Riječ je o rješenjima kojima je pojedinim velikim dioničarima naloženo objavljivanje ponuda za preuzimanje ovih kompanija, uz istovremeno uvođenje ograničenja u raspolaganju njihovim dionicama.

Odluke su donesene 3. septembra 2026. godine, a objavljene su u Službenim novinama Federacije BiH, izvještava BiznisInfo.ba. Komisija je primijenila odredbe Zakona o preuzimanju dioničkih društava, koje obavezuju velike dioničare da pod određenim uslovima ponude otkup dionica i ostalim vlasnicima.

Šta je Komisija naredila

Prema objavljenim rješenjima, kompaniji SIKTO d.o.o. Sarajevo iza koje stoji američki kapital naloženo je preduzimanje svih radnji potrebnih za objavljivanje ponuda za preuzimanje Pretisa i Binasa. U slučaju Igmana iz Konjica, ista obaveza utvrđena je Muharemu i Ahmedu Ahmetliću, koje je Komisija tretirala kao lica u zajedničkom djelovanju.

U sva tri slučaja određene su i mjere ograničenja prava glasa iz dionica koje prelaze zakonski prag, kao i zabrane prometa i prijenosa dionica, osim putem propisane ponude za preuzimanje. Ove mjere traju do izvršenja utvrđenih obaveza.

Zašto je granica od 25 posto važna

Prema Zakonu o preuzimanju dioničkih društava FBiH, stjecanje više od 25 posto dionica s pravom glasa, pod zakonom propisanim uslovima, pokreće obavezu objavljivanja ponude za preuzimanje. Cilj ove odredbe je zaštita ostalih dioničara, kojima se omogućava da prodaju svoje dionice kada neki investitor stekne značajan vlasnički udio u društvu.

Ovakva pravila važe za dionička društva generalno, ali dosad u praksi nisu primjenjivana na firme namjenske industrije, iako one zakonski nisu izuzete.

Iako su privatni investitori već ranije stekli velike vlasničke udjele u pojedinim fabrikama namjenske industrije, obavezne ponude za preuzimanje u ovim slučajevima do sada nisu bile objavljene. Sada je Komisija formalno utvrdila obavezu njihovog objavljivanja i naložila njeno izvršenje.

Obavezna ponuda ne znači obaveznu prodaju

Ovdje je važno razjasniti jednu činjenicu koja može izazvati zabunu. Obaveza objavljivanja ponude ne znači da su ostali dioničari dužni prodati svoje dionice. Naprotiv, oni imaju pravo sami odlučiti hoće li ponuđene uslove prihvatiti ili će zadržati vlasništvo.

To je posebno značajno u slučaju Igmana, Pretisa i Binasa, jer Federacija BiH u sve tri kompanije ima većinski vlasnički udio od 51 posto. Vlada Federacije BiH ima poznat stav da želi zadržati kontrolu nad strateškim fabrikama namjenske industrije, pa se ne očekuje da će prihvatiti eventualne ponude za prodaju državnih dionica.

To znači da objavljivanje ponuda samo po sebi neće dovesti do promjene većinskog vlasnika ovih kompanija. Međutim, situacija je drugačija kada je riječ o preostalim, manjinskim dioničarima.

Prilika za fondove i male dioničare

Pored Federacije BiH, dionice ovih kompanija posjeduju investicioni fondovi, druga pravna lica i fizičke osobe. Upravo njima obavezne ponude mogu otvoriti mogućnost da svoje vlasničke udjele prodaju po uslovima utvrđenim zakonom. Pritom ponuđena cijena ne može biti proizvoljno određena.

Zakon propisuje pravila za izračunavanje minimalne cijene, uzimajući u obzir ranije cijene po kojima je ponudilac kupovao dionice, kao i relevantne berzanske cijene, uz dodatna pravila za slučajeve nedovoljne likvidnosti.

To znači da će jedan od najzanimljivijih detalja budućih ponuda biti upravo cijena koju će veliki dioničari morati ponuditi ostalim vlasnicima.

Ko su veliki privatni dioničari

Kompanija SIKTO Sarajevo posjeduje 41,5 posto dionica Pretisa, odnosno 25,6 posto dionica Binasa. Federacija BiH u oba društva ima po 51 posto vlasništva.

