće ove godine

Paralelno s radovima u BiH, i u Hrvatskoj se priprema ključna saobraćajnica koja će se nadovezati na hercegovačku brzu cestu.

Riječ je o državnoj cesti od Zagvozda, preko Imotskog, do graničnog prijelaza Vinjani Donji, ukupne dužine oko 20 kilometara. Upravo na ovom graničnom prijelazu će se spajati dvije nove ceste kroz dvije države.

Prva dionica od Zagvozda do Poljica (5,1 km) trebala bi početi s izgradnjom krajem ove godine. Na pojedinim dijelovima planirana je i treća traka, što će dodatno ubrzati i olakšati promet. Projekat je među prioritetima Hrvatske ceste.

Direktna veza s morem i novi razvojni potencijal

Zajedno, ove dvije ceste stvorit će potpuno novu saobraćajnu osovinu koja će Hercegovinu direktno povezati s Makarskom rivijerom. Osim toga, ubzat će se putovanje i za sve druge putnike iz Bosne koji budu ovim pravcem išli ka moru.

Time će se značajno skratiti vrijeme putovanja prema moru, ali i otvoriti nove mogućnosti za:

• razvoj turizma
• jačanje privrede
• brži transport roba i usluga

Za mnoge stanovnike Hercegovine ovo znači jednostavniji i brži pristup obali, ali i bolju povezanost s regionalnim centrima poput Splita.

Historijski korak za povezivanje regije

Ovi projekti predstavljaju jedan od najvažnijih infrastrukturnih iskoraka u posljednjih nekoliko decenija.

Njihovom realizacijom Hercegovina i Dalmacija postaju povezanije nego ikada prije, čime se dodatno brišu saobraćajne barijere između dvije susjedne regije i otvara prostor za snažniji ekonomski i turistički razvoj.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Historijski projekt: Hercegovina i Dalmacija postaju jedna cjelina appeared first on Biznis Info.

Samo u protekle dvije godine, dvije kompanije iz Širokog Brijega investirale su oko 130 miliona eura u nove proizvodne pogone u Hrvatskoj – riječ je o kompanijama TT Kabeli i FEAL.

Osim njih, i druge firme i poslovne grupacije iz ovog grada imaju snažno prisustvo u Hrvatskoj. Naprimjer, unutar Mepas grupe iz Širokog Brijega posluju velike hrvatske kompanije poput Saponije, Koestlina, Brodomerkura i Kandita. Također, Hering iz Širokog Brijega realizuje velike infrastrukturne projekte, uključujući izgradnju važnih saobraćajnica u Splitu.

TT Kabeli: Investicija od 100 miliona eura

Kompanija TT Kabeli realizovala je jednu od najvećih industrijskih investicija u regionu – izgradnju moderne fabrike srednje i visokonaponskih kablova u mjestu Poznanovec u Hrvatskoj, vrijednu oko 100 miliona eura.

Ovaj projekat već je prepoznat i na evropskom nivou, osvojivši treće mjesto na prestižnim Investment Impact Awards koje dodjeljuje fDi Intelligence (Financial Times).

POVEZANI TEKST – Bh. firma izgradila jednu od najmodernijih fabrika u Hrvatskoj

Nova fabrika predstavlja veliki strateški iskorak kompanije, jer omogućava proizvodnju kablova za evropsko i globalno tržište, pri čemu će više od 90 posto proizvodnje biti izvozno orijentisano.

TT Kabeli danas posluje na više od 40 tržišta, a u 2024. godini ostvario je prihod od 282 miliona eura, čime se svrstava među najznačajnije industrijske kompanije iz BiH.

FEAL: Nova fabrika u Karlovcu

Druga velika investicija dolazi iz kompanije FEAL, jednog od vodećih proizvođača aluminijskih profila u regionu, koja je u Karlovcu izgradila novu fabriku vrijednu 32 miliona eura. Tvornice je zvanično predstavljena sredinom prošle godine.

Riječ je o prvom FEAL-ovom proizvodnom pogonu unutar Evropske unije, smještenom u poslovnoj zoni Gornje Mekušje, sa više od 17.000 kvadratnih metara proizvodnog prostora.

POVEZANI TEKST – FEAL predstavio svoju prvu tvornicu u Evropskoj uniji

Ova investicija omogućila je otvaranje oko 100 novih radnih mjesta, uz uvođenje naprednih tehnologija za prešanje, plastificiranje i obradu aluminijskih profila. Ukupni proizvodni kapacitet FEAL Grupe povećan je na oko 85.000 tona godišnje.

