Održana je 65. aukcija obveznica Federacije Bosne i Hercegovine sa rokom dospijeća 13. maja 2036. godine. Kroz 28 transakcija prometovano je 30.000 obveznica, uz ukupan iznos od 29.918.705,97 KM. Ponderisana prosječna prihvaćena cijena iznosila je 99,7290, uz kamatnu stopu od 5,2873 %.

Na Kotaciji privrednih društava promet je iznosio 109.377,12 KM, uz 4.018 trgovanih dionica u okviru 20 transakcija. Sav promet na ovom segmentu Kotacije ostvaren je sa dionicama emitenta „Bosnalijek“ d.d. Sarajevo (BSNLR). Dionice Bosnalijeka su u maju ostvarile pad vrijednosti od 0,22 % sa cijenom od 27,02 KM.

Na Kotaciji fondova, realizovan je promet od 508,76 KM a prometovano je 460 dionica. Trgovalo se dionicama ukupno četiri fonda, a najveće interesovanje investitora bilo je usmjereno na ZIF „Prof Plus“ d.d. Sarajevo čijim je dionicama ostvaren promet od 263,96 KM, i sa padom vrijednosti kursa od 8,08% u odnosu na prethodni mjesec. Trgovanje ostalim fondovima odvijalo se u simboličnim iznosima, bez značajnijeg uticaja na ukupan promet ovog segmenta.

Promet na Kotaciji obveznica ostvaren je kroz trgovanje obveznicama druge emisije ASA Banke d.d. Sarajevo u ukupnom iznosu od 1.315.000,00 KM. U sklopu 4 transakcije prometovano je 1.315 obveznica.

Najveća trgovina dionicama ASA Banke

Promet na Slobodnom tržištu – ST1 iznosio je 353.287,06 KM. Najviše se trgovalo dionicama emitenta „ASA Banke“ d.d. Sarajevo – 115.460,50 KM. Ukupno je protrgovano 496 dionica ove Banke. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se „BH Telecom“ d.d. Sarajevo sa prometom od 105.911,78 KM, te „HM Cement BiH“ d.d. Kakanj sa 47.791,02 KM.

Promet na Slobodnom tržištu – ST2 iznosio je 368.756,49 KM. Najveći promet ostvaren je sa dionicama emitenta „Hetmos Mostar hoteli“ d.d. Mostar – 230.560,00 KM. Na drugom mjestu po ostvarenom prometu nalazi se “NLB Banka“ d.d. Sarajevo sa prometom od 70.000,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo zaključenih transakcija.

Indeksi Sarajevske berze tokom mjeseca zabilježili su mješovite rezultate. Negativan trend predvodio je BIFX sa padom od 1,87%, a slijedio ga je SASX-BBI sa minusom od 1,54%. Vrijednost SASX-10 umanjena je za 0,45%, dok su SASX-30 i SASX-FN ostvarili rast od 0,32% odnosno 0,79%, zaključivši mjesec u pozitivnoj zoni.

Četiri vanberzanske transakcije

Prijavljene su 4 vanberzanske transakcije i 1 paket dionica u ukupnoj vrijednosti od 886.024,60 KM; prometovane su 502.693 dionice.

U maju 2026. godine najveći promet ostvaren je od strane člana Berze „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina – 47.980.894,24 KM. Slijede „VGT Broker” d.o.o. Visoko sa 10.809.659,70 KM i „ASA banka” d.d. Sarajevo sa 3.740.474,56 KM prometa.

Prvo mjesto po broju zaključenih transakcija na tržištu SASE također zauzima „Raiffeisen Bank” d.d. Bosna i Hercegovina sa 105 sklopljenihe transakcija, nakon čega slijede „Unibroker” d.o.o. Sarajevo sa 64 sklopljene transakcije , te „ASA banka” d.d. Sarajevo sa 49 transakcija.

The post Na Sarajevskoj berzi u maju ostvaren promet od gotovo 33 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Suspenzija je ukinuta jer je kompanija ispunila propisane obaveze i dostavila izvještaj u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH.