SIKTO je javnosti poznat kao kompanija preko koje je američki Regulus Global ušao u vlasničku strukturu ovih fabrika. BiznisInfo.ba je još 2024. godine izvještavao o američkim ulaganjima u Pretis i Binas te planovima za njihov dalji razvoj.

U slučaju Igmana, obaveza objavljivanja ponude utvrđena je Muharemu i Ahmedu Ahmetliću koji su u javnosti poznati po kompaniji Hifa Petrol.

Prema podacima iz profila emitenta, Muharem Ahmetlić ima 24,7 posto, a Ahmed Ahmetlić 8,6 posto dionica. Njihov zbir iznosi više od 33 posto, što je iznad zakonskog praga od 25 posto. Obojica su navedena i kao članovi Nadzornog odbora Igmana.

Šta slijedi

Nakon ovih odluka, obveznici su dužni provesti zakonom propisanu proceduru objavljivanja ponuda za preuzimanje. Tek kada ponude budu objavljene, bit će poznati njihovi konkretni finansijski uslovi, uključujući ponuđenu cijenu po dionici.

Za Federaciju BiH, koja ima većinsko vlasništvo u sve tri fabrike, ove odluke ne znače obavezu prodaje državnog kapitala. Za ostale dioničare, međutim, mogle bi predstavljati važnu priliku da unovče svoja ulaganja.

Suština je da se pravila o zaštiti manjinskih dioničara sada provode i u ovim strateški važnim kompanijama namjenske industrije, bez obzira na činjenicu da država namjerava zadržati većinsko vlasništvo.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šta znače nalozi za preuzimanje Igmana, Pretisa i Binasa: Hoće li vojni giganti dobiti nove vlasnike? appeared first on Biznis Info.

Pretis je sazvao vanrednu Skupštinu dioničara za 30. septembar 2026. godine, a među predloženim tačkama dnevnog reda nalazi se donošenje odluke o osnivanju Podružnice “Pretis” d.d. Vogošća u Tuzli, piše BiznisInfo.ba.

Osnivanje podružnice upravo u Tuzli posebno je zanimljivo imajući u vidu da Pretis na području ovog grada već priprema realizaciju tog velikog projekta.

Fabrika se gradi u Bukinju

BiznisInfo.ba je ranije objavio da je za novu fabriku baruta odabrana lokacija Bukinje na području Grada Tuzla, na prostoru nekadašnjeg rudnika Kreka. Projekt podrazumijeva i uklanjanje postojećih objekata nekadašnjeg rudnika, čime bi ovaj prostor trebao dobiti potpuno novu industrijsku namjenu.

Vlada Federacije BiH ranije je izdvojila pet miliona KM za aktivnosti povezane s izgradnjom fabrike. Program obuhvata izradu projektne dokumentacije, krčenje i pripremu terena, uklanjanje postojećih objekata, izgradnju pristupnih puteva i interne infrastrukture te postavljanje ograde, rasvjete i sistema videonadzora.

Predviđene su i geodetske i hidrogeološke studije, priprema terena za izgradnju proizvodnih objekata, kao i nabavka laboratorijske opreme i razvoj tehničkih rješenja potrebnih za proizvodnju baruta.

Stoga se osnivanje podružnice Pretisa upravo u Tuzli vremenski i lokacijski poklapa s pripremama za gradnju nove fabrike, iako kompanija zasad nije zvanično potvrdila da je riječ o potezu koji je direktno vezan za ovaj projekt.

Rješavanje jednog od najvećih problema

Izgradnja vlastite fabrike baruta ima strateški značaj za kompletnu namjensku industriju u Federaciji BiH. Domaće kompanije koje proizvode municiju trenutno zavise od nabavke baruta iz inostranstva, pa eventualni problemi s isporukama mogu direktno utjecati na njihov proizvodni proces.

To je posebno došlo do izražaja tokom ranijih problema sa snabdijevanjem, kada se pokazalo koliko je ovaj segment proizvodnog lanca osjetljiv na vanjske dobavljače.

Pokretanjem proizvodnje u Tuzli, BiH bi dobila vlastiti izvor jedne od ključnih sirovina za proizvodnju municije, što bi povećalo sigurnost snabdijevanja Pretisa i drugih domaćih proizvođača.

