Podsjetimo da je američko tržište godinama bilo među najvažnijim kupcima proizvoda bh. namjenske industrije. No, situacija se značajno promijenila nakon što su u avgustu prošle godine na snagu stupile dodatne carine od 30 posto na robu iz BiH.

Početkom ove godine izvoz oružja i municije iz BiH u SAD bio je tek simboličan. Prema podacima za prva tri mjeseca 2026. godine, Sjedinjene Države nisu se nalazile ni među deset najvećih izvoznih tržišta za proizvode bh. namjenske industrije.

April donio preokret

Međutim, april je donio preokret koji bi mogao nagovijestiti stabilizaciju i postepeni oporavak izvoza na ovo izuzetno važno tržište. Naime, prema zbirnim podacima za prva četiri mjeseca ove godine, vidljivo je da je izvoz u SAD ponovo značajnije aktiviran.

Vrijednost izvoza dostigla je više od 5,2 miliona KM, čime su se Sjedinjene Američke Države ponovo probile na visoko 4. mjesto najvažnijih izvoznih tržišta za bh. oružje i municiju. Poređenja radi, u prva dva mjeseca ove godine izvoz na američko tržište iznosio je tek oko pola miliona maraka.

Iako je još uvijek znatno manje u odnosu na nivoe izvoza koje je BiH ranije ostvarivala prema SAD-u, aprilskih više od pet miliona KM predstavlja prvi ozbiljniji signal oporavka nakon višemjesečnog pada.

Rast nakon ukidanja carina

Zanimljivo je da do ovog oporavka dolazi nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država 20. februara ukinuo Trumpove globalne carine, uključujući i dodatne namete na robu iz Bosne i Hercegovine.

Tom odlukom otvorena je mogućnost kompanijama koje su prethodno plaćale dodatne carine da traže određene kompenzacije i povrat sredstava.

Za bh. izvoznike ipak je mnogo važnije to što se ponovo otvorio prostor da proizvodi iz Bosne i Hercegovine postanu konkurentni na američkom tržištu, koje je godinama važilo za jedno od najprofitabilnijih za domaću namjensku industriju.

Pad ukupnog izvoza

Ipak, ukupni pokazatelji za sektor namjenske industrije i dalje su veoma loši. Ukupan izvoz oružja i municije iz BiH za prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 78,5 miliona KM, što je čak 57,2 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima do kojih je došao BiznisInfo.ba, ubjedljivo najveći kupac bila je Češka sa oko 41 milion KM izvoza, dok slijede Poljska sa osam miliona i Irak sa oko šest miliona KM.

Amerika previše važan kupac

Podaci jasno pokazuju koliko je američko tržište važno za domaću namjensku industriju. Bez velikih kupaca iz SAD-a sektor očito teško može zadržati raniji tempo rasta, dok alternativna tržišta zasad ne mogu nadomjestiti gubitak prihoda.

Zbog toga bi aprilski podaci mogli predstavljati prvi znak da se bh. namjenska industrija postepeno vraća na američko tržište, što bi u narednim mjesecima moglo imati veliki značaj za ukupne izvozne rezultate sektora.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Dobre vijesti: Ponovo krenuo izvoz bh. oružja i municije u SAD appeared first on Biznis Info.

Prema informacijama koje su dostavljene zaposlenima, više od 100 radnika bit će pogođeno zatvaranjem fabrike u SAD-u. Kasnije je kompanija detalje potvrdila i kroz regulatornu prijavu u Japanu, piše BiznisInfo.ba.

Šta se seli u BiH

Prema dokumentu kompanije, pogon u Erwinu bit će zatvoren do februara 2027. godine u okviru globalnog restrukturiranja proizvodnje. Tsubaki Nakashima navodi da će:

• proizvodnja čeličnih kuglica biti prebačena u druge pogone u SAD-u i Indiji,
• dok će proizvodnja valjaka (“rollers”) biti prebačena u Bosnu i Hercegovinu.

Kompanija nije direktno navela ime fabrike u BiH, ali je poznato da japanska grupacija već godinama posluje u Konjicu, gdje proizvodi upravo komponente za ležajeve i autoindustriju.

POVEZANA VIJEST – Ko je japanski globalni div Tsubaki Nakashima koji investira u BiH bez medijskog eksponiranja

Ova odluka pokazuje da BiH unutar same grupacije ima važnu ulogu u evropskoj i globalnoj proizvodnoj mreži kompanije.

