Riječ je o poznatoj turističkoj destinaciji i prirodnom staništu krda, sa više od hiljadu livanjskih divljih konja. Naime, sporan je plan za gradnju vjetroelektrane Čadilj, a dio pristupnih puteva prolazio bi rubnim područjem livanjske opštine.

Protest građana

Odluka dolazi nakon što je više od stotinu građana Livna iskazalo odlučno protivljenje projektu. Naime, prije nekoliko dana teške mašine su započele zemljane radove i probijanje pristupnih putova za potrebe buduće vjetroelektrane Čadilj.

Vjetropark Čadilj je projekt njemačke kompanije wpd europe GmbH, odnosno njene firme u BiH  Vjetroelektrane dah planine d.o.o. Elektana se gradi na području Glamoča a cijeli projekt zahvata i teritoriju Livna.

Iz Turističke zajednice ističu kako će ovi agresivni zahvati, ali i brojni vjetrostupovi negativno utjecati na turizam i njihov plan održivoga upravljanja ovom destinacijom.

Njemačka investicija

– Očuvati ovaj prostor ovakvim kakav jeste i očuvati naše divlje konje kao naš najvažniji turistički resurs u samom je srcu tog dokumenta. Ovakvi projekti koji u potpunosti mijenjaju krajolik i visoravan zbog koje najveći broj turista dolazi u Livno, nažalost, kose se sa svim tim dokumentima – kazala je direktorica Turističke zajednice Livno Monika Mihaljević.

Predsjednik Planinarskog društva „Cincar“ Livno Darko Laštro poručio je da se ne protive razvoju, ali traže veći stepen zaštite prostora.

Investitor ima sve dozvole

Ministarstvo privrede i Vlada Livanjskog kantona ranije su saopćili su kako su u postupcima dodjele koncesija za izgradnju VE Čadilj na području općine Glamoč te dodjele koncesije na području Kruga (Grad Livno) u potpunosti ispoštivani svi zakonom propisani postupci, uključujući pribavljanje svih potrebnih saglasnosti nadležnih tijela.

Za navedene koncesije pribavljene su i saglasnosti jedinica lokalne samouprave, čime je potvrđena usklađenost projekata s interesima lokalnih zajednica.

– Naglašavamo kako je lokalno stanovništvo imalo pravodobnu priliku upoznati se s navedenim projektima u fazama njihove dodjele. Konkretno, za područje „Kruzi“, Gradsko vijeće Livna dalo je saglasnost 1. oktobra 2020. godine – naveli su.

FTV / BiznisInfo.ba

The post Zaustavlja se velika njemačka investicija? Ugrožen prirodni biser BiH appeared first on Biznis Info.

Zanimljivo je da je opština još 2023. godine dala pozitivno mišljenje za realizaciju ovog projekta, ali je snažan otpor lokalnog stanovništva u međuvremenu promijenio stav vlasti.

Riječ je o izrazito stočarskom području, a planirana izgradnja solarnih elektrana na oko 203 hektara zemljišta u vlasništvu Republike Srpske, prema riječima mještana, direktno bi ugrozila egzistenciju velikog broja porodica. Lokalno stanovništvo godišnje proizvede između 500.000 i 600.000 litara mlijeka, izvijestio je RTRS.

Ne daju poljoprivredno zemljište

– Nadam se da ćemo ovom odlukom staviti tačku na priču koja traje od 2023. godine –  izjavio je mještanin Stepena Javto Avdalović.

Načelnik opštine Gacko Vukota Govedarica poručio je da su investitori dobrodošli, ali ne po cijenu uništavanja poljoprivrednog zemljišta.

– Investitori su dobrodošli u Gacko, ali u ovom slučaju nismo spremni da poljoprivredno zemljište pretvaramo u građevinsko – rekao je Govedarica.

Lokalna vlast poslušala mještane

Procijenjena vrijednost projekta iznosi oko 170 miliona KM, a javni poziv za dodjelu koncesije već je okončan.

Predsjednik Skupštine opštine Gacko Siniša Mandić istakao je da je tematska sjednica održana u skladu sa zakonskim procedurama i na zahtjev građana.

– Naša je obaveza da sagledamo ono što muči mještane, a za ovu sjednicu imali smo uporište i u poslovniku i u statutu – kazao je Mandić.

Ugovor nije potpisan

Iz Ministarstva energetike i rudarstva Republike Srpske podsjećaju da do ove faze postupka ne bi ni došlo da opština ranije nije dala saglasnost za projekat.

– Opština Gacko je prethodno dala pozitivno mišljenje, te usvojila izmjene Prostornog plana za period 2014–2034, kao i odluku o izradi Regulacionog plana ‘Industrijska zona – Gacko Jug’, što su ključni preduslovi za realizaciju projekta – navode iz Ministarstva.

Ugovor o dodjeli koncesije još nije potpisan, a iz resornog ministarstva poručuju da se svi projekti realizuju u skladu sa važećom prostorno-planskom dokumentacijom i zakonskim procedurama, ne precizirajući da li je moguća promjena lokacije.

The post Bh. gradić odbio investiciju od 170 miliona KM: ‘Ne damo zemlju’ appeared first on Biznis Info.

Investitori, elektroprivrede Republike Srpske i Srbije, projekt vide kao važan korak ka jačanju proizvodnje “zelene energije”, dok lokalne vlasti u Foči u njemu prepoznaju značajnu razvojnu priliku.

Planirano jezero dugo više od 11 kilometara

Prema projektnim podacima, akumulaciono jezero hidroelektrane “Buk Bijela” trebalo bi biti dugo oko 11,5 kilometara, sa zapreminom od gotovo 16 miliona kubnih metara vode.

Planirana brana imala bi dužinu po kruni od 187 metara i visinu od 57 metara, čime bi ovaj projekat postao jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata u ovom dijelu regije.

Ekolozi upozoravaju na moguće posljedice

Ekološki aktivisti s obje strane granice izražavaju zabrinutost zbog mogućih dugoročnih posljedica po prirodu i lokalno stanovništvo.

Posebno upozoravaju na potencijalno ugrožavanje kanjona rijeke Tare, kao i na negativan utjecaj na biodiverzitet rijeke Drine i njenih pritoka.

– Riba mladica, čije je stanište ovdje zastupljeno s oko 40 posto ukupne populacije, mogla bi biti potpuno uništena u roku od deset godina nakon formiranja akumulacije – upozorava Vuk Ivković iz Crnogorskog društva za ekologiju.

Stručnjaci tvrde: Utjecaj neće biti veći nego kod HE “Piva”

S druge strane, članovi stručnog tima koji rade na studiji ističu da hidrološki modeli ne ukazuju na značajne negativne promjene.

Prema njihovim navodima, utjecaj hidroelektrane “Buk Bijela” bio bi sličan onome koji već decenijama postoji nakon izgradnje hidroelektrane “Piva”.

– Ne očekuje se dodatno ugrožavanje toka Tare niti turizma, jer rafting aktivnosti ostaju nepromijenjene – rekao je Danilo Mrdak, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici.

Sličan stav iznijele su i lokalne vlasti u Plužinama.

– Nakon više od 40 godina, na tom prostoru razvijen je park prirode Piva, što pokazuje da projekat nije imao negativne posljedice kakve se danas spominju – istakao je predsjednik opštine Plužine Slobodan Delić.

Investitori najavljuju mjere zaštite okoliša

Iz Elektroprivrede Republike Srpske navode da su planirane mjere za očuvanje prirodnih resursa, uključujući i zaštitu ribljeg fonda.

– Predviđena je izgradnja mrestilišta za mladicu i pastrmku, što je jedan od uslova za dobijanje ekološke dozvole – rekao je Goran Ninković, direktor Direkcije za investicije ERS-a.

U Elektroprivredi Srbije i Vladi Republike Srpske ističu da se projekat realizuje u skladu s međunarodnim standardima, te da se uskoro očekuje izdavanje ekološke dozvole.

Investicija od 250 miliona eura

Kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” položen je prije pet godina, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 250 miliona eura.

Projekat finansiraju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije, a njegov završetak bi mogao imati značajan utjecaj na energetsku stabilnost i razvoj ovog dijela regiona, izvijestio je RTRS.

The post Uskoro dozvola za mega branu na Drini i jezero od 11 kilometara appeared first on Biznis Info.

Do 2035. godine se očekuju značajna ulaganja u proizvodnju električne energije, infrastrukturu za gas i naftu, ali i početak razvoja nuklearnog programa.

Plan podrazumeva izgradnju novih gasnih elektrana, ali i snažniji razvoj obnovljivih izvora energije. Poseban projekat predstavlja gasna elektrana u Nišu koja bi trebalo da bude realizovana u saradnji sa azerbejdžanskom kompanijom.

Ključna hidroelektrana – Bistrica

Istovremeno, država planira da dodatno ulaže u solarne elektrane i vjetroparkove, a značajnu ulogu u tome imaće Elektroprivreda Srbije.

Jedan od najvažnijih projekata u narednom periodu jeste izgradnja Reverzibilne hidroelektrane Bistrica, koja bi trebalo da omogući veći udio obnovljive energije u elektroenergetskom sistemu. Kako je pojasnila, projekat je zahtijevan zbog velikog broja procedura i dozvola koje je potrebno pribaviti.

– Veoma je kompleksno ishodovati sve neophodne dozvole, od lokacijskih uslova do građevinske dozvole – rekla je.

Početak priprema već ove godine

U proces su uključene brojne institucije, od lokalnih samouprava do institucija zaduženih za zaštitu prirode i kulturnog naslijeđa. Prema planu, tokom ove godine trebalo bi da počnu pripremni radovi na projektu.

– Bićemo spremni da započnemo pripremne radove, poput izgradnje pristupnih saobraćajnica ili izmještanja infrastrukture – navela je ministarka.

Građevinska dozvola za glavni objekat očekuje se do kraja godine. U realizaciji projekta značajnu ulogu ima i Japanska agencija za međunarodnu saradnju, koja već duže vrijeme procjenjuje projekat. Početak radova mogao bi da uslijedi već 2027. godine, ukoliko finansiranje bude odobreno.

Problem s vremenskim uslovima

Podsjetila je da je u posljednjih godinu i po dana EPS povećao svoje kapacitete za 426 MW, što se kako kaže, nije desilo još od 1991. godine.

Prošlu godinu dodatno je otežala izuzetno loša hidrologija jer je prethodna godina bila najsušnija u posljednjih 31 godinu, rekla je ministarka. Zbog toga su hidroelektrane proizvodile znatno manje električne energije nego ranije.

– Radile su skoro 30% slabije nego 2023. godine – objasnila je.

Smanjenje emisija ugljenika

Srbija se, međutim, suočava i sa obavezama prema Evropskoj uniji kada je riječ o smanjenju emisija ugljen-dioksida.

– Imamo problem takozvanog karbon taksa odnosno poreza na emisije ugljen-dioksida – rekla je ministarka.

Najveći emiter je upravo Elektroprivreda Srbije zbog oslanjanja na termoelektrane na ugalj.

– Naše termoelektrane su i dalje veoma važne jer obezbjeđuju baznu energiju – naglasila je Dubravka Đedović Handanović i dodala da obnovljivi izvori energije poput vjetra i sunca ne mogu sami da obezbijede stabilnost sistema.

– Baznu energiju možemo da zamijenimo kroz gasne ili nuklearne elektrane – rekla je ministarka.

Nuklearni program i novi gasovodi

Zbog toga Srbija razmatra i razvoj nuklearnog programa.

– Mi očekujemo da do 2035. godine započne izgradnja prve nuklearne elektrane – najavila je ministarka Đedović Handanović.

U pripremi tog projekta država sarađuje sa francuskom kompanijom EDF, jednom od najvećih elektroenergetskih kompanija u Evropi. U planu je i izgradnja novih gasovoda koji bi povezali više regiona Srbije.

– Moramo da izgradimo oko hiljadu kilometara novih gasovoda – naglasila je.

Povećanje skladišnog kapaciteta

Gasifikacija bi trebalo da obuhvati dijelove istočne i zapadne Srbije, uključujući gradove poput Paraćina, Negotina i Zlatibora. Istovremeno, radi se na proširenju skladišta gasa Banatski dvor.

– Očekujem da u narednih godinu dana najveći dio radova bude završen – rekla je ministarka.

Kapacitet skladišta trebalo bi da bude povećan na oko 750 miliona kubnih metara gasa. Država planira i izgradnju novog skladišta gasa Tilva, čime bi ukupni kapaciteti značajno porasli.

Pored gasa, važan projekat predstavlja i novi naftovod između Srbije i Mađarske. Ovaj projekat treba da smanji zavisnost od jednog pravca snabdijevanja naftom. Radovi bi mogli da počnu već krajem leta ili početkom jeseni ove godine.

(EUpravo zato/RTS)

The post Veliki energetski plan Srbije: Nove elektrane, gasovodi i prva nuklearka appeared first on Biznis Info.

Ovaj događaj predstavljaće platformu za dijalog o integraciji tržišta električne energije, jačanju energetske sigurnosti, razvoju strateške infrastrukture i dugoročnoj otpornosti Jugoistočne Evrope. Forum organizuju Ministarstvo energetike i rudarstva Crne Gore i Adria Future Summit, uz podršku Sekretarijata Energetske zajednice a okuplja ministre energetike zemalja Zapadnog Balkana i država članica EU, kao i visoke predstavnike evropskih institucija, vodećih međunarodnih finansijskih institucija i investitora iz Evrope, zemalja Zaljeva i šire. Cilj Foruma je definisanje konkretnih koraka ka snažnijoj regionalnoj povezanosti i stabilnijem energetskom sistemu.

Ministar energetike i rudarstva Crne Gore, Admir Šahmanović, istakao je da je energetska tranzicija istovremeno razvojna šansa i strateški izazov za cijeli region.

„Crna Gora snažno podržava ubrzanu integraciju regionalnog tržišta električne energije sa evropskim tržištem, jer je to preduslov za veću sigurnost snabdijevanja, stabilnije cijene i privlačenje novih investicija. Naš cilj je da kroz reforme, modernizaciju infrastrukture i ulaganja u obnovljive izvore energije obezbijedimo dugoročnu otpornost sistema. Predsjedavanje Berlinskim procesom daje nam dodatnu odgovornost da iniciramo konkretne regionalne projekte i osnažimo saradnju među državama Zapadnog Balkana“, poručio je Šahmanović.

Osnivačica i direktorica Samita, Biljana Braithwaite, naglasila je da Adria Future Summit okuplja donosioce odluka i lidere iz javnog i privatnog sektora kako bi se kreirala održiva rješenja za budućnost regiona.

„U trenutku kada Crna Gora intenzivira evropske integracije i vodi Berlinski proces, važno je otvoriti prostor za strateški dijalog između vlada, investitora i međunarodnih partnera. Adria Future Summit nije samo konferencija, već platforma za konkretne inicijative, partnerstva i investicije koje će ubrzati energetsku tranziciju i jačati ekonomsku konkurentnost regiona“, kazala je Braithwaite.

Ministarski energetski forum u okviru Adria Future Summita dodatno potvrđuje opredijeljenost Crne Gore da, kroz evropske integracije i regionalnu saradnju, doprinese izgradnji sigurnog, povezanog i održivog energetskog sistema Jugoistočne Evrope.

The post Adria Future Summit donosi prvi Ministarski energetski forum u okviru Berlinskog procesa appeared first on Biznis Info.

Time je uspostavljen okvir saradnje za potencijalni razvoj projekata obnovljivih izvora energije u Azerbajdžanu.

Podsjetimo da je ENNA grupa u vlasništvu najbogatijeg hrvatskog poduzetnika Pavla Vujnovca, te da ima velike regionalne ambicije i već je počela širenje u BiH.

Naglasak na solarnim i vjetroelektranama

Memorandum podrazumijeva da će AREA i ENNA sarađivati na procjeni prilika u području obnovljivih izvora energije u Azerbajdžanu te na utvrđivanju ključnih uvjeta za ekonomski održiva ulaganja, s naglaskom na projekte obnovljivih izvora energije, naročito solarnih elektrana i vjetroelektrana.

Okvir saradnje predviđa uspostavu zajedničkog Upravnog odbora, sastavljenog od predstavnika AREA-e, relevantnih azerbajdžanskih energetskih institucija i ENNA grupe, koji će usmjeravati i nadzirati aktivnosti koje se provode temeljem Memoranduma te donositi odluke zajedničkim dogovorom.

Ovaj Memorandum predstavlja važan korak u međunarodnom širenju energetskog segmenta ENNA grupe i značajnu prekretnicu u jačanju prisutnosti kompanije na inozemnim tržištima.

Jedna od prvih firmi iz Evrope

Potpisivanjem Memoranduma ENNA je postala prva hrvatska kompanija i jedna od prvih evropskih kompanija koja je osigurala okvir saradnje koji bi, uz daljnje procjene i potrebna odobrenja, mogao rezultirati ulaganjima u projekte obnovljivih izvora energije u Azerbajdžanu.

– Azerbajdžan nastavlja stvarati uvjete za razvoj konkurentnog i održivog sektora obnovljivih izvora energije… Kroz strateška partnerstva i razmjenu znanja nastojimo otključati potencijal obnovljivih izvora energije u zemlji te omogućiti komercijalno održiva, dugoročna ulaganja koja doprinose zelenoj energetskoj tranziciji Azerbajdžana – izjavio je Javid Abdullayev, direktor AREA-e.

Boštjan Napast, predsjednik Uprave ENNA grupe, rekao je da ovaj Memorandum predstavlja značajan iskorak ENNA grupe na međunarodnim tržištima i potvrđuje ambiciju firme da doprinosi energetskoj tranziciji kroz dugoročna i kvalitetna partnerstva.

Komercijalni projekti

– Prilike za sudjelovanje u projektima obnovljivih izvora energije u Azerbajdžanu rijetke su i strateški važne. Ponosni smo što smo prepoznati kao vjerodostojan partner te se radujemo suradnji s Ministarstvom energetike na procjeni potencijala održivih i komercijalno utemeljenih projekata – izjavio je Napast.

Memorandum o razumijevanju utvrđuje okvir za saradnju tokom početnog razdoblja od 12 mjeseci, usmjeren na zajedničke aktivnosti procjene, razmjenu stručnosti i pripremu uvjeta koji bi mogli podržati buduća ulaganja u obnovljive izvore energije.

The post Najbogatiji Hrvat ulazi u velike energetske projekte u Azerbajdžanu appeared first on Biznis Info.

Janković je istakao da su ulaganja ključni dio strategije kompanije i da MK Group planira zadržati poziciju jednog od vodećih poslovnih sistema u Adria regiji.

– Ulaganja su dio našeg DNK-a i mi u MK Group usmjereni smo na stalan rast i razvoj. U proteklih deset godina uložili smo više od milijardu eura, a od 2026. do 2030. planiramo nova ulaganja vrijedna između jedne i dvije milijarde eura – rekao je Janković.

Najviše novca za energiju

Kako je naveo, najveći dio planiranih ulaganja bit će usmjeren u sektor obnovljivih izvora energije, gdje kompanija planira investirati oko milijardu eura. Više od 200 miliona eura bit će uloženo u razvoj poljoprivrede, dok će dodatna sredstva biti usmjerena u unapređenje hotelskog portfelja i razvoj premium turizma u regionu.

Janković je govorio i o investicijskoj klimi i globalnim ekonomskim trendovima, upozoravajući na pad stranih direktnih ulaganja.

– Od 2022. do 2024. godine prosječni neto priliv stranih direktnih investicija u Srbiju iznosio je oko 4,5 milijardi eura godišnje, dok je u prvih 11 mjeseci 2025. pao na 1,94 milijarde eura – rekao je Janković.

Važnost domaćeg kapitala

Dodao je da procjene međunarodnih ekonomskih institucija ukazuju na smanjenje globalnih investicija, što dodatno naglašava značaj domaćeg kapitala za ekonomski razvoj.

Panel na kojem je govorio Janković bio je posvećen perspektivama srbijanske ekonomije iz ugla međunarodnih investitora, a učesnici su razgovarali o investicijskoj klimi, ulozi domaćih kompanija i mogućnostima za ekonomski rast u narednom periodu.

The post MK Group ulaže 2 milijarde eura, evo za šta ide novac appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu koji će se realizovati po modelu EPC+F (Engineering, Procurement, Construction + Financing), što znači da će izabrana kompanija biti zadužena ne samo za projektovanje i izgradnju, već i za finansiranje investicije, piše BiznisInfo.ba.

ERS će sredstva vraćati u ratama, u skladu s ugovorenim uslovima.

Projekat vrijedan 63 miliona KM bez PDV-a

Procijenjena vrijednost ugovora bez PDV-a iznosi 63 miliona KM, dok ukupna vrijednost sa uključenim porezom dostiže oko 74 miliona KM.

Predmet nabavke obuhvata projektovanje i izgradnju solarne elektrane “Trebinje 3”, uključujući trafostanicu i dalekovod, odnosno kompletnu prateću infrastrukturu neophodnu za priključenje na elektroenergetsku mrežu.

Rok za realizaciju projekta je 24 mjeseca od potpisivanja ugovora.

Šta obuhvataju radovi

Planirani su građevinski radovi na elektroenergetskim vodovima, izgradnja same elektrane, isporuka i ugradnja solarnih fotonaponskih modula, nadzemna električna oprema, oprema za trafostanice, kao i usluge projektovanja elektroenergetskih sistema.

Ponude zainteresovanih kompanija bit će otvorene 14. aprila, kada ističe i rok za njihovo dostavljanje.

Ovim projektom ERS nastavlja ulaganja u obnovljive izvore energije, uz primjenu modela finansiranja koji omogućava realizaciju investicije bez inicijalnog opterećenja budžeta kompanije.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Elektroprivreda RS ide u mega projekt po novom modelu finansiranja appeared first on Biznis Info.

Podno Promine – mehanizacija na terenu. Uklanja se nisko raslinje i priprema zemljište za gradnju najveće solarne elektrane u Hrvatskoj.

– Čisti se teren, nisko raslinje, nema nešto šume. Nakon toga ide planiranje terena, nabijanje zemlje i nasipavanje da bude jedan čisti plato da se mogu doći montirati paneli – objasnio je Bruno Bosnić, voditelj gradilišta, izvijestio je HRT.

Radovi u punom jeku

Na čak tri miliona kvadratnih metara dva solarna polja proizvodit će električnu energiju dovoljnu za gotovo 90.000 domova.

I dok su radovi u punom jeku, mještani se detaljnije upoznaju s projektom. Dio njih nezadovoljan je i zabrinut.

– Niko nas o tome nije pitao, nego sad kad smo stavljeni pred gotov čin, sad nam se prezentira – ogorčen je Drago Divančić, mještanin.

Prihod od 400.000 eura

– Koliko ćemo mi imati koristi od ovoga, ja mislim da nećemo jer nama je struja svaki dan sve skuplja, a tu se pravi šta ja znam – kaže Josip Čulina, mještanin.

Projekt bi trebao osigurati desetak novih radnih mjesta, a općina Promina godišnje ostvariti prihod od oko 400.000 eura. No visina naknade načelniku nije prihvatljiva.

– Naknada koja je iz 2013., koja je određena od Vlade RH je određena jedna lipa po proizvedenom kWh nije mijenjana već 13 godina. U međuvremenu je bilo oscilacija – ističe Tihomir Budanko, načelnik općine Promina.

Vrijednost investicije 115 mil eura

Projekt vrijedan 115 miliona eura priprema se gotovo deset godina, a ključni korak izgradnja je trafostanice.

– Ovo će biti prva 400 kW trafostanica u ovom dijelu Hrvatske preko 45 godina od doba Mediteranskih igara, a više od 20 godina otkako je u Hrvatskoj općenito jedna takva napravljena – kaže Aljoša Pleić, direktor hrvatske podružnice.

Španska firma koncesiju na državnom zemljištu dobila je na 30 godina. Probni rad i proizvodnja u Solarnoj elektrani Promina trebali bi početi u ljeto 2027.

The post Počela gradnja najveće solarne elektrane u Hrvatskoj, evo detalja appeared first on Biznis Info.

Vlada Federacije BiH donijela je početkom februara odluku o utvrđivanju javnog interesa za izgradnju priključnog dalekovoda 2×220 kV od buduće vjetroelektrane Široka Draga do mjesta priključenja u Posušju.

Ova odluka omogućava pokretanje procesa eksproprijacije zemljišta potrebnog za izgradnju dalekovoda, koji će biti ključan za priključenje vjetroparka na elektroenergetsku mrežu.

Dalekovod dug 46 kilometara

Planirano je da dalekovod bude dug oko 46 kilometara, a prolazit će kroz područja:

• Grada Livna

• Općine Tomislavgrad

• Općine Posušje

Korisnik eksproprisanog zemljišta za izgradnju ovog infrastrukturnog objekta bit će Elektroprenos BiH, koji je i investitor izgradnje dalekovoda.

Elektrana snage 125 MW

Podsjetimo, ranije je najavljen početak izgradnje samog vjetroparka Široka Draga, investicije vrijedne oko 160 miliona eura. VE Široka Draga pozicionirana je na području općina Livno i Tomislavgrad, na širem području smještenom sa zapadne strane Buškog Jezera.

Radi se o projektu:

• instalirane snage 125 MW

• godišnje proizvodnje oko 400 GWh električne energije

Ova količina energije dovoljna je za snabdijevanje oko 95.000 domaćinstava, što praktično odgovara potrošnji jednog grada srednje veličine.

Nosilac projekta izgradnje vjetroparka je kompanija IMRES Smart Greenergy d.o.o. Livno.

Kompanija je ranije potpisala ugovor o konsultantskim uslugama i nadzoru s njemačkom firmom Krebs+Kiefer International iz Darmstadta, kao i ugovor o izvođenju građevinskih radova s firmom Roco-Commerce Livno.

Izgradnja dalekovoda i vjetroparka predstavlja važan korak ka jačanju domaće proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora.

Vlada je odluku donijela 6. februara 2026. godine.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post BiH dobija elektranu koja može napajati cijeli grad, ali i novi dalekovod appeared first on Biznis Info.