Istovremeno, s obzirom na veliku međunarodnu potražnju za proizvodima namjenske industrije, fabrika bi u budućnosti mogla otvoriti i prostor za izvoz baruta na strana tržišta.

Pretis ove godine zaradio više od 13 miliona KM

Novi projekt dolazi u periodu snažnog poslovanja Pretisa. Kompanija je u prvih šest mjeseci ove godine ostvarila ukupne prihode od 52,34 miliona KM i neto dobit od 13,18 miliona KM. Dobit za samo pola godine tako je već premašila rezultat iz cijele 2025. godine, kada je Pretis zaradio 10,72 miliona KM.

S druge strane, prihodi su zasad znatno ispod prošlogodišnjeg nivoa. Pretis je tokom cijele 2025. imao prihode od oko 151 milion KM, pa će konačni ovogodišnji rezultat u velikoj mjeri zavisiti od realizacije poslova u drugom dijelu godine.

Zanimljivo je i da je ove godine došlo do velike promjene u strukturi prodaje. U prvom polugodištu Pretis je na domaćem tržištu ostvario 21,4 miliona KM prihoda, dok je na inostranom tržištu ostvareno 30,9 miliona KM.

Većinski vlasnik Pretisa je Vlada Federacije BiH sa 51 posto dionica, dok kompanija Sikto, iza koje stoji američki Regulus Global, posjeduje oko 41 posto.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post BiH sve bliže vlastitoj proizvodnji baruta: Novi korak ka gradnji ključne fabrike za namjensku industriju appeared first on Biznis Info.

Na sastanku su dogovoreni naredni koraci na uspostavljanju strateške saradnje u oblasti proizvodnje i snabdijevanja sirovinama i materijalima neophodnim za domaću namjensku industriju.

„Razvoj novih proizvoda i domaćih strateških materijala direktno unapređuje lanac snabdijevanja i podiže nivo odbrambene sposobnosti Bosne i Hercegovine. Siguran lanac snabdijevanja znači stabilniju proizvodnju, pouzdanije rokove isporuke i veću konkurentnost kompanija namjenske industrije.“, kazaao je nakon sastanka federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Time istovremeno jačamo domaće kompanije, čuvamo radna mjesta i razvijamo nova znanja. To je industrijska politika koja povezuje ekonomsku snagu, sigurnost i odgovornost prema vlastitoj državi, poručio je ministar Lakić.

The post Održan sastanak kompanija namjenske industrije: Strateška saradnja za sigurniji lanac snabdijevanja appeared first on Biznis Info.

Prihodi od prodaje iznosili su 52,3 miliona KM, dok su ukupni prihodi dostigli 52,34 miliona KM. Poređenja radi, u cijeloj prošloj godini prihodi su bili oko 151 milion KM. To znači da je u prvoj polovini ove godine ostvarena tek trećina ukupnih lanjskih prihoda.

Ostaje da se vidi hoće li se ovaj manjak nadoknaditi u drugom dijelu godine ili je riječ o trajnom smanjenju proizvodnje u kompaniji.

Promijenjena struktura prodaje

Posebno je zanimljiva promjena u strukturi prihoda kompanije. Pretis je u prvih šest mjeseci ostvario prihode od prodaje gotovih proizvoda na domaćem tržištu od 21,4 miliona KM, dok su prihodi od prodaje na inostranom tržištu iznosili 30,9 miliona KM.

Za poređenje, tokom cijele prošle godine prihodi od prodaje na domaćem tržištu iznosili su svega 8 miliona KM, dok je izvoz kompanije bio čak 143,2 miliona KM. To pokazuje da je u ovoj godini došlo do značajne promjene u strukturi prodaje. Izvoz je znatno smanjen dok je prodaja na domaćem tržištu snažno porasla.

Nije poznato kome je u BiH Pretis prodao proizvode u vijednosti od preko 21 milion KM niti o kojim tačno proizvodima je riječ. Ovo je rijedak slučaj da se prihodi kompanije namjenske industrije na domaćem tržištu ovako približe prihodima od izvoza, jer su ove firme uglavnom okrenute stranim tržištima.

