Kako je objavljeno, o tome je već obaviještena Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH.

Podsjećamo, ovaj komitet je još u decembru 2024. godine utvrdio da u BiH postoji niz nedostataka u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorizma i dao rok od godinu i po dana da se otklone, pišu Nezavisne novine.

Registar stvarnih vlasnika jedan od ključnih problema

Inače, jedan od glavnih razloga za ovakav scenario je činjenica da Ministarstvo pravde Federacije BiH nije napravilo registar stvarnih vlasnika pravnih lica, što je Republika Srpska odavno završila.

Tim povodom se oglasio i Vedran Škobić, federalni ministar pravde, koji je okrivio softver Svjetske banke za neuspjeh u uspostavljanju ovog registra.

“Softversko rješenje koje je ponuđeno u sklopu tog međunarodnog projekta nije u potpunosti odgovorilo tehničkim zahtjevima domaćih sudova. Navedeni projekt nije okončan jer pilot-sudovi, odnosno Općinski sud u Sarajevu i Općinski sud u Travniku, nikada nisu prihvatili niti odobrili softverska rješenja koja su prepuna manjkavosti i koja usporavaju registraciju poslovnih subjekata u Federaciji BiH”, kazao je Škobić i dodao da je postojao pritisak da se takvo rješenje prihvati, što je on odbio.

Istakao je da su konsultanti Svjetske banke napustili projekat, a da pritom nisu isporučili potpuno funkcionalan program, iako im je ostavljen rok od tri mjeseca za popravke.

“Manjkavost projekta Svjetske banke dovela nas je u ovu nezavidnu situaciju. U budžetu FBiH je predviđeno 2,6 miliona KM za izradu novog softvera, te će tender biti raspisan u narednih nekoliko dana”, istakao je Škobić.

Minić: Srpska je uradila sve što je potrebno

Savo Minić, premijer Republike Srpske, rekao je da je Srpska uradila sve što je potrebno kako BiH ne bi završila na “sivoj listi” Moneyvala, ali da zbog nerada institucija FBiH građani ispaštaju.

“Ministarstvo pravde i Vlada Republike Srpske su davno sve završili, a u Federaciji BiH apsolutno ništa nije urađeno. Svi treba da trpimo te posljedice, zato što za takvu stvar koja je bitna kada je u pitanju sprečavanje terorizma i pranja novca oni apsolutno ništa nisu uradili”, istakao je Minić.

Banke upozoravaju na skuplje i sporije transakcije

Nedavno se oglasilo i Udruženje banaka BiH koje je navelo da ovaj status prvenstveno pogađa bankarski sektor kroz znatno strože međunarodne provjere, što direktno otežava poslovanje građanima i privredi.

“Moguće posljedice ‘sive liste’ po bh. banke i ekonomiju uključuju skuplje i sporije transakcije, rizik da inostrane korespondentne banke prekinu saradnju s domaćim bankama, moguće povećanje kamatnih stopa i rast cijena bankarskih usluga za krajnje korisnike, te usporavanje priliva stranih investicija”, istakli su iz Udruženja banaka BiH.

Iz Spoljnotrgovinske komore BiH su za “Nezavisne novine” istakli da će sigurno doći do značajnog usporavanja međunarodnih finansijskih transakcija.

“U praksi to znači dodatne kontrole, te kašnjenja uplata i isplata iz Bosne i Hercegovine i prema njoj, povećanje troškova poslovanja i otežanu saradnju domaćih privrednika s inostranim partnerima. Posebno su ugroženi izvoznici s obzirom na činjenicu da više od 73% ukupnog izvoza Bosne i Hercegovine ide na tržište Evropske unije”, kazali su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.

Usporiće se priliv sredstava od dijaspore

Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da negativne posljedice koje mogu proizaći iz stavljanja BiH na “sivu listu” Moneyvala ogledaju se u pooštravanju procedura u vezi sa transferima novca u BiH i iz BiH.

“Usljed činjenice da će rasti administrativni zahtjevi u vezi sa izvorima i svrhom uplata, inostrane korespondentske banke će vjerovatno povećati naknade za obradu transakcija prema BiH i iz nje. To će usporiti priliv sredstava od dijaspore i povećati troškove transfera. Firme koje su izvozno orijentisane će takođe imati poteškoće pri plaćanju inostranih dobavljača i naplati potraživanja”, objasnio je Mlinarević.

