Ova kompanija je dala je najpovoljniju ponudu na međunarodnom tenderu te je pozvana na potpisivanje ugovora. Vrijednost ponude iznosi 26,87 miliona eura, odnosno oko 52,6 miliona KM.

Elektrana na nekadašnjem rudničkom zemljištu

Projekt obuhvata izgradnju solarnih elektrana Gračanica 1 i Gračanica 2 ukupne instalisane snage 50 MW, zajedno s pripadajućom trafostanicom 110/20 kV i priključnim dalekovodom. Elektrana će biti izgrađena na području općine Bugojno, na zemljištu koje je ranije korišteno za rudarske aktivnosti.

Prema ranijim podacima EBRD-a, očekivana godišnja proizvodnja električne energije iznosit će oko 67,75 GWh, što je dovoljno za snabdijevanje približno 22.000 domaćinstava.

Dio energetske tranzicije EP BiH

Projekt predstavlja dio šire strategije energetske tranzicije Elektroprivrede BiH, koja posljednjih godina intenzivira ulaganja u obnovljive izvore energije kako bi smanjila ovisnost o proizvodnji električne energije iz uglja.

Solarna elektrana Gračanica spada među najveće projekte ove vrste koje razvija Elektroprivreda BiH. Po završetku projekta očekuje se smanjenje emisije ugljen-dioksida za više od 40.000 tona godišnje, što će doprinijeti ispunjavanju ekoloških i energetskih ciljeva Federacije BiH.

Tender proveden po pravilima EBRD-a

Tender za izbor izvođača radova proveden je prema pravilima EBRD-a, a finansijska konstrukcija projekta oslanja se upravo na sredstva ove međunarodne finansijske institucije.

Iako je Europower izabran kao najpovoljniji ponuđač i pozvan na zaključenje ugovora, konačna realizacija posla slijedi nakon okončanja svih procedura predviđenih tenderom.

Projekt Gračanica jedan je od najvažnijih solarnih projekata koje trenutno razvija Elektroprivreda BiH i predstavlja značajan korak ka povećanju udjela obnovljivih izvora u domaćem energetskom sistemu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Turska firma dobila posao od 52 miliona KM u BiH: Gradit će elektranu za 22.000 domaćinstava appeared first on Biznis Info.

Prema dostupnim podacima, projekt će obuhvatiti oko 116 hektara zemljišta, što dodatno ilustrira razmjere planirane investicije.

Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske objavilo je da je na javni uvid stavljen Nacrt studije uticaja na životnu sredinu za ovaj projekat, čime je nastavljen postupak pribavljanja potrebnih saglasnosti za realizaciju investicije.

Otvoren put za realizaciju

Investitor je kompanija GTI d.o.o. Sarajevo, dok je nosilac izrade studije Institut za građevinarstvo “IG” iz Banje Luke. Prema podacima iz studije, elektrana će biti smještena na području katastarske opštine Srednji Dubovik u opštini Krupa na Uni.

Projekat već posjeduje koncesiju za izgradnju i korištenje solarne elektrane “Dubovik”. Dodjela koncesije bila je predmet sudskog spora, ali je nakon ponovljenog postupka odluka o dodjeli potvrđena čime je otvoren put za realizaciju projekta.

Projekat vrijedan 158 miliona KM

Prema ranije objavljenim podacima, ukupna vrijednost investicije procijenjena je na oko 158 miliona KM. Planirano je da elektrana bude realizovana u više faza, a po završetku bi trebala predstavljati jedan od najvećih solarnih energetskih objekata u Bosni i Hercegovini.

Vlasnička struktura

Prema dostupnim podacima iz poslovnih registara, investitor GTI d.o.o. Sarajevo u većinskom je vlasništvu kompanije 48GROUP BH d.o.o. Sarajevo (60 posto), dok austrijska kompanija Go Green Invest GmbH drži 30 posto, a Edin Kasamović 10 posto udjela. Vlasnik kompanije 48GROUP BH je Semir Rastoder, dok funkciju direktora u obje kompanije obavlja Safet Rastoder.

