Prema najnovijim prognozama, svjetska ekonomija ove će godine porasti za tri posto, što je za 0,1 postotni bod manje u odnosu na procjene iz aprila. Za 2027. godinu MMF očekuje blago ubrzanje rasta na 3,4 posto.

Iz Fonda navode da se globalna ekonomija zasad pokazala otpornijom nego što se očekivalo, ponajviše zahvaljujući snažnoj potražnji u tehnološkom sektoru i mjerama koje su ublažile poremećaje na energetskom tržištu. Ipak, upozoravaju da bi eventualno pogoršanje sukoba na Bliskom istoku moglo ozbiljno ugroziti globalni rast.

Rast eurozone od 0,9 posto

MMF je snizio prognozu rasta eurozone za 2026. godinu na 0,9 posto, uz slabije izglede za Francusku i Njemačku. S druge strane, zadržana je procjena rasta američke ekonomije od 2,3 posto, dok su prognoze za Kinu blago poboljšane na 4,6 posto. Indija bi, prema očekivanjima, trebala ostati najbrže rastuća velika ekonomija, uz rast od 6,4 posto.

Najveće smanjenje prognoza zabilježeno je za regiju Bliskog istoka i središnje Azije, gdje MMF sada očekuje rast od svega 0,7 posto u ovoj godini, prvenstveno zbog slabijih izgleda za saudijsku ekonomiju.

The post MMF blago snizio prognozu rasta svjetske ekonomije za 2026. godinu appeared first on Biznis Info.

Premijer Nikšić je predstavnicima Misije MMF-a prezentirao glavne finansijske pokazatelje. Između ostalog, razgovarano je i o implikacijama globalnih dešavanja na domaću ekonomiju, te je konstatovano da su i znatno veće države u svijetu osjetile posljedice rata na Bliskom istoku, kao i da je sasvim očekivano da su one zahvatile i ekonomiju u našoj zemlji.

Federalni premijer je u tom kontekstu istako da je Vlada Federacije BiH u proteklom period poduzela niz aktivnosti s ciljem zaštite standarda građana, posebno penzionera i najugroženijih kategorija stanovništva.

Naveo je da su neke od donesenih mjera s ciljem zaštite građana od inflatornih udara ograničavanje cijene hljeba, zaključavanje najnižih cijena 100 proizvoda, zatim ograničavanje marži maloprodajne i veleprodajne cijene nafte i naftnih derivata.

Također, među mjerama koje je Vlada Federacije BiH donijela s ciljem jačanja konkurentnosti, te očuvanja radnih mjesta i zaštite radnika su povećanje iznosa minimalne plate, ali i omogućavanje poslodavcima da isplate neoporezive jednokratne pomoći uposlenim. Pomoć privredi je data i kroz smanjenje ukupne stope doprinosa, ali i kroz različite poticaje. Konstatovano je da je i pored globalnih dešavanja u prvih pet mjeseci ove godine primjetan rast prihoda, te da će zahvaljujući fiskalizaciji transakcija ovaj trend biti nastavljen.

Predstavnici Misije MMF-a upoznali su premijera Nikšića sa očekivanim finansijskim kretanjima u budućem periodu u kontekstu globalnih dešavanja i izazova koje ona nose.

Razgovarano je o reformskim mjerama i benefitima do kojih bi dovelo usvajanje Plana rasta. Nezaobilazna tema bilo je i rješavanje pitanja državne imovine. Sagovornici su saglasni da bi rješenje tog važnog pitanja dovelo do velikog investicijakog ciklusa od kojeg bi veliku korist imali svi građani Bosne i Hercegovine.

The post Premijer Nikšić razgovarao sa delegacijom Misije MMF-a appeared first on Biznis Info.

Prema Reutersu, iranski napadi su oštetili ključna LNG postrojenja u Ras Laffanu i izbacili iz pogona oko 17 posto katarskog izvoznog kapaciteta ukapljenog prirodnog gasa, što predstavlja gubitak od približno 20 milijardi dolara godišnje.

Veliki pad ekonomije

Kriza je posebno pogodila Katar jer gotovo sav njegov LNG izvoz prolazi upravo kroz Hormuški moreuz. Reuters navodi da je Doha bila primorana proglasiti “force majeure”, odnosno “višu silu” na dio dugoročnih ugovora za isporuke gasa prema Evropi i Aziji, dok su poremećaji u pomorskom saobraćaju ozbiljno usporili izvoz.

