Naime, švedski proizvođač kućanskih aparata Electrolux objavio je u srijedu da će zatvoriti tvornicu rashladnih uređaja u mađarskom Jászberényju, ističući stagnaciju potražnje i troškovna ograničenja.

Zatvaranje tvornice značit će otkaze za oko 600 zaposlenika, navela je uprava Electroluxa, dodajući da će proizvodnja stati najkasnije krajem godine.

Odluka nakon dubinske analize

Troškovi restrukturiranja od približno 600 miliona švedskih kruna (65 miliona dolara) bit će knjiženi u poslovnim rezultatima za drugo tromjesečje i prikazani kao jednokratna stavka koja će utjecati na operativnu dobit za regiju Evrope, Bliskog istoka i Afrike, te Azije i Pacifita.

Otprilike polovina iznosa bit će knjižena u gotovini. Odluka o zatvaranju pogona donesena je nakon analize poslovanja koja je trebala ponuditi mogućnosti za poboljšanu troškovnu konkurentnost, prenijela je Hina.

Motiv su pak bili stagnacija potražnje, pritisak na cijene i sve izraženija troškovna ograničenja.

Electrolux Grupa navodi da će potražnju za rashladnim uređajima u budućnosti pokrivati proizvodnjom u ostalim pogonima i saradnjom s vanjskim partnerima.

Odluka neće obuhvatiti prodajne i marketinške aktivnosti ureda u Budimpešti, dodaju.

The post Evropski div zatvara fabriku: 600 radnika ostaje bez posla appeared first on Biznis Info.

Dan ranije izvršena je sigurna obustava pogona Aglomeracija. Jučer je u pogonu Visoke peći izvršeno izljevanje posljednje količine tečnog gvožđa. U Čeličani je potom obrađena zadnja talina čelika oko 15 sati, čime je završena proizvodnja čelika u integralnom sistemu.

Integralna proizvodnja neodrživa

Proces obustave proveden je u potpunosti u skladu s unaprijed pripremljenim termin‑planom, uz striktno poštivanje svih zakonskih, sigurnosnih i okolišnih standarda, te uz punu zaštitu zaposlenika i imovine Društva.

U uslovima izražene nekonkurentnosti na tržištu, gdje je uvozni čelik značajno jeftiniji od domaće proizvodnje, kompanija više nije mogla ulaziti u dodatne finansijske gubitke.

Uprava je zaključila da je nastavak integralne proizvodnje ekonomski neodrživ, te da je njena obustava postala neminovna.

Fabrika se ne zatvara

Iz kompanije je rečeno da obustava integralne proizvodnje ne znači zatvaranje fabrike. Kompanija će, u skladu sa finansijskim mogućnostima i važećim zakonskim okvirima, raditi na uspostavi novog modela poslovanja.

Taj proces će podrazumijevati reorganizaciju poslovanja i moguće smanjenje broja zaposlenih, kako među direktno, tako i među indirektno angažiranim radnicima.

Šta je integralna proizvodnja čelika

Zanimljivo je da se gasi integralna proizvodnja čelika ali ne i fabrika. Stoga treba pojasniti šta ovaj pojam znači i koje mogućnosti ostaju, piše BiznisInfo.ba.

Integralna proizvodnja znači da se čelik pravi od početka do kraja u jednoj fabrici, iz osnovne sirovine. U praksi to izgleda ovako:

• Aglomeracija – priprema rude (željezna ruda se “obrađuje” za peć)
• Visoka peć – iz rude se dobija tečno gvožđe
• Čeličana – iz gvožđa se pravi čelik

Dakle: ruda → gvožđe → čelik (sve na jednom mjestu)

To je najskuplji model proizvodnje i energetski najzahtjevniji, ali i “klasični” industrijski model (Zenica ga je imala decenijama).

Šta znači gašenje integralne proizvodnje

Kad se ovo ugasi, znači nema više topljenja rude, rada visoke peći i proizvodnje “od nule”. Drugim riječima, fabrika više ne pravi čelik iz sirovine.