Nastavak razvoja solarnih projekata

Posljednjih godina Bosna i Hercegovina bilježi snažan rast interesa za ulaganja u obnovljive izvore energije, posebno solarne elektrane, a Hercegovina i zapadni dijelovi zemlje postali su jedno od najaktivnijih područja za razvoj takvih projekata.

Elektrana “Dubovik” predstavlja jedan od najvećih projekata ove vrste koji se trenutno razvijaju u zemlji, a njen eventualni završetak značajno bi povećao domaće kapacitete za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Sarajevski investitor sprema jednu od najvećih solarnih elektrana u BiH: Projekt od 158 miliona KM na 116 hektara appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu VE Gradina, za koji je ovih dana pokrenuta procedura prethodne procjene uticaja na okoliš, a javna rasprava zakazana je za 1. juni.

Prema dostupnoj dokumentaciji, planirana vjetroelektrana “Gradina” imala bi instaliranu snagu do 100 MW, što je svrstava među najveće projekte ove vrste u BiH, piše BiznisInfo.ba.

• POVEZANA VIJEST – Kreće mega investicija u BiH: Hrvatski biznismen Franjo Pašalić ulaže pola milijarde KM u dvije vjetroelektrane

Planirano čak 17 velikih turbina

Projekt predviđa izgradnju ukupno 17 vjetroturbina na području Midena – Brišnik kod Tomislavgrada. Prema dokumentaciji:

• visina stubova turbina iznosila bi do 150 metara,
• promjer rotora do 200 metara,
• a pojedinačna snaga turbina do 8 MW.

Projekt uključuje i:

• novu trafostanicu TS 220/33 kV,
• više od 22 kilometra interne kablovske mreže,
• te oko 28 kilometara pristupnih i servisnih puteva.

Među najvećim projektima u BiH

Po planiranoj snazi od 100 MW, VE Gradina bila bi veća od više poznatih vjetroelektrana u BiH. Za poređenje sa sličnim projektima:

• VE Podveležje ima snagu 48 MW,
• VE Ivovik oko 84 MW,
• dok VE Vlašić ima oko 50 MW.

Vrijednost tih projekata kretala se od oko 150 miliona KM do više od 130 miliona eura, podsjeća BiznisInfo.ba. Prema toj računici, projekat VE Gradina mogao bi dostići vrijednost od 150 do 200 miliona eura, zavisno od konačne tehnologije, priključka na mrežu i cijena opreme.

Projekat razvijan skoro dvije decenije

Zanimljivo je da projekat ima veoma dugu historiju. Prema dokumentaciji, prvobitna koncesija za korištenje vjetropotencijala na ovom području dodijeljena je još 2008. godine, dok je kasnije prenesena na kompaniju VE Gradina d.o.o.

To znači da se projekat razvija gotovo dvije decenije, ali tek sada ulazi u ozbiljniju fazu pripreme. U međuvremenu su pribavljene brojne saglasnosti i mišljenja institucija, uključujući Elektroprivredu, Ministarstvo odbrane BiH, Direkciju za civilno zrakoplovstvo, JP Ceste Federacije BiH i druge institucije.

Iza projekta stoji Lager

Prema dostupnim podacima, iza projekta stoji grupacija Lager preko svoje firme C.E.M.P. d.o.o. registrovane u Hrvatskoj.

Lager iz Posušja jedna je od najvećih privatnih kompanija u Bosni i Hercegovini, poznata po poslovima u energetici, rudarstvu, građevinskoj mehanizaciji i obnovljivim izvorima energije.

Vlasnik kompanije Milenko Bašić važi za jednog od najuspješnijih i najbogatijih poduzetnika u BiH i regiji, a njegova grupacija već je realizovala više velikih energetskih projekata u Hrvatskoj i regionu.