Dobit veća nego u cijeloj prošloj godini

Zanimljivo je da je Pretis za prvih šest mjeseci ostvario dobit od 13,18 miliona KM, što je više od 10,72 miliona KM koliko je kompanija zaradila tokom cijele prošle godine. Istovremeno, ukupni rashodi u prvom polugodištu iznosili su 39,15 miliona KM.

Pretis je posljednjih godina jedna od kompanija koja bilježi snažan rast poslovanja, ponajviše zahvaljujući povećanoj potražnji za proizvodima namjenske industrije na međunarodnom tržištu.

Ipak, polugodišnji izvještaj pokazuje da će ovogodišnji poslovni rezultati u velikoj mjeri zavisiti od realizacije planiranih isporuka u drugoj polovini godine, posebno kada je riječ o izvozu.

Zategnuti odnosi dioničara

Podsjetimo da je većinski vlasnik Pretisa Vlada Federacije BiH sa 51 posto, dok kompanija Sikto, iza koje stoji američki Regulus Global, posjeduje oko 41 posto dionica.

Odnosi između ova dva glavna dioničara su zategnuti, a u posljednjem periodu razmijenjene su i međusobne optužbe. Ista kompanija ima i oko četvrtine vlasništva u Binasu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Velika promjena u poslovanju Pretisa: Domaća prodaja eksplodirala, izvoz usporio appeared first on Biznis Info.

Tema posjete bilo je sagledavanje aktuelnog stanja u kompaniji Pretis, sa akcentom na buduće planove poslovanja kompanije, nove investicije i proširenje proizvodnje, te aktivno učešće Vlade FBiH u budućim poduhvatima.

Na sastanku je navedeno kako je Pretis u posljednjem periodu značajno stabilizovao svoje poslovanje, što je rezultat predanog rada Uprave u proteklom periodu. Sudionici sastanka su upoznati sa informacijom da je Pretis u proteklom periodu povećao proizvodnju za 30 posto.

Premijer Nikšić i minstar Lakić su također upoznati sa stavovima partnera Pretisa, koji su izrazili zadovoljstvo novim načinom upravljanja kompanijom. To dovoljno govori o ozbiljnim namjerama i Uprave Pretisa i Vlade Federacije BiH o budućnosti Pretisa, jedne od najbitnijih domaćih kompanija namjenske industrije. Uspjeh Pretisa čini i uspjeh cjelokupne namjenske industrije.

Na sastanku su još predstavljeni planovi za budući period, koji su vezani za nove poslovne investicije Pretisa, jačanje domaćih kapaciteta opskrbe, edukaciju novih kadrova, optimizaciju poslovanja i pronalasku novih tržišta, a sve u skladu sa vizijom razvoja ove kompanije do 2030. godine.

Sudionici su na kraju sastanka izrazili zadovoljstvo nedavnim uspješnim nastupom Pretisa na svjetskom sajmu odbrambene i sigurnosne industrije Eurosatory u Parizu, gdje su uspostavljeni i novi poslovni kontakti, saopćeno je iz  kompanije Pretis.

The post Nikšić i Lakić posjetili Pretis: Kompanija stabilizovala poslovanje i povećala proizvodnju za 30 posto appeared first on Biznis Info.

Govoreći za BiznisInfo.ba o stanju u namjenskoj industriji, Lakić je kazao da pad izvoza zabilježen u prvim mjesecima ove godine ne smatra ozbiljnim problemom te da je riječ o cikličnim kretanjima koja su se i ranije dešavala.

Ciklična priroda izvoza – usponi i padovi

– Ne radi se ni o kakvom ozbiljnom padu. U svim industrijama postoje ciklični periodi, a naročito u namjenskoj. Gledajući historijat svega, vrlo često se ove stvari dešavaju – rekao je Lakić.

Dodao je se ovo djelimično može povezati i s američkom carinskom politikom prema Bosni i Hercegovini, ali da se situacija već stabilizira.

– Mi radimo na tome da te carine budu mnogo niže. Naša putovanja u Sjedinjene Američke Države bila su i tim povodom i dobijamo vrlo jasne signale – kazao je ministar.

Izvoz prema SAD-u ponovo raste

Lakić ističe da povoljniji trgovinski uslovi automatski utiču na rast proizvodnje i izvoza.