Posljedice po ekonomiju su dramatične. Međunarodni monetarni fond predviđa da bi katarski BDP ove godine mogao pasti za čak 8,6 posto, dok pojedine analize upozoravaju da bi pad mogao biti i veći ukoliko se kriza nastavi.

Reuters također navodi da bi popravak oštećenih LNG postrojenja mogao trajati između tri i pet godina, što znači da bi posljedice po katarsku ekonomiju mogle biti dugoročne.

Problem sa uvozom hrane

Pored energetske krize, Katar se suočava i s ozbiljnim problemima u snabdijevanju. Zemlja uvozi oko 90 posto hrane, a poremećaji u pomorskim rutama primorali su vlasti da se oslone na znatno skuplje alternative.

Svježi proizvodi iz Evrope i žitarice iz Sjedinjenih Država sada se dopremaju avio-transportom ili kopnenim rutama preko Saudijske Arabije, što značajno povećava troškove logistike. Kako bi spriječila nagli rast cijena i inflatorni udar, država agresivno subvencioniše osnovne životne namirnice, pa su cijene u supermarketima za sada porasle između pet i deset posto.

Odljev radne snage

Dodatni problem za Dohu predstavlja činjenica da stranci čine gotovo 90 posto stanovništva Katara i nose najveći dio ekonomskih aktivnosti zemlje. Analitičari upozoravaju da bi eventualni masovniji odlazak strane radne snage mogao izazvati ozbiljne poremećaje na tržištu rada, u građevinskom sektoru, uslugama i finansijama.

Iako Katar raspolaže ogromnim državnim investicionim fondom vrijednim oko 600 milijardi dolara, koji mu omogućava da održava budžetsku stabilnost i finansira osnovne državne funkcije, stručnjaci upozoravaju da bi dugoročna šteta po reputaciju zemlje kao sigurne i stabilne investicione destinacije mogla biti mnogo teže popravljiva.

Investicije vrijedne stotine milijardi dolara

Pored energetskog udara, rat i regionalna nestabilnost pogodili su turizam, međunarodne investicije i poslovno povjerenje.

Katar je posljednjih godina ulagao stotine milijardi dolara kako bi se profilisao kao globalni finansijski i turistički centar, ali analitičari upozoravaju da slike raketnih napada na energetsku infrastrukturu ozbiljno narušavaju imidž zemlje kao stabilne investicione destinacije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Najbogatija država svijeta proglasila “višu silu”: Gubitak od 20 milijardi dolara i pad ekonomije od 8,6 posto appeared first on Biznis Info.

Prema najnovijim prognozama, svjetska ekonomija trebala bi ove godine porasti za 3,1 posto, što je za 0,2 procentna poena manje u odnosu na procjenu iz januara. Za 2027. godinu zadržana je prognoza rasta od 3,2 posto.

Glavni ekonomist MMF-a PierreOlivier Gourinchas istakao je da su prošlu godinu obilježili snažna produktivnost, povoljni finansijski uslovi i blaže američke carine nego što se očekivalo. Zbog toga je globalna ekonomija 2025. završila sa rastom od 3,4 posto.

Različiti scenariji

Međutim, novi sukobi na Bliskom istoku prekinuli su taj zamah, a dalji razvoj situacije ovisit će o trajanju sukoba i stabilizaciji isporuka energenata.

Prema osnovnom scenariju MMF-a, koji pretpostavlja kratkotrajan sukob i umjeren rast cijena energenata od oko 19 posto, globalni rast bi ove godine iznosio 3,1 posto, uz inflaciju od 4,4 posto. U nepovoljnijem scenariju, uz veći rast cijena energije i strože finansijske uslove, globalni rast mogao bi usporiti na 2,5 posto, dok bi inflacija porasla na 5,4 posto.

U najtežem scenariju, uz dugotrajnije poremećaje u snabdijevanju energijom, rast bi mogao pasti na oko dva posto, uz inflaciju veću od šest posto.

MMF je blago snizio i procjene rasta velikih ekonomija. Privreda Sjedinjenih Američkih Država trebala bi ove godine porasti za 2,3 posto, dok bi ekonomija Eurozona trebala rasti 1,1 posto. Među najvećim ekonomijama eurozone najsnažniji rast očekuje se u Španiji (2,1 posto), dok se za Njemačku prognozira rast od 0,8 posto, za Francusku 0,9 posto, a za Italiju 0,5 posto.