Objavljeni finansijski izvještaj izazvao je veliku pažnju javnosti jer donosi potpuno nove podatke o poslovanju Pretisa za 2024. godinu, koji se drastično razlikuju od ranije objavljenih. Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, Pretis je uz izvještaj za 2025. objavio i revidirane podatke za 2024. godinu.

Umjesto dobiti – veliki gubitak

Naime, prošle godine je objavljeno da je Pretis u 2024. ostvario:

• prihode od 153,8 miliona KM,
• rashode od 110,9 miliona KM,
• te dobit od oko 38,7 miliona KM.

Međutim, u novom izvještaju objavljeni su potpuno drugačiji podaci. Prema najnovijem izvještaju, Pretis je u 2024. imao:

• prihode od 129,2 miliona KM,
• rashode od 162 miliona KM,
• te gubitak od oko 32,9 miliona KM.

To znači da je razlika između ranije prikazane dobiti i sada iskazanog gubitka čak oko 70 miliona KM.

• POVEZANI TEKST – Pretis pao s trona: Novi ‘kralj’ namjenske industrije BiH preuzeo vrh

Posebno je zanimljivo da se sada u izvještaju pojavljuje stavka “promjene u zalihama gotovih proizvoda, poluproizvoda i proizvodnje u toku” u iznosu od 39,2 miliona KM, dok je u ranijem izvještaju ta stavka bila prikazana kao nula.

Sumnje u ranije izvještaje

Podsjetimo da je tokom prošle godine došlo do promjene Uprave Pretisa, a upravo u tom periodu pojavile su se informacije da je prethodna Uprava navodno prikazivala uljepšane finansijske rezultate kako bi kompanija izgledala uspješnije.

Novi izvještaj sada dodatno podgrijava pitanja o stvarnom stanju poslovanja Pretisa tokom 2024. godine.

Stabilizacija u 2025.

S druge strane, izvještaj za 2025. godinu pokazuje znatno stabilnije poslovanje. Pretis je prošle godine ostvario:

• prihode od 151,9 miliona KM,
• rashode od 141,2 miliona KM,
• dobit od 10,7 miliona KM,
• te ukupni rezultat od 15,9 miliona KM.

To sugeriše da je nova Uprava, prema trenutno dostupnim podacima, uspjela stabilizovati poslovanje kompanije.

Gradi se nova fabrika

U međuvremenu, Vlada Federacije BiH izdvojila pet miliona KM za izgradnju fabrike baruta kompanije Pretis. Prema dostupnim informacijama, fabrika baruta bit će izgrađena na lokaciji Bukinje, na području Grada Tuzla.

Projekt podrazumijeva i rušenje postojećih objekata nekadašnjeg rudnika Kreka, čime će ova lokacija dobiti potpuno novu industrijsku namjenu.

Zategnuti odnosi vlasnika

Pretis je jedna od ključnih kompanija domaće namjenske industrije. Većinski vlasnik je Vlada Federacije BiH sa oko 51 posto dionica, dok kompanija Sikto, iza koje stoji američki Regulus Global, posjeduje oko 41 posto vlasništva.

Odnosi između dva najveća dioničara već duže vrijeme su zategnuti, a u javnosti su prethodnih mjeseci razmjenjivane međusobne optužbe oko upravljanja kompanijom i poslovnih rezultata.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pretis vraćen na berzu: Gigant namjenske industrije priznao milionske gubitke appeared first on Biznis Info.

Ukupna vrijednost pristiglih ponuda iznosila je čak 57,4 miliona KM, što je gotovo dvostruko više od planiranog iznosa emisije. Na kraju je prihvaćeno ponuda u vrijednosti od 30 miliona KM.

Riječ je o desetogodišnjim obveznicama s dospijećem 13. maja 2036. godine. Kuponska kamata iznosila je 5,25 posto, dok je ponderisana prosječna kamatna stopa dostigla 5,2873 posto.

Preokret u odnosu na prethodne slučajeve

Ovakav rezultat predstavlja značajan zaokret u odnosu na nekoliko prethodnih aukcija na kojima Federacija BiH nije uspijevala prikupiti planirane iznose sredstava.

