Prva studija o ovoj temi realizirana je na bazi javno dostupnih demografskih statistika, statistika obrazovanja i makroekonomskih podataka, a rezultati pokazuju da ukupni troškovi obrazovanja lica koja napuštaju Bosnu i Hercegovinu u jednoj godini, u zavisnosti od obrazovne strukture, variraju od skoro 650 miliona do nešto više od 800 miliona eura.

Istovremeno, usljed nemogućnosti da se godišnji odliv stanovništva spriječi njihovim zapošljavanjem, direktno i indirektno se generira godišnji gubitak potencijalnog BDP-a u iznosu od oko 710 miliona eura.

Studija je ipak pokazala da postoje i pozitivni efekti na nacionalnu ekonomiju uslijed emigracije. Najvažnija direktna korist migracionih tokova jesu doznake, a doprinos doznaka i ostalih ličnih transfera BDP-u iznosi 8% čime je Bosna i Hercegovina u samom evropskom vrhu kada se posmatra stopa doprinosa ovih transfera BDP-u.

Ako se posmatraju i drugi izvori koji dolaze iz inozemstva (socijalni prihodi i prihodi privremenog radnika), doprinos BDP-u prelazi 14% i dostiže skoro 2,5 milijardi eura godišnje.

Ovakva veličina doznaka u BDP-u istovremeno ukazuje i na njihovu visoku vrijednost i na nizak BDP, odnosno na nerazvijenu ekonomiju i nedovoljnu ekonomsku aktivnost u Bosni i Hercegovini.

Naglašavajući da je ova studija pokazala da Bosna i Hercegovina dijeli sudbinu regiona o pitanju migratornih kretanja i da se suočava s intenziviranim procesom iseljavanja mladih i visokoobrazovanih, autor Nenad Jevtović upozorio je da nedostatak ljudskog kapitala, u ne tako dalekoj budućnosti, umnogome može opredijeliti ekonomsku sudbinu zemlje i životni standard stanovništva Bosne i Hercegovine.

– Ukoliko se trend iseljavanja nastavi, to će u budućnosti donijeti niz socioekonomskih problema od kojih su neki već danas primjetni: pritisci na penzione fondove, zdravstvene službe i službe socijalne zaštite, smanjenje potencijalnog rasta BDP-a uslijed pogoršanja faktora ljudskog kapitala kao i poremećaji na tržištu radne snage na strani ponude – kazao je Jevtović dodavajući da prema dostupnim podacima broj emigranata raste iz godine u godinu, pa se sa 28.000, koliko je odselilo 2013. godine, ovaj broj popeo na 44.700 u 2018. godini.

– Ovo detaljno i rigorozno istraživanje daje ozbiljan uvid u stvarnu cijenu nepružanja prilika za sve. Egzodus kvalifikovanih i motivisanih građana ima stvarnu i jasnu ekonomsku cijenu. Korištenjem ove analize možemo zajedno raditi na definisanju i i stvaranju pozitivnijih i boljih politika za BiH, kao i na čvrstoj osnovi za novi način razmišljanja – naglasio je britanski ambasador u BiH, NJ.E. Matt Field.

– Studija o troškovima odlaska mladih je prva te vrste koja nudi uvid u finansijske gubitke nastale emigracijom, te ujedno naš doprinos osvještavanju razmjera ovog problema u BiH. Odlaskom mladih ljudi društvo trpi brojne negativne ekonomske i društvene posljedice, te očekujemo od donosioca odluka da preuzmu odgovornost i kreiraju bolje uslove za život mladih ljudi u BiH – istakla je direktorica Westminister fondacije za demokratiju u BiH, Nermina Voloder.

Na osnovu podataka Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD), procjenjuje se da je u 36 zemalja članica ove organizacije u periodu od 2013. do 2017. godine, iz Bosne i Hercegovine trajno ili privremeno emigriralo oko 184.000 osoba.

Posmatrano po zemljama, prema podacima OECD-a, omiljene destinacije stanovnika BiH su Njemačka gdje je otišlo više od polovine (54%), Slovenija sa 26% i Austrija sa 9% ukupnog broja emigranata.

The post Godišnje gubimo 1,5 milijardi eura zbog odlaska mladih appeared first on Biznis Info.