Riječ je o najvećem pojedinačnom neto primanju prijavljenom u Republici Srpskoj u prvih šest mjeseci ove godine, potvrđeno je za “Nezavisne novine” u Poreskoj upravi Republike Srpske.

Poređenja radi, prosječna plata u Republici Srpskoj u junu iznosila je 1.682 KM, što znači da je ovom radniku isplaćena oko 171 prosječna mjesečna plata.

Prvih pet najvećih plata isplaćeno u Banjaluci

Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske, na drugom mjestu liste pet najvećih isplaćenih neto primanja nalazi se takođe radnik iz Banjaluke, zaposlen u uslužnim djelatnostima iz oblasti informacionih tehnologija, kojem je isplaćeno 225.168 KM.

– Treće mjesto zauzeo je još jedan Banjalučanin zaposlen u oblasti ostalih ličnih uslužnih djelatnosti, sa neto primanjem od 151.314 KM. I na četvrtoj poziciji nalazi se radnik iz Banjaluke koji je zaposlen u djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (lizing) ostalih mašina, sa isplaćenih 148.734 KM – kazali su iz Poreske uprave.

Peto mjesto na listi najvećih pojedinačnih neto primanja pripalo je još jednom radniku iz Banjaluke, zaposlenom u oblasti ostalog novčanog poslovanja (posredovanje), kojem je isplaćeno 122.413 KM.

Svi navedeni iznosi odnose se na pojedinačna mjesečna neto primanja prijavljena u Republici Srpskoj tokom prvih šest mjeseci ove godine.

Stanić: Takva primanja moguća samo u izuzetnim slučajevima

Ekonomista Milenko Stanić kazao je za “Nezavisne novine” da se takav nivo primanja može opravdati jedino u slučaju velikih naučnih ili tehnoloških otkrića.

– Mi takva otkrića nemamo, niti su registrovana, niti zaštićena – kazao je Stanić.

On je pojasnio da ovako visoka primanja mogu biti rezultat izvlačenja novca po osnovu dobiti, o čemu se često govori, jer niska stopa oporezivanja dobiti od 10 posto omogućava pojedinim poslodavcima da isplate vrše kroz dobit i dividende, umjesto kroz redovne plate na koje se plaćaju porezi i doprinosi koji ukupno iznose oko 38 posto.

– Ovo je vjerovatno splet više faktora. Na jednoj strani pretpostavljam da se radi o isplatama po osnovu dividende, dok je na drugoj strani vjerovatno riječ o manjim organizacijama i preduzećima koji su došli do određenih poslovnih aranžmana. Takvi poslovi često mogu biti povezani sa državnim organizacijama i institucijama, ali i sa poslovima koji se nalaze u sivoj zoni, gdje se za manje vrijedne poslove ostvaruju veće naknade – rekao je Stanić.

Istakao je da je u ovaj slučaj vjerovatno uključeno više faktora i da se takva primanja ne mogu ostvariti redovnim radom i poslovanjem.

– Takvi iznosi mogu se ostvariti možda u određenim specifičnim industrijama, poput kladioničarske, ali u normalnom poslovanju nisu realni – naveo je Stanić.

Potrebna drugačija poreska regulacija

On je naglasio da, kada se uporedi prosječna plata od oko 1.600 KM sa primanjem od skoro 300.000 KM, jasno je da postoji ogromna razlika.

– To pokazuje da poreski sistem mora imati regulaciju koja neće dozvoliti ovakve anomalije. U mnogim zemljama plate koje značajno odstupaju od prosjeka dodatno se oporezuju. Što je veće primanje, veća je i poreska stopa, odnosno primjenjuje se progresivni sistem oporezivanja – kazao je Stanić.

Prema njegovim riječima, u Republici Srpskoj ne postoji takav sistem, već se isti princip oporezivanja primjenjuje na prosječne plate, ali i na izuzetno visoka primanja.

– Problem je u reakciji državnih organa koji treba da uspostave poreski sistem kojim se ovakve pojave neće dozvoljavati. Ovakve anomalije mogu biti povezane i sa drugim problemima, poput raznih ograničenja – rekao je Stanić.

On je ponovio da ovako visoka primanja nisu uobičajena ni za tržišne ekonomije. Kako je dodao, isplata tako visokog iznosa nije prihvatljiva za domaće uslove, posebno ukoliko se radi o redovnim mjesečnim platama koje se ponavljaju.

– Tako visoke isplate plata sigurno nisu povezane samo sa radom i rezultatima rada u tim preduzećima – zaključio je Stanić.

