Pregovori o konačnim uslovima ugovora bit će nastavljeni na temelju ponuđenih komercijalnih uvjeta, dok je planirano da se transakcija finansira putem sekundarne javne ponude dionica (SPO).

Ovim potezom BOSQAR nastavlja širenje svoje vertikale Future Food, nakon ranijih ulaganja u slovensku Panvita Grupu i regionalnu pekarsku grupaciju Mlinar koja je dobro poznata i u Bosni i Hercegovini.

Perjanica hrvatskog biznisa

Planirano ulaganje, koje zavisi od završetka pregovora, potpisivanja ugovora te regulatornih odobrenja, predstavlja važan korak u strategiji kompanije. Cilj je izgraditi vodeću prehrambenu platformu u srednjoj i jugoistočnoj Evropi, koja bi doprinijela sigurnosti snabdijevanja hranom i stabilnosti poljoprivrednih lanaca vrijednosti u regionu.

PIK Vrbovec je jedna od najvažnijih prehrambenih kompanija u Hrvatskoj i najveći proizvođač mesa i mesnih prerađevina, sa vertikalno integrisanim poslovanjem koje uključuje i neke od najvećih farmi svinja i goveda u zemlji.

U primarnoj proizvodnji PIK usko sarađuje s Beljem, što se prirodno nadovezuje na poslovni model Panvite i stvara komplementarnu i skalabilnu platformu. Sa prihodima od 337 miliona eura i oko 1.500 zaposlenih, PIK je ključni akter hrvatskog agro-prehrambenog sektora, a proizvode izvozi na dvadesetak međunarodnih tržišta.

Stvaranje vodeće regionalne platforme

Nakon zaključenja transakcije i ispunjenja svih uslova, vertikala Future Food BOSQAR Invest grupe imala bi, prema podacima za 2024. godinu, prihode od oko 640 miliona eura i približno 4.800 zaposlenih, čime bi postala vodeća platforma za svježu hranu u regionu.

Objedinjena platforma temeljila bi se na integrisanoj poljoprivrednoj proizvodnji, sa godišnjom proizvodnjom od oko 86.000 tona mesa, voća, povrća i pekarskih proizvoda, te tri savremena prerađivačka pogona. Kapacitet stočnog fonda obuhvatao bi oko 120.000 svinja i 4,5 miliona pilića.

Iz BOSQAR-a navode da bi, nakon finalizacije ove investicije, kompanija već 2026. godine mogla ostvariti više od milijardu eura godišnjih prihoda i preko 100 miliona eura EBITDA-e.

“Ključan trenutak u našoj strategiji”

Predsjednik Uprave BOSQAR d.d.-a Darko Horvat istakao je da planirano preuzimanje predstavlja važan korak u izgradnji snažne regionalne platforme u prehrambenoj industriji.

– Planirano preuzimanje PIK Vrbovca ključan je novi moment u našoj strategiji razvoja u poljoprivredno-prehrambenom i mesno-prerađivačkom sektoru – rekao je Horvat.

Dodao je da će ovom transakcijom BOSQAR povezati Panvitu i PIK unutar jedinstvene operativne strukture, čime će dodatno ojačati poslovanje.

– Zadovoljni smo što je Fortenova prihvatila našu ponudu i očekujemo da će ugovor uskoro biti potpisan – poručio je Horvat.

Fortenova izlazi iz agrara

Iz Fortenove navode da se kompanija povlači iz agrarnog sektora i fokusira na druge djelatnosti, zbog čega je tražen novi vlasnik za PIK Vrbovec.

– Prirodna je bila odluka da za ovu kompaniju pronađemo novog vlasnika. PIK predstavlja dodatnu vrijednost svakom partneru, a posebno BOSQAR-u, koji ima potencijal za izgradnju snažne prehrambene platforme – rekao je izvršni direktor Fortenove Fabris Peruško.

Dodao je da je cilj bio pronaći partnera koji će nastaviti razvijati kompaniju i očuvati radna mjesta.

– Pronašli smo partnera koji će jačati tržišne pozicije i osigurati dalji razvoj PIK-a – zaključio je Peruško.

The post Prodat PIK Vrbovec: Nastaje regionalni prehrambeni gigant appeared first on Biznis Info.