Od velikih svjetskih ekonomija najbrži rast i dalje se očekuje u Indiji, gdje bi ekonomija trebala rasti 6,5 posto ove i naredne godine. Privreda Kine trebala bi porasti za 4,4 posto u 2026., dok se za Rusiju predviđa rast od oko 1,1 posto.

Zbog sukoba i poremećaja u energetskom sektoru značajne posljedice očekuju se i u zemljama oko Perzijskog zaljeva. Najveći pad aktivnosti u 2026. godini predviđa se u Kataru (-8,6 posto) i Iraku (-6,8 posto), dok bi ekonomija Irana mogla pasti za 6,1 posto prije mogućeg oporavka u 2027. godini.

The post MMF snizio procjenu rasta svjetske ekonomije u 2026. appeared first on Biznis Info.

Velika četvorka ostaje bez konkurencije

Prema projekcijama nominalnog BDP-a, vrh evropske liste i dalje drže najveće zapadnoevropske ekonomije:

• Njemačka – oko 5.330 milijardi dolara

• Ujedinjeno Kraljevstvo – oko 4.230 milijardi dolara

• Francuska – oko 3.560 milijardi dolara

• Italija – oko 2.700 milijardi dolara

Ove četiri zemlje zajedno čine okosnicu evropske ekonomije i zadržavaju dominantan udio u ukupnom BDP-u kontinenta.

Srednja liga Evrope postaje sve jača

Iza vodećih ekonomija, najzanimljivija kretanja dešavaju se u tzv. srednjem sloju evropskih ekonomija, gdje razlike među državama postaju sve manje, a dinamika rasta izraženija.

Posebno se izdvaja Rumunija, čiji bi nominalni BDP u 2026. godini trebao dostići oko 445 milijardi dolara. Time se svrstava ispred:

• Češke

• Portugala

• Finske

• Grčke

• Mađarske

• Luksemburga

Iako i dalje znatno manja od najvećih zapadnoevropskih ekonomija, Rumunija se po ekonomskoj masi sve jasnije pozicionira u evropsku sredinu, što je prije desetak godina bilo teško zamislivo.

Poljska ostaje regionalni lider

U Centralnoj i Istočnoj Evropi i dalje dominira Poljska, čiji se nominalni BDP u 2026. godini procjenjuje na oko 1.110 milijardi dolara. To je čini uvjerljivo najvećom ekonomijom regiona i jedinom koja se približava zapadnoevropskoj “prvoj ligi”.

Zašto je nominalni BDP važan?

Iako nominalni BDP ne govori direktno o životnom standardu, on ostaje ključan pokazatelj:

• ukupne ekonomske snage države

• atraktivnosti za investicije

• političkog i pregovaračkog uticaja unutar Evropske unije

Upravo zato pomaci u srednjem dijelu evropske rang-liste privlače sve više pažnje investitora i ekonomskih analitičara.

Evropa se mijenja iznutra

MMF-ove projekcije ukazuju da Zapadna Evropa i dalje generiše najveći dio ekonomskog outputa kontinenta, ali rast pojedinih istočnih i srednjoevropskih ekonomija postaje sve vidljiviji.

Ako se sadašnji trendovi nastave, Evropa u narednoj deceniji mogla bi izgledati manje kao kontinent oštro podijeljen na “jak Zapad” i “slab Istok”, a više kao prostor sa širim pojasom snažnih srednjih ekonomija koje postepeno mijenjaju ukupni balans.

The post Najveće ekonomije Evrope u 2026: Dvije zemlje brzo sustižu Zapad appeared first on Biznis Info.

Važno je naglasiti da su se u javnosti i ranije pojavljivale analize prema kojima je Srbija već prestigla Hrvatsku po određenim kriterijima. Međutim, ovdje donosimo podatke MMF-a koji smatraju se najrelevantnijim, jer se zasnivaju na zvaničnim, uporedivim i međunarodno priznatim metodologijama, koje se koriste kao standard u globalnim ekonomskim poređenjima.

Ključne brojke: Prošla, ova i naredna godina

Prema podacima MMF-a o nominalnom BDP-u (u tekućim američkim dolarima), odnos snaga između Srbija i Hrvatska mijenja se vrlo brzo.

2025. godina

• Srbija: 100,05 milijardi USD

• Hrvatska: 103,9 milijardi USD

U 2025. Hrvatska još uvijek ima blagu prednost, ali razlika je svedena na svega nekoliko milijardi dolara.