U BiH posluju već skoro deset godina

Tsubaki Nakashima nije novi investitor u Bosni i Hercegovini. Japanska grupacija u BiH posluje od 2017. godine, kada je preko svoje evropske firme TN Europe B.V. preuzela fabrike kompanije NN Inc u nekoliko država, uključujući i pogon u Konjicu, podsjeća BiznisInfo.ba.

Od tada kompanija kontinuirano razvija proizvodnju u Hercegovini, bez većeg medijskog eksponiranja. Radi se o globalnom proizvođaču preciznih industrijskih komponenti, specijalizovanom za proizvodnju:

• ležajeva,
• valjaka,
• kugličnih vijaka,
• i drugih visokopreciznih mehaničkih dijelova koji se koriste u automobilskoj i mašinskoj industriji.

Sjedište kompanije nalazi se u japanskom gradu Nari.

Velika investicija otvorena 2023. godine

Kompanija je dodatno proširila poslovanje u BiH 2023. godine, kada je u Konjicu otvorila novu fabriku za proizvodnju konusnih valjaka.

Tada je riječ bila o jednoj od većih industrijskih investicija u Hercegovini, a kompanija je već tada zapošljavala stotine radnika. Nova fabrika predstavljala je nastavak strategije centralizacije i jačanja evropske proizvodnje u BiH. Već tada je dio proizvodnje iz drugih svjetskih lokacija prebacivan u Konjic.

Upravo zato sadašnja odluka o preseljenju dijela proizvodnje iz SAD-a u BiH ne dolazi slučajno, nego predstavlja nastavak dugoročnog jačanja konjičkog pogona.

BiH dio globalnog lanca proizvodnje

Tsubaki Nakashima danas ima proizvodne pogone širom svijeta i posluje na više kontinenata. Njihovi proizvodi koriste se u:

• automobilskoj industriji,
• industrijskoj automatizaciji,
• proizvodnji mašina,
• i drugim granama precizne industrije.

Kompanija razvija proizvodnju kroz globalnu mrežu fabrika kako bi mogla brzo odgovarati na potrebe velikih međunarodnih kupaca i optimizirati troškove proizvodnje i logistike. Upravo u tom kontekstu treba posmatrati i jačanje proizvodnje u BiH.

Važan signal za domaću industriju

Odluka da se dio proizvodnje iz SAD-a prebaci u Bosnu i Hercegovinu predstavlja važan signal za domaću industriju.

Iako se BiH često posmatra kao tržište jeftine radne snage, ovakvi projekti pokazuju da pojedini domaći pogoni postaju dio složenih globalnih industrijskih lanaca i proizvodnje visokopreciznih komponenti za međunarodna tržišta.

Posebno je zanimljivo da japanska kompanija očito vidi Konjic kao dugoročno konkurentnu proizvodnu bazu za evropsko tržište.

Istovremeno, gašenje pogona u SAD-u pokazuje koliko se globalni industrijski lanci danas brzo reorganizuju, pri čemu kompanije proizvodnju premještaju na lokacije koje smatraju efikasnijim i konkurentnijim.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Velika odluka: Japanski gigant gasi fabriku u SAD-u – dio proizvodnje seli u BiH appeared first on Biznis Info.

Riječ je o sistemu CAPE (Consolidated Administration and Processing of Entries), koji omogućava povrat carina naplaćenih u prethodnom periodu, a koje su oborene u sudskim odlukama.

Procjenjuje se da bi ukupni povrati mogli dostići oko 166 milijardi dolara, što ovaj proces čini jednim od najvećih u historiji američke trgovinske politike, piše BiznisInfo.ba.

Ko ima pravo na povrat

Pravo na refundaciju imaju isključivo kompanije koje su direktno platile carine – odnosno uvoznici (importers of record), kao i njihovi carinski posrednici.

To u praksi znači da novac ide američkim firmama koje su uvozile robu, a ne krajnjim potrošačima niti stranim izvoznicima.

Šta to znači za bh. firme

Za kompanije iz Bosne i Hercegovine ovo ima jasan zaključak: one nemaju direktno pravo na povrat novca.

Razlog je jednostavan – bh. firme nastupaju kao izvoznici i nisu platile carine američkoj državi. Samim tim, ne mogu podnijeti zahtjev za refundaciju. Ipak, to ne znači da će ovaj proces proći bez efekta na domaću privredu.

