Tomtor se nalazi na sjeveru sibirske regije Jakutije i ključni je dio u ruskih planova za povećavanje proizvodnje tehnoloških metala koji se upotrebljavaju u proizvodnji oružja, mobilnih telefona i električnih automobila kako bi zemlja smanjila svoju ovisnost o uvozu iz Kine, prenosi Hina.

Prema podacima iz službenog državnog registra ruskih kompanija, Rosneft je 20. maja preuzeo potpunu kontrolu nad upraviteljem tog nalazišta, kompanijom Vostok Engineering. Čelnik Rosnefta, Igor Sečin, dugogodišnji je Putinov saveznik. Rosneft nije odmah odgovorio na Reutersov upit za komentarom.

U novembru prošle godine Putin je optužio upravitelja projekta Tomtor da odugovlači s razvojem nalazišta, predloživši kompaniji da prikupi investicije ili zatraži pomoć od trećih strana, uključujući državu.

Prije rata u Ukrajini Rusija je planirala uložiti 1,5 milijardi dolara u rijetke metale u nastojanju da do 2030. zauzme drugo mjesto na ljestvici najvećih svjetskih proizvođača, odmah iza vodeće Kine. I druge zemlje, uključujući SAD, pokušavaju umanjiti svoju ovisnost o Kini, koja kontrolira 95 posto globalne proizvodnje i opskrbe rijetkim metalima.

Rusija zauzima peto mjesto na svjetskoj ljestvici po veličini nalazišta rijetkih metala, prema podacima američke državne geološke agencije USGS, a veća nalazišta imaju samo Kina, Brazil, Indija i Australija.

The post Rosneft preuzima najveće nalazište rijetkih minerala u Rusiji appeared first on Biznis Info.

U saopćenju iz Rosnefta navedeno je kako su prihodi kompanije u prvoj polovini ove godine, u odnosi na isti period 2019., manji za 33,4 posto, odnosno za 2,8 biliona rubalja (oko 38 milijardi dolara).

U tom periodu, proizvodnja nafte u kompaniji smanjila se za 6,8 posto, na 106 miliona tona, a kompanija je u prvom kvartalu 2020. godine izgubila 113 milijardi rubalja (oko 1,5 milijardi dolara).

Navodi se kako je proizvodnja nafte pala zbog sporazuma o smanjenju proizvodnje s Organizacijom zemalja izvoznica nafte (OPEC).

Neto dobit Rosnefta porasla je 29 posto u 2019. u odnosu na prethodnu godinu, te skočila na blizu 10 milijardi dolara.

Agencija Anadolija

The post Ruski Rosneft u gubitku od 1,5 milijardi dolara appeared first on Biznis Info.

To bi značajno poboljšalo perspektive Ininog poslovanja u saradnji s tom velikom kompanijom koja kontrolira pet posto ukupne svjetske proizvodnje nafte i ostvaruje godišne prihode od 65 milijardi dolara, piše Jutarnji list.

Ukoliko bi došlo do ovog preuzimanja, to bi se snažno odrazilo i na tržište BiH, gdje je Ina jedan od ključnih igrača, piše BiznisInfo. 

Njena kćerka firma, Holdina, upravlja mrežom od oko 50 benzinskih stanica širom Bosne i Hercegovine. Osim toga, Ina je većinski vlasnik Energopetrola koji ima sličan broj pumpi. Holdina i Energopetrol zajedno čine najveću mrežu bezninskih stranica u BiH. 

Kada je riječ o trgovini na veliko, Ina je najveći uvoznik naftnih derivata u BiH.

Prema trenutnoj cijeni dionice Ine od 3.250 kuna, tržišna vrijednost hrvatske naftne kompanije iznosi 32 milijarde kuna (blizu 8,7 milijardi KM).

Hrvatska je 2003. godine prodala MOL-u 25 posto plus jednu dionicu Ine za 505 miliona dolara, da bi pet godina kasnije mađarski naftaš dokupio još 22 posto dionica Ine te u državni budžet uplatio 6 milijardi kuna. Sve skupa, u budžet je od prodaje Ine sjelo oko 10 milijardi kuna, odnosno 1,2 milijarde eura.