Gašenjem integralne proizvodnje fabrika prestaje proizvoditi čelik iz rude, ali može nastaviti rad kroz preradu, trgovinu ili sekundarnu proizvodnju čelika, uz korištenje uvoznih sirovina i poluproizvoda te uz smanjenje broja radnika. Ostaje da se vidi kakvi su konkretno planovi većinskog vlasnika – grupacije Pavgord iza koje stoji Gordan Pavlović.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Željezara Zenica se ne zatvara: Evo kako će nastaviti rad appeared first on Biznis Info.

Kako je izjavio za njemački Manager Magazin, kompanija je već smanjila kapacitete u Kini, dok se dodatni rezovi planiraju u Evropi, prije svega unutar brendova Volkswagen i Audi, do 2028. godine.

– Na taj način ćemo sa investicionih kapaciteta od preko 12 miliona doći na održivih oko devet miliona vozila godišnje – rekao je Blume.

On je podsjetio da je prodaja Volkswagen grupe nakon pandemije stabilizovana na oko devet miliona vozila godišnje, što je manje u odnosu na period prije 2020. godine.

Blume je naglasio da kompanija ostvaruje značajan napredak u smanjenju troškova, ali da višak kapaciteta i dalje predstavlja ozbiljan finansijski teret.

Ova strategija prati ranije najavljene mjere štednje, koje uključuju i smanjenje broja zaposlenih u Njemačkoj i drugim dijelovima poslovanja.

The post Volkswagen dramatično reže kapacitete: Milion vozila manje appeared first on Biznis Info.

Prema izvještajima više portala, ova odluka mogla bi značiti gašenje kompletne mreže trgovina u toj zemlji, kao i otpuštanje oko 250 zaposlenih.

Zatvaranje do kraja jula

Kako navode mediji poput Siol.net i Žurnal24, zatvaranje poslovnica moglo bi biti realizirano do 31. jula ove godine.

Informacije su, prema tim izvorima, već prenesene zaposlenima, iako zvanična potvrda kompanije još uvijek nije stigla.

Bez zvanične potvrde kompanije

Važno je naglasiti da kompanija Hervis za sada nije javno potvrdila niti demantovala ove navode.

Zbog toga većina slovenskih medija koristi formulacije poput “navodno” ili “prema informacijama iz izvora”, što ukazuje na to da se radi o nezvaničnim informacijama.

Novi vlasnici i neizvjesna budućnost

Podsjetimo, Hervis je početkom godine dobio nove vlasnike, nakon čega su počele špekulacije o restrukturiranju poslovanja na pojedinim tržištima.

Ukoliko se ove informacije potvrde, to bi predstavljalo jedan od većih potresa u maloprodajnom sektoru u Sloveniji u posljednje vrijeme.

Za sada ostaje da se vidi hoće li kompanija uskoro izaći sa zvaničnim stavom i razjasniti sudbinu svog poslovanja u Sloveniji.

Ko su novi vlasnici

Od januara, Hervis je u vlasništvu poduzetnika Svena Votha i Uda Schloemera, koji su lanac kupili od grupe Spar Austria. Preuzimanje je obuhvatilo sve zaposlenike firme Hervis i 134 lokacije trgovina u Austriji, Sloveniji, Hrvatskoj i Njemačkoj.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šok u Sloveniji: Trgovinski lanac zatvara sve radnje, 250 ljudi bez posla appeared first on Biznis Info.

Riječ je o zgradi na Dunajskoj cesti u kojoj se nalazi sjedište Mercatora, jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Sloveniji i regiji.

Prema dostupnim informacijama, Mercator će i nakon prodaje ostati zakupac dijela prostora, dok će ostatak biti ponuđen drugim korisnicima. Novi vlasnik je firma u vlasništvu poduzetnika Mihe Ažmana, a posao je vrijedan 13,5 miliona eura.

Prodaja imovine se nastavlja

Ova transakcija dolazi u trenutku kada Fortenova nastavlja proces prodaje imovine s ciljem stabilizacije poslovanja i smanjenja zaduženosti, podsjeća BiznisInfo.ba.

U proteklom periodu kompanija je prodala niz firmi iz svog portfelja, čime pokušava konsolidirati poslovanje i fokusirati se na ključne djelatnosti.

POVEZANI TEKST – Još jedna velika prodaja: Kako se Fortenova odrekla svojih perjanica

Istovremeno, sve češće se na tržištu pojavljuju i nekretnine u vlasništvu grupe, što pokazuje da proces restrukturiranja zahvata i ovaj segment poslovanja.