Mogući indirektni efekti

Tokom perioda primjene carina, američki uvoznici su dio troška često prebacivali na dobavljače kroz:

• niže otkupne cijene
• smanjenje narudžbi
• pritisak na marže

Povrat sredstava sada može poboljšati njihovu finansijsku poziciju, što otvara prostor za:

• obnovu narudžbi
• stabilizaciju cijena
• jačanje trgovinskih odnosa

Drugim riječima, iako novac neće direktno stići u BiH, bh. izvoznici bi mogli indirektno profitirati kroz rast potražnje.

Proces tek počinje

Važno je naglasiti da povrat nije automatski – kompanije moraju podnijeti zahtjeve kroz portal, a obrada može trajati od 60 do 90 dana.

Proces će se odvijati u fazama, a u prvoj su obuhvaćene samo određene kategorije uvoza, dok će ostali zahtjevi biti rješavani naknadno.

Povrat američkih carina predstavlja veliku finansijsku injekciju za američke uvoznike, ali za bh. firme to je prije svega signal mogućeg oporavka izvoza, a ne direktna finansijska korist.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Krenuo povrat američkih carina: Šta to znači za kompanije iz BiH appeared first on Biznis Info.

Riječ je o dionici dugoj oko 35 kilometara, a pregovori su već u poodmakloj fazi. Paralelno se vode razgovori i sa drugim potencijalnim partnerima, ali su kontakti s američkim kompanijama trenutno u fokusu.

Ukoliko dođe do realizacije, bio bi to prvi put da američke kompanije direktno učestvuju u izgradnji autoputa u Republici Srpskoj, što ovom projektu daje i dodatnu političku i ekonomsku težinu, piše BiznisInfo.ba.

Dio Koridora 5C i veze s Beogradom

Podsjetimo, riječ je o dionici koja je dio panevropskog Koridora 5C, jednog od najvažnijih infrastrukturnih pravaca u regionu. Ova trasa istovremeno je i dio planirane autoceste Banja Luka – Beograd, što dodatno naglašava njen strateški značaj za povezivanje BiH sa susjednim zemljama.

Ranije je bilo planirano da izgradnju finansira Evropska unija putem svojih institucija. Međutim, zbog političkih tenzija i zastoja u odlučivanju, projekat nikada nije realizovan, a predviđena sredstva nisu odobrena.

U tom kontekstu, eventualni ulazak američkih partnera predstavljao bi ne samo infrastrukturni pomak, već i signal mogućeg geopolitičkog i investicionog zaokreta.

Otopljavanje odnosa sa SAD-om

Informacije o pregovorima dolaze u trenutku vidljivog otopljavanja odnosa između Republike Srpske i Sjedinjenih Američkih Država.

Podsjetimo, američka strana je nedavno dala podršku projektu izgradnje gasovoda Šepak – Novi Grad kroz Republiku Srpsku, koji je ranije bio osporavan.

Također, američki investitori su kupili značajan dio obveznica RS-a emitovanih na Londonskoj berzi, što ukazuje na rastuće interesovanje za ulaganja u ovaj entitet.

Bechtel među potencijalnim partnerima?

Iako konkretna imena kompanija i detalji pregovora nisu zvanično potvrđeni, poznato je da je nedavno u Bosni i Hercegovini boravila delegacija američke korporacije Bechtel, jedne od najvećih građevinskih kompanija na svijetu.

Ova kompanija već je ranije iskazala interes za infrastrukturne projekte u BiH, uključujući izgradnju dionice autoputa u Federaciji BiH između Konjica i južnog izlaza iz Mostara, kao i Jadransko-jonske autoceste koja prolazi kroz oba entiteta.

Za sada ostaje otvoreno pitanje hoće li upravo Bechtel ili neka druga američka kompanija preuzeti realizaciju projekta Doboj – Vukosavlje, ali je jasno da bi eventualni dogovor predstavljao jednu od najznačajnijih investicija u putnu infrastrukturu Republike Srpske u posljednjih nekoliko godina.

Snažan geopolitički zaokret

Ukoliko bi projekat na kraju bio povjeren američkim kompanijama, to bi predstavljalo i snažan geopolitički zaokret u regionu.

Naime, Republika Srpska trenutno realizuje više velikih infrastrukturnih projekata u saradnji s kineskim partnerima, dok je uloga evropskih institucija u posljednje vrijeme znatno oslabljena.