The post Jedna plata kao 170 prosječnih: Radnik u BiH za mjesec primio čak 288.412 KM appeared first on Biznis Info.

Naime, u Viber grupi “Tražim nudim posao” objavljeni su oglasi za zapošljavanje radnika u luksuznom Hotelu “President” u Čapljini, a posebno se izdvajaju primanja za kuhare koja dosežu gotovo 6.000 konvertibilnih maraka, odnosno 3.000 eura.

Kuhari mogu zaraditi skoro 6.000 KM

Kako se navodi u oglasu, hotel traži kuhara ili kuharicu za rad u à la carte restoranu, a ponuđena plata kreće se od 2.500 do 3.000 eura, odnosno približno između 4.900 i 5.900 KM. Uz visoku platu, zaposlenima su ponuđeni:

• besplatan smještaj,
• rad u smjenama,
• jedan slobodan dan sedmično,
• stalno zaposlenje,
• kao i godišnji odmor u trajanju od 2×12 dana.

Pored kuhara, hotel traži i konobare i konobarice, za koje je ponuđena plata od 2.500 do 3.000 KM, uz obezbijeđen smještaj i hranu, rad u smjenama (šest dana rada i jedan slobodan dan), kao i mogućnost stalnog zaposlenja i dodatnih bonusa, izvijestio je Glas Srpske.

Luksuzni hotel u blizini Međugorja i Jadrana

Hotel “President” nalazi se u Tasovčićima kod Čapljine, na veoma atraktivnoj lokaciji u blizini granice s Hrvatskom, magistralnog puta prema Jadranskom moru, ali i turističkih destinacija poput Međugorja i Mostara.

Riječ je o luksuznom objektu otvorenom 2021. godine, koji je brzo postao jedno od poznatijih mjesta za smještaj i organizaciju događaja u Hercegovini.

Vlasnik bivši nogometaš

Zanimljivo je da je jedan od vlasnika hotela bivši hrvatski reprezentativac i nogometaš Nikica Jelavić, koji je hotel pokrenuo zajedno sa poslovnim partnerom Goranom Suškom.

Jelavić je rođen u Gabeli kod Čapljine, a tokom karijere igrao je za brojne klubove, uključujući Rangers F.C., Everton F.C. i Hull City A.F.C. Nakon završetka sportske karijere okrenuo se biznisu i investicijama u turizam i ugostiteljstvo.

Oglasi su izazvali veliki broj reakcija na društvenim mrežama, posebno zbog činjenice da se radi o platama koje višestruko premašuju prosjek u ugostiteljskom sektoru u BiH.

The post Luksuzni hotel u BiH nudi plate do 6.000 KM: Vlasnik je bivši nogometaš appeared first on Biznis Info.

Konzum je imao 1,94 milijarde eura prometa, što je oko 5 posto manje nego predlani. Neto dobit je iznosila 85 miliona eura i bila je veća za čak 67 posto.

Protekle su godine zapošljavali oko 9200 ljudi, što je gotovo 1000 radnika manje nego godinu ranije, otkrivaju statistički podaci Financijske agencije. Prosječna neto plaća iznosila je oko 1360 eura, što je otprilike 140 eura više, izvijestio je portal Danica.hr.

Schwarz grupa ispred Konzuma

Moćna njemačka Schwarz grupa, u kojoj posluju Lidl i Kaufland, lani je ozbiljno premašila Konzum prema prihodima i dobiti. Zajedno su imali oko 2,3 milijarde eura prihoda, što je oko 19 posto više od Konzuma, te 102 miliona eura profita (20 posto više).

TOP 10 trgovaca u Hrvatskoj prema ukupnim prihodima u 2025:

1. KONZUM – 1,94 milijarde eura
2. LIDL – 1,42 milijarde eura
3. SPAR – 1,16 milijardi eura
4. PLODINE – 1,06 milijardi eura
5. KAUFLAND – 881 milion eura
6. STUDENAC – 854 miliona eura
7. TOMMY – 726 miliona eura
8. KTC – 329 miliona eura
9. NTL – 254 miliona eura
10. TRGOVINA KRK – 194 miliona eura

Izvor: Financijska agencija

Gledano pojedinačno, Lidl je protekle godine imao 1,42 milijarde eura prometa i 70 miliona eura dobiti, a Kaufland 881 milion eura prihoda i 32 miliona eura profita. Lidl je zapošljavao 3200 ljudi, a Kaufland 2400 (više nego predlani).