Tomislavgrad postaje centar vjetroenergije

Posebno je zanimljivo da se VE Gradina planira u neposrednoj blizini drugih projekata koji su u fazi razvoja.

Time područje Tomislavgrada dodatno jača poziciju jednog od najvažnijih centara proizvodnje energije iz vjetra u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Jedan od najbogatijih bh. poduzetnika sprema projekt vrijedan stotine miliona KM appeared first on Biznis Info.

Riječ je o velikom projektu obnovljivih izvora energije koji predstavlja važan korak u strategiji Crne Gore da poveća energetsku nezavisnost i smanji oslanjanje na fosilna goriva.

Nova vjetroelektrana nalazi se na visoravni Gvozd kod Nikšića, nedaleko od već postojeće vjetroelektrane Krnovo.

Električna energija za 25.000 domaćinstava

Vjetroelektrana Gvozd ima instaliranu snagu od 54,6 MW, a planirana godišnja proizvodnja iznosi oko 150 GWh električne energije. Prema procjenama, to je dovoljno za snabdijevanje oko 25.000 domaćinstava.

Projekat obuhvata:

• osam vjetroturbina njemačkog proizvođača Nordex;
• turbine tipa N163/6.X;
• stubove visoke 113 metara.

Investicija vrijedna više od 80 miliona eura

Vrijednost projekta procjenjuje se na oko 82 miliona eura, dok ukupna vrijednost sa dodatnim proširenjima i finansiranjem doseže i do 108 miliona eura. Projekat je finansiran kreditom Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

Posebno je značajno što je vjetroelektrana u potpunom vlasništvu Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), za razliku od pojedinih ranijih projekata obnovljivih izvora energije koji su uključivali subvencionisane modele.

To znači da će VE Gvozd poslovati po tržišnim principima, bez dodatnog opterećenja građana kroz račune za električnu energiju.

Važan korak ka energetskoj nezavisnosti

Crna Gora posljednjih godina snažno ulaže u obnovljive izvore energije, s ciljem da više od dvije trećine električne energije dobija iz vjetra, sunca i hidroenergije. Puštanje u rad VE Gvozd predstavlja jedan od ključnih koraka u toj strategiji.

Osim energetskog značaja, projekat bi trebao imati i veliki ekološki efekat. Procjenjuje se da će rad vjetroelektrane smanjiti emisiju štetnih gasova na nivou koji odgovara uklanjanju oko 60.000 automobila iz saobraćaja svake godine.

Zbog toga se VE Gvozd već sada smatra jednim od najvažnijih projekata zelene tranzicije u regionu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pušten u rad najvažniji energetski projekt u modernoj historiji Crne Gore appeared first on Biznis Info.

Na forumu su se u prvom dijelu obratili guvernerka Centralne banke BiH Jasmina Selimović, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković te John Ginkel, otpravnik poslova u Ambasadi SAD, piše Raport.

Nakon njih, prezentaciju je održao ambasador BiH pri UN-u te profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Zlatko Lagumdžija.

Veliki projekt u Goraždu

Upravo je tokom prezentacije o energetskim potencijalima i obnovljivim izvorima Lagumdžija otkrio da se sprema ogromna investicija vrijedna 1,2 milijarde eura i to u Goraždu!

Kako je Lagumdžija kazao tokom prezentacije plan je da se u BPK, između Goražda i Ustikoline izgrade četiri solarne i jedna vjetroelektrana.

– Ovih pet projekata ima dva do tri puta veći kapacitet nego sve što je do sada instalirano. Meni kada su rekli Goražde, ja sam se smijao. Ali ljudi od tehnike su skontali da glavni vodovi koji spajaju istok i zapad upravo prolaze tuda. I tu kod Goražda imate prostor koji je bogat suncem i vjetrom i desilo se čudo – kazao je.