Snažna simbolika transakcije

Prodaja zgrade koja je godinama bila simbol Mercatora i nekadašnjeg Agrokora nosi i snažnu simboličku težinu.

Nekadašnji Agrokor bio je najveći privatni poslovni sistem u regiji, sa širokom mrežom kompanija i imovine, uključujući brojne nekretnine i ključne trgovačke lance.

Današnja Fortenova, nastala nakon restrukturiranja Agrokora, više nije ni približno takav poslovni gigant, a prodaja ovakvih objekata dodatno potvrđuje duboke promjene kroz koje je kompanija prošla.

Nastavak restrukturiranja

Iako Fortenova i dalje upravlja značajnim kompanijama poput Mercatora i Konzuma, jasno je da proces restrukturiranja još traje, ali da je era u kojoj je ovo bila jedna od najvećih regionalnih korporacija završena.

Prodaja nekretnina, uz ranije prodaje kompanija, ukazuje na nastavak strategije smanjenja dugova i prilagođavanja novim tržišnim okolnostima.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Fortenova prodala sjedište Mercatora: Simboličan kraj jedne ere appeared first on Biznis Info.

Privredni sud u Beogradu otvorio je stečaj zbog trajne nelikvidnosti i nepoštovanja usvojenog plana reorganizacije, koji je do nedavno predstavljao posljednju šansu za opstanak ovog nekada velikog sistema.

Prema sudskoj dokumentaciji, problemi su eskalirali nakon što je kompanija prestala izmirivati obaveze predviđene planom reorganizacije. Iako su tokom 2025. godine pojedine rate djelimično isplaćivane, od novembra iste godine isplate su potpuno obustavljene, što je dovelo do blokade računa i pokretanja postupka od strane povjerilaca.

Ispunjeni uslovi za stečaj

Situaciju je dodatno pogoršao finansijski rezultat. Umjesto očekivanog oporavka, kompanija je u 2024. godini zabilježila gubitak od oko 250 miliona dinara, čime je ozbiljno ugrožena održivost poslovanja.

Sud je zaključio da su ispunjeni svi zakonski uslovi za stečaj:

• trajna nesposobnost plaćanja
• postupanje suprotno planu reorganizacije.

Imenovan je stečajni upravnik, a povjerioci su pozvani da prijave svoja potraživanja u zakonskom roku.

Spor oko dugova i vlasničkih odnosa

Postupak je dodatno zakomplikovan sporovima oko potraživanja koja su tokom godina više puta ustupana između različitih kompanija. Zahtjev za pokretanje stečaja podnijela je kompanija Moderano Investments, koja je potraživanja preuzela od Poštanske štedionice.

Rukovodstvo “Vino Župe” osporavalo je legitimitet ovih potraživanja, tvrdeći da su prenesena nezakonito i da više ne postoji osnov za njihovu naplatu. Međutim, sud nije prihvatio takvo tumačenje, te je utvrdio da obaveze i dalje postoje i da je prekid plaćanja dovoljan osnov za otvaranje stečaja.

Neizvjesna sudbina radnika

Predsjednik sindikata Dalibor Mitrović izjavio je da radnici trenutno čekaju instrukcije stečajnog upravnika o daljim koracima.

– Očekujemo odluke o statusu zaposlenih, uključujući eventualni raskid ugovora i upućivanje na evidenciju službe za zapošljavanje, kao i pokretanje postupka za naplatu zaostalih plata – kazao je Mitrović.

Prema njegovim riječima, proizvodnja je u potpunosti obustavljena, a u fabrici su prisutni samo administrativni radnici i rukovodstvo. Radnicima se duguje oko deset plata, uz dodatno neisplaćene zarade za januar i februar.

Šta slijedi

Otvaranjem stečaja započinje proces koji može rezultirati prodajom imovine, prodajom kompanije u cjelini ili eventualnim novim pokušajem reorganizacije.

Privredni sud u Beogradu zakazao je prvo povjerilačko ročište za 5. maj 2026. godine, kada će se razmatrati finansijsko stanje kompanije, dok je ispitno ročište, na kojem će se utvrđivati potraživanja, planirano za 30. septembar 2026. godine. Ove odluke bit će ključne za budućnost kompanije i njenih zaposlenih.