2026. godina – tačka preokreta

• Srbija: 112,11 milijardi USD

• Hrvatska: 113,13 milijardi USD

Tokom 2026. godine ekonomije dviju zemalja dolaze gotovo na isti nivo, čime se ulazi u zonu preokreta.

2027. godina – Srbija preuzima vodstvo

• Srbija: 121,29 milijardi USD

• Hrvatska: 118,4 milijarde USD

Već u 2027. Srbija izlazi ispred Hrvatske i postaje najveća ekonomija regije po ukupnoj veličini BDP-a.

Projekcija do 2030: razlika se povećava

Prema dugoročnijim projekcijama MMF-a, trend se dodatno učvršćuje:

2030. godina

• Srbija: 148,71 milijardi USD

• Hrvatska: 135,73 milijarde USD

Razlika do kraja decenije raste na gotovo 13 milijardi dolara, što ukazuje da se ne radi o privremenom statističkom pomaku, već o strukturnom trendu rasta.

Gdje su ostale zemlje regiona?

Iako je fokus u ovoj našoj analizi na odnosu Srbije i Hrvatske, podaci MMF-a pokazuju jasnu hijerarhiju u cijeloj regiji. Do 2030. godine:

• Slovenija: 102,03 mlrd USD

• Bosna i Hercegovina: 44,11 mlrd USD

• Albanija: 41,12 mlrd USD

• Sjeverna Makedonija: 25,52 mlrd USD

• Kosovo: 17,71 mlrd USD

• Crna Gora: 12,45 mlrd USD

Srbija je, prema istim podacima, već ranije prestigla Sloveniju po ukupnoj veličini ekonomije, čime je dodatno učvrstila vodeću poziciju u ovom dijelu Evrope.

Zašto Srbija raste brže?

Analitičari kao glavne razloge bržeg rasta Srbije u odnosu na susjede navode:

• veće domaće tržište i broj stanovnika

• snažan rast industrijske proizvodnje i izvoza

• kontinuiran priliv stranih direktnih investicija

• velika državna ulaganja u infrastrukturu i energetiku

• relativnu makroekonomsku stabilnost u posljednjim godinama

Ovi faktori doprinose bržem rastu ukupnog BDP-a, ali ne znače automatski i isti tempo rasta životnog standarda.

Veličina ekonomije nije isto što i životni standard

Podaci o BDP-u po glavi stanovnika jasno pokazuju da Srbija, uprkos tome što postaje najveća ekonomija regije, ne sustiže Hrvatsku i Sloveniju po nivou dohotka. Slovenija će po tome ostati uvjerljivi lider u regiji, a Hrvatska je stabilna na drugom mjestu.

BDP po stanovniku (USD)

2025.

• Slovenija: 37.180

• Hrvatska: 26.960

• Srbija: 15.320

2026.

• Slovenija: 40.160

• Hrvatska: 29.370

• Srbija: 17.290

2030. (projekcija)

• Slovenija: 47.680

• Hrvatska: 35.300

• Srbija: 23.630

Istovremeno, Srbija se do 2030. godine značajno odvaja od donjeg dijela regije, uključujući Bosnu i Hercegovinu, Albaniju, Sjevernu Makedoniju i Kosovo, čime zauzima jasnu srednju poziciju između najrazvijenijih ekonomija regije i onih sa nižim prosječnim dohotkom.

Dvije slike iste priče

Podaci MMF-a pokazuju dvije paralelne realnosti:

• Srbija postaje najveća ekonomija regije po ukupnoj veličini, što joj donosi veću investicionu i političku težinu

• Životni standard, mjeren BDP-om po stanovniku, i dalje zaostaje za Hrvatskom i Slovenijom, iako se razlika u odnosu na ostatak regije povećava

Upravo zato su MMF-ove projekcije važne: one ne nude pojednostavljene zaključke, već cjelovitu sliku regionalnih odnosa, zasnovanu na najrelevantnijim dostupnim podacima.

Jedno je, međutim, jasno – ekonomska mapa regije se mijenja, a Srbija u narednim godinama preuzima ulogu njenog centralnog ekonomskog stuba.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nova era: Srbija prestiže Hrvatsku i postaje ekonomski lider regije appeared first on Biznis Info.