On je pokazao sliku kako bi sve to izgledalo.

– Poređena radi, Južna interkonekcija i ovo je teško oko 2,5 milijardi eura. Kompanija BEH i Južna interkonekacija. I ništa od toga ne dolazi iz budžeta, to je 2,5 milijardi eura strane investicije – naveo je Lagumdžija.

On je istakao da bi kompanija izgradila svu infrastkturu i koristila je 30 godina kao koncesiju koju bi plaćala BPK. Nakon 30 godina, sva infrastruktura prelazi u vlasništvu Kantona.

Detalji velike investicije

Iz organizacije Ekonomskog foruma Raport je dobio više detalja. Dakle, radi se kompaniji Balkan Energy Holdings (BEH) koja je već registrirana u Goraždu.

Ukupana kapacitet je 1.100 MW, koji obuhvata razvoj 800 MW solarnih elektrana i 300 MW vjetroelektrana.

Riječ je o investicionom ciklusu vrijednom do 1,17 milijardi eura, koji se realizuje kroz fazni razvoj u narednih pet godina, počevši od inicijalne solarne elektrane snage 100 MW.

Ogroman potencijal projekta

– U kontekstu ukupnih stranih direktnih investicija u BiH, koje su u proteklih 30 godina iznosile približno 10,6 milijardi eura, ovaj projekat samostalno predstavlja jedan od najznačajnijih investicionih impulsa, otvarajući prostor za novi razvojni ciklus u energetskom sektoru – naveli su.

Realizacija projekta odvija se uz podršku međunarodnog investicionog partnera NovaLight Capital Ltd, kompanije sa investicionim portfoliom većim od dvije milijarde eura i više od 3.000 MW projekata u razvoju širom svijeta.

– Učešće ovakvog partnera dodatno potvrđuje međunarodnu vjerodostojnost projekta i njegov potencijal da privuče dodatni kapital i strateške investicije u Bosnu i Hercegovinu – istakli su.

Goražde postaje važan energetski centar

Projekat Goražde ima potencijal da značajno transformiše energetsku poziciju zemlje. Njegova realizacija znači povećanje domaćih proizvodnih kapaciteta, smanjenje ovisnosti o uvozu električne energije i jačanje uloge Bosne i Hercegovine na regionalnom energetskom tržištu.

Istovremeno, projekat predstavlja konkretan korak ka usklađivanju sa evropskim klimatskim i energetskim ciljevima.

Kako dalje navode, pored energetskog značaja, očekuje se i snažan ekonomski efekat kroz razvoj lokalne infrastrukture, otvaranje novih radnih mjesta i povećanje investicione aktivnosti u regiji.

Za Bosansko-podrinjski kanton Goražde, ovaj projekat predstavlja razvojnu prekretnicu koja može dugoročno promijeniti ekonomsku dinamiku regije i pozicionirati je kao važan energetski centar.

– Prirodni resursni potencijal područja Goražda dodatno ide u prilog realizaciji projekta. Veliki broj sunčanih sati, povoljan solarni i vjetropotencijal, kao i pristup prenosnoj mreži i ENTSO-E sistemu, stvaraju uslove za stabilnu i konkurentnu proizvodnju električne energije.

U konačnici, Projekat Goražde ne predstavlja samo još jednu investiciju u energetiku. Riječ je o strateškom investicionom ciklusu koji ima potencijal da dugoročno promijeni poziciju Bosne i Hercegovine – iz uvoznika energije u aktivnog proizvođača i izvoznika, te da otvori vrata novom talasu međunarodnih investicija – zaključili su investitori.

The post Mega investicija u BiH: 1,2 milijarde eura za energetski projekt u Goraždu appeared first on Biznis Info.

Riječ je o poznatoj turističkoj destinaciji i prirodnom staništu krda, sa više od hiljadu livanjskih divljih konja. Naime, sporan je plan za gradnju vjetroelektrane Čadilj, a dio pristupnih puteva prolazio bi rubnim područjem livanjske opštine.