The post Ruski naftni div želi preuzeti ključne kompanije u BiH i Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

„Želim svoje iskustvo upotrijebiti za dobrobit Rosnefta“, rekao je Schroeder nakon što se na skupu dioničara zahvalio na „ukazanom povjerenju“. On je naglasio kako svoju zadaću vidi u tome da u slučaju sukoba interesa suvlasnika Rosnefta pronalazi kompromise.

Schroeder je na pitanje novinara kako gleda na činjenicu da se Rosneft nalazi na listi kompanija koje se nalaze pod sankcijama Evropske unije, odgovorio kako on „ne pripada zagovarateljima sankcija“.

Direktor Rosnefta Igor Sečin, blizak saradnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, izjavio je za agenciju Interfaks da će Schroederov dolazak omogućiti širenje poslovanja te kompanije u Evropi.

The post Bivši njemački kancelar novi predsjednik Nadzornog odbora Rosnefta appeared first on Biznis Info.

Šrederu je predloženo mjesto nezavisnog direktora u sastavu proširenog upravljačkog organa kompanije, prenosi portal Ekonomist.

Prema podacima RBK, rukovodstvo Rosnjefta uputilo je poziv Gerhardu Šrederu, jer je izrazilo želju za povećanjem sastava Savjeta direktora sa 9 na 11 članova. Najmanje trećina Savjeta direktora treba da budu nezavisni članovi, prenosi Sputnjik.

Vanredna sjednica akcionara „Rosnjefta“ na kojoj će biti izabran Savjet direktora biće održana 29. septembra. Nakon posljednje sjednice 22. juna rukovodeći organ napustili su ministar energetike Aleksandar Novak i predsjednik uprave Gasprombanke Andrej Akimov.

Njihovo mjesto zauzeli su šef Ajvan Glazenberg i predsjednik za naučna istraživanja katarskog fonda „Katar investment autoriti“ Fajzal el Suvajdi.

The post Gerhard Šreder novi direktor Rosnjefta? appeared first on Biznis Info.

Državna naftna kompanija Rusije navela je da je prva otkrila rezerve nafte u istočnom dijelu Arktika. U saopštenju nije objavljeno koja je količina naftnih rezervi u pitanju.

Kompanija je objavila prve rezultate bušenja na šelfu zaliva Hatanga na Laptevskom moru.

Na šelfu zaliva Hatanga Laptevskog mora izvađen je trostruki uzorak sa dubina od 2.305 do 2.363 metra, koji je pokazao visoku zasićenost naftom u kojem preovlađuju lake frakcije nafte.

Već na osnovu prvih ispitivanja može se zaključiti da je otkriveno novo naftno polje čiji se kapacitet povećava sa daljim bušenjem. U ovom trenutku nastavlja se uzorkovanje, saopštila je kompanija.

Dobijeni rezultati bušenja na Hatangi omogućavaju kompaniji Rosnjeft da se smatra prvim otkrivačem naftnog polja na istoku Arktika, istakla je kompanija.

The post Rosneft otkrio naftu na Arktiku appeared first on Biznis Info.

Sberbank je danas najveća ruska kompanija po tržišnoj kapitalizaciji a drže i trećinu bankovnih depozita u Rusiji, što je u većini zapadnih privreda nezamislivo, napominje Reuters.

Nekadašnja štedna banka iz vremena Sovjetskog Saveza još je u većinskom vlasništvu ruske središnje banke a na čelu joj je saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina.

Unatoč ekonomskoj krizi i zapadnim sankcijama Rusiji Sberbank uspješno posluje i prošle su godine dodatno povećali tržišni udio nauštrb konkurencije, ostvarivši rekordnih 9,5 milijardi dolara dobiti.

Sada žele iskoristiti dalekosežni utjecaj i prodavati klijentima u svih 11 vremenskih zona u Rusiji svakodnevne usluge poput onih iz sektora obrazovanja i zdravstvene brige. I naplaćivati proviziju za usluge koje neće sami pružati.

Planiraju također proširiti ponudu investicijskih proizvoda a od sredine aprila zajedno s bankom VTB prodavat će građanima i državne obveznice.