Podsjetimo, krajem aprila planirano je zaduženje od 50 miliona KM, ali je tada prikupljeno 35 miliona KM, dok je u martu realizirano 30 miliona KM umjesto planiranih 40 miliona. Slična situacija zabilježena je i kod emisije trezorskih zapisa u martu.

Šta se promijenilo?

Ipak, treba imati u vidu da se današnja emisija razlikuje od ranijih po dužini roka otplate i visini kamate. Dok su prethodne emisije uglavnom bile srednjoročne, sada je riječ o desetogodišnjem dugu, što prirodno nosi i višu kamatnu stopu.

Na aukciji održanoj krajem aprila ponderisana prosječna kamatna stopa iznosila je 3,99 posto, dok je na najnovijoj aukciji desetogodišnjih obveznica porasla na 5,28 posto.

Na finansijskim tržištima duži rokovi dospijeća gotovo uvijek podrazumijevaju veći prinos za investitore, jer oni preuzimaju dugoročniji rizik povezan s inflacijom, kretanjem kamata i ukupnim ekonomskim okolnostima.

Zbog toga kamatna stopa iznad pet posto ne predstavlja nužno negativan signal sama po sebi, već djelimično odražava i strukturu same emisije.

Investitori i dalje zainteresovani, ali uz veće kamate

Istovremeno, snažna potražnja pokazuje da među investitorima i dalje postoji značajan interes za obveznice Federacije BiH, posebno među domaćim finansijskim institucijama koje raspolažu viškovima likvidnosti.

Ukupno je kroz današnju emisiju prikupljeno oko 29,9 miliona KM neto sredstava.

Najnovija aukcija tako sugerira da tržište i dalje ima povjerenje u dužničke papire Federacije BiH, ali i da investitori u trenutnim okolnostima traže nešto veće prinose – od preko 5 posto, naročito kada je riječ o dugoročnom zaduživanju.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Investitori nude velike iznose novca Federaciji BiH, ali traže jednu važnu stvar appeared first on Biznis Info.

Najveći dio aktivnosti odvijao se na Slobodnom tržištu, gdje je ASA BANKA DD SARAJEVO dominirala prometom sa čak 703.850 KM, dok je njena cijena blago porasla na 201,10 KM (+0,02%).

U segmentu Kotacije, dionice ZIF PROF PLUS DD SARAJEVO su zabilježile najizraženiji pad dana – 2,58%, pa je cijena formirana na 1,89 KM, uz promet od 189,00 KM.

JP ELEKTROPRIVREDA BIH D.D. SARAJEVO imala je promet od 4.044,90 KM, uz zadržavanje cijene na 9,70 KM, dok je kod JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB DD MOSTAR zabilježen promet od 1.304,50 KM, sa cijenom od 26,09 KM, što predstavlja pad od 0,42%.

Kretanja indeksa bila su u slijedećim rasponima: BIFX -0,48%, SASX-10 -0,02%, SASX-30 -0,01%, SASX-BBI -0,04%, dok je SASX-FN završio bez promjena.

The post SASE: Promet dionicama ASA Banke od 703.850 KM appeared first on Biznis Info.

Za predmetnim obveznicama je vladalo izuzetno veliko interesovanje investitora – ukupno je 50 investitora unijelo kupovne naloge za ovaj instrument, pri čemu je bio značajan udio i malih, tzv. retail investitora, što je vidljivo iz količina kod unesenih kupovnih naloga.

Količine kod kupovnih naloga su se kretale od jedne pa do 3.000 obveznica. Javna ponuda je trajala od 12.11. do 26.11.2025. godine.

Današnja aukcija je još jednom pokazala potencijal i značaj domaćeg tržišta kapitala kao alternativnog odnosno dopunskog mjesta za finansiranje rasta i razvoja domaćih kompanija.

The post Na Sarajevskoj berzi realizovana prva emisija zelenih obveznica appeared first on Biznis Info.

Vrijednost indeksa SASX-10 nije se mijenjala u odnosu na prethodno trgovanje, dok su ostali indeksi zabilježili pad vrijednosti. BIFX je pao za 0,21 %,  SASX-30 za 0,45 % a  SASE Islamski indeks – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, za 0,64 % .  Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN, oslabila je za 0,03 %

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO u iznosu od 4.851,00 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 147 dionica. Kurs emitenta je iznosio 33,00 KM.