Pritom je prosječna neto plaća u Lidlu lani iznosila oko 1920 eura, što je 180 eura više, a u Kauflandu 1860 eura (220 eura više).

Boso na minimalcu

Osim Konzuma, svi drugi veliki trgovački lanci koji posluju u Hrvatskoj prošle godine bilježe rast prihoda. Studenac je ostvario rast od 13 posto, a slijede Tommy (12), KTC, Plodine i Spar po sedam te NTL i Trgovina Krk po pet posto.

Slavonski lanac Boso ostao je na 11. mjestu s prihodima od 182 miliona eura uz rast od devet posto. Boso je i dalje neslavni rekorder po najmanjim radničkim primanjima: lani je prosječna neto plaća iznosila tek 770 eura.

Na 12. je mjestu talijanski diskonter Eurospin koji je imao i najveći rast prometa, čak 19 posto, te su godinu završili s ukupno 151 milion eura prihoda. No, i dalje posluju s gubitkom (lani minus 6,2 milijuna eura), što ne čudi jer su i dalje u razdoblju ekspanzije i investicija u nove centre.

The post Konzum ostao bez 1000 radnika, izgubio prvu poziciju po prihodima appeared first on Biznis Info.

Vidović je podsjetila da su, usvajanjem seta zakona u Narodnoj skupštini, plate u javnom sektoru povećane za pet posto i da je za te namjene izdvojeno oko 68 miliona KM.

To znači da su plate povećane za oko 46.000 radnika u javnom sektoru. Uz ovo povećanje, za zdravstvene radnike dogovorene su određene korekcije i uvođenje medicinskog dodatka od 1. aprila, za šta će biti potrebnmo oko 40 miliona KM.

– Taj dodatak biće isplaćivan svaki mjesec uz platu, odnosno biće sastavni dio plate. Dakle, pored 68 miliona, za dodatak je potrebno između 40 do 43 miliona i to je ukupno oko 110 miliona KM za povećanje primanja svih budžetskih korisnika i zdravstvenih radnika – navela je Vidović.

Ona je rekla da nije bilo mogućnosti za veće povećanje plata zdravstvenim radnicima i da je zbog toga uveden dodatak kako bi se popravio njihov položaj.

The post 110 miliona KM za povećanja plata budžetskih korisnika i zdravstvenih radnika u RS-u appeared first on Biznis Info.

Nakon isplate plata, stvoreni su uslovi za uspostavljanje potpune normalizacije procesa rada u svim pogonima i druga smjena je počela s radom, izvijestio je FTV.

Podsjećamo, do kašnjenja u isplati je došlo usljed zastoja u realizaciji  finansijskih tokova unutar sistema u kojem Rudnik posluje.

The post Rudari RMU Kakanj prekinuli neposluh nakon isplate plata appeared first on Biznis Info.

Na godišnjem nivou, prosječna mjesečna neto plata za decembar 2025. godine nominalno je viša za 14,2 posto u odnosu na decembar 2024. godine. U istom periodu realni rast iznosio je 9,7 posto.

Rast i bruto plata

Prosječna mjesečna bruto plata po zaposlenom u BiH za decembar 2025. godine iznosila je 2.538 KM.

U poređenju s novembrom 2025. godine, bruto plata zabilježila je:

• nominalni rast od 2,1 posto

• realni rast od 2,0 posto

Na godišnjem nivou, odnosno u odnosu na decembar 2024. godine, prosječna bruto plata nominalno je viša za 14,5 posto, dok je realni indeks rasta iznosio 10 posto.

Stabilan trend rasta

Podaci ukazuju na nastavak rasta primanja zaposlenih u Bosni i Hercegovini, kako u nominalnom, tako i u realnom iznosu, što odražava pozitivan trend na tržištu rada tokom 2025. godine.

The post Prosječna neto plata u BiH porasla na 1.633 KM appeared first on Biznis Info.

Ova informacija je potvrđena za “Nezavisne novine” iz Republičke uprave za inspekcijske poslove, a nakon što je u javnosti prije nekoliko dana objavljena fotografija na kojoj je vidljivo da je u srijedu, 11. februara 2026, na račun jednog od zaposlenih u kompaniji “Nešković” uplaćen iznos od jednu KM, uz napomenu da je riječ od regresu.

• TRENUTNO SE ČITA – Na pomolu je velika akvizicija: Bingo preuzima Aria Mall, bivši BBI centar

“Nešković” sa sjedišem u Bijeljini je jedan od najvećih lanaca benzinskih pumpi u BiH, sa objektima širom RS-a. Kompanija je u 2024. godine imala prihode od oko 210 miliona KM i dobit veću od 11 miliona maraka.