Misiju MMF-a koja je danas bila u posjeti UIO predvodio je g. Amaglobeli, šef misije, a na sastanku u UIO bio je i g. Tudyka, rezidentni predstavnik, te gđa. Radzewisz-Bak, fiskalni ekonomista.

Na današnjem sastanku u Banjaluci razgovaralo se o trendovima u pogledu naplate prihoda od indirektnih poreza i izgledima u 2025. godini, kao i projekcijama u 2026. godini.

Rast od preko 5 posto

– Shodno ranijim trendovima u prikupljanju prihoda UIO očekuje da do kraja godine prikupi ukupno 12,2 milijarde KM, što bi predstavljalo nominalni rast ukupno prikupljenih prihoda u odnosu na prethodnu godinu za oko 650 miliona KM odnosno 5,2 %” – istakao prilikom sastanka direktor Tegeltija.

Prema projekciji prihoda, zasnovanoj na projektiranim relevantnim makrekonomskim pokazateljima, Odjeljenje za makroekonmsku analizu pri Upravnom odboru UIO predvidjelo je stope rasta neto prihoda od indirektnih poreza u 2026. godini u iznosu od 4,5 %.

Dva ključna zakona

Razgovarajući o zakonskoj legislative na sastanku je rečeno da je UIO shodno potrebi usklađivanja sa pravnom stečevinom EU, te novim pojavnim oblicima načina poslovanja, pripremila nacrte dva potpuno nova sistemska, ključna zakona :

– Zakon o PDV-u za koji je već provedena cijela procedura u skladu sa Jedinstvenim pravilima za izradu propisa u BiH i koji je dostavljen Upravnom odboru UIO u cilju pribavljanja saglasnosti za prosljeđivanje istog Savjetu ministara BiH i dalje u zakonodavnu procedure,

– Zakona o akcizama, koji je dostavljen Upravnom odboru UIO u cilju pribavljanja saglasnosti za provođenje procedura u skladu sa Jedisntvenim pravilima za izradu propsia u BiH. Na današnjem sastanku razgovaralo se i o značaju za rad UIO kad su u pitanju međunarodni projekti i programi tehničke pomoći koji su finansirani iz međunarodnih fondova, a čiji je cilj jačanje kapaciteta UIO, usklađivanje sa EU zakondavstvom i praksom. Posebno je istaknut značaj svakondnevne saradnje na skoro svim trenutnim aktivnostima UIO sa stalnim predstavnikom MMF-a g Axelom Sorensenom.

Misiju MMF-a također je zanimalo zašto danas nije otvoren novi granični prelaz Gradiška Novi most – Gornji Varoš, pa im je na sastanku predstavljena kompletna situacija, kao i razlozi koji nikome nisu bili razumljivi, saopšteno je iz UIO-a.

The post UIO BiH: Premašen iznos prihoda iz prošle godine appeared first on Biznis Info.

Prema najnovijim podacima američkog Ministarstva finansija, javni dug Sjedinjenih Američkih Država premašio je 38 biliona dolara – najviši nivo u historiji te zemlje.

Samo u posljednja dva i po mjeseca, dug je povećan za više od 1 bilion dolara, što je jedan od najbržih skokova ikada zabilježenih u mirnodopskim uslovima.

Izvještaj Zajedničkog ekonomskog komiteta američkog Kongresa navodi da je u periodu od 71 dana dodano čak 383 milijarde dolara novog duga tokom kratkotrajnog “shutdowna” državne administracije.

Ovim tempom, upozoravaju analitičari, Sjedinjene Države bi mogle dug premašiti 40 biliona dolara već 2026. godine ako se fiskalna politika ne promijeni.

Šta uzrokuje rast duga

Rast duga rezultat je kombinacije visokih državnih rashoda, skupih programa socijalne zaštite i rastućih troškova kamata.

S obzirom na to da Federalne rezerve drže referentne kamatne stope na relativno visokom nivou, troškovi servisiranja duga sada premašuju izdatke za odbranu i približavaju se troškovima zdravstvenog sistema.

Prema procjenama američkog Ureda za budžet (CBO), kamate na javni dug će u 2025. godini iznositi više od 1,1 bilion dolara – gotovo dvostruko više nego prije pet godina.

Upozorenje MMF-a

Međunarodni monetarni fond (MMF) upozorio je Washington da mora “suziti jaz između prihoda i rashoda”, te da trenutni nivo deficita i duga “nije dugoročno održiv”.

Iako SAD uživaju povjerenje investitora i imaju globalno dominantnu valutu, MMF ističe da “ni dolar ne može vječno amortizirati fiskalnu neodgovornost”.

Američki javni dug sada premašuje 120 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Za poređenje, taj odnos je uoči pandemije COVID-19 iznosio oko 107 posto, dok je prije finansijske krize 2008. bio manji od 70 posto.

Rast BDP-a i inflacije pomažu nominalno smanjenje tereta duga, ali se troškovi zaduživanja povećavaju jer Ministarstvo finansija mora izdavati sve više obveznica s višim kamatama.

Politička pozadina

Fiskalni izazovi postali su i politička tema uoči američkih izbora. Dok republikanci traže smanjenje potrošnje i “povratak fiskalnoj disciplini”, demokrate tvrde da su investicije u infrastrukturu i zelenu energiju “nužne za dugoročni rast”.

Analitičari upozoravaju da će svaka nova administracija morati donijeti teške odluke: ili povećati poreze, ili smanjiti javne izdatke – ili oboje.

Rekordni dug SAD-a šalje snažan signal globalnim tržištima: čak i najveća svjetska ekonomija nije imuna na posljedice prekomjernog zaduživanja.

Iako američke obveznice i dalje važe za “najsigurnije ulaganje na svijetu”, rast troškova kamata i političke tenzije oko budžeta mogli bi uticati na stabilnost svjetskih finansijskih tržišta u godinama koje dolaze.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pogledajte koliko iznosi američki javni dug appeared first on Biznis Info.

MMF u svom „Fiscal Monitor“ izvještaju navodi da je dug zemalja rastao brže nego što se očekivalo još prije pandemije Covida 19, dok su vlade širom svijeta povećavale potrošnju kako bi zaštitile građane i podržale privredu.

Najzaduženije ekonomije

Prema podacima Fonda, među zemljama G20 koje bi mogle premašiti prag od 100% BDP-a po osnovu javnog duga su Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Japan, Kanada, Kina i Sjedinjene Američke Države.

MMF upozorava da su pritisci na javne finansije i dalje prisutni – od rastućih troškova za odbranu i klimatske promjene, do demografskih izazova i skupih tehnoloških transformacija. Istovremeno, mnoge vlade izbjegavaju povećanje poreza zbog političkih otpora.

Rizici za zemlje u razvoju

Fond posebno ističe da su zemlje u razvoju i one s niskim prihodima u težoj poziciji, iako često imaju niži odnos duga prema BDP-u. Trenutno je 55 zemalja već u „dužničkoj krizi“ ili na visokom riziku od nje, navodi MMF.

Aktivisti i ekonomski stručnjaci pozivaju MMF da preuzme veću ulogu u restrukturiranju duga, jer trenutni okvir („Common Framework“) smatraju sporim i neučinkovitim.

Poruka MMF-a

Iz MMF-a poručuju da vlade moraju preusmjeriti potrošnju na produktivne sektore – poput infrastrukture, obrazovanja i inovacija – kako bi ekonomski rast učinio dug održivijim.

The post Globalni javni dug će dostići 100 posto BDP-a appeared first on Biznis Info.

Rast se pokazao otpornim unatoč domaćim i globalnim izazovima. Ubrzao se na 2,5 posto u 2024. godini (2024: 2,0 posto). Iako je politička neizvjesnost utjecala na pad potrošnje u prvom kvartalu, visokofrekventni pokazatelji ukazuju na oporavak od drugog kvartala, sa očekivanim blagim usporavanjem rasta na 2,4 posto u 2025. godini prije nego što se vrati na svoj potencijal od 3 posto do 2027. godine, potaknut potrošnjom i izvozom.

Nakon naglog pada na 1,7 posto u 2024. godini (2023: 6,1 posto), prosječna ukupna inflacija porasla je na 2,3 posto u maju 2025. godine, dok je bazna inflacija bila uglavnom stabilna na oko 4 posto. Predviđa se da će inflacija porasti na 3,8 posto u 2025. godini zbog većih cijena uvozne hrane, prije nego što se stabilizira na 2 posto u srednjoročnom periodu.

Očekuje se da će vanjska pozicija ostati uglavnom nepromijenjena u 2025. godini, dok se projicira da će se rast kredita blago usporiti. Očekuje se da će se deficit tekućeg računa povećati na 4,1 posto BDP-a, sa 4,0 posto BDP-a u 2024. godini, uz oporavak izvoza električne energije nakon prošlogodišnjih suša, a niže cijene nafte mogle bi ublažiti negativne efekte američkih carina na izvoz.