Na Kotaciji fondova ostvaren je promet od  1.500,08 KM; u sklopu 4 transakcije prometovano je 878 dionica. Na Kotaciji fondova najveći promet je ostvaren dionicama ZIF PREVENT INVEST DD SARAJEVO u iznosu od 1.421,20 KM; Kurs fonda iznosio je 2,20 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 3.163,00 KM; u sklopu 3 transakcije prometovano je 84 dionice. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta ASA BANKA DD SARAJEVO u iznosu od 1.520,00 KM po cijeni od 190,00 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2 ostvaren je promet od 210.318,00 KM; u sklopu 4 transakcije prometovano je 2.187 dionica. Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta UNIS GINEX DD GORAŽDE u iznosu od 193.980,00 KM sa cijenom od 1.048,54 KM.

Porast vrijednosti dionica danas nije zabilježen, dok je najveći dnevni pad registrirao IGMAN DD KONJIC od 13,33 % sa cijenom od 169,00 KM.

The post Na Sarajevskoj berzi ostvaren promet od 219.832 KM appeared first on Biznis Info.

U fokusu investitora su danas bile dionice “ASA Banke” d.d. Sarajevo (IKBZRK2), sa kojima je ostvaren promet od 108.970,00 KM. Putem sedam transakcija protrgovano je 572 dionica ove banke po srednjem kursu od 190,51 KM po dionici, što u odnosu na prethodno trgovanje predstavlja porast vrijednosti od 2,98%. Nakon današnje trgovine, kod naloga preostalih na tržištu dominira strana potražnje. Investitori potražuju različite količine ovog emitenta po cijenama od 160,00 – 189,00 KM po dionici, dok na strani ponude trenutno stoji samo jedan nalog – 50 dionica po cijeni od 215,00 KM po dionici.

Značajniji promet ostvaren je i sa dionicama JP “Elektroprivreda Bosne i Hercegovine” d.d. Sarajevo (JPESR) – 7.840,00 KM. U dvije transakcije 700 dionica ovog emitenta je promijenilo svog vlasnika, po (nepromjenjenom) srednjem kursu od 11,20 KM po dionici. Na ST1 subsegmentu Slobodnog tržišta nastavljena je trgovina vrijednosnim papirima “HM Cement BiH” d.d. Kakanj (TCMKR). Uz blagu korekciju cijene od 0,49% prometovano je 40 dionica i ostvaren promet od 3.280,00 KM.

Na Kotaciji kompanija se i danas trgovalo dionicama emitenta “Bosnalijek” d.d. Sarajevo (BSNLR), u iznosu od 3.688,50 KM. Protrgovano je 115 dionica po (nepromjenjenoj) cijeni od 31,90 KM po dionici.

Današnji performans indeksa SASE daje mješovitu sliku. Dok su SASX-10 i SASX-30 zabilježili blage poraste (0,41% odnosno 0,08%), SASX-BBI i SASX-FN su zabilježili blage padove vrijednosti. Tako je SASX-FN pao za 0,08% na 32.966,04 indeksna poena, dok je SASX-BBI doživio korekciju od 0,07% na 14.820,35 indeksna poena. Kod BIFX-a nije bilo promjene vrijednosti.

The post Sarajevska berza: Ostvaren promet od 126.766 KM appeared first on Biznis Info.

Najveći dnevni promet ostvaren je dionicama emitenta SARAJEVO OSIGURANJE DD SARAJEVO na Slobodnom tržištu – ST2 u iznosu od  136.500,40 KM; kroz 4 transakcije prometovano je 10.500 dionica po cijeni od 13 KM.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala u odnosu na prethodno trgovanje. Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 0,33 %, indeksa SASX-30 za 0,08 %, SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI, za 0,18 %, dok je indeks SASX-Fundamentals, SASX-FN, jedini u plusu od 0,02 %

Na Kotaciji nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet od 20.807,06 KM; u sklopu 10 transakcija prometovano je 1.018 dionica. Najveći promet ostvaren je dionicama emitenta HM CEMENT BIH DD KAKANJ u iznosu od 9.749,91 KM. Kurs emitenta iznosio je 75,00 KM.