The post Cazin traži investitora: ‘Najjači smo u tome, treba nam fabrika’ appeared first on Biznis Info.

Ukupna vrijednost investicije iznosi 99,6 miliona eura, a njen cilj je povećanje dodane vrijednosti, jačanje konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta. Kompanija, koja posluje u okviru ukrajinskog holdinga MHP, sredstva će iskoristiti za uspostavljanje napredne tehnološke infrastrukture i povećanje proizvodnih kapaciteta fabrike u Ptuju.

Planirano je proširenje proizvodnje u segmentu prerade mesa i proizvodnje kobasica, dok će gotovo 55 miliona eura biti uloženo u novu opremu i mašine.

Značajna uloga države

Ministar Han je poručio da je potpisivanje ugovora važan signal da slovenska privreda nastavlja ulagati u razvoj i nove tehnologije.

– Ključno je da Perutnina Ptuj i svi njeni razvojni odjeli ostanu u Sloveniji – naglasio je Han.

Izvršni direktor kompanije Enver Šišić istakao je da je državna podrška imala značajan utjecaj na odluku o realizaciji investicije u Sloveniji.

– Investicija vrijedna gotovo 100 miliona eura nije samo odgovor na rastuće potrebe tržišta, već i jasan dokaz naše posvećenosti digitalnoj transformaciji i održivom razvoju. U Ptuju ćemo uspostaviti jedan od najmodernijih centara mesne industrije u ovom dijelu Evrope – kazao je Šišić.

Projekt će trajati tri godine

Dodao je da će robotizacija, automatizacija logistike i ekološki prihvatljivo pakiranje postaviti nove standarde u industriji.

Realizacija projekta trebala bi početi u maju 2026. godine, a završetak se očekuje u aprilu 2029. godine. Nakon implementacije, kompanija planira gotovo udvostručiti kapacitete proizvodnje, s trenutnih oko 8.000 pilića po satu.

Projekat uključuje i mjere za smanjenje utjecaja na okoliš kroz manju potrošnju energije i vode, kao i korištenje ekološki prihvatljivijih materijala za pakiranje. Također, očekuje se otvaranje najmanje 100 novih radnih mjesta u roku od tri godine nakon završetka investicije.

Isplata u nekoliko tranši

Kompanija će imati pravo na isplatu sredstava iz državnog budžeta u nekoliko tranši – više od 14 miliona eura u 2027., preko 4 miliona eura u 2028. te oko 3 miliona eura u 2029. godini, što ukupno iznosi oko 21 milion eura.

Grupa Perutnina Ptuj, koja posluje u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Hrvatskoj, prošlu godinu završila je s približno 560 miliona eura prihoda od prodaje. Kompanija je dodatno ojačala svoju poziciju preuzimanjem španske grupe Uvesa.

Šišić je naveo da su zadovoljni poslovanjem u 2025. godini, ali je upozorio na izazove u izvozu zbog situacije na Bliskom istoku.

– Izvoz u Ujedinjene Arapske Emirate trenutno je otežan, ali očekujemo stabilizaciju u narednom periodu – rekao je Šišić.

The post Regionalni div ide u investiciju od 100 miliona eura i širi proizvodnju appeared first on Biznis Info.

Riječ je o postupku kojim se procjenjuje da li bi ova akvizicija bila u skladu s pravilima tržišnog natjecanja, a slovenska agencija pozvala je sve zainteresirane strane da dostave informacije relevantne za donošenje konačne odluke.

Ozbiljna zabrinutost zbog tržišne koncentracije

Kako navode iz agencije, u ovom slučaju postoji horizontalno preklapanje aktivnosti kompanija uključenih u koncentraciju na dva relevantna tržišta.

Posebna zabrinutost izražena je kada je riječ o tržištu prodaje mesnih namaza u maloprodajnom sektoru. Dok, s druge strane, takve sumnje nisu u istoj mjeri uočene na tržištu ribljih namaza.

Podsjetimo, Atlantic Grupa već je vlasnik najprodavanijeg brenda pašteta u regiji – Argete, što dodatno pojačava značaj ove potencijalne akvizicije.