Ulazak američkih investitora u ovako važan projekat značio bi dodatno potiskivanje evropskog uticaja, ali i redefinisanje odnosa snaga kada je riječ o velikim infrastrukturnim ulaganjima u BiH.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Potpuni zaokret: Amerikanci ulaze u gradnju autoputa u RS appeared first on Biznis Info.

Ono što posebno privlači pažnju jeste struktura investitora. Prema novim podacima, čak 64 posto obveznica kupili su veliki američki investitori.

Riječ je uglavnom o penzionim fondovima i osiguravajućim društvima iz Sjedinjenih Američkih Država, koji ranije nisu ulagali u javni dug ovog entiteta. Preostalih 36 posto obveznica kupili su investitori iz Evrope.

Zašto su Amerikanci uopće kupili dug RS-a

Na prvi pogled, ova informacija može djelovati kao politički signal, posebno imajući u vidu ranije zategnute odnose između vlasti u Republici Srpskoj i Sjedinjenih Američkih Država. Međutim, u suštini je riječ prije svega o finansijskoj odluci.

Veliki institucionalni investitori, poput penzionih fondova i osiguravajućih društava, ulažu sredstva tamo gdje mogu ostvariti najbolji odnos rizika i prinosa. U tom kontekstu, kamata od 6,25 posto predstavlja vrlo atraktivan prinos u odnosu na razvijena tržišta, gdje su prinosi znatno niži, piše BiznisInfo.ba.

Drugim riječima, američki investitori nisu kupili obveznice zbog političkih simpatija, već zato što procjenjuju da im se takva investicija isplati.

Visoka kamata znači i veći rizik

Važno je naglasiti da visoka kamatna stopa ujedno znači i viši percipirani rizik. Države i entiteti sa stabilnijim ekonomijama i nižim rizikom zadužuju se po znatno nižim kamatama.

U tom smislu, prinos od 6,25 posto pokazuje da investitori i dalje u određenoj mjeri cijene rizik, ali su spremni da ga preuzmu zbog potencijalne zarade. To je tipičan primjer tzv. “risk-reward” odnosa na finansijskim tržištima.

Šta znači ulazak američkih fondova

Iako je motiv primarno finansijski, činjenica da su američki investitori kupili većinu obveznica ipak nosi određenu težinu.

Riječ je o najvećim globalnim investicionim igračima, koji imaju pristup ogromnim količinama kapitala i sofisticiranim analizama tržišta. Njihovo prisustvo znači da:

• postoji određeni nivo povjerenja u sposobnost servisiranja duga
• tržište smatra da je ulaganje pravno i operativno sigurno
• RS i dalje ima pristup međunarodnim izvorima finansiranja

Ovo se može posmatrati kao signal određene normalizacije pristupa kapitalu, bez obzira na političke okolnosti iz prethodnih godina.

Odnos politike i finansijskih tržišta

Iako se često preklapaju, politika i finansijska tržišta ne funkcionišu uvijek po istim pravilima. Sankcije koje su ranije bile uvedene odnosile su se uglavnom na pojedince i određene političke aktere, a ne na kompletan finansijski sistem ili mogućnost zaduživanja.

Investitori prvenstveno gledaju:

• da li je ulaganje pravno dozvoljeno
• koliki je rizik neplaćanja
• kakvi su izgledi za povrat investicije

Ako su ti uslovi ispunjeni, kapital će pronaći put, bez obzira na političku retoriku.

Da li ovo znači političko približavanje

Ovdje treba biti oprezan. Kupovina obveznica od strane američkih fondova ne znači automatski političko približavanje Republike Srpske i SAD-a. Riječ je prije svega o tržišnoj odluci.

Ipak, može se reći da ovakav razvoj događaja ukazuje na to da ne postoje ozbiljne prepreke za ulazak kapitala iz SAD-a, te da je percepcija rizika barem djelimično pod kontrolom.

Šta slijedi dalje

Kupovina obveznica Republike Srpske od strane američkih investitora prije svega je rezultat tržišne logike i atraktivnog prinosa.

Ipak, ovaj potez šalje i širi signal – da, uprkos ranijim političkim tenzijama, Republika Srpska i dalje ima pristup globalnom kapitalu i može privući velike međunarodne investitore.

Koliko će se taj trend nastaviti, u velikoj mjeri zavisit će od buduće ekonomske stabilnosti, fiskalne politike i realizacije ključnih razvojnih projekata.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Amerikanci su upravo kupili dug RS-a: Šta se krije iza ovog poteza appeared first on Biznis Info.

– Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki ljudi u SAD kažu: ‘Zašto to radite?’. Ali to su pogrešni ljudi – rekao je Trump za Financial Times.

On je signalizirao da bi takav potez mogao uključivati zauzimanje ostrva Harg.

– Možda ćemo zauzeti otok Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija – kazao je Trump, dodajući da bi to podrazumijevalo i dugoročnije prisustvo američkih snaga na otoku.

Lagan zadatak za SAD

Na pitanje o iranskim odbrambenim kapacitetima na otoku, američki predsjednik je izjavio da smatra da “nemaju nikakvu odbranu”.

– Mogli bismo ga zauzeti vrlo lako – rekao je Trump.

Ove izjave dolaze nakon što je dodatnih 3.500 američkih vojnika raspoređeno na Bliskom istoku, dok rastu strahovanja od moguće eskalacije sukoba i potencijalnih napada na američke snage.

Trump je naveo i da indirektni pregovori između SAD i Irana, koji se vode preko pakistanskih posrednika, napreduju, ali nije želio precizirati da li je primirje blizu.

Izvoz 90 posto svoje nafte

– Dogovor bi mogao biti postignut prilično brzo – rekao je Trump, prema izvještaju BBC-a.

Podsjetimo, sredinom marta američke snage izvele su ciljani napad na otok Harg, pri čemu je pogođeno više od 90 iranskih vojnih ciljeva, saopćilo je CENTCOM.

Ostrvo Harg nalazi se oko 500 kilometara sjeverozapadno od Hormuškog moreuza i predstavlja ključnu tačku iranskog naftnog izvoza, preko koje Teheran plasira oko 90 posto svoje nafte.

The post Trump: SAD bi mogle zauzeti ključni iranski naftni terminal appeared first on Biznis Info.

S obzirom na to da su dosadašnje carine proglašene nezakonitima, kompanije širom svijeta već su pokrenule inicijative za povrat sredstava koja su u međuvremenu uplaćena američkim vlastima, piše BiznisInfo.ba.

U igri milijarde dolara

Procjenjuje se da je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara, ali američka administracija još nije dala jasan plan hoće li i kada taj novac biti vraćen.

POVEZANA VIJEST – Američke carine ‘pokosile’ bh. giganta: Izvoz prepolovljen

Takva situacija stvara pravnu neizvjesnost i potencijalni haos, jer bi kompanije koje su plaćale dodatne namete mogle pokrenuti masovne zahtjeve za refundaciju, uključujući i firme iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na američko tržište.

Mogućnost povrata za bh. izvoznike

Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.

Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. avgusta 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

U praksi, to znači da bi bh. kompanije koje su od tada plaćale carinu od 30 posto potencijalno mogle tražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definišu mehanizam refundacije.

Iz BiH su najviše pogođene kompanije iz namjenske industrije.

Neke carine i dalje ostaju na snazi

Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi.

U međuvremenu, očekuje se reakcija američke administracije, koja je već najavila mogućnost uvođenja novih trgovinskih mjera putem drugih zakonskih okvira.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Otkrivamo: Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a appeared first on Biznis Info.

Riječ je o takozvanim “recipročnim carinama” od 30 posto koje su stupile na snagu 1. augusta 2025. godine, a koje su uvedene na širok spektar proizvoda iz BiH.

Sud srušio pravni osnov za uvođenje carina

Američki Vrhovni sud presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete.

POVEZANA VIJEST – Američke carine ‘pokosile’ bh. giganta: Izvoz prepolovljen

Sud je zaključio da pravo uvođenja carina prema američkom Ustavu pripada Kongresu, a ne izvršnoj vlasti, čime je srušen pravni temelj za tzv. “recipročne carine” koje su prošle godine uvedene za veći broj zemalja u različitom procentu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Šta to znači za bh. izvoznike?

Odluka otvara put za formalno ukidanje carina od 30 posto na robu iz BiH, koje su najviše pogodile kompanije iz namjenske industrije, ali i druge izvoznike na američko tržište.

Ipak, iako je pravni osnov za ove mjere proglašen neustavnim, očekuje se da će američke trgovinske institucije u narednom periodu donijeti operativne odluke o njihovoj primjeni, odnosno formalnom uklanjanju iz tarifnog režima.

To znači da bi bh. kompanije koje su od avgusta prošle godine plaćale ove namete potencijalno mogle ostvariti pravo na povrat sredstava, ukoliko se presuda provede u praksi.

Neke carine ostaju na snazi

Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi.