Dnevni porast vrijednosti zabilježile su dionice emitenta HM CEMENT BIH DD KAKANJ od 0,41 %, dok je najveći dnevni pad registrirao BH TELECOM DD SARAJEVO od 1,44 % sa cijenom od 15,42 KM.

The post Promet dionicama Sarajevo osiguranja od 136.500 KM appeared first on Biznis Info.

Sa sobom donosi bogato iskustvo u spoju tržišta kapitala, finansija i IT-a, što će omogućiti dalji razvoj Berze i povećanje efikasnosti operacija i digitalnih rješenja. Za BiznisInfo.ba je govorio o daljem razvoju Berze te o tome šta će mu biti prioriteti u radu, ali i kako SASE može pomoći razvoju ukupne privrede.

Ovih dana ste preuzeli direktorsku poziciju na Sarajevskoj berzi. Šta će biti Vaši prioriteti u radu i šta ćete, eventualno, promijeniti u radu SASE-a?

– Primarni cilj je unapređenje transparentnosti i likvidnosti tržišta. Fokusirat ćemo se na razvoj infrastrukture, kako tehničke tako i pravila trgovanja, koja će olakšati pristup investitorima i emitentima.

Poseban naglasak stavit ćemo na edukaciju postojećih i potencijalnih učesnika na tržištu, jer smatramo da je povećanje informiranosti i povjerenja među investitorima ključ za dugoročni rast. Također, radit ćemo na modernizaciji sistema trgovanja i uvođenju novih instrumenata kroz javne ponude koji će dodatno stimulisati interes za berzu.

Jedan od naših prioriteta bit će pojednostavljenje procedura i osnaživanje tehnoloških platformi profesionalnih posrednika – članova berze i brokera – kako bi investitori imali što jednostavniji i elektronski pristup tržištu u okviru postojeće zakonske regulative.

Na ovaj način želimo omogućiti efikasnije poslovanje i veću dostupnost tržištu, što može doprinijeti povećanju aktivnosti na berzi. Važno je stvoriti stabilno i predvidljivo okruženje za sve učesnike, gdje će se oni osjećati sigurnim u svoje investicije.

Česti su komentari u javnosti o malim iznosima trgovine na Berzi. Kako to komentirate i da li bi, prema vama, promet mogao i trebao biti veći?

– Slažemo se da postoje trgovinski dani kada su prometi izuzetno mali i nedovoljni da bi se smatrali zadovoljavajućim i prihvatljivim za jedno efikasno tržište kapitala. To je problem s kojim se suočavaju i mnoge druge berze u regiji.

Postoji više faktora koji mogu uticati na povećanje likvidnosti i prometa na berzi. Jedan od ključnih načina je privlačenje većeg broja emitenta i investitora, posebno institucionalnih, kao i povećanje obima trgovanja na sekundarnom tržištu kroz različite stimulativne mjere i uvođenje novih finansijskih instrumenata.

Kroz promociju inicijalnih javnih ponuda (IPO), kao i educiranje šire javnosti o prednostima ulaganja na tržištu kapitala, možemo povećati broj aktivnih učesnika na tržištu. Osim toga, planiramo poboljšati tehnološku infrastrukturu i informacije o finansijskim izvještajima kompanija kako bi trgovanje bilo brže i efikasnije, te optimizirati procedure koje potencijalno usporavaju ili obeshrabruju trgovinu.

Što se tiče konkretnih rezultata, podaci za prvih osam mjeseci 2024. godine pokazuju značajne varijacije. Ukupni promet u tom periodu iznosi 304,7 miliona KM, od čega je 265,6 miliona KM ostvareno kroz primarnu emisiju, dok je na sekundarnom tržištu promet iznosio 39,2 miliona KM. Ovi podaci pokazuju da primarna trgovina trenutno dominira, ali postoji prostor za rast likvidnosti na sekundarnom tržištu.