Stav Inspektorata

Iz Inspektorata su kazali da su upoznati sa ovim slučajem, konkretno Inspekcija rada.

Pojašnjavaju da je Zakonom o radu Republike Srpske propisano da radnici imaju pravo na regres, ali isto tako napominju da tu postoje jasni nedostaci.

Šta kaže Zakon?

– Na osnovu informacija kojima raspolaže Inspekcija rada, poslodavac “Nešković” d.o.o. je radnicima na ime regresa isplatio po jednu KM. Zakonom o radu je propisano da radnik ostvaruje pravo na regres za korišćenje godišnjeg odmora, u skladu sa zakonom i kolektivnim ugovorom, međutim sam iznos isplate po tom osnovu nije precizno propisan zakonom – kazali su za “Nezavisne novine” iz Inspektorata Republike Srpske.

Za one koji zastupaju prava radnika ovo je čisto ponižavanje zaposlenih od strane poslodavca.

Međutim, sa žaljenjem isto tako potvrđuju da je “Nešković” u ovom slučaju iskoristio svoje zakonsko pravo prema Zakonu o radu RS kada je u pitanju iznos isplate regresa.

Ponižavanje radnika

– Ovo je čisto ponižavanje radnika i obezvređivanje zakonskih propisa u Republici Srpskoj. Ovo vam je čisti pokazatelj šta se dešava kad u zakonskim propisima ostavite poslodavcu mogućnost da on sam odlučuje o visini određenog prava za radnike – poručuje Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske.

Prema Zakonu o radu RS, pojašnjava Stanković, radnik ima pravo na regres u skladu sa kolektivnim ugovorom. Regres bi trebalo da bude finansijska podrška radnicima pred odlazak na godišnji odmor.

Međutim, kako Stanković navodi, to se u RS-u u većini slučajeva ne praktikuje, a ključni razlog za to je jer ne nije potpisan opšti kolektivni ugovor ili granski kolektivni ugovor.

– Onda ti poslodavci koriste taj nedostatak i samostalno određuju iznos regresa. Ovaj poslodavac je odredio ono što se nažalost često dešava u praksi, da taj regres iznosi jednu KM da bi on ispoštovao zakonsku formu – kaže on za “Nezavisne”.

Na pitanje da li to znači da je ovaj poslodavac radnicima mogao da uplati po osnovu regresa i jedan fening, Stanković odgovara:

– Da, bilo koji iznos, samo da ispadne da je nešto uplatio.

Vlada RS da propiše i minimalnu visinu regresa za sve radnike

Stanković naglašava da zbog ovakvih stvari Savez sindikata Republike Srpske traži i zahtijeva da Vlada Republike Srpske propiše i minimalnu visinu regresa za sve radnike.

– Kao što je urađeno sa toplim obrokom, prevozom i nekim drugim naknadama – poručio je Stanković.

Kompanija “Nešković” je 2024. godine, prema podacima dostupnim na CompanyWallu, imala u prosjeku oko 695 radnika.

The post Jedan od najvećih naftaša u BiH radnicima isplatio regres od 1 KM appeared first on Biznis Info.

U odnosu na oktobar 2025. godine, neto plaća je nominalno manja za 0,3 posto, dok je realno pala za 0,8 posto.

S druge strane, u poređenju s novembrom 2024. godine, prosječna neto plaća je nominalno viša za 13,8 posto, dok je realni rast iznosio 9,0 posto.

Bruto plaća pala na mjesečnom, porasla na godišnjem nivou

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u BiH za novembar 2025. godine iznosila je 2.485 KM.

Na mjesečnom nivou, u odnosu na oktobar 2025. godine, bruto plaća je nominalno pala za 0,3 posto, dok je realno manja za 0,8 posto.

Međutim, u poređenju s istim mjesecom prethodne godine, prosječna bruto plaća je nominalno veća za 14,3 posto, dok je realni rast iznosio 9,4 posto.

The post Prosječna neto plata u BiH pala na 1.600 KM appeared first on Biznis Info.

Kompanija je raspisala javni poziv za izdavanje u zakup cjelokupne imovine, uključujući i AMK fabriku u krugu postrojenja u Lukavcu. Ovaj potez dolazi nakon što je od saradnje odustao dosadašnji partner – Pavgord.

Koksara trenutno zapošljava skoro 600 radnika, a samo troškovi bruto plata iznose 1,6 miliona KM mjesečno, što predstavlja jedan od ključnih izazova za budućeg zakupca.

Pavgord se povukao, rok ističe u februaru

Podsjetimo, grupacija Pavgord, koja je prethodno kupila Željezaru Zenica, u novembru je preuzela zakup Koksare Lukavac, koja se nalazi u stečajnom postupku, te započela upravljanje proizvodnim procesom.

Međutim, već mjesec kasnije, putem svoje kompanije H&P d.o.o., obavijestili su stečajnog upravnika da planiraju okončati aranžman zbog loših finansijskih rezultata i naložili gašenje koksne baterije. Prvobitni rok bio je 22. decembar, ali je kasnije produžen do 22. februara 2026. godine, do kada lukavački industrijski gigant mora pronaći novog partnera.

Objavljen javni poziv za zakup imovine

Na osnovu rješenja Općinskog suda u Tuzli i odluke Privremenog odbora povjerilaca, 12. januara 2026. godine raspisan je javni poziv za preuzimanje pod zakup imovine stečajnog dužnika.

Poziv se odnosi na:

• zakup cjelokupne imovine u krugu fabrike,

• nastavak rada Koksare i AMK fabrike,

• nabavku sirovina i prodaju gotovih proizvoda,

• preuzimanje troškova održavanja, režijskih troškova i kompletnog poslovnog rizika.

Privremeni odbor povjerilaca će, u slučaju pristiglih ponuda, razmatrati sve detalje budućeg ugovora o zakupu.

Pored javnog poziva, direktni pozivi biće upućeni i ranijim partnerima i dobavljačima, među kojima su Erdal Trading Ltd (Malta), Xcoal Energy & Resources Germany GmbH i Moorgate Industries UK Limited (Velika Britanija).

Rok za dostavljanje ponuda: 22. januar 2026. godine do 12:00 sati.

Koliko košta zakup Koksare Lukavac?

Zakupnina obuhvata više ključnih troškova, među kojima su:

• kompletni troškovi održavanja postrojenja i proizvodnje,

• troškovi električne energije, vode i komunalnih usluga,

• naknade prema Fondu za zaštitu okoliša i Agenciji za vodno područje rijeke Save,

• naknade prema FERK-u,

• bruto plate zaposlenih – 1,6 miliona KM mjesečno (+ PDV).

Svi navedeni troškovi padaju na teret zakupoprimca, koji ima direktan uticaj na njihovo eventualno smanjenje kroz optimizaciju poslovanja.

Zašto je Pavgord odustao?

Iz kompanije H&P d.o.o. ranije su pojasnili da je odluka o povlačenju donesena nakon detaljne analize poslovnih i finansijskih okolnosti.

Kao ključne razloge naveli su:

• rast operativnih troškova, uključujući povećanje cijene električne energije,

• najavljena poskupljenja transporta,

• dodatne finansijske i regulatorne namete,

• uvođenje CBAM mehanizma (Carbon Border Adjustment Mechanism) od 1. januara 2026. godine, koji će direktno uticati na izvoz određenih proizvoda u EU.

Prema njihovom upozorenju, CBAM ograničenja mogla bi dovesti do preusmjeravanja viškova proizvoda na domaće tržište, što bi izazvalo poremećaje, nelojalnu konkurenciju i dalji pad cijena, dodatno ugrožavajući održivost poslovanja.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post 1,6 miliona KM mjesečno za plate: Bh. gigant traži partnera appeared first on Biznis Info.

Medijalna neto plaća za oktobar iznosila je 1.474 eura, što znači da je polovina zaposlenih u Zagrebu imala nižu, a polovina višu platu od tog iznosa, prenosi Hina.

Prema podacima Gradskog ureda za privredu, ekološku održivost i strateško planiranje, najviša prosječna neto plaća u pravnim osobama za oktobar 2025. isplaćena je u djelatnosti vađenja sirove nafte i prirodnog gasa, i iznosila je 2.352 eura.

S druge strane, najniža prosječna plaća zabilježena je u proizvodnji odjeće, gdje je iznosila 977 eura.

U poređenju sa prosječnom neto plaćom na nivou Hrvatska, koja je za oktobar iznosila 1.470 eura, prosječna plaća u Zagrebu bila je veća za 198 eura.

Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Zagrebu za oktobar 2025. iznosila je 2.372 eura, što predstavlja rast od 0,8 posto u odnosu na septembar, te 8,9 posto u odnosu na oktobar 2024. godine.

The post Prosječna plata u Zagrebu porasla na 1.668 eura appeared first on Biznis Info.