Rusija se time namjerava izravno zaduživati kod građana kojima će obveznice biti prilika za štednju i ulaganje i alternativa držanju novca u banci.

Minimalni iznos za kupnju obveznica bit će 30 hiljada rubalja (516,82 dolara) a maksimalni 15 miliona rubalja po osobi, kazao je prošle sedmice prilikom predstavljanja programa direktor uprave za javni dug u ministarstvu finansija Konstantin Viškovski.

Ove godine u ministarstvu namjeravaju izdati do 30 milijardi rubalja trogodišnjih obveznica, uz kamatu od 8,5 posto i kupone koji će se isplaćivati svakih šest mjeseci. Prihod od tih obveznica neće se oporezivati a u ministarstvu namjeravaju izdavati nove dužničke papire svakih šest mjeseci.

Sberbank će takvim aktivnostima produbiti uticaj nad ključnim sektorima privrede u sklopu nastojanja da smanji ovisnost o prihodima od kamata.

“Moramo smisliti način da povećamo naknade i provizije”, kaže za Reuters finansijski direktor Sberbanka Aleksander Morozov. “Moramo misliti na buduće okruženje niskih kamatnih stopa.” 

U banci ne navode podobne informacije o nebankovnim uslugama koje namjeravaju pružati jer su planovi “finansijskog ekosistema” još u povojima.

Domaći su projekti postali prioritet Sberbanka nakon što su zapadne sankcije osujetile njihove ambicije o širenju u inostranstvu budući da su ih klijenti počeli zaobilaziti u strahu od kršenja kaznenih mjera.

U Sberbanku također namjeravaju ojačati finansijsku poziciju zatvaranjem većeg broja ogranaka – povrh već zatvorenih 1.300 u prošloj godini – i prebacivanjem klijenata na internetsko poslovanje. Izvršni direktor German Gref kazao je da bi 2025. godine mogli imati upola manje zaposlenih u odnosu na sadašnjih 330 hiljada.

Hina

The post Sberbank postao najveća ruska kompanija appeared first on Biznis Info.

Kako prenosi Poslovni.hr, izvršni direktor Rosnefta Igor Sečin nazvao je tu privatizaciju najvećom u ruskoj istoriji a najavljena je u decembru prošle godine na njegovom sastanku s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. 

“To je najveći privatizacijski posao, najveća prodaja i akvizicija u globalnom naftnom i plinskom sektoru u 2016. godini”, izjavio je tada Putin.

Rosneftegaz je prodao 19,5 posto udjela u Rosneftu za 10,5 milijardi eura katarskom državnom investicijskom fondu i Glencoreu.

Prije prodaje državni je holding imao udio od 69,5 posto a sada drži kontrolni udio u Rosneftu. Veliki je dioničar i British Petroleum s udjelom od 19,75 posto.

Uspješno zaključenje privatizacije omele su sankcije Zapada Rusiji zbog njene uloge u sukobima u Ukrajini kao i problemi zbog dvogodišnje recesije i pad cijena nafte. Rusija pak prodajom udjela u Rosneftu želi popuniti rupu u budžetu, koji je pod pritiskom zbog niskih cijena nafte a time i smanjenih prihoda i paralelno povećanih socijalnih izdataka.

Iz Rosnefta su u srijedu potvrdili zaključenje “neviđeno složene transakcije”. “Tehničke procedure za zaključivanje posla zahtijevale su pripremu i potpisivanje više od 50 dokumenata i ugovora”, stoji u izjavi Rosnefta.

Talijanska banka Intesa Sanpaolo jedina je pomagala u prodaji udjela u Rosneftu koji je kao državno preduzeće također podlijegao sankcijama Zapada. U utorak su iz banke objavili kako će pomoći katarskom fondu i Glencoreu u kupovini udjela kreditom u ukupnom iznosu do 5,2 milijarde eura.

Analitičari navode da bi Glencore mogao profitirati na transakciji s obzirom na osigurani pristup Rosneftovoj proizvodnji nafte dok će katarski fond učvrstiti poziciju jednog od najvećih investitora u jednom od najvećih svjetskih biznisa.

The post Najveća privatizacija u istoriji Rusije: Zaključena prodaja udjela u Rosneftu appeared first on Biznis Info.