Na primjer, promet u januaru iznosio je 440,627 KM, dok je u martu skočio na preko 61 milion KM, a u aprilu na 65,7 miliona KM. Ove oscilacije pokazuju da postoje povremeni faktori koji povećavaju aktivnosti na berzi, ali naš cilj je stvoriti uvjete za stabilan i dugoročan rast.

Performanse indeksa u prvih osam mjeseci 2024. godine također su različite:

• BIFX: Vrijednost se smanjila sa 724.00 na 562.56, što predstavlja pad od -22.30%.
• SASX-10: Vrijednost se povećala sa 1,049.28 na 1,109.32, što je rast od 5.72%.
• SASX-30: Vrijednost se povećala sa 1,920.12 na 2,007.32, što predstavlja rast od 4.54%.
• SASX-BBI: Vrijednost je porasla sa 11,274.79 na 12,060.01, što je rast od 6.96%.
• SASX-FN: Vrijednost je povećana sa 17,423.09 na 19,712.30, što predstavlja rast od 13.14%.

Tržišna kapitalizacija također je porasla sa 6.468.282,740,46 KM na 7.201.331.458,16 KM, što predstavlja povećanje od 11,33%.

Ovi pokazatelji sugeriraju da iako su neke grupe instrumenata na tržištu trenutno u opadanju, druge su u porastu, i imamo potencijal za povećanje aktivnosti i likvidnosti na tržištu. Fokusirat ćemo se na povećanje likvidnosti kroz edukaciju, privlačenje emitenata i investitora i bolju informiranost o finansijskim performansima kompanija, čime bi berza mogla postati dinamičnija i atraktivnija.

Koliko je jaka berza važna za razvoj ukupne privrede u BiH?

– Jaka berza je ključna za razvoj cjelokupne privrede, jer omogućava kompanijama da pristupe alternativnim izvorima finansiranja, a investitorima da plasiraju svoj kapital u domaće kompanije. Tržište kapitala igra centralnu ulogu u alokaciji resursa i omogućava privredi da raste na zdravim osnovama, smanjujući zavisnost od tradicionalnih izvora finansiranja poput bankarskih kredita.

Berza doprinosi transparentnosti i odgovornosti kompanija, jer su emitenti obavezni redovno izvještavati o svojim finansijskim rezultatima i poslovanju. To stvara povjerenje kod investitora, kako domaćih, tako i stranih, te omogućava efikasniji tok kapitala unutar zemlje.

Kroz jačanje tržišta kapitala u BiH, imamo priliku privući više investicija, podstaći rast malih i srednjih preduzeća i omogućiti razvoj inovativnih sektora privrede.

Slučajevi kada privatne firme izlaze na berzu da bi, prodajom dionica, prikupile novac za dalji razvoj – na Zapadu su česti, a u BiH veoma rijetki. Kako ohrabriti kompanije da na ovaj način pronađu željeni kapital?

– Jedan od najvažnijih zadataka Sarajevske berze u narednom periodu bit će promocija inicijalnih javnih ponuda (IPO) kao alternativnog načina prikupljanja svježeg kapitala u odnosu na tradicionalne bankarske kredite. IPO omogućava kompanijama, ali i općinama i kantonima da prikupe kapital putem berze, što olakšava njihovu finansijsku stabilnost i omogućava brži razvoj.

U proteklih nekoliko mjeseci imali smo dvije uspješne emisije obveznica javnom ponudom putem berze: mikrokreditno društvo CREDO CENTAR d.o.o. Mostar u iznosu od 569 hiljada KM na period 3 godine i 5% godišnjom kamatom i ASA Finance d.d. Sarajevo u iznosu od 30 miliona KM na period 5 godina i 5% godišnjom kamatnom stopom.

Posebno je važno istaći da su obveznice ASA Finance d.d. Sarajevo na osnovu zahtjeva emitenta i ispunjavanju uslova, uvrštene na zvaničnu Kotaciju berze – prestižni segment trgovanja, što dodatno osigurava transparentnost i likvidnost.

Berza će intenzivno raditi na dodatnoj promociji i edukaciji menadžmenta kompanija o cijelom procesu IPO-a i mogućnostima koje nudi. Pozivamo sve kompanije da nas kontaktiraju kako bismo im pomogli u ovom procesu.

Do sada je ovaj postupak kao alternativni način prikupljanja kapitala u odnosu na klasično bankarsko zaduživanje bio poprilična nepoznanica za mnoge, a mi želimo kroz praktične edukacije približiti ovaj proces svim zainteresiranim prije nego što donesu konačnu odluku o javnoj ponudi vrijednosnih papira putem berze.

Postoje pritužbe o netransparentnosti vlasničke strukture kompanija na berzi, što se odnosi na sistem tzv. skrbničkih računa. Drugim riječima, vlasnici mnogih kompanija nisu poznati javnosti iako bi poenta berze trebala biti upravo da pruži uvid u podatke o vlasništvu i poslovanju firmi. Smatrate li da bi ovaj sistem trebalo mijenjati?

– Skrbnički računi su praksa na svim razvijenim tržištima kapitala i omogućavaju veću fleksibilnost za institucionalne investitore, a također omogućava privatnost i zaštitu podataka investitora. Ovim računima upravljaju banke skrbnici u FBiH, koje su za to dobile odgovarajuće dozvole i odobrenja u skladu sa trenutnom zakonskom regulativom.

Iako može djelovati da smanjuju transparentnost za širu javnost u pogledu uvida u stvarne vlasnike, oni pružaju investitorima zaštitu privatnosti i olakšavaju upravljanje velikim portfeljima. Ovo je naročito važno za strane i institucionalne investitore koji žele smanjiti regulatorne barijere i administrativne troškove ulaganja u stranim zemljama.

Važno je napomenuti da Sarajevska berza nema direktan uvid u identitete investitora kako putem vlasničkih, klijentskih ili skrbničkih računa kako ni uvid u knjigu dioničara, odnosno listu svih vlasnika vrijednosnih papira. Na tržištu kapitala u Federaciji BiH, institucija koja vodi ove podatke je Registar vrijednosnih papira.

Registar redovno objavljuje listu TOP 10 vlasnika vrijednosnih papira, kao i listu značajnih udjela u vlasništvu, a Sarajevska berza te podatke prenosi i javno objavljuje na svom web portalu o okviru profila svakog listiranog emitenta.

The post Direktor SASE-a Tahir Taslaman za BiznisInfo.ba: Kroz Berzu možemo privući investicije appeared first on Biznis Info.

Vrijednost BIFX-a nije se mijenjala i iznosi 710,33 poena.

Vrijednost indeksa SASX-10 je pala za 8,11 indeksnih poena na 1.022,90 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,79 %

Vrijednost indeksa SASX-30 nije se mijenjala i iznosi 1.894,88 poena.

Vrijednost SASE Islamskog indeksa – u saradnji sa BBI, SASX-BBI je pala za 44,83 indeksna poena na 11.001,65 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,41 %

Vrijednost indeksa SASX-Fundamentals, SASX-FN je pala za 29,56 indeksnih poena na 17.348,75 poena, što u odnosu na prošlo trgovanje predstavlja pad od 0,17 %

Na Kotaciji privrednih društava trgovalo se dionicama BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) u iznosu od 1.872,00 KM; u sklopu 2 transakcije prometovano je 78 dionica. Kurs ovog emitenta je iznosio 24,00 KM.

Na Kotaciji fondova i na Kotaciji obveznica nije bilo zaključenih transakcija.

Na Slobodnom tržištu – ST1 ostvaren je promet dionicama emitenta BH TELECOM DD SARAJEVO (simbol BHTSR ) u iznosu od 2.377,20 KM; u sklopu 1 transakcije prometovano je 168 dionica. Kurs ovog emitenta iznosio je 14,15 KM.

Na Slobodnom tržištu – ST2, Slobodnom tržištu – ST3 i na Tržištu za emitente u stečaju nije bilo ostvarene trgovine.

Nije bilo zabilježenih dnevnih porasta vrijednosti dionica, dok je dnevni pad registrirao emitent BOSNALIJEK DD SARAJEVO (simbol: BSNLR) od 4,00 % sa cijenom od 24,00 KM.

The post Sarajevska berza: Promet od 4.249 KM appeared first on Biznis Info.