Dodao je da ako bi BiH duže ostala na “sivoj listi” posljedice bi se produbljivale do nivoa rasta kamatnih stopa zbog povećanog rizika zemlje i smanjenje stranih investicija iz istih razloga.

“Ova situacija se može izbjeći usvajanjem neophodnih zakona iz domena međunarodne saradnje i oduzimanja nezakonito stečene imovine, te bi uz realizaciju operativnih zahtjeva, od ranije poznatih, BiH mogla biti skinuta sa ove liste”, naglasio je Mlinarević.

Zvizdić za ovo okrivio ministre iz SNSD-a

Denis Zvizdić, zamjenik predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, okrivio je SNSD za “sivu listu” Moneyvala.

“Mjesecima smo upozoravali Vijeće ministara da usvoji potrebne zakone i da ne dovede BiH u situaciju da će biti izrečena mjera stavljanja na sivu listu Moneyvala, što će napraviti ogromne probleme i bankarskom sektoru i reputaciji države i investicijama, a u konačnici svim građanima. Ministri iz SNSD-a svjesno nanose štetu građanima”, istakao je Zvizdić.

The post Koje su posljedice uvođenja “sive liste” Moneyvala za BiH? appeared first on Biznis Info.

MONEYVAL Komitet je na 52. Plenarnoj sjednici MONEYVAL-a usvojio zaključak kojim se Bosna i Hercegovinu skida sa liste zemalja sa nedostacima u pravnom okviru, te daljnja primjena ovog pravnog okvira bit će praćena u okviru redovne procjene napretka Bosne i Hercegovine za 4. krug MONEYVAL evaluacije, saznaje Faktor.

S obzirom na rastuću opasnost od ISIL-a i drugih terorističkih grupa, FATF je zajedno sa MONEYVAL-om u 2015. godini i na globalnom nivou poduzeo inicijativu u 196 zemalja svijeta sa ciljem sagledavanja stanja provedbe preporuka ovog tijela u vezi sa financiranjem terorizma. Analiza stanja sačinjena početkom 2016. godine pokazala je da Bosna i Hercegovina nema zadovoljavajući pravni okvir u dijelu zakonodavstva koji se odnosi na ciljane financijske mjere u svezi terorizma i financiranja terorizma, odnosnu provedbu preporuke 6. FATF-a, u dijelu koji se tiče provedbe Rezolucije 1373. Vijeća sigurnosti UN-a.

S tim u vezi, Bosna i Hercegovina se našla u društvu 11 europskih zemalja koje su bile dužne da najkasnije do maja 2017. godine provedu tražene FATF preporuke, a o čemu su na svakoj plenarnoj sjednici MONEYVAL-a dužne izvještavati o postignutom napretku.

U okviru navedenog izvještavanja MONEYVAL Komitet je upoznat da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine, na svojoj 75. sjednici održanoj 28.09.2016. godine donijelo Odluku o provedbi Rezolucije 1373. (2001) Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda, te da je Odluka objavljena u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ od 22.11.2016. godine i stupila na snagu osam dana kasnije, tj. 30.11.2016. godine.

Nakon analiza Odluke, Sekretarijat MONEYVAL-a je zaključio da predmetna Odluka predstavlja pravni okvir za provedbu Rezolucije 1373. Vijeća sigurnosti UN-a.

Odluka definira postupak za primjenu financijskih restriktivnih mjera iz UN Rezolucije, na prijedlog nacionalnih nadležnih tijela ili zahtjeva druge države.

Odluka postavlja osnove za uvrštavanje na listu imenovanih osoba, koje se pojavljuju u skladu sa kriterijima UN Rezolucije 1373.

Zbog gore navedenih razloga i uzimajući u obzir postignuti napredak, MONEYVAL Komitet je na 52. Plenarnoj sjednici MONEYVAL-a usvojio zaključak kojim se Bosna i Hercegovinu skida sa liste zemalja sa nedostatcima u pravnom okviru, te daljnja primjena ovog pravnog okvira bit će praćena u okviru redovite procjene napretka Bosne i Hercegovine za 4. krug MONEYVAL evaluacije. 

The post MONEYVAL skinuo BiH sa liste zemalja sa nedostacima koji se tiču finansiranja terorizma appeared first on Biznis Info.