Za lokalnu zajednicu, stečaj “Vino Župe” predstavlja težak udarac, s obzirom na to da je ova kompanija decenijama bila simbol vinogradarstva i jedan od najvažnijih privrednih subjekata u regionu Župe, izvijestio je portal Kruševac Press.

The post Kraj jedne ere: Vodeći proizvođač vina u Srbiji otišao u stečaj appeared first on Biznis Info.

Prema navodima evropskih medija, kompanija bi u prvom kvartalu ove godine mogla ugasiti oko 50 prodajnih objekata, od čega se približno polovina nalazi u Njemačkoj.

Riječ je o potezu koji dolazi u trenutku kada se diskontni trgovci suočavaju s rastućim troškovima poslovanja, promjenama u potrošačkim navikama i sve jačom konkurencijom u segmentu niskobudžetne maloprodaje.

Stotine prodavnica posluju s gubitkom

Prema dostupnim informacijama, značajan broj KiK prodavnica širom Evrope posluje na granici profitabilnosti ili s gubicima, što je dodatno ubrzalo proces optimizacije poslovne mreže.

U Njemačkoj se procjenjuje da desetine lokacija bilježe slabije rezultate, zbog čega kompanija razmatra zatvaranje neprofitabilnih poslovnica i prilagođavanje operativnih troškova.

Skraćivanje radnog vremena

Osim zatvaranja pojedinih prodavnica, KiK planira i skraćivanje radnog vremena u dijelu svoje maloprodajne mreže, kako bi dodatno smanjio troškove poslovanja i povećao efikasnost.

Ove mjere mogle bi uticati na značajan broj poslovnica, posebno na tržištu Njemačke, gdje kompanija ima najveću prisutnost.

Više od 4.000 prodavnica u Evropi

KiK trenutno posluje u više od 14 evropskih zemalja i upravlja mrežom od preko 4.000 prodavnica, od kojih se više od polovine nalazi u Njemačkoj.

Zatvaranje dijela poslovnica dio je šire strategije prilagođavanja tržišnim uslovima, s ciljem stabilizacije poslovanja u izazovnom ekonomskom okruženju.

The post Njemački trgovinski div zatvara 50 prodavnica širom Evrope appeared first on Biznis Info.

Razgovori s potencijalnim kupcima vode se već neko vrijeme, kažu izvori. Ko će na koncu preuzeti vrbovečku kompaniju, trebalo bi biti poznato uskoro. Navodno su u najužem krugu jedna hrvatska i strana firma iz branše.

Nova poslovna strategija

– Fokus Fortenova grupe usmjeren je na sektor trgovine, logistike i komercijalnih nekretnina te pića – potvrdio je ovih dana i čelnik Fortenove Fabris Peruško te time indirektno potvrdio kako vrbovečki PIK nije dio te priče, piše Danica.hr.

Fortenova je od početka restrukturiranja prodala veliki broj kompanija – Ledo, Belje, PIK Vinkovce, Vupik, Agrolagunu, Zvijezdu, Dijamant. Kojih sve perjanica se odrakla Fortenova, bivši Agrokor, pročitajte ovdje.

Sada je na redu i mesna industrija.

PIK je predlani na tržište plasirao više od 84.000 tona svježeg mesa i mesnih prerađevina, što je 2000 tona više nego predlani. Tržišni su lider u Hrvatskoj u svježem crvenom mesu (45,8 posto količinskog udjela), mljevenom mesu (55 posto udjela), mesnim prerađevinama od crvenog mesa (25,3 posto).

– PIK proizvodi koji su bili najčešći izbor potrošača u 2024. godini su miješano mljeveno  meso, juneći ćevapi,  šunka u ovitku, kuhana šunka i  mortadela, što ne iznenađuje s obzirom na njihovu široku primjenu – nedavno su se pohvalili u vrbovečkoj kompaniji.

Lideri na tržištu

Upravo mljeveno meso bio je PIK-ov predlanjski forte s obzirom da godinu ranije nisu bili ni blizu tržišnog liderstva u toj kategoriji. Sada drže više od 50 posto domaćeg tržišta u toj kategoriji.