– To je osnovni ekonomski pokazatelj. Kada imamo povoljne ekonomske okvire, automatski se povećava nivo proizvodnje i izvoza. To dalje dovodi do zapošljavanja novih radnika i razvoja industrije – naveo je.

Podsjetimo da su podaci o izvozu namjenske industrije – koje objavljuju Agencija za statistiku i Vanjskotrgovinska komora BiH – u prvim mjesecima godine izazvali određenu zabrinutost, posebno zbog značaja američkog tržišta za domaće proizvođače municije i vojne opreme. No, čini se da se situacija s izvozom u SAD polako stabilizira.

Prvi bh. dron i domaći barut

Drugi dio razgovora odnosio se na razvoj novih proizvoda u okviru domaće vojne industrije. Lakić je potvrdio da Federacija BiH razvija četiri nova proizvoda, pri čemu je otkrio dva.

– Jedan je barut, a drugi je prvi bh. dron – rekao je ministar.

Preostala dva projekta nije želio otkrivati.

– Ova prostala dva bih ostavio za neki naredni period, dok još neke stvari sredimo i dok budemo potpuno sigurni da će to zaista biti realizirano – kazao je.

Novi pogoni u Tuzli i Krajini

Prema njegovim riječima, razvoj novih proizvoda pratit će i širenje proizvodnih kapaciteta. Ministar je potvrdio da se novi projekti razvijaju u Tuzlanskom i Unsko-sanskom kantonu.

– Širimo namjensku industriju u ova dva kantona. Želja nam je da ravnomjerno razvijamo cijelu Federaciju Bosne i Hercegovine – rekao je Lakić.

Ranije je već najavljeno da se u Tuzlanskom kantonu priprema projekt proizvodnje baruta, koji bi predstavljao jedan od najvažnijih novih kapaciteta domaće vojne industrije. Projekt će realizovati kompanija Pretis Vogošća.

Nastavak širenja namjenske industrije

Najava novih proizvodnih kapaciteta dolazi u trenutku kada domaća namjenska industrija bilježi snažan rast interesa na međunarodnim tržištima, uprkos povremenim oscilacijama u izvozu.

Ukoliko budu realizirani svi najavljeni projekti, domaća vojna industrija mogla bi u narednim godinama značajno proširiti proizvodni program i dodatno ojačati svoju poziciju na svjetskom tržištu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Lakić otkrio velike planove namjenske industrije: FBiH razvija domaći dron i još tri nova proizvoda appeared first on Biznis Info.

Suspenzija je ukinuta jer je kompanija ispunila propisane obaveze i dostavila izvještaj u skladu sa Zakonom o tržištu vrijednosnih papira Federacije BiH.

Objavljeni finansijski izvještaj izazvao je veliku pažnju javnosti jer donosi potpuno nove podatke o poslovanju Pretisa za 2024. godinu, koji se drastično razlikuju od ranije objavljenih. Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, Pretis je uz izvještaj za 2025. objavio i revidirane podatke za 2024. godinu.

Umjesto dobiti – veliki gubitak

Naime, prošle godine je objavljeno da je Pretis u 2024. ostvario:

• prihode od 153,8 miliona KM,
• rashode od 110,9 miliona KM,
• te dobit od oko 38,7 miliona KM.

Međutim, u novom izvještaju objavljeni su potpuno drugačiji podaci. Prema najnovijem izvještaju, Pretis je u 2024. imao:

• prihode od 129,2 miliona KM,
• rashode od 162 miliona KM,
• te gubitak od oko 32,9 miliona KM.

To znači da je razlika između ranije prikazane dobiti i sada iskazanog gubitka čak oko 70 miliona KM.

• POVEZANI TEKST – Pretis pao s trona: Novi ‘kralj’ namjenske industrije BiH preuzeo vrh

Posebno je zanimljivo da se sada u izvještaju pojavljuje stavka “promjene u zalihama gotovih proizvoda, poluproizvoda i proizvodnje u toku” u iznosu od 39,2 miliona KM, dok je u ranijem izvještaju ta stavka bila prikazana kao nula.

Sumnje u ranije izvještaje

Podsjetimo da je tokom prošle godine došlo do promjene Uprave Pretisa, a upravo u tom periodu pojavile su se informacije da je prethodna Uprava navodno prikazivala uljepšane finansijske rezultate kako bi kompanija izgledala uspješnije.

Novi izvještaj sada dodatno podgrijava pitanja o stvarnom stanju poslovanja Pretisa tokom 2024. godine.

Stabilizacija u 2025.

S druge strane, izvještaj za 2025. godinu pokazuje znatno stabilnije poslovanje. Pretis je prošle godine ostvario:

• prihode od 151,9 miliona KM,
• rashode od 141,2 miliona KM,
• dobit od 10,7 miliona KM,
• te ukupni rezultat od 15,9 miliona KM.

To sugeriše da je nova Uprava, prema trenutno dostupnim podacima, uspjela stabilizovati poslovanje kompanije.

Gradi se nova fabrika

U međuvremenu, Vlada Federacije BiH izdvojila pet miliona KM za izgradnju fabrike baruta kompanije Pretis. Prema dostupnim informacijama, fabrika baruta bit će izgrađena na lokaciji Bukinje, na području Grada Tuzla.

Projekt podrazumijeva i rušenje postojećih objekata nekadašnjeg rudnika Kreka, čime će ova lokacija dobiti potpuno novu industrijsku namjenu.

Zategnuti odnosi vlasnika

Pretis je jedna od ključnih kompanija domaće namjenske industrije. Većinski vlasnik je Vlada Federacije BiH sa oko 51 posto dionica, dok kompanija Sikto, iza koje stoji američki Regulus Global, posjeduje oko 41 posto vlasništva.

Odnosi između dva najveća dioničara već duže vrijeme su zategnuti, a u javnosti su prethodnih mjeseci razmjenjivane međusobne optužbe oko upravljanja kompanijom i poslovnih rezultata.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pretis vraćen na berzu: Gigant namjenske industrije priznao milionske gubitke appeared first on Biznis Info.

Dionice kompanije Unis Ginex Goražde danas su snažno porasle za oko 11 posto na 1.121 KM po dionici. Ta cijena dionice stavlja vrijednost cijele kompanije na 178,8 miliona KM, piše BiznisInfo.ba.

Prema podacima našeg portala, ovo znači da je Unis Ginex preuzeo poziciju najvrednije domaće kompanije iz oblasti namjenske industrije.

Pretis svrgnut s trona

Goraždanski div je prestigao na toj poziciji vogošćanski Pretis čija je tržišna vrijednost 170 miliona KM.

Dionice Pretisa dosegle su vrhunac prošlog ljeta kada je pojedinačna vrijednost dionice bila 70 KM. No, od tada su u konstatnom padu a trentno iznose 40 KM po dionici.

Obje kompanije i dalje vrijede znatno više od Igmana čija je trenutna vrijednost, prema tržišnoj cijeni dionica, tek nešto preko sto miliona KM.

Unis Ginex – odoljevanje krizi

Prihodi i dobit kompanije Unis Ginex Goražde znatno su opali u prošloj godini. Ukupni prihodi pali su na 89,7 miliona KM, sa rekordnog nivoa od 102 miliona KM – koliko su bili u 2024. godini.

Pad se mogao očekivati s obzirom na dešavanja u prošloj godini, prvenstveno novu carinsku politku u SAD-u koja je nanijela snažan udarac bh. namjenskoj industriji. Rashodi kompanije su blag porasli sa 62,8 miliona na 63,2 miliona maraka.

Ginex je i prošle godine poslovao s velikom dobiti. Profit je iznosio 24,3 miliona KM što je sjajan rezultat za kriznu godinu, uprkos padu od oko 11 miliona KM u odnosu na 2024. kada je zarada bila 35,5 miliona maraka.

Pretis – stabilizacija poslovanja

Inače, Pretis je u 2025. godini ostvario prihode od 151,9 miliona KM, uz rashode od 141,2 miliona KM, dobit od 10,7 miliona KM te ukupni rezultat od 15,9 miliona KM.

Kompanija je ujedno revidirala podatke za 2024. godinu. Prema novim podacima, te godine je Pretis ostvario prihode od 129,2 miliona KM, rashode od 162 miliona KM, te finansijski gubitak od oko 32,9 miliona KM.

Prije nekoliko dana najavljeno je da Pretis kreće u izgradnju fabrike baruta u Tuzli uz investiciju Vlade FBiH od 5 miliona KM.

Podsjetimo da je većinski vlasnik Pretisa Vlada Federacije BiH sa 51 posto, dok kompanija Sikto, iza koje stoji američki Regulus Global, posjeduje oko 41 posto dionica.

Odnosi između ova dva glavna dioničara su zategnuti, a u posljednjem periodu razmijenjene su i međusobne optužbe. Ista kompanija ima i oko četvrtine vlasništva u Binasu.

Igman – rast prihoda ali veliki gubitak

Kompanija Igman d.d. Konjic godinu je završila s gubitkom od 15,3 miliona KM i trenutno je najveći gubitaš domaće namjenske industrije.

Dobra vijest je da su ukupni prihodi porasli na 193,7 miliona KM sa 177,7 miliona maraka godinu ranije. No, rashodi su također snažno rasli na 209,1 milion sa 177,1 miliona KM.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pretis pao s trona: Novi ‘kralj’ namjenske industrije BiH preuzeo vrh appeared first on Biznis Info.

Fabrika se gradi kod Tuzle

Prema dostupnim informacijama, fabrika baruta bit će izgrađena na lokaciji Bukinje, na području Grada Tuzla, piše BiznisInfo.ba.

Posebno je zanimljivo da projekt podrazumijeva i rušenje postojećih objekata nekadašnjeg rudnika Kreka, čime će ova lokacija dobiti potpuno novu industrijsku namjenu.

Ovaj potez simbolično označava transformaciju starog rudarskog prostora u savremeni industrijski kompleks visokog tehnološkog značaja.

Pripreme već u toku

Program koji je usvojila Vlada FBiH obuhvata širok spektar aktivnosti – od izrade projektne dokumentacije do konkretnih pripremnih radova na terenu.

Planirano je:

• krčenje terena i uklanjanje postojećih objekata
• izgradnja pristupnih puteva i interne infrastrukture
• postavljanje ograde, rasvjete i sistema videonadzora
• izrada geodetskih i hidrogeoloških studija
• priprema terena za izgradnju proizvodnih hala

Namjenska sredstva koristit će se i za nabavku laboratorijske opreme te razvoj tehničkih rješenja potrebnih za proizvodnju baruta.

Ključni projekat za namjensku industriju

Podsjetimo, odluka o izgradnji fabrike baruta smatra se jednim od najvažnijih poteza u razvoju domaće namjenske industrije.

Ovaj projekat rješava dugogodišnje “usko grlo” – zavisnost od uvoza baruta, što je prošle godine postalo očigledno nakon zastoja u snabdijevanju koji je pogodio industriju.

Izgradnjom vlastitih kapaciteta, BiH će osigurati stabilnost proizvodnje u kompanijama poput Pretisa i drugih proizvođača municije.

Šansa za izvoz i novi industrijski razvoj

Osim sigurnosnog aspekta, projekat otvara i značajne ekonomske mogućnosti. Globalna potražnja za komponentama poput baruta je u porastu, a riječ je o proizvodu koji proizvodi relativno mali broj zemalja i kompanija, što ga čini izuzetno traženim i profitabilnim.

U tom kontekstu, izgradnja fabrike u Bukinju mogla bi BiH pozicionirati ne samo kao proizvođača finalnih proizvoda, već i kao izvoznika ključnih sirovina za vojnu industriju.

Širi efekti na ekonomiju

Razvoj ovog projekta ima i širi značaj za ekonomiju Federacije BiH. Osim jačanja industrijske baze, očekuje se otvaranje novih radnih mjesta, razvoj pratećih djelatnosti i jačanje tehnoloških kapaciteta.

Drugim riječima, riječ je o investiciji koja nadilazi sektor odbrane i može imati dugoročne pozitivne efekte na ukupni industrijski razvoj zemlje.

Ako se planirane aktivnosti realiziraju, Bukinje kod Tuzle moglo bi postati novo važno industrijsko središte namjenske proizvodnje u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ruše se stari objekti rudnika Kreka, kreće izgradnja ključne fabrike za vojnu industriju appeared first on Biznis Info.

The post Ovo mijenja igru: BiH rješava najveće usko grlo namjenske industrije appeared first on Biznis Info.