Jačanje dominantne pozicije

Preuzimanjem kompanije Osem, Atlantic Droga Kolinska bi dodatno ojačala svoju već snažnu poziciju na tržištu mesnih namaza u maloprodaji.

S obzirom na veličinu postojećih konkurenata i već visoku koncentraciju tržišta. Regulatori upozoravaju da bi ova transakcija mogla dovesti do:

• smanjenja konkurentskog pritiska

• povećane mogućnosti jednostranog djelovanja spojenog subjekta

Drugim riječima, postoji realna mogućnost da bi ovakvo spajanje moglo značajno narušiti učinkovitu tržišnu konkurenciju.

Rizik od rasta cijena

Agencija će u narednom periodu provesti detaljnu analizu tržišta kako bi utvrdila:

• tržišnu snagu učesnika koncentracije

• položaj njihovih konkurenata

• potencijalni utjecaj na maloprodajne cijene

Posebno će se ispitati da li bi spojeni subjekt mogao imati motiv za podizanje cijena i pogoršanje uslova prodaje mesnih namaza, uključujući i proizvode privatnih robnih marki koje Osem trenutno proizvodi za trgovce na slovenskom tržištu.

Poziv zainteresiranim stranama

Agencija će kroz postupak dubinske procjene utvrditi da li bi ova koncentracija mogla dovesti do značajnog smanjenja konkurencije, posebno kroz stvaranje ili jačanje dominantnog položaja spojenog subjekta na tržištu mesnih namaza.

Zbog toga su pozvane sve zainteresirane strane da dostave informacije koje bi mogle biti relevantne za ovaj postupak, uz odgovarajuća obrazloženja i dokaze.

Preuzimanje kompanije Osem

Podsjetimo, Atlantic Grupa je sredinom prošle godine, putem svoje slovenske kompanije Atlantic Droga Kolinska, podnijela obavezujuću ponudu za preuzimanje firme Osem sa sjedištem u Murskoj Soboti, koju je vlasnik Miroslav Flisar prihvatio.

Osem se bavi proizvodnjom i prodajom mesnih namaza na lokaciji nekadašnjeg prehrambenog giganta Pomurka, a najpoznatiji je po paštetama brenda Kekec.

Osim proizvodnih kapaciteta i robnih marki, Atlantic Droga Kolinska bi ovim preuzimanjem preuzela i zaposlenike kompanije, dok je za finalizaciju transakcije potrebno ispuniti još određene regulatorne uslove.

The post Alarm u Sloveniji: Hrvatski div akvizicijom ide ka totalnoj dominaciji appeared first on Biznis Info.

Kompanija, koja se bavi proizvodnjom, preradom i prometom voća i povrća, prije tri godine donijela je odluku da upravo Kakanj izabere kao lokaciju za svoj novi pogon u BiH. Nakon završetka izgradnje, MSH Group je u proteklim mjesecima započela s radom, a trenutno je zaposleno 20 radnika.

Kako je istaknuto, konačni cilj je zapošljavanje oko 70 radnika, čime bi ovaj pogon postao jedan od važnijih poslodavaca u prehrambeno-prerađivačkom sektoru na području općine Kakanj.

Iz kompanije navode da je investicija realizirana u skladu s najvišim standardima, uz poseban fokus na zaštitu okoliša, sigurnost zaposlenih i kvalitet proizvoda. Proizvodi MSH Group već su pronašli svoje mjesto na policama prodajnih objekata, ali i kao sirovina za renomirane proizvođače hrane širom svijeta.

Posjeta zvaničnika i razgovori o daljoj saradnji

Kompaniju MSH Group posjetila je delegacija koju su činili načelnik Općine Kakanj Mirnes Bajtarević, ministar za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu ZDK Jasmin Čajić, direktor Instituta za zdravlje i sigurnost hrane ZDK Muamer Mandra, te šef Službe za privredu, urbanizam i zaštitu okoliša Općine Kakanj Mirza Fazlić.

Direktor kompanije Muamer Balihodžić upoznao je goste s proizvodnim procesima i planovima daljeg razvoja, ističući da MSH Group vidi Kakanj kao dugoročnu bazu za svoje poslovanje u Bosni i Hercegovini.