Protest građana

Odluka dolazi nakon što je više od stotinu građana Livna iskazalo odlučno protivljenje projektu. Naime, prije nekoliko dana teške mašine su započele zemljane radove i probijanje pristupnih putova za potrebe buduće vjetroelektrane Čadilj.

Vjetropark Čadilj je projekt njemačke kompanije wpd europe GmbH, odnosno njene firme u BiH  Vjetroelektrane dah planine d.o.o. Elektana se gradi na području Glamoča a cijeli projekt zahvata i teritoriju Livna.

Iz Turističke zajednice ističu kako će ovi agresivni zahvati, ali i brojni vjetrostupovi negativno utjecati na turizam i njihov plan održivoga upravljanja ovom destinacijom.

Njemačka investicija

– Očuvati ovaj prostor ovakvim kakav jeste i očuvati naše divlje konje kao naš najvažniji turistički resurs u samom je srcu tog dokumenta. Ovakvi projekti koji u potpunosti mijenjaju krajolik i visoravan zbog koje najveći broj turista dolazi u Livno, nažalost, kose se sa svim tim dokumentima – kazala je direktorica Turističke zajednice Livno Monika Mihaljević.

Predsjednik Planinarskog društva „Cincar“ Livno Darko Laštro poručio je da se ne protive razvoju, ali traže veći stepen zaštite prostora.

Investitor ima sve dozvole

Ministarstvo privrede i Vlada Livanjskog kantona ranije su saopćili su kako su u postupcima dodjele koncesija za izgradnju VE Čadilj na području općine Glamoč te dodjele koncesije na području Kruga (Grad Livno) u potpunosti ispoštivani svi zakonom propisani postupci, uključujući pribavljanje svih potrebnih saglasnosti nadležnih tijela.

Za navedene koncesije pribavljene su i saglasnosti jedinica lokalne samouprave, čime je potvrđena usklađenost projekata s interesima lokalnih zajednica.

– Naglašavamo kako je lokalno stanovništvo imalo pravodobnu priliku upoznati se s navedenim projektima u fazama njihove dodjele. Konkretno, za područje „Kruzi“, Gradsko vijeće Livna dalo je saglasnost 1. oktobra 2020. godine – naveli su.

FTV / BiznisInfo.ba

The post Zaustavlja se velika njemačka investicija? Ugrožen prirodni biser BiH appeared first on Biznis Info.

Zanimljivo je da je opština još 2023. godine dala pozitivno mišljenje za realizaciju ovog projekta, ali je snažan otpor lokalnog stanovništva u međuvremenu promijenio stav vlasti.

Riječ je o izrazito stočarskom području, a planirana izgradnja solarnih elektrana na oko 203 hektara zemljišta u vlasništvu Republike Srpske, prema riječima mještana, direktno bi ugrozila egzistenciju velikog broja porodica. Lokalno stanovništvo godišnje proizvede između 500.000 i 600.000 litara mlijeka, izvijestio je RTRS.

Ne daju poljoprivredno zemljište

– Nadam se da ćemo ovom odlukom staviti tačku na priču koja traje od 2023. godine –  izjavio je mještanin Stepena Javto Avdalović.

Načelnik opštine Gacko Vukota Govedarica poručio je da su investitori dobrodošli, ali ne po cijenu uništavanja poljoprivrednog zemljišta.

– Investitori su dobrodošli u Gacko, ali u ovom slučaju nismo spremni da poljoprivredno zemljište pretvaramo u građevinsko – rekao je Govedarica.

Lokalna vlast poslušala mještane

Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 170 miliona KM, a javni poziv za dodjelu koncesije već je okončan.

Predsjednik Skupštine opštine Gacko Siniša Mandić istakao je da je tematska sjednica održana u skladu sa zakonskim procedurama i na zahtjev građana.