PIK je krajem pretprošle godine imao oko 1700 zaposlenih čija je prosječna neto plaća iznosila oko 1000 eura, Iste su godine ostvarili 336 miliona eura prihoda i blizu sedam mliona eura neto dobiti. To je značajan skok s obzirom da su 2023. prikazali gubitak od blizu 6 miliona eura.

Podravka potencijalni kupac

Zanimljivo je kako je PIK Vrbovec najveći partner baranjskog Belja koje od lani posluje u sastavu Podravke. PIK s Beljem radi godišnji promet od čak 50-ak miliona eura. Je li onda i Podravka zainteresirana za preuzimanje? Na to pitanje zasad nema odgovora.

– Belje je s Vupikom najveći uzgajivač stoke u Hrvatskoj. Računamo na suradnju s tvrtkom PIK Vrbovec koji će biti i ostati naš najveći kupac – nedavno je naglasila čelnica Podravke Martina Dalić.

Belje je pretprošle godine prodalo ukupno 311.000 svinja (oko 4200 više nego godinu ranije), 15.000 junadi (oko tisuću manje), 109.000 tona žitarica i uljarica (oko 6000 tona više) te 1880 tona povrća (oko 320 manje). Podataka za prošlu godinu još nema.

The post Nastavak rasprodaje: Fortenova sprema prodaju firme sa 1700 zaposlenih appeared first on Biznis Info.

Kupac je MK Grupa, a riječ je o jednoj od najvećih akvizicija u prehrambenom sektoru u regionu posljednjih godina. Ovom transakcijom Fortenova se odriče još jednog snažnog industrijskog stuba, nastavljajući strategiju smanjenja duga i fokusiranja na ograničen broj ključnih djelatnosti, piše BiznisInfo.ba.

Dijamant – simbol jedne ere

Dijamant je decenijama bio jedan od najvažnijih proizvođača jestivih ulja, margarina i masti u jugoistočnoj Evropi, s jakim tržišnim pozicijama u Srbiji i susjednim zemljama. Za Fortenovu je ova kompanija predstavljala važan dio prehrambenog portfelja, ali se, prema svemu sudeći, više nije uklapala u dugoročni strateški fokus grupe.

Prodajom Dijamanta Fortenova praktično završava povlačenje iz velikog dijela proizvodnih segmenata van Hrvatske.

Talas prodaja koji traje godinama

Ova transakcija samo je posljednja u nizu velikih prodaja koje su obilježile Fortenovinu transformaciju. Grupa se u proteklim godinama odrekla brojnih kompanija koje su nekada činile okosnicu Agrokorovog carstva.

Među značajnijim prodajama su:

Brendovi Zvijezda, Margo i Omegol

Početkom novembra potpisan je ugovor kojim Žito grupa preuzima kompanije Zvijezda u Hrvatskoj i Sloveniji, zajedno s poznatim brendovima jestivih ulja i margarina. Time je Fortenova izašla iz još jednog važnog segmenta prehrambene industrije.

Maxen – izlazak iz energetike

Fortenova je prodala 21 samoposlužnu benzinsku pumpu Maxen u Sloveniji, čime je dodatno napustila djelatnosti koje nisu direktno vezane uz maloprodaju hrane.

Mercator-Emba

Proizvođač kakao-napitaka i deserata (BenQuick, Sladki greh) prodat je austrijskoj grupi Agrana, iako je riječ o profitabilnoj firmi s jakim brendovima.

Agrolaguna i vinarije

Badel 1862 preuzeo je Agrolagunu i Vinariju Novigrad, čime je Fortenova izašla i iz dijela vinskog i poljoprivrednog biznisa.

Belje, Vupik i PIK Vinkovci

Velike poljoprivredne kompanije završile su u vlasništvu Podravke, što je označilo kraj jedne epohe u slavonskoj poljoprivredi.

Ledo, Frikom i smrznuta hrana

Još ranije, britanski Nomad Foods preuzeo je cijeli segment smrznute hrane za 615 miliona eura – jednu od najvećih pojedinačnih transakcija u procesu sanacije duga.

Zašto Fortenova prodaje?

Od 2019. godine Fortenova je uspjela smanjiti bruto dug s oko 2 milijarde eura na približno 650 miliona eura (podatak iz prošle godine), dok je operativna dobit (EBITDA) više nego udvostručena. Grupa je dodatno stabilizirala finansije velikim refinansiranjem preko Zagrebačke banke i UniCredita.

Strategija je jasna: zadržati samo one kompanije koje su direktno vezane uz maloprodaju i pića, gdje Fortenova i dalje ima snažnu tržišnu poziciju.

Šta je ostalo u Fortenovi?

Danas Fortenova zadržava kontrolu nad ključnim brendovima i sistemima poput Konzuma, Mercatora, Jamnice, Sarajevskog kiseljaka i nekoliko drugih kompanija.

Prodaja Dijamanta još jednom potvrđuje da se Fortenova svjesno odrekla nekadašnjeg modela “imperije svega i svačega”, u korist manjeg, finansijski stabilnijeg i fokusiranijeg poslovnog sistema.

Za region to znači jedno: kompanije koje su decenijama bile dio jednog konglomerata sada ulaze u novu fazu – pod novim vlasnicima, s novim strategijama i ambicijama.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Još jedna velika prodaja: Kako se Fortenova odrekla svojih perjanica appeared first on Biznis Info.

Šta je prodano i ko je kome prodao

Allegro je prodao svoj tzv. “Mall South” segment, koji obuhvata e-commerce operacije u Sloveniji i Hrvatskoj. Riječ je prvenstveno o poznatim online trgovinama Mimovrste (Slovenija) i Mall.hr (Hrvatska), koje su bile dio šire međunarodne ekspanzije Allegra nakon preuzimanja Mall Groupa.

Iako su ove platforme ostvarivale značajan promet, poslovanje u obje zemlje bilo je neprofitabilno, s kontinuiranim operativnim gubicima. Upravo to je bio ključni razlog zbog kojeg se Allegro odlučio povući iz ovog dijela regije i prodati biznis.

Ko su Nijemci koji ulaze na tržište

Kupac, Mutares, nije klasična trgovačka ili tehnološka kompanija. Riječ je o njemačkom investicijskom fondu specijaliziranom za restrukturiranje kompanija, sa sjedištem u Münchenu.

Mutares kupuje gubitaške firme, “non-core” dijelove velikih korporacija i biznise u tranziciji ili kriznim fazama. Njihov poslovni model zasniva se na agresivnom operativnom restrukturiranju:

1. smanjenju troškova
2. promjenama u menadžmentu
3. fokusiranju na profitabilne segmente
4. reorganizaciji poslovanja.

Nakon što kompaniju stabiliziraju, Mutares je obično prodaje dalje nakon nekoliko godina ili je zadržava u portfelju ako postane dugoročno isplativa.

Grupa danas upravlja desetinama kompanija širom Evrope i svijeta, sa ukupnim prihodima portfelja većim od pet milijardi eura godišnje, a zapošljava više desetina hiljada radnika. Mutares je ujedno i javna kompanija, izlistana na Frankfurtskoj berzi.

Ulazak na tržišta Hrvatske i Slovenije kroz preuzimanje Mimovrste i Mall.hr uklapa se u njihov tipičan investicijski profil – jak brend, veliki promet, ali loša profitabilnost.

Šta je strategija Allegra

S druge strane, prodaja poslovanja u Hrvatskoj i Sloveniji dio je šire strateške promjene unutar Allegra. Kompanija se odlučila fokusirati na profitabilna i zrela tržišta, prije svega na Poljsku, gdje ima dominantnu tržišnu poziciju i stabilne marže.

Međunarodna ekspanzija kroz Mall Group pokazala se skupljom i kompleksnijom nego što je prvobitno planirano, posebno na manjim tržištima s jakom konkurencijom i visokim logističkim troškovima. Umjesto daljnjeg finansiranja gubitaka, Allegro je odlučio:

• pojednostaviti poslovanje
• rasteretiti bilans
• fokusirati kapital na segmente s boljim povratom

Prodajom “Mall South” segmenta Allegro zatvara jedno poglavlje regionalne ekspanzije, dok Mutares preuzima izazov pokušaja da od tih istih biznisa napravi profitabilnu priču.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Njemački div velikom akvizicijom ulazi na tržište Hrvatske i Slovenije appeared first on Biznis Info.