Bruto devizne rezerve iznosile su 9 milijardi eura, što pokriva 6,9 mjeseci uvoza i daje adekvatno pokriće za aranžman valutnog odbora. Projicira se da će rast kredita privatnom sektoru usporiti na 7,7 posto u 2025. godini, blago nadmašujući rast nominalnog BDP-a.

Ekonomski izgledi su podložni negativnim rizicima. Trgovinska neizvjesnost, usporavanje u Evropi, nestabilne cijene roba, oštriji globalni finansijski uvjeti i daljnja eskalacija političkih tenzija predstavljaju značajne negativne rizike za rast. Snažan rast realnih plata i kredita privatnom sektoru mogao bi dodatno povećati inflacijske pritiske. Odstupanja od politika uoči izbora 2026. mogla bi pogoršati fiskalnu poziciju i deficit tekućeg računa. S pozitivne strane, napredak u procesu pristupanja EU mogao bi povećati povjerenje investitora i rast.

Procjena Izvršnog odbora

Izvršni direktori su se složili sa suštinom ocjene osoblja. Istakli su da, iako je rast ostao otporan uprkos izazovnom domaćem i vanjskom okruženju, on i dalje zaostaje za potencijalom, usporavajući brzo približavanje Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji. S obzirom na povišene negativne rizike, direktori su naglasili važnost očuvanja političke stabilnosti, izbjegavanja odstupanja u politikama i iskorištavanja procesa pristupanja EU za ubrzanje reformi.

Kontinuirano snažno angažovanje sa partnerima za razvoj kapaciteta biće od ključne važnosti za podršku ovom procesu.

Direktori su se složili da fiskalna politika treba dati prioritet srednjoročnoj konsolidaciji, uz obnavljanje fiskalnih rezervi, proširenje prihodovne osnove i unapređenje efikasnosti javne potrošnje. Na kratki rok, ključno je izbjegavati mjere koje bi dodatno povećale deficit i ojačati planiranje za vanredne situacije. Kako bi se ojačao kredibilitet politika, direktori su pozvali na unapređenje fiskalnih okvira, uz veću harmonizaciju te snažniji nadzor i sprovođenje fiskalnih pravila. Potrebne su i reforme u oblasti zapošljavanja u javnom sektoru, plata i socijalnih davanja, kao i u upravljanju javnim investicijama, procesima javnih nabavki, nadzoru fiskalnih rizika i upravljanju javnim preduzećima.

Direktori su naglasili važnost očuvanja nezavisnosti centralne banke i daljeg jačanja njenih instrumenata politike kako bi se očuvala kredibilnost valutnog odbora, koji ostaje sidro stabilnosti.

Pozvali su na pomno praćenje rizika po finansijsku stabilnost povezanih s brzim rastom kredita, kao i na unapređenje makroprudencijalnog okvira. Direktori su istakli potrebu jačanja pripremljenosti za krize, uključujući i uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost na nivou cijele zemlje radi podrške restrukturiranju banaka. Takođe su podržali postepeno ukidanje privremenih regulatornih mjera koje narušavaju tržište i pozvali na zajedničku obavezu sprovođenja Programa procjene finansijske stabilnosti (FSAP).

Direktori su naglasili važnost unapređenja strukturalnih reformi u okviru Plana rasta EU kako bi se podržao proces pristupanja EU i omogućio brži i održiviji ekonomski rast. Istakli su da su reforme u energetskom sektoru — uključujući postepeno ukidanje subvencija za električnu energiju, unapređenje operativne efikasnosti državnih energetskih preduzeća i uvođenje sistema određivanja cijene ugljika — ključne za privlačenje privatnih investicija i pozicioniranje sektora kao dugoročnog pokretača rasta.

Direktori su takođe naglasili potrebu za reformama radi povećanja učešća radne snage, smanjenja sive ekonomije, unapređenja digitalizacije te jačanja upravljanja i borbe protiv korupcije. Ukazali su i na hitnost efikasne implementacije prioritetnih mjera MONEYVAL-a kako bi se izbjeglo stavljanje na sivu listu i osigurali daljnji benefiti rasta.

The post MMF: Povećani negativni rizici za bh. ekonomiju appeared first on Biznis Info.