– Naša je obaveza da sagledamo ono što muči mještane, a za ovu sjednicu imali smo uporište i u poslovniku i u statutu – kazao je Mandić.

Ugovor nije potpisan

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske podsjećaju da do ove faze postupka ne bi ni došlo da opština ranije nije dala saglasnost za projekat.

– Opština Gacko je prethodno dala pozitivno mišljenje, te usvojila izmjene Prostornog plana za period 2014–2034, kao i odluku o izradi Regulacionog plana ‘Industrijska zona – Gacko Jug’, što su ključni preduslovi za realizaciju projekta – navode iz Ministarstva.

Ugovor o dodjeli koncesije još nije potpisan, a iz resornog ministarstva poručuju da se svi projekti realizuju u skladu sa važećom prostorno-planskom dokumentacijom i zakonskim procedurama, ne precizirajući da li je moguća promjena lokacije.

The post Bh. gradić odbio investiciju od 170 miliona KM: ‘Ne damo zemlju’ appeared first on Biznis Info.

Investitori, elektroprivrede Republike Srpske i Srbije, projekt vide kao važan korak ka jačanju proizvodnje “zelene energije”, dok lokalne vlasti u Foči u njemu prepoznaju značajnu razvojnu priliku.

Planirano jezero dugo više od 11 kilometara

Prema projektnim podacima, akumulaciono jezero hidroelektrane “Buk Bijela” trebalo bi biti dugo oko 11,5 kilometara, sa zapreminom od gotovo 16 miliona kubnih metara vode.

Planirana brana imala bi dužinu po kruni od 187 metara i visinu od 57 metara, čime bi ovaj projekat postao jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata u ovom dijelu regije.

Ekolozi upozoravaju na moguće posljedice

Ekološki aktivisti s obje strane granice izražavaju zabrinutost zbog mogućih dugoročnih posljedica po prirodu i lokalno stanovništvo.

Posebno upozoravaju na potencijalno ugrožavanje kanjona rijeke Tare, kao i na negativan utjecaj na biodiverzitet rijeke Drine i njenih pritoka.

– Riba mladica, čije je stanište ovdje zastupljeno s oko 40 posto ukupne populacije, mogla bi biti potpuno uništena u roku od deset godina nakon formiranja akumulacije – upozorava Vuk Ivković iz Crnogorskog društva za ekologiju.

Stručnjaci tvrde: Utjecaj neće biti veći nego kod HE “Piva”

S druge strane, članovi stručnog tima koji rade na studiji ističu da hidrološki modeli ne ukazuju na značajne negativne promjene.

Prema njihovim navodima, utjecaj hidroelektrane “Buk Bijela” bio bi sličan onome koji već decenijama postoji nakon izgradnje hidroelektrane “Piva”.

– Ne očekuje se dodatno ugrožavanje toka Tare niti turizma, jer rafting aktivnosti ostaju nepromijenjene – rekao je Danilo Mrdak, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici.

Sličan stav iznijele su i lokalne vlasti u Plužinama.

– Nakon više od 40 godina, na tom prostoru razvijen je park prirode Piva, što pokazuje da projekat nije imao negativne posljedice kakve se danas spominju – istakao je predsjednik opštine Plužine Slobodan Delić.

Investitori najavljuju mjere zaštite okoliša

Iz Elektroprivrede Republike Srpske navode da su planirane mjere za očuvanje prirodnih resursa, uključujući i zaštitu ribljeg fonda.

– Predviđena je izgradnja mrestilišta za mladicu i pastrmku, što je jedan od uslova za dobijanje ekološke dozvole – rekao je Goran Ninković, direktor Direkcije za investicije ERS-a.

U Elektroprivredi Srbije i Vladi Republike Srpske ističu da se projekat realizuje u skladu s međunarodnim standardima, te da se uskoro očekuje izdavanje ekološke dozvole.