Iz Općine Kakanj poručeno je da su tokom cijelog procesa razvoja projekta bili partner investitoru u administrativnom i institucionalnom smislu, naglašavajući opredijeljenost lokalne vlasti za pružanje pune podrške svim domaćim i stranim investitorima.

Podstrek poljoprivredi i lokalnoj ekonomiji

Ova investicija, kako je istaknuto, predstavlja i važan podsticaj lokalnim poljoprivrednicima, koji dobijaju sigurnog partnera za plasman voća i povrća, bez dodatne brige o naplati i tržištu.

Tokom posjete razgovarano je i o poticajnim politikama Općine Kakanj i Vlade Zeničko-dobojskog kantona, s ciljem da finansijska sredstva budu usmjerena prema poljoprivrednicima koji imaju interes za rast i širenje proizvodnje.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane ZDK najavio je da će biti partner svim akterima u lancu, kako bi proizvodi koji se plasiraju na tržište ispunjavali najviše standarde sigurnosti i kvaliteta za krajnje potrošače.

The post MSH Grupa investirala 10 miliona KM u BiH, izgradili veliki pogon appeared first on Biznis Info.

Razgovori s potencijalnim kupcima vode se već neko vrijeme, kažu izvori. Ko će na koncu preuzeti vrbovečku kompaniju, trebalo bi biti poznato uskoro. Navodno su u najužem krugu jedna hrvatska i strana firma iz branše.

Nova poslovna strategija

– Fokus Fortenova grupe usmjeren je na sektor trgovine, logistike i komercijalnih nekretnina te pića – potvrdio je ovih dana i čelnik Fortenove Fabris Peruško te time indirektno potvrdio kako vrbovečki PIK nije dio te priče, piše Danica.hr.

Fortenova je od početka restrukturiranja prodala veliki broj kompanija – Ledo, Belje, PIK Vinkovce, Vupik, Agrolagunu, Zvijezdu, Dijamant. Kojih sve perjanica se odrakla Fortenova, bivši Agrokor, pročitajte ovdje.

Sada je na redu i mesna industrija.

PIK je predlani na tržište plasirao više od 84.000 tona svježeg mesa i mesnih prerađevina, što je 2000 tona više nego predlani. Tržišni su lider u Hrvatskoj u svježem crvenom mesu (45,8 posto količinskog udjela), mljevenom mesu (55 posto udjela), mesnim prerađevinama od crvenog mesa (25,3 posto).

– PIK proizvodi koji su bili najčešći izbor potrošača u 2024. godini su miješano mljeveno  meso, juneći ćevapi,  šunka u ovitku, kuhana šunka i  mortadela, što ne iznenađuje s obzirom na njihovu široku primjenu – nedavno su se pohvalili u vrbovečkoj kompaniji.

Lideri na tržištu

Upravo mljeveno meso bio je PIK-ov predlanjski forte s obzirom da godinu ranije nisu bili ni blizu tržišnog liderstva u toj kategoriji. Sada drže više od 50 posto domaćeg tržišta u toj kategoriji.

PIK je krajem pretprošle godine imao oko 1700 zaposlenih čija je prosječna neto plaća iznosila oko 1000 eura, Iste su godine ostvarili 336 miliona eura prihoda i blizu sedam mliona eura neto dobiti. To je značajan skok s obzirom da su 2023. prikazali gubitak od blizu 6 miliona eura.

Podravka potencijalni kupac

Zanimljivo je kako je PIK Vrbovec najveći partner baranjskog Belja koje od lani posluje u sastavu Podravke. PIK s Beljem radi godišnji promet od čak 50-ak miliona eura. Je li onda i Podravka zainteresirana za preuzimanje? Na to pitanje zasad nema odgovora.

– Belje je s Vupikom najveći uzgajivač stoke u Hrvatskoj. Računamo na suradnju s tvrtkom PIK Vrbovec koji će biti i ostati naš najveći kupac – nedavno je naglasila čelnica Podravke Martina Dalić.

Belje je pretprošle godine prodalo ukupno 311.000 svinja (oko 4200 više nego godinu ranije), 15.000 junadi (oko tisuću manje), 109.000 tona žitarica i uljarica (oko 6000 tona više) te 1880 tona povrća (oko 320 manje). Podataka za prošlu godinu još nema.