Poseban akcenat stavljen je na održivost – fabrika koristi sistem recikliranja industrijskih voda, solarne panele i napredne sisteme za optimizaciju potrošnje energije. FEAL većinu svoje proizvodnje izvozi na tržišta zapadne Evrope, posebno Njemačke, Austrije i Švicarske, čime dodatno jača poziciju regionalnog lidera u ovoj industriji.

Mali grad, veliki utjecaj

Ove investicije potvrđuju da kompanije iz Širokog Brijega imaju kapacitet da realizuju projekte visoke vrijednosti i budu konkurentne na evropskom tržištu.

Ujedno, riječ je o primjeru kako lokalne firme iz Bosne i Hercegovine sve više postaju važni investitori u regionu, gradeći proizvodne kapacitete, otvarajući nova radna mjesta i jačajući ekonomsku povezanost zemalja jugoistočne Evrope.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.babi

The post Firme iz ovog bh. gradića investirale 130 miliona eura u Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

The post Bh. firma izgradila jednu od najmodernijih fabrika u Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

Pet mjeseci nakon potpisivanja ugovora između JP Autoceste Federacije BiH i odabranih izvođača, radovi su uznapredovali na prve dvije sekcije između Širokog Brijega i Gruda.

Od početka ove godine i pripremnog ulaska na teren, mehanizacija je intenzivirala radove, a u posljednje vrijeme mašine su počele probijati tvrdi hercegovački kamen.

San postaje stvarnost

Time san stanovnika ovog kraja o bržem i protočnijem saobraćaju na potezu od Mostara do Imotskog, a samim tim i prema Makarskoj i Splitu, polako postaje stvarnost.

Mnogi Hercegovci su ranije bili skeptični prema realizaciji ovog projekta, s obzirom na to da je zapadna Hercegovina godinama bila zapostavljena kada je riječ o prometnoj infrastrukturi. Ipak, danas je vidljivo da su radovi u toku, a teška mehanizacija angažovana na više lokacija, izvijestila je RTV HB.

Kada ova saobraćajnica bude završena i puštena u funkciju, očekuje se da će otvoriti potpuno nove razvojne perspektive za ovaj kraj.

Radovi na dvije dionice

Ipak, potencijali poput dodatnog jačanja privrede, razvoja novih industrijskih zona i agroturizma još će neko vrijeme čekati, jer je riječ o zahtjevnom projektu koji iziskuje značajna finansijska sredstva.

Planirana brza cesta duga je više od 40 kilometara i proteže se od kružnog toka u Pologu, jugozapadno od Mostara, do granice s Republikom Hrvatskom u Gorici kod Gruda.

Radovi se trenutno odvijaju planiranom dinamikom na prve dvije ugovorene sekcije između Širokog Brijega i Gruda.

Nema značajnijih tunela i mostova

– Aktivni su radovi na dvije sekcije: Polugrno – Podledinac, dužine 5,48 kilometara, te Podledinac – Grude Istok, dužine 6,36 kilometara. Trenutno smo u fazi pripremnih radova i raščišćavanja terena – kazao je Matej Zovko.

U narednoj fazi planirano je izmještanje instalacija i rješavanje kolizija, nakon čega slijedi faza iskopa i pripreme trase.

– Na ovim sekcijama nema značajnijih objekata, a izdvajaju se tri petlje: Grude Istok, Podledinac i Polugrno – dodao je Zovko.

Cijela trasa podijeljena je na sedam sekcija, a finansijska sredstva za prve dvije u potpunosti su osigurana iz budžeta Federacije BiH.

Radovi se trenutno izvode na tri lokaliteta u okviru dvije sekcije – Polugrno, deponija Ledinac i Podledinac. Izvođač radova na ovim dionicama je konzorcij koji čine Hering i KTM Brina, dok nadzor vrše PPG i Habita.

Ukupna vrijednost ugovora za ove dvije sekcije iznosi 124,5 miliona KM s PDV-om.

Bez većih izazova

Prvih 12 kilometara brze ceste, prema potpisanom ugovoru, trebalo bi biti završeno u roku od 30 mjeseci od početka radova, a očekuje se da izvođači na ovim dionicama neće imati većih izazova.

S obzirom na značaj ovog projekta, prioritet u narednom periodu bit će izgradnja preostalih dionica, i to od čvorišta Polugrno do Pologa, kao i od čvorišta Grude Istok do granice s Republikom Hrvatskom.