Investicija od 250 miliona eura

Kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” položen je prije pet godina, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 250 miliona eura.

Projekat finansiraju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije, a njegov završetak bi mogao imati značajan utjecaj na energetsku stabilnost i razvoj ovog dijela regiona, izvijestio je RTRS.

The post Uskoro dozvola za mega branu na Drini i jezero od 11 kilometara appeared first on Biznis Info.

Do 2035. godine se očekuju značajna ulaganja u proizvodnju električne energije, infrastrukturu za gas i naftu, ali i početak razvoja nuklearnog programa.

Plan podrazumeva izgradnju novih gasnih elektrana, ali i snažniji razvoj obnovljivih izvora energije. Poseban projekat predstavlja gasna elektrana u Nišu koja bi trebalo da bude realizovana u saradnji sa azerbejdžanskom kompanijom.

Ključna hidroelektrana – Bistrica

Istovremeno, država planira da dodatno ulaže u solarne elektrane i vjetroparkove, a značajnu ulogu u tome imaće Elektroprivreda Srbije.

Jedan od najvažnijih projekata u narednom periodu jeste izgradnja Reverzibilne hidroelektrane Bistrica, koja bi trebalo da omogući veći udio obnovljive energije u elektroenergetskom sistemu. Kako je pojasnila, projekat je zahtijevan zbog velikog broja procedura i dozvola koje je potrebno pribaviti.

– Veoma je kompleksno ishodovati sve neophodne dozvole, od lokacijskih uslova do građevinske dozvole – rekla je.

Početak priprema već ove godine

U proces su uključene brojne institucije, od lokalnih samouprava do institucija zaduženih za zaštitu prirode i kulturnog naslijeđa. Prema planu, tokom ove godine trebalo bi da počnu pripremni radovi na projektu.

– Bićemo spremni da započnemo pripremne radove, poput izgradnje pristupnih saobraćajnica ili izmještanja infrastrukture – navela je ministarka.

Građevinska dozvola za glavni objekat očekuje se do kraja godine. U realizaciji projekta značajnu ulogu ima i Japanska agencija za međunarodnu saradnju, koja već duže vrijeme procjenjuje projekat. Početak radova mogao bi da uslijedi već 2027. godine, ukoliko finansiranje bude odobreno.

Problem s vremenskim uslovima

Podsjetila je da je u posljednjih godinu i po dana EPS povećao svoje kapacitete za 426 MW, što se kako kaže, nije desilo još od 1991. godine.

Prošlu godinu dodatno je otežala izuzetno loša hidrologija jer je prethodna godina bila najsušnija u posljednjih 31 godinu, rekla je ministarka. Zbog toga su hidroelektrane proizvodile znatno manje električne energije nego ranije.

– Radile su skoro 30% slabije nego 2023. godine – objasnila je.

Smanjenje emisija ugljenika

Srbija se, međutim, suočava i sa obavezama prema Evropskoj uniji kada je riječ o smanjenju emisija ugljen-dioksida.

– Imamo problem takozvanog karbon taksa odnosno poreza na emisije ugljen-dioksida – rekla je ministarka.

Najveći emiter je upravo Elektroprivreda Srbije zbog oslanjanja na termoelektrane na ugalj.

– Naše termoelektrane su i dalje veoma važne jer obezbjeđuju baznu energiju – naglasila je Dubravka Đedović Handanović i dodala da obnovljivi izvori energije poput vjetra i sunca ne mogu sami da obezbijede stabilnost sistema.

– Baznu energiju možemo da zamijenimo kroz gasne ili nuklearne elektrane – rekla je ministarka.

Nuklearni program i novi gasovodi

Zbog toga Srbija razmatra i razvoj nuklearnog programa.

– Mi očekujemo da do 2035. godine započne izgradnja prve nuklearne elektrane – najavila je ministarka Đedović Handanović.

