Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec oktobar 2025. iznosila je 1.632 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku).

Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 1.000 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 49,25%. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 30,17%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca.

Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

• Prehrana – 43,19%
• Stanovanje i komunalne usluge – 14,97%
• Higijena i održavanje zdravlja – 9,25%
• Obrazovanje i kultura – 10,86%
• Odjeća i obuća – 10,86%
• Prijevoz – 4,83%
• Održavanje domaćinstva – 6,04%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

The post Potrošačka korpa u Federaciji za decembar 3.314 KM appeared first on Biznis Info.

Međutim, riječ je o neto iznosu za isplatu, odnosno sumi koju radnik prima “na ruke”. Stvarni trošak minimalne plate za poslodavce znatno je veći.

Računovodstvena agencija Efta Consulting Sarajevo izračunala je koliki je ukupan trošak minimalne plate kada se uključe svi obavezni doprinosi, porezi i naknade.

Prema njihovim podacima, ukupan trošak za poslodavca po radniku na minimalnoj plati iznosi 1.704,04 KM.

Ukratko:

• Neto za isplatu: 1.027,00 KM

• Ukupan trošak poslodavca: 1.704,04 KM

U tabeli ispod možete vidjeti detaljan obračun minimalne plate, uključujući bruto iznos, doprinose, poreze i ostale obavezne stavke koje čine ukupni trošak jedne plate.

Podsjetimo da su od 1. jula prošle godine u Federaciji sniženi doprinosi na plate. Prema usvojenim izmjenama Zakona o doprinosima zbirna stopa doprinosa smanjena je sa 41,5 na 36 posto. To predstavlja smanjenje od 5,5 posto, što je značajno rasterećenje za poslodavce.

Najavljena je i druga faza sniženja doprinosa u sličnom procentu, ali se čeka usvajanje zakona o fiskalizaciji, odnosno pozitivni efekti koje će njegova primjena donijeti.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Minimalna plata u FBiH je 1.027 KM, evo koliki je stvarni trošak appeared first on Biznis Info.

Ovakva najava već je izazvala snažne reakcije u javnosti, ali i otvoren sukob između Vlade, sindikata i poslodavaca.

Cilj: zaštita standarda radnika

Slovensko Ministarstvo rada obrazlaže prijedlog potrebom da se minimalna plata uskladi s realnim troškovima života, koji su u posljednje tri godine snažno porasli. Prema zvaničnim procjenama, osnovni životni troškovi povećani su za gotovo 20 posto, dok inflacija i dalje vrši pritisak na kupovnu moć građana.

Vlada smatra da minimalna plata mora biti iznad praga rizika od siromaštva i da radnicima treba omogućiti dostojanstven život bez dodatnih socijalnih transfera.

Snažno protivljenje poslodavaca

S druge strane, slovenska udruženja poslodavaca oštro se protive ovakvom povećanju. Upozoravaju da bi podizanje minimalca na 1.000 eura neto zahtijevalo dvocifren rast bruto plata, što bi za veliki broj kompanija, posebno u proizvodnji i izvozu, predstavljalo ozbiljan finansijski udar.

Poslodavci ističu da su minimalne plate u Sloveniji već znatno rasle u prethodnim godinama, te da dodatno administrativno povećanje može dovesti do:

• smanjenja zapošljavanja,

• rasta cijena roba i usluga,

• gubitka konkurentnosti slovenske privrede,

• prebacivanja dijela poslovanja u zemlje s nižim troškovima rada.

Bez presedana u regionu

Ako prijedlog bude usvojen, Slovenija bi se dodatno udaljila od zemalja regiona, gdje su minimalne plate višestruko niže. U poređenju sa državama Zapadnog Balkana, ali i dijelom srednje Evrope, slovenski minimalac bi bio bez premca, što potvrđuje dugoročnu orijentaciju zemlje ka jačanju socijalne sigurnosti zaposlenih.

Istovremeno, ekonomski analitičari upozoravaju da visina minimalne plate mora pratiti produktivnost i rast privrede, kako bi se izbjegli negativni efekti na tržište rada.

Šta slijedi

Prijedlog još nije formalno usvojen i očekuje se nastavak pregovora u okviru socijalnog dijaloga. Konačna odluka zavisit će od kompromisa između Vlade, sindikata i poslodavaca, ali je jasno da Slovenija razmatra potez koji bi mogao promