Vlada Federacije Bosne i Hercegovine bila je predlagač ovog zakona koji je donesen s ciljem sprečavanja stečaja i spasa željezare, kao i zaštite njenih radnika.

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić kazao je da je danas veliki dan za našu industriju, zahvalivši se svima koji su dali bezrezervnu podršku i doprinos u pripremi ovog zakona.

Prema njegovim riječima, usvojen je Zakon koji daje priliku da Željezara u Zenici opstane i sa njom cijeli industrijski lanac.

– Zahvalnost premijeru Nikšiću i članovima Vlade Federacije BiH na bezrezervnoj podršci. Hvala zastupnicima i delegatima Parlamenta Federacije BiH na podršci na usvajanju Zakona. Posebnu zahvalnost upućujem sindikatima i radnicima koji su se borili za očuvanje proizvodnje i radnih mjesta. Mnogo posla je još pred nama, ali se borba za našu industriju i radnička prava nastavlja – poručio je ministar Lakić.

Ministar Lakić je u obraćanju parlamentarcima, između ostalog, kazao da ovaj zakon daje šansu opstanku privrednog društva i ponovnom pokretanju proizvodnje.

The post Ministar Lakić: Usvojen je Zakon koji daje priliku da Željezara u Zenici opstane appeared first on Biznis Info.

Da bi zakon stupio na snagu bit će potrebno da ga potvrdi i Dom naroda Parlamenta FBiH.

Prema ovom rješenju, Energoinvest bi preuzeo upravljanje ovom kompanijom kako bi se pokušalo spriječiti gašenje proizvodnje čelika. Prije toga planirano je uvođenje vanredne uprave u preduzeću, a koju će imenovati Vlada FBiH.

Premijer Nermin Nikšić rekao je da je današnjim usvajanjem zakona napravljen važan korak ka očuvanju domaće industrije, zaštiti radnih mjesta i stabilnosti privrede Federacije BiH.

– Od prvog dana bili smo jasni kako nećemo nijemo posmatrati gašenje proizvodnje i gubitak industrijskih kapaciteta od strateškog značaja. Zato smo ponudili rješenje koje otvara prostor za oporavak kompanije, nastavak proizvodnje i zaštitu interesa radnika, privrede i građana – kazao je Nikšić nakon usvajanja zakona.

Zahvalio se zastupnicima pozicije, ali i opozicije, koji su podržali ovo rješenje, sindikatima koji su se mjesecima borili za radna mjesta i svima koji su vjerovali da Nova Željezara zaslužuje šansu.

– Posao ovim nije završen. Sada očekujemo da i Dom naroda Federacije BiH hitno usvoji zakon kako bismo cijeli proces završili prije 25. juna, kada je predviđeno pokretanje stečajnog postupka. Danas smo pokazali da Federacija BiH ima volju reagirati kada su ugroženi radna mjesta, proizvodnja i budućnost domaće industrije. Zaslužila je to Zenica i njeni radnici – zaključio je Nikšić.

The post Nikšić nakon usvajanja zakona: Otvara se prostor za oporavak Željezare Zenica appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu od generacijske važnosti koji bi, po prvi put, mogao ukinuti dugogodišnju zavisnost BiH od ruskog gasa i omogućiti pristup globalnom tržištu energenata, uključujući i američki LNG.

Presedan u zakonodavstvu

Kako smo već objavili, Vlada Federacije BiH priprema izmjene zakona koje bi trebale ubrzati realizaciju Južne interkonekcije, a među rješenjima koja se razmatra nalazi se i ono bez presedana – da se ime investitora direktno unese u zakon.

Takav potez praktično bi omogućio da se zaobiđu dugotrajne procedure i da realizacija projekta počne odmah nakon usvajanja zakonskih izmjena u Parlamentu FBiH.

Prema dostupnim informacijama, u fokusu je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je već iskazala interes za ulaganja u ovaj i povezane infrastrukturne projekte u BiH.

Energetski zaokret za BiH

Južna interkonekcija podrazumijeva izgradnju gasovoda koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom na Krku, čime bi zemlja dobila alternativni pravac snabdijevanja gasom.

Planirani kapacitet gasovoda, prema onome što smo ranije objavljivali, iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutnu potrošnju prirodnog gasa u BiH.

Time bi se otvorio prostor ne samo za sigurnije snabdijevanje, već i za širenje potrošnje gasa kroz industriju, domaćinstva i nove energetske projekte.

Pokretač investicijskog ciklusa

Ovaj projekt nije samo energetski, već i snažan investicijski zamah za cijelu zemlju. Naime, planirana je i izgradnja tri moderne gasne elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata, koje bi mogle proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u BiH.

Procjenjuje se da bi ove elektrane godišnje trošile oko milijardu kubnih metara gasa, čime bi se iskoristio veći dio kapaciteta gasovoda, dok bi ostatak bio dostupan za dalju gasifikaciju i razvoj industrije.

Ukupno gledano, riječ je o projektu koji bi mogao pokrenuti investicije vrijedne više milijardi maraka i značajno transformisati energetski i ekonomski pejzaž zemlje.

Brža realizacija ili novi rizici

Iako predloženo rješenje s direktnim unošenjem investitora u zakon može ubrzati realizaciju projekta, ono istovremeno otvara i pitanja o transparentnosti i procedurama.

Ipak, jasno je da vlasti žele izbjeći višegodišnja kašnjenja koja su obilježila brojne infrastrukturne projekte u BiH.

Ako zakon bude usvojen u predloženom obliku, Južna interkonekcija bi mogla vrlo brzo preći iz faze planiranja u fazu realizacije, čime bi Bosna i Hercegovina napravila jedan od najvećih energetskih iskoraka u svojoj novijoj historiji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Milijarde na stolu: Američki investitor ulazi u zakon o Južnoj interkonekciji appeared first on Biznis Info.

Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, o ovim izmjenama bi se na sjednici Vlade FBiH moglo raspravljati već u narednim danima, nakon čega bi prijedlog bio upućen u parlamentarnu proceduru.

Kako nezvanično saznajemo, Vlada razmatra prilično neuobičajeno rješenje – da se ime investitora koji će realizovati projekt direktno unese u zakon.

Riječ je o potezu koji predstavlja svojevrstan presedan, ali bi mogao značajno ubrzati realizaciju projekta. Ukoliko Parlament FBiH usvoji ovakav prijedlog, investitor bi praktično odmah mogao započeti implementaciju.

Američki investitor u fokusu

Podsjetimo, početkom godine Vlada FBiH usvojila je informaciju o zaprimljenom pismu namjere američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je iskazala interes za velike infrastrukturne investicije u BiH.

Njihov plan obuhvata razvoj Južne gasne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izgradnju gasnih elektrana, ali i modernizaciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru.

Energetski zaokret za BiH

Južna interkonekcija smatra se projektom koji bi mogao potpuno promijeniti način snabdijevanja energijom u Bosni i Hercegovini.

Planirano je povezivanje domaće gasne mreže s LNG terminalom na Krku, čime bi BiH dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i američki LNG, te smanjila zavisnost od jednog dobavljača.

Kako smo ranije pisali, kapacitet gasovoda procijenjen je na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju gasa u BiH, koja iznosi oko 230 miliona kubnih metara.

Gasne elektrane kao ključ sistema

Kako bi se iskoristio puni kapacitet gasovoda, planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata.

Ova postrojenja bi godišnje mogla proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što predstavlja približno polovinu ukupne potrošnje struje u BiH.

Istovremeno, očekuje se da će gasne elektrane trošiti oko milijardu kubnih metara gasa godišnje, dok bi ostatak bio dostupan za industriju, gasifikaciju novih područja i druge potrošače.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Saznajemo: Kreće Južna interkonekcija – sprema se potez bez presedana appeared first on Biznis Info.

Prijedlog zakona nije imao potrebnu većinu nakon elektronskog izjašnjavanja zastupnika, ali je usvojen nakon ponovljenog pojedinačnog glasanja kada su 43 zastupnika bila za, 16 protiv, a 3 suzdržana.

Ovaj prijedog sada može stupiti na snagu, jer je već usvojen na sjednici Predstavničkog doma Federalnog parlamenta 20. januara.

Ovim zakonom uređuju se:

• obaveza izdavanja računa
• elektronski sistem za evidentiranje transakcija
• sistem nadzora u oblasti fiskalizacije transakcija
• kaznene odredbe
• druga pitanja od značaja za fiskalizaciju.

Svrha ovog zakona je sprečavanje utaje poreza kao posljedice neformalne ekonomije korištenjem tehnoloških sistema koji omogućavaju sigurno prikupljanje i prijenos informacija u realnom vremenu za svaku transakciju na teritoriji Federacije BiH.

Proces fiskalizacije prometa, odnosno transakcija u privredi Federacije BiH nije nov pojam budući da je sistem fiskalizacije reguliran Zakonom o fiskalnim sistemima donesenim 2009. godine, čija primjena je počela od 2010/2011. godine.

Ipak, imajući u vidu da fiskalizacija u svojoj suštini podrazumijeva korištenje savremenih tehničko-tehnoloških rješenja i njenu integraciju u svakodnevno poslovanje subjekata, postojeći pravni okvir pokazao se nedovoljnim za praćenje brzog razvoja informacionih tehnologija i sveobuhvatne digitalizacije poslovnih procesa u privredi.

Usvojen i budžet FBiH

Dom naroda danas je usvojio i Budžet Federacije za 2026. godinu.

Vlada FBiH predložila je budžet koji iznosi 8.898.279.146 KM, za 649 miliona KM viši nego u 2025. godini. Pritom je Vlada obrazložila da je osnovni cilj održivo upravljanje javnim finansijama uz odgovornu kontrolu rashoda i obezbjeđenje stabilnih izvora finansiranja.

Budžet je usmjeren na ispunjavanje obaveza prema građanima i institucijama, s posebnim fokusom na socijalnu zaštitu, zdravstveni i penzijski sistem, stabilno poslovno okruženje te očuvanje funkcionalnosti javnih službi, navela je također Vlada.

Prema izjavama dopremijera i federalnog ministra finansija Tonija Kraljevića, kao i premijera Nermina Nikšića, za 2026. je predložen najveći budžet Federacije BiH do sada.

The post Usvojen ključni zakon za borbu protiv sive ekonomije u FBiH appeared first on Biznis Info.

– Želim se ovim putem zahvaliti svim zastupnicima koji su svojom podrškom prijedlozima Vlade Federacije omogućili veće penzije, budžet kojim potvrđujemo predanost poboljšanju životnog standarda i rast podrške svim socijalno osjetljivim kategorijama, te Zakon o fiskalizaciji transakcija kojim štitimo budućnost naše djece – rekao je Nikšić.

To činimo uvođenjem po prvi put mehanizma kojim beskompromisno ogroman novac iz sivih i crnih tokova vraćamo u legalne okvire, u okvire servisa za građane umjesto servisa bogaćenja pojedinaca koji izbjegavaju zakonske obaveze.

Ovo je velika pobjeda svakog čovjeka u Federaciji, svakog zastupnika koji je podržao ova životno važna rješenja, pobjeda naših građana koji su ranijim lošim rješenjima bili uskraćeni za dostojanstveno starenje i za dostatne penzije, ovo je na koncu pobjeda države nad sivilom bezakonja.

Duboko vjerujem da će stopama zastupnica i zastupnika krenuti i njihove kolegice i kolege u Domu naroda kako bi se potvrdile odluke Zastupničkog doma i stupile na snagu – naveo je Nikšić.

The post Nikšić: Novac iz sivih i crnih tokova vraćamo u legalne okvire appeared first on Biznis Info.

Za budžet je glasalo 56 zastupnika, dva su bila suzdržana, dok je 23 bilo protiv.

Budžet veći za 649 miliona KM

Budžet je za 649 miliona KM veći u odnosu na 2025. godinu, a najveći dio povećanja odnosi se na penzije. Za isplatu penzija bit će izdvojeno 4,42 milijarde KM, što čini gotovo polovinu ukupnog budžeta.

Vlada FBiH je tokom rasprave djelimično prihvatila dva amandmana, dok je većinu amandmana zastupnika odbila. Naknadno je usvojen jedan amandman opozicije.

Novo zaduženje blizu milijardu KM

Gotovo milijardu KM planirano je za nova zaduženja, dok sa ranijim obavezama ukupno zaduženje iznosi oko 2,3 milijarde KM. Veći dio novog duga odnosi se na vanjsko zaduženje, koje u strukturi ukupnog duga učestvuje sa 60 do 70 posto.

Opozicija je posebno kritikovala zaduženje na Londonskoj berzi, navodeći da se radi o nepovoljnim kamatnim stopama. Premijer FBiH Nermin Nikšić priznao je da su razlozi zaduženja strukturni:

– Tekući prihodi ne mogu pokriti sve rashode. Jedan od razloga je i činjenica da zakon o fiskalizaciji, koji bi smanjio sivu ekonomiju, još nije bio u primjeni – rekao je Nikšić.

Podrška kantonima, općinama i kapitalnim projektima

Ministar finansija FBiH Toni Kraljević ranije je istakao da budžet predviđa:

• 200 miliona KM za kantone

• 48 miliona KM za gradove i općine

• dodatna 2 miliona KM za 13 nerazvijenih lokalnih zajednica

Za Fond solidarnosti izdvojeno je 80 miliona KM, dok je za stambeno zbrinjavanje mladih putem Union banke planirano 25 miliona KM.

Za izgradnju autoputeva, brzih i magistralnih cesta predviđeno je 249 miliona KM, dok ukupna sredstva za kapitalne projekte iznose 480 miliona KM.

Usvojen i Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija

Predstavnički dom Parlamenta FBiH usvojio je i Zakon o fiskalizaciji finansijskih transakcija, koji mora potvrditi Dom naroda da bi stupio na snagu.

Za zakon su glasala 52 zastupnika, osam je bilo suzdržano, a 18 protiv.

Digitalna fiskalizacija i borba protiv sive ekonomije

Zakon predviđa digitalan i transparentan sistem fiskalizacije, u kojem će:

• svaki fiskalni uređaj biti direktno povezan s Poreznom upravom FBiH

• sve transakcije biti evidentirane u realnom vremenu

• biti značajno sužen prostor za sivu ekonomiju i nelojalnu konkurenciju

Prvih šest mjeseci primjena će biti testna, kako bi se poslovni subjekti mogli prilagoditi.

Ko je obuhvaćen fiskalizacijom

Pored firmi, trgovina, ugostitelja i obrta, zakon obuhvata i fizičke osobe koje ostvaruju više od 5.000 KM godišnje kroz neregistrovanu samostalnu djelatnost.

U tranzicijskom periodu predviđeni su:

• besplatna aplikacija za samostalne poduzetnike

• tehnička pomoć i obuka

• detaljne upute na web stranici Porezne uprave FBiH

Posebna pravila za advokate i javna preduzeća

Usvojeni su i amandmani Vlade FBiH kojima se:

• precizira fiskalizacija u advokatskoj djelatnosti

• uvodi načelo operativne neutralnosti (bez favoriziranja telekom operatera)

• povećava garancija za proizvođače fiskalnih sistema sa 500.000 KM na milion KM

Od fiskalizacije su izuzeta javna preduzeća elektroprivrede, pošte i Razvojna banka FBiH.

Prvi konkretni efekti fiskalne reforme očekuju se u drugoj polovini 2026. godine.

The post Predstavnički dom usvojio budžet FBiH od 8,9 milijardi KM, ali i zakon o fiskalizaciji appeared first on Biznis Info.

Za izmjene Zakona o PIO-u glasali su svi prisutni zastupnici.

Dva redovna usklađivanja godišnje

Prema usvojenim izmjenama, penzije će se ubuduće usklađivati dva puta godišnje – 1. januara i 1. jula.

Već s januarskim usklađivanjem 2026. godine penzije će porasti za gotovo 11,6 posto, dok bi s julskim povećanjem ukupni rast penzija u 2026. godini trebao iznositi oko 17 posto.

Koliko će iznositi penzije?

Minimalna penzija

• sada: 599,28 KM

• februar 2026: 668,76 KM

• juli 2026: 701,11 KM

Zagarantovana penzija

• sada: 715,21 KM

• februar 2026: 798,17 KM

• juli 2026: 836,79 KM

Maksimalna penzija

• sada: 2.996,40 KM

• januar 2026: 3.343,98 KM

• juli 2026: 3.505,78 KM

Ministar: Stečena prava se ne diraju

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naglasio je da se izmjenama zakona ne umanjuju postojeće penzije niti se dira u stečena prava.

– Novi sistem nije prijetnja penzionerima, već garancija da će sistem dugoročno moći ispunjavati obaveze. Ovo rješenje nije savršeno, ali je realno u okviru finansijskih mogućnosti. Penzioneri su tražili odnos 60/40 i to smo ispunili – rekao je Delić.

Najniža penzija i godine staža

Izmjenama zakona precizirano je da će najniža starosna penzija zavisiti od dužine penzijskog staža, te se određivati kao procenat prosječne penzije isplaćene u decembru prethodne godine.

Primjer:

• za 15 do manje od 20 godina staža, penzija ne može biti niža od 60 posto prosječne penzije u FBiH

Ovu odredbu dio opozicije je problematizirao, ali ministar Delić je pojasnio da je sistem finansijski održiv.

– Osoba koja je imala 15 godina staža i uplaćivala 259 KM mjesečno, kroz 15 godina primanja penzije dobije više od 60.000 KM više nego što je uplatila – naveo je Delić.

Ukidanje vanrednog usklađivanja

Predsjednik HRS-a i zastupnik Slaven Raguž pozdravio je odluku o ukidanju vanrednog usklađivanja penzija, ocijenivši da se time smanjuje prostor za politizaciju penzijskog sistema.

The post Usvojene izmjene Zakona o PIO-u FBiH: Evo kolike će biti penzije appeared first on Biznis Info.

Obraćajući se zastupnicima, premijer Nikšić istakao je da je predloženi budžet snažno socijalno orijentisan te da Vlada Federacije BiH u narednom periodu očekuje stabilizaciju fiskalnih prilika.

Budžet prvi put izrađen u programskom formatu

– Prvi put je budžet izrađen i usvojen u programskom formatu, čime je urađen značajan iskorak u sistemu javnih finansija Federacije BiH. Prijedlog je utvrđen u iznosu od većem od 8,9 milijardi KM. U okviru računa prihoda i rashoda, ukupni budžetski prihodi za 2026. godinu iznose 6,51 milijardu KM, odnosno nešto su niži u odnosu na prošlu godinu – kazao je premijer Nikšić.

Rasprava o najvažnijem finansijskom aktu

Prijedlog budžeta Federacije BiH za 2026. godinu prva je tačka dnevnog reda današnje sjednice Predstavničkog doma. Premijerovo uvodno obraćanje prethodilo je otvaranju zastupničke rasprave o najvažnijem finansijskom aktu Federacije BiH.

Federalna vlada, kao predlagač budžeta, uputila je ovaj dokument u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku, zajedno s prijedlogom Zakona o izvršenju budžeta Federacije BiH za 2026. godinu.

Veći budžet nego prošle godine

Predloženo je da budžet za 2026. godinu ukupno iznosi 8.898.279.146 KM, što je za 649 miliona KM više u odnosu na budžet iz 2025. godine. Kako je obrazloženo, osnovni cilj je održivo upravljanje javnim finansijama, uz odgovornu kontrolu rashoda i obezbjeđenje stabilnih izvora finansiranja.

Budžet je usmjeren na ispunjavanje obaveza prema građanima i institucijama, s posebnim fokusom na socijalnu zaštitu, zdravstveni i penzijski sistem, kao i na stvaranje stabilnog poslovnog okruženja.

Rekordan budžet i rast izdvajanja za penzije

Kako je već ranije naglašeno, predloženi budžet Federacije BiH za 2026. godinu najveći je do sada.

Prema ovom prijedlogu, na razdjelu PIO/MIO, u svjetlu očekivanog usvajanja zakona o PIO koji uključuje dvostruko usklađivanje penzija, rashodi za PIO iznose 4 milijarde i 422 miliona KM.

Povećanje penzija i dodatni fiskalni troškovi

– Očekujemo da će penzije u 2026. godini biti povećane za 17 posto, što je uzeto u obzir u pripremi budžeta. Izmjene Zakona o PIO/MIO značajno mijenjaju način usklađivanja penzija, što generiše dodatni fiskalni trošak od 280 do 340 miliona KM u 2026. godini. Ovaj efekat se indirektno prenosi na boračke i invalidske naknade, čime se dodatno povećavaju rashodi u budžetu – rekao je federalni premijer.

Veća izdvajanja za porodice i djecu

Premijer je pojasnio da je zabilježen dodatni rast izdvajanja za porodičnu i dječiju zaštitu. U budžetu je planirano 228 miliona KM za podršku porodicama s djecom, kao i 16 miliona KM za jednokratnu pomoć za novorođenu djecu.

– Ovakva struktura rashoda pokazuje da je budžet za 2026. godinu snažno socijalno orijentisan, jer time ispunjavamo jedan od osnovnih prioriteta: očuvanje i unaprijeđenje životnog standarda građana uz izražen stepen socijalne pravednosti – rekao je premijer Nikšić.

Podrška kantonima, lokalnim zajednicama i mladima

Budžet za 2026. godinu predviđa i snažnu podršku nižim nivoima vlasti. Za kantone je planirano 200 miliona KM, za gradove i općine 48 miliona KM, dok su dodatna dva miliona KM namijenjena nerazvijenim lokalnim zajednicama.

Za Fond solidarnosti izdvojeno je 80 miliona KM, a nastavlja se i projekat stambenog zbrinjavanja mladih putem Union banke, za koji je planirano 20 miliona KM.

Više sredstava za poljoprivredu i razvojne sektore

Poticaji za poljoprivredu uvećani su za sedam miliona KM i iznose ukupno 190 miliona KM. Povećana sredstva planirana su i za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.

Kapitalni transferi imaju značajnu ulogu u strukturi budžeta, uz dodatno povećanje kapitalnih i tekućih transfera u oblastima okoliša i turizma, kao i nastavak podrške realnom privrednom sektoru.

Javni dug i ekonomska kretanja

Premijer Nikšić naveo je da je javni dug Federacije BiH na kraju prošle godine iznosio 7,17 milijardi KM, što predstavlja 19,7 posto procijenjenog bruto domaćeg proizvoda.

Osvrnuo se i na ekonomska kretanja u protekloj godini.

– Rezultati ukazuju da smo 2025. godinu završili s rastom od 1,8 posto, što je rezultat kombinacije vanjskih i unutrašnjih faktora koji su imali negativan utjecaj na ekonomska kretanja u BiH. Neki od ključnih razloga uključuju ekonomsku stagnaciju naših najvećih trgovinskih partnera, ali i u pojedinim slučajevima recesiju. Kao rezultat, došlo je do smanjenja potražnje za našim proizvodima, što se reflektovalo stagniranjem izvoza – rekao je premijer Nikšić.

The post Federacija dobija rekordan budžet, Nikšić pojasnio detalje appeared first on Biznis Info.

Oni traže da se doprinosi koji su bili 23 posto za penzijsko i invalidsko osiguranje smanje na 17 posto, 16,5 posto za zdravstvo da se spusti na 12,5 posto i da se dva posto izdvajanja za nezaposlenost smanji na 1,5 posto. Dakle, da se doprinosi smanje sa 41,5 na 31 posto.

Vlada Federacije BiH je povećala minimalnu plaću sa 619 KM na 1.000 KM, a bez da je prethodno smanjila doprinose poslodavcima. Nakon toga poslodavci su najavili otpuštanja radnika, haotičnu situaciju.

– Riječ je o izmjenama Zakona o doprinosima identičnim onima koje je kolega delegat Aljoša Čampara uputio u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH. Htjeli smo da ubrzamo parlamentarnu proceduru razumijevajući hitnost ove situacije. Razumijevajući da privreda ide u svojevrsni kolaps, da se otkazi događaju, da se plaće minimalne koriguju, a činjenica je da nije došlo do spuštanja stope doprinosa. Na ovaj način smo preduhitrili parlamentarnu zavrzlamu u smislu da čekamo sada Dom naroda FBiH pa smo mi prijedlog zakona poslali u Zastupnički dom Parlamenta FBiH – kazao je Čavalić za Faktor.

Naglašava kako je sada na Vladi FBH da iznese svoje mišljenje o predloženim izmjenama Zakona o doprinosima.

– Kakvo god dala mišljenje, ako ostane status quo, mi svakako guramo zakon u parlamentarnu proceduru, delegat Čampara preko Doma naroda, a Aliefendić i ja preko Zastupničkog doma. Što se tiče samog rješenja, djelimično se spuštaju doprinosi. Ovo je više temporalno (privremeno) rješenje. Nije sveobuhvatno. Dakle ne ide se ispod 30 posto, smanjuje se teret na poslodavca. Jedno vrlo elegantno, možda najbolje moguće rješenje – kazao je Čavalić.

Očekuje da će se zakon naći na dnevnom redu u februaru.

– Ovo je svojevrsni bunt Parlamenta FBiH u odnosu na Vladu FBiH koja je napravila ovaj haos – kazao je Čavalić.

The post Evo koliko bi mogli biti sniženi doprinosi u FBiH appeared first on Biznis Info.