U pripremi tog projekta država sarađuje sa francuskom kompanijom EDF, jednom od najvećih elektroenergetskih kompanija u Evropi. U planu je i izgradnja novih gasovoda koji bi povezali više regiona Srbije.

– Moramo da izgradimo oko hiljadu kilometara novih gasovoda – naglasila je.

Povećanje skladišnog kapaciteta

Gasifikacija bi trebalo da obuhvati dijelove istočne i zapadne Srbije, uključujući gradove poput Paraćina, Negotina i Zlatibora. Istovremeno, radi se na proširenju skladišta gasa Banatski dvor.

– Očekujem da u narednih godinu dana najveći dio radova bude završen – rekla je ministarka.

Kapacitet skladišta trebalo bi da bude povećan na oko 750 miliona kubnih metara gasa. Država planira i izgradnju novog skladišta gasa Tilva, čime bi ukupni kapaciteti značajno porasli.

Pored gasa, važan projekat predstavlja i novi naftovod između Srbije i Mađarske. Ovaj projekat treba da smanji zavisnost od jednog pravca snabdijevanja naftom. Radovi bi mogli da počnu već krajem leta ili početkom jeseni ove godine.

(EUpravo zato/RTS)

The post Veliki energetski plan Srbije: Nove elektrane, gasovodi i prva nuklearka appeared first on Biznis Info.

Ovaj događaj predstavljaće platformu za dijalog o integraciji tržišta električne energije, jačanju energetske sigurnosti, razvoju strateške infrastrukture i dugoročnoj otpornosti Jugoistočne Evrope. Forum organizuju Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore i Adria Future Summit, uz podršku Sekretarijata Energetske zajednice a okuplja ministre energetike zemalja Zapadnog Balkana i država članica EU, kao i visoke predstavnike evropskih institucija, vodećih međunarodnih finansijskih institucija i investitora iz Evrope, zemalja Zaljeva i šire. Cilj Foruma je definisanje konkretnih koraka ka snažnijoj regionalnoj povezanosti i stabilnijem energetskom sistemu.

Ministar energetike i rudarstva Crne Gore, Admir Šahmanović, istakao je da je energetska tranzicija istovremeno razvojna šansa i strateški izazov za cijeli region.

„Crna Gora snažno podržava ubrzanu integraciju regionalnog tržišta električne energije sa evropskim tržištem, jer je to preduslov za veću sigurnost snabdijevanja, stabilnije cijene i privlačenje novih investicija. Naš cilj je da kroz reforme, modernizaciju infrastrukture i ulaganja u obnovljive izvore energije obezbijedimo dugoročnu otpornost sistema. Predsjedavanje Berlinskim procesom daje nam dodatnu odgovornost da iniciramo konkretne regionalne projekte i osnažimo saradnju među državama Zapadnog Balkana“, poručio je Šahmanović.

Osnivačica i direktorica Samita, Biljana Braithwaite, naglasila je da Adria Future Summit okuplja donosioce odluka i lidere iz javnog i privatnog sektora kako bi se kreirala održiva rješenja za budućnost regiona.

„U trenutku kada Crna Gora intenzivira evropske integracije i vodi Berlinski proces, važno je otvoriti prostor za strateški dijalog između vlada, investitora i međunarodnih partnera. Adria Future Summit nije samo konferencija, već platforma za konkretne inicijative, partnerstva i investicije koje će ubrzati energetsku tranziciju i jačati ekonomsku konkurentnost regiona“, kazala je Braithwaite.

Ministarski energetski forum u okviru Adria Future Summita dodatno potvrđuje opredijeljenost Crne Gore da, kroz evropske integracije i regionalnu saradnju, doprinese izgradnji sigurnog, povezanog i održivog energetskog sistema Jugoistočne Evrope.

The post Adria Future Summit donosi prvi Ministarski energetski forum u okviru Berlinskog procesa appeared first on Biznis Info.