The post Krenuo cestovni mega projekt: Mašine već lome hercegovački kamen appeared first on Biznis Info.

Cesta će od Mostara prolaziti kroz Zapadnu Hercegovinu koja je jedan od najrazvijenijih i najbogatijih dijelova BiH. U Hrvatsku će ulaziti blizu Imotskog, odnosno u zaleđini Makarske rivijere.

To jasno govori da saobraćajnica ima dvostruki značaj – kako za privredu ove razvijene regije, tako i za turizam jer je najkraći put od Mostara ka Makarskoj i okolnim mjestima.

Dvije sekcije u izgradnji

Kako piše portal Grude Online, radovi su započeli na lokalitetu Ledinac, a u prvoj fazi izvode se dvije dionice.

Prva sekcija Polugrno – Podledinac, u dužini od 5,48 kilometara, obuhvata izgradnju petlje Polugrno s naplatnim mjestima, tri podvožnjaka, jedan natputnjak te vijadukt Zvirnjače. Vrijednost ugovora za ovu dionicu iznosi 46,8 miliona KM bez PDV-a.

Druga sekcija Podledinac – Grude Istok, duga 6,36 kilometara, uključuje dvije petlje s naplatnim mjestima i spojnim cestama, dva natputnjaka, jedan potputnjak te vijadukt Krštelica. Vrijednost ovog ugovora iznosi 59,6 miliona KM bez PDV-a.

Izvođači i rok završetka

Izvođači radova su Hering d.d. Široki Brijeg i KTM Brina d.o.o. Posušje, a sredstva za realizaciju projekta osigurana su iz budžeta Vlade Federacije BiH. Predviđeni rok završetka radova na obje sekcije iznosi 30 mjeseci.

Strateški značaj za Hercegovinu

Brza cesta Mostar – Polog – Široki Brijeg – Grude – granica s RH ima izuzetan strateški značaj jer će dugoročno poboljšati prometnu povezanost Hercegovine Dalmacijom i Evropskom unijom. Projekt se smatra snažnim poticajem za razvoj turizma, poduzetništva i novih investicija, ali i za sigurniji i brži promet stanovništva i privrede cijele regije.

Ukupna vrijednost milijardu KM za oko 60 kilometara

Procijenjena ukupna vrijednost cijele ceste, dakle od Mostara do granice, iznosi skoro milijardu maraka, a dužina saobraćajnice će biti oko 60 kilometara.

The post Mega projekt: Zvanično započela izgradnja brze ceste prema Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

Hrvatske ceste donijele su odluku da Hering izgradi čvorište TTTS u Stobreču, ključno raskrižje koje će povezati već izgrađenu dionicu Mravinci – TTTS s budućom brzom cestom prema Omišu.

Kako je objavio Portal.hr, Hering je ponudio najnižu cijenu – 16,18 miliona eura bez PDV-a, odnosno 20,23 miliona eura s PDV-om, dok je planirani rok izvođenja radova 18 mjeseci.

Pobijedili pet konkurenata, uključujući Strabag

Na tender je pristiglo ukupno pet ponuda. Nakon Heringa, slijedili su:

• Strabag – 17,41 milion eura
• Texo Molior – Bemax (zajednica) – 17,90 miliona eura
• Colas Hrvatska – Degal Tehnika (zajednica) – 18,89 miliona eura
• GP Krk – 19,04 miliona eura

Odlukom Hrvatskih cesta započinje zakonski rok mirovanja od 10 dana, tokom kojeg ponuđači mogu podnijeti žalbu Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave. Ukoliko ne bude žalbi, s Heringom će biti potpisan ugovor i projekt će zvanično krenuti u realizaciju.

Kružno raskrižje s nadvožnjakom od 232 metra

Čvorište TTTS projektirano je kao denivelirano kružno raskrižje s nadvožnjakom dugim 232 metra, koje će omogućiti vozačima da se s brze ceste uključe u postojeću cestovnu mrežu ili nastave prema Dugom Ratu i Omišu.

Bez izgradnje ovog čvora, već izgrađena dionica Mravinci – TTTS, koju Strabag gradi posljednje dvije godine, praktično završava u kamenjaru i ne može se koristiti, što ovom projektu daje dodatnu važnost.

Projekt uključuje izgradnju nadvožnjaka, kružnog raskrižja s ulazno-izlaznim rampama, dodatnih traka za ubrzanje i usporenje, sistema odvodnje te kompletne prometne opreme. Ključni element je spajanje na ulicu 4. Gardijske brigade, kojom se promet povezuje prema Splitu, Solinu i Stobreču.

Ključna tačka za rasterećenje Splita

Čvorište TTTS ujedno je polazna tačka za nastavak brze ceste prema Dugom Ratu i Omišu. Prema podacima Hrvatskih cesta, raskrižje u Stobreču spada među najopterećenija u Hrvatskoj, a nova prometnica trebala bi značajno rasteretiti saobraćaj prije ulaska u uže područje Splita i Solina.

Projekat je dio Multimodalne platforme splitske aglomeracije i uvršten je u Strategiju prometnog razvoja Hrvatske za period 2014–2030. Hrvatske ceste procjenjuju da će kompletna brza cesta prema Omišu zahtijevati oko sedam godina gradnje, dok je čvorište TTTS prvi i ključni korak za nastavak radova prema jugu.

The post Bh. firma gradit će ključnu cestu u Splitu, pobijedila i građevinskog giganta Strabag appeared first on Biznis Info.

Prije desetak dana počelo se s uređenjem uže gradske zone, a ovih dana, nakon odluke Gradske uprave, i rušenjem dotrajalih stambenih objekata koji su desetljećima bili ruglo samoga grada.

No, ništa ne može proći bez komentara – ove ili one vrste, ali, uglavnom, svakodnevna gradska buka golemih strojeva govori kako je grad počeo živjeti na drugačiji način, piše Večernji list.

Istina, prašina i buka pomalo iritiraju njegove građane ili slučajne prolaznike koji moraju žurno rješavati svoje svakodnevne poslove, ali ipak duboko svjesni da ono što se radi traži i strpljenje jer će danas-sutra donijeti i ljepši izgled samoga grada, a poglavito njegove najurbanije zone.

Rušenje radi gradnje i boljeg izgleda sasvim je opravdano, a pogotovo zato što su dotrajali objekti bili i sigurnosna prijetnja za same građane te godinama ruglo grada koji je središte Zapadnohercegovačkog kantona i po mnogima sredina u kojoj je poželjno živjeti.

Na sanaciju i uređenje uže gradske zone godinama se čekalo i stanovnici Širokog Brijega uvjereni su da ovo nije samo početak stvaranja jednog novog gradskog izgleda i vizure već i dodatni poticaj da se svi dotrajali objekti slične vrste, a naročito oni bez stanara, moraju sanirati, obnoviti ili pripremiti za neki bolji izgled, a time samom gradu pojačati urbani izgled.

Nekad su Penavića kuće u najužoj gradskoj zoni bile ponos grada i klica njegova prvog urbanog početka, ali zub vremena učinio je svoje, a poglavito što su se vlasnici, suvlasnici ili oni koji dijele pravo na imovinu raselili po cijelom svijetu, umrli ili se odselili iz Širokog Brijega.

Uz rušenje dotrajalih objekata, kojih u gradu, osim Penavića te Soptinih kuća, ima još, u sklopu istog gradskog projekta uređuje se i trg ispred robne kuće, prostor ispred gradskog hotela, ali treba dodati i radove na obnovi znamenite širokobriješke Gimnazije, čiji radovi teku po planu i za očekivati je kako će završetkom radova na velebnoj zgradi Široki Brijeg dobiti obrazovni hram kakav je i zaslužio – prilagođen najvišim svjetskim standardima.

U krugu Duhanske stanice odrađen je također jedan dio radova i dotrajali objekti su porušeni. Na tom mjestu, uz niz drugih sadržaja, predviđena je i izgradnja Srednje strukovne škole.

Uz privredne uspjehe i druge parametre kojima se Široki Brijeg, ali i cijeli Zapadnohercegovački kanton znaju ponositi, treba istaknuti kako primanja prosječnog Širokobriježanina, bio on na gradskom ili kantonalnom budžetu ili pak radio u privatnom preduzeću, nisu u duhu sveukupnih brojki.

The post Centar Širokog Brijega dobija novi, urbaniji izgled appeared first on Biznis Info.

TT Kabeli su najveća firma u Širokom Brijegu a lani su imali prihode od 357,4 miliona KM i dobit od 17,5 miliona. Firma je u vlasništvu porodice Kožul.

Kompanija je vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Nakon proizvodnje prvih par metara kabela u ljeto 2008. godine, sada opskrbljuju sve glavne veletrgovce i stručnjake za kablove u Evropi, Africi, Bliskom istoku a prodrli su na tržište Sjeverne Amerike, piše BiznisInfo.ba.

Osnivač firme Josip Kožul preminuo je prije dvije godina a posao je naslijedila porodica.

Planiraju daljnje širenje i rast, a 95 posto trenutne proizvodnje uglavnom izvoze u zemlje Evropske unije uz Izrael i SAD. Prošle godine se pisalo da kompanija planira otvaranje dvije nove tvornice izvan BiH.

Kako se posao razvijao

– S ponosom tvrdimo da nakon nešto više od decenije poslovanja imamo impresivne reference u poslovanju i kvalificirani smo kao preferirani dobavljač u cijeloj Evropi. Imamo brojne dovršene projekte kao što su vjetroelektrane i solarne elektrane te razne uspješne projekte u distribuciji i prijenosu.

Naš pristup orijentiran na kupca, fleksibilnost i pouzdanost bili su i ostali ključni za naš ubrzani rast tijekom posljednje decenije, naša je vizija postati cijenjeni igrač na tržištu niskonaponskih kabela – kažu iz ove kompanije.

Ova vizija uključuje stvaranje jake grupe distributera za evropsko tržište.

TT Cables Nordic (Litva) osnovani su u decembru 2016. godine. Firma je osnovana sa svrhom distribucije proizvoda TT Kabela na baltičko i skandinavsko tržište s podrškom osoblja koje ima dugogodišnje iskustvo u industriji kabela.Iste godine osnovali su i TT Kabeli Srbija, radi bolje pokrivenosti tržišta i privlačenja novih kupaca.

Kompanija TT Kabeli Hrvatska i TT Cables GmbH Austria osnovane su 2021. godine kao nove firme unutar TTK grupe. Orijentirane su na kupce s ciljem poboljšanja tržišne podrške.

U aprilu 2023. firma Brodomerkur Energetika d.o.o. je postala dio TT Kabeli Grupe. Finalizirali su akviziciju nakon nekoliko godina uspješne saradnje. Brodomerkur Energetika d.o.o. je hrvatska firma koja od 2012. godine uspješno posluje u području distribucije energetske opreme i posredovanja u trgovini. Ovaj korak predstavlja novu perspektivu za obje firme.

U maju 2024. godine proširili su prisutnost osnivanjem TT Cables S.R.L. u Rumuniji, što je nastavak kontinuiranog rasta.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Poslovno čudo: Od par metara kabla do najvećeg bh. izvoznika appeared first on Biznis Info.

Ove dvije lokalne zajednice prednjače po broju uspješnih poduzetnika prema ukupnom broju stanovnika. O njihovom uspjehu govori i sljedeća činjenica.

Tešanj ima 143 kompanije koje su u 2024. godini imale preko milion KM prihoda, od toga 4 kompanije s prihodima od preko sto miliona maraka, piše BiznisInfo.ba.

S druge strane, u prošloj godini su 134 firme iz Širokog Brijega imale prihode od preko milion maraka, od čega je 7 firmi imalo preko sto miliona KM.

Tešanj ima tri “milionske” kompanije manje nego godinu ranije, dok je broj kompanija sa prihodima od preko sto miliona KM ostao isti. Manji broj “milionskih” kompanija ne znači da je tešanjska privreda lošije poslovala, s obzirom da je veliki broj firmi koje su već u tom klubu povećao prihode, pa je ukupni skor u novcu vjerovatno veći nego godinu ranije.

S druge strane, u Širokom Brijegu je došlo do očitog rasta. U ovom gradu su se pojavile četiri nove kompanije sa prihodima od preko milion maraka, a jedna kompanija prešla je prag od sto miliona jer je godinu ranije takvih kompanija bilo šest. “Novi kočačić” u klubu “100+ miliona KM” je firma Bernina koja se, između ostalog, bavi uvozom banana.

Kompanije s prihodima od preko sto miliona KM u 2024. iz Širokog Brijega su TT Kabeli, FEAL, MCI, Lukas TP Nakić, Mepas, Nameks i Bernina, poredane po visini prihoda.

Najveća firma iz Tešnja po prihodima je Hifa-Oil, a preko sto miliona KM imaju još Madi, AS d.o.o. te Mann+hummel BA.

Ovdje moramo naglasiti još jednu činjenicu, a to je da značajan broj firmi koje su osnovali poduzetnici iz Tešnja registrovan u drugim gradovima, često u Sarajevu ili Mostaru, pa ove kompanije ne ulaze u spomenuti skor koji bi zasigurno bio mnogo veći kada bi se u obzir uzeo i taj podatak.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Tešanj ili Široki Brijeg: Ko ima više milionera appeared first on Biznis Info.