The post Nastavak rasprodaje: Fortenova sprema prodaju firme sa 1700 zaposlenih appeared first on Biznis Info.

Zabrana se odnosi na bilborde, autobuska stajališta, javne ekrane i druge gradske oglasne površine, dok oglašavanje unutar trgovina, restorana i na privatnim objektima nije obuhvaćeno ovom mjerom.

Šta je tačno zabranjeno

Prema odluci Gradskog vijeća Amsterdama, u javnom prostoru više neće biti dozvoljene reklame za:

• mesne proizvode

• proizvode i usluge povezane s fosilnim gorivima

• određene oblike visoko-emisijskog transporta, poput avio-putovanja i krstarenja

Mjera se nadovezuje na ranije odluke kojima je Amsterdam već ograničio oglašavanje fosilnih goriva, a sada je lista proširena i na meso zbog njegovog uticaja na klimu i okoliš.

Zašto meso?

Gradske vlasti se pozivaju na podatke prema kojima industrijska proizvodnja mesa značajno doprinosi emisijama stakleničkih gasova, ali i na zdravstvene aspekte prekomjerne konzumacije crvenog mesa.

Cilj zabrane nije direktna zabrana konzumacije mesa, već smanjenje njegove promocije u javnom prostoru, slično ranijim mjerama koje su u mnogim zemljama uvedene za duhan i alkohol.

Nova pravila stupaju na snagu od maja 2026. godine, što znači da oglašivači i zakupci gradskih oglasnih površina imaju prelazni period da prilagode svoje kampanje.

Burne reakcije i kritike

Odluka je izazvala žestoke rasprave. Dok ekološke organizacije i dio javnosti pozdravljaju potez kao hrabar korak ka održivijem gradu, predstavnici prehrambene industrije i pojedini političari upozoravaju na:

• ograničavanje tržišnih sloboda

• potencijalni presedan koji bi mogao dovesti do daljnjih zabrana

• selektivni pristup proizvodima koji se proglašavaju “nepoželjnima”

Širi evropski kontekst

Amsterdam nije jedini grad koji razmatra restrikcije oglašavanja proizvoda s velikim klimatskim otiskom. Slične rasprave vode se i u drugim evropskim gradovima, posebno kada je riječ o fosilnim gorivima, automobilima s visokim emisijama i avio-saobraćaju.

Odluka nizozemske prijestolnice mogla bi poslužiti kao test-slučaj za druge gradove i zemlje koje pokušavaju povezati klimatske ciljeve s urbanim politikama.

Šta to znači za biznis

Za kompanije iz prehrambenog sektora ova odluka znači:

• promjenu marketinških strategija

• veći fokus na digitalne kanale i privatne prostore

• potencijalno jačanje promocije alternativnih i biljnih proizvoda

Istovremeno, mjera pokazuje kako klimatska politika sve direktnije utiče na oglašavanje i poslovne modele, što je trend koji će se u Evropi vjerovatno dodatno širiti.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Amsterdam zabranio reklame za meso: Burne reakcije appeared first on Biznis Info.

Kupac je MK Grupa, a riječ je o jednoj od najvećih akvizicija u prehrambenom sektoru u regionu posljednjih godina. Ovom transakcijom Fortenova se odriče još jednog snažnog industrijskog stuba, nastavljajući strategiju smanjenja duga i fokusiranja na ograničen broj ključnih djelatnosti, piše BiznisInfo.ba.

Dijamant – simbol jedne ere

Dijamant je decenijama bio jedan od najvažnijih proizvođača jestivih ulja, margarina i masti u jugoistočnoj Evropi, s jakim tržišnim pozicijama u Srbiji i susjednim zemljama. Za Fortenovu je ova kompanija predstavljala važan dio prehrambenog portfelja, ali se, prema svemu sudeći, više nije uklapala u dugoročni strateški fokus grupe.

Prodajom Dijamanta Fortenova praktično završava povlačenje iz velikog dijela proizvodnih segmenata van Hrvatske.

Talas prodaja koji traje godinama

Ova transakcija samo je posljednja u nizu velikih prodaja koje su obilježile Fortenovinu transformaciju. Grupa se u proteklim godinama odrekla brojnih kompanija koje su nekada činile okosnicu Agrokorovog carstva.