U međuvremenu, očekuje se i reakcija američke administracije, koja je već najavila mogućnost uvođenja novih trgovinskih mjera putem drugih zakonskih okvira.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ukinute američke carine na robu iz BiH, spas za vojnu industriju appeared first on Biznis Info.

Tokom sastanka razgovarano je o unapređenju saradnje u oblasti sigurnosti, jačanju institucionalnih veza i daljem razvoju partnerstva između Sjedinjenih Američkih Država i Federacije BiH.

Fokus na ulaganja i modernizaciju sektora

Poseban akcenat stavljen je na mogućnosti američkih investicija u namjensku industriju Federacije BiH, kao i na modernizaciju i tehnološko unapređenje ovog sektora.

Sagovornici su istakli da snažna sigurnosna saradnja i ekonomska partnerstva doprinose stabilnosti, jačanju kapaciteta i otvaranju novih razvojnih prilika, posebno u industrijama od strateškog značaja.

Nastavak saradnje u narednom periodu

Na sastanku je naglašena obostrana spremnost za nastavak dijaloga i konkretizaciju zajedničkih inicijativa u narednom periodu, s ciljem jačanja institucionalne saradnje i podsticanja novih investicija.

The post Amerikanci žele ulagati u namjensku industriju Federacije appeared first on Biznis Info.

Govoreći o sve složenijem globalnom ekonomskom okruženju, Merz je naglasio da se njemačka vanjska i ekonomska politika više ne mogu posmatrati odvojeno, te da Njemačka mora aktivno raditi na osiguravanju alternativnih tržišta kako bi zaštitila svoj izvozni sektor od potencijalnih trgovinskih ograničenja i protekcionističkih mjera.

1. Reakcija na “Carinski rat” sa SAD-om

Glavni okidač su agresivne trgovinske mjere Washingtona. Administracija Donalda Trumpa uvela je (ili zaprijetila) carinama od 10% do 25% na evropsku robu, koristeći pitanje suvereniteta nad Grenlandom kao polugu u pregovorima.

• Merzova pozicija: On je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji i stranačkom skupu u Passauu jasno poručio: “Vjerujemo u slobodnu trgovinu, a ne u protekcionizam“. Njegova poruka Amerikancima je bila oštra: “Možete to raditi, ali mi nećemo ići uz vas. Ako pretjerate, Evropljani će se braniti“.

2. Spajanje vanjske i ekonomske politike

Merz je uveo novu doktrinu: vanjska politika i ekonomski interesi više nisu odvojeni.

• Njemačka se nalazi u teškoj strukturnoj krizi (posebno autoindustrija). Da bi spasio njemački prosperitet, Merz smatra da Njemačka ne smije biti talac američkih izbornih ciklusa.

• Strateško partnerstvo s Kinom: Iako je Merz kritičan prema Kini (naročito zbog vojnih aktivnosti u Južnom kineskom moru), on Peking vidi kao neophodnog ekonomskog partnera. Njegova posjeta Pekingu, planirana za kraj februara 2026., ima za cilj osigurati tržište za njemačke automobile i stabilizirati lance snabdijevanja.

3. “Ispružena ruka, ali i stisnuta šaka”

Kancelar Merz koristi tzv. dvostruku strategiju:

• Ispružena ruka: Nudi SAD-u obnovu partnerstva, ali na ravnopravnim osnovama (“Partnerstvo da, hegemonija ne“).

• Stisnuta šaka: Jača koheziju unutar EU kako bi se uveli recipročni odgovori na američke carine (već se spominju protumjere u vrijednosti od preko 90 milijardi eura).

4. Šta to znači za biznis?

• Za VW, BMW i Mercedes: Ovo je slamka spasa. Kina je njihovo najveće tržište, a smirivanje tenzija s Pekingom direktno pomaže njihovom opstanku dok se bore s troškovima kod kuće.

• Za energetiku i sirovine: Njemačka pokušava dogovoriti lakši uvoz rijetkih minerala iz Kine, koji su ključni za baterije i elektromotore, a čiji je izvoz Peking ranije ograničavao.

Ukratko: Merz pokušava navigirati između dvije vatre. Ne želi prekinuti veze sa SAD-om, ali shvata da Njemačka ne može preživjeti ekonomski ako bude slijepo pratila politiku Washingtona koja šteti njemačkom izvozu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Historijski zaokret: Merz okreće Njemačku ka Kini appeared first on Biznis Info.