Među značajnijim prodajama su:

Brendovi Zvijezda, Margo i Omegol

Početkom novembra potpisan je ugovor kojim Žito grupa preuzima kompanije Zvijezda u Hrvatskoj i Sloveniji, zajedno s poznatim brendovima jestivih ulja i margarina. Time je Fortenova izašla iz još jednog važnog segmenta prehrambene industrije.

Maxen – izlazak iz energetike

Fortenova je prodala 21 samoposlužnu benzinsku pumpu Maxen u Sloveniji, čime je dodatno napustila djelatnosti koje nisu direktno vezane uz maloprodaju hrane.

Mercator-Emba

Proizvođač kakao-napitaka i deserata (BenQuick, Sladki greh) prodat je austrijskoj grupi Agrana, iako je riječ o profitabilnoj firmi s jakim brendovima.

Agrolaguna i vinarije

Badel 1862 preuzeo je Agrolagunu i Vinariju Novigrad, čime je Fortenova izašla i iz dijela vinskog i poljoprivrednog biznisa.

Belje, Vupik i PIK Vinkovci

Velike poljoprivredne kompanije završile su u vlasništvu Podravke, što je označilo kraj jedne epohe u slavonskoj poljoprivredi.

Ledo, Frikom i smrznuta hrana

Još ranije, britanski Nomad Foods preuzeo je cijeli segment smrznute hrane za 615 miliona eura – jednu od najvećih pojedinačnih transakcija u procesu sanacije duga.

Zašto Fortenova prodaje?

Od 2019. godine Fortenova je uspjela smanjiti bruto dug s oko 2 milijarde eura na približno 650 miliona eura (podatak iz prošle godine), dok je operativna dobit (EBITDA) više nego udvostručena. Grupa je dodatno stabilizirala finansije velikim refinansiranjem preko Zagrebačke banke i UniCredita.

Strategija je jasna: zadržati samo one kompanije koje su direktno vezane uz maloprodaju i pića, gdje Fortenova i dalje ima snažnu tržišnu poziciju.

Šta je ostalo u Fortenovi?

Danas Fortenova zadržava kontrolu nad ključnim brendovima i sistemima poput Konzuma, Mercatora, Jamnice, Sarajevskog kiseljaka i nekoliko drugih kompanija.

Prodaja Dijamanta još jednom potvrđuje da se Fortenova svjesno odrekla nekadašnjeg modela “imperije svega i svačega”, u korist manjeg, finansijski stabilnijeg i fokusiranijeg poslovnog sistema.

Za region to znači jedno: kompanije koje su decenijama bile dio jednog konglomerata sada ulaze u novu fazu – pod novim vlasnicima, s novim strategijama i ambicijama.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Još jedna velika prodaja: Kako se Fortenova odrekla svojih perjanica appeared first on Biznis Info.

Naime, pola godine nakon što je sklopljen ugovor o preuzimanju 51 posto vlasničkog udjela u osječkoj kompaniji MI Ravlić, ova transakcija je ovih dana i zvanično zaključena. Iznos preuzimanja nije objavljen, ali je jasno da je riječ o jednoj od ključnih akvizicija Žita u posljednje vrijeme.

Brz rast prihoda već na početku godine

Preuzimanjem MI Ravlića, Žito je već na samom početku ove godine uvećalo prihode za oko 20 miliona eura, koliko je ova kompanija u prosjeku ostvarivala godišnje u posljednje dvije godine. Time je dodatno ojačana pozicija Žita u mesnoj industriji, ali i ukupnom prehrambenom sektoru.

Slijedi velika akvizicija Zvijezde

Druga velika prošlogodišnja akvizicija – zagrebačka Zvijezda – još nije završena. Očekuje se da će transakcija biti zaključena do kraja prve polovine godine, nakon što Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odobri koncentraciju.

Ovaj postupak je znatno složeniji jer je u sastavu Žita i Tvornica ulja Čepin, druga najveća uljara u Hrvatskoj, što dodatno povećava regulatorne zahtjeve. Nakon toga slijedi i finalizacija pregovora s Fortenova grupa o konačnoj cijeni, piše Lider.

Prema dostupnim procjenama, okvirni dogovor je postignut na nivou oko 100 miliona eura, uz mogućnost korekcije cijene u zavisnosti od poslovnih rezultata Zvijezde u prethodnoj godini.

Prihodi idu prema pola milijarde eura

Ulaskom Zvijezde u sistem, Žito će od sredine godine mehanički povećati godišnje prihode za dodatnih najmanje 150 miliona eura.

Podsjetimo, Žito grupa je 2024. godine ostvarila prihode od 330 miliona eura, dok je u prvih devet mjeseci prošle godine zabilježen rast od 17 posto. Uz pretpostavku slične dinamike u završnom kvartalu, prošla godina je zaključena s prihodom između 380 i 390 miliona eura.

Najveći prehrambeni igrač u Hrvatskoj

Uključivanjem MI Ravlića, a potom i Zvijezde, Žito – koje je već ranije postalo najveći igrač u poljoprivrednoj proizvodnji u Hrvatskoj – već ove godine može preuzeti i poziciju najvećeg proizvođača u cjelokupnom poljoprivredno-prehrambenom sektoru.

Prema svim projekcijama, prihodi od pola milijarde eura bit će premašeni, čime kompanija ulazi u novu ligu regionalnih prehrambenih divova.

Biznis put od Modriče do vrha hrvatske privrede

Osnivač Žito grupe je Marko Pipunić, rođen u Modriči u Bosni i Hercegovini, gdje je živio do početka rata i započeo svoj poslovni put. Danas se smatra jednim od najmoćnijih i najutjecajnijih poduzetnika u Hrvatskoj, s rastućim utjecajem i na regionalnom nivou, podsjeća BiznisInfo.ba.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Bosanac u 2026. preuzima tron najvećeg proizvođača hrane u Hrvatskoj appeared first on Biznis Info.

Novi proizvodni pogon obišao je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, koji je tokom radne posjete Gradačcu održao i sastanak s gradonačelnikom Hajrudinom Mehanovićem.

Rješava se veliki problem

Prema riječima ministra Hrnjića, realizacija ovakvih projekata posebno je značajna jer doprinosi rješavanju problema povremenih viškova mlijeka na tržištu, stvaranju dodatne vrijednosti i jačanju konkurentnosti domaće prehrambene industrije.

– Ovo je prva ovakva investicija u Federaciji BiH i predstavlja jedan od konkretnih koraka u stabilizaciji mliječnog sektora. Pogon za preradu mlijeka u prahu omogućava proizvođačima sigurniji plasman, smanjuje gubitke i jača cijeli lanac mlijekarstva. Cilj nam je zadržati rast proizvodnje i prerade mlijeka, zbog čega ćemo u programu poticaja za 2026. godinu podržati mliječnu industriju Federacije BiH da, po potrebi, koristi kapacitete sušenja mlijeka u Gradačcu – izjavio je Hrnjić.

Mliječna industrija 99 je do sada ostvarila podršku resornog federalnog ministarstva u iznosu većem od milion KM, a sredstva su u posljednjih pet godina usmjerena u izgradnju, proširenje i opremanje novih objekata, kao i u povezivanje privrednih društava s porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima i obrtima u Federaciji BiH.

Investicija od 4 miliona KM

Rukovodilac proizvodnje u kompaniji, Isad Djedović, naveo je da novi pogon ima kapacitet da dnevno preradi do 100 tona mlijeka, iz čega se može dobiti oko 8,5 tona mlijeka u prahu.

– Vrijednost ove investicije iznosi oko četiri miliona KM – kazao je Djedović.

Tokom sastanka u Gradačcu razgovarano je i o ukupnom stanju poljoprivredne proizvodnje na ovom području. U posljednje tri godine, poljoprivredni proizvođači i prerađivači iz Gradačca ostvarili su ukupno 16,8 miliona KM podrške kroz različite programe Federalnog ministarstva, što potvrđuje opredijeljenost institucija za jačanje lokalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj poljoprivrede.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva poručeno je da će se nastaviti podrška projektima koji doprinose razvoju poljoprivredne proizvodnje, prerade i zapošljavanja, s ciljem jačanja domaće proizvodnje i ruralnog razvoja širom Federacije BiH.

The post BiH dobija prvi pogon za mlijeko u prahu: Investicija od 4 miliona KM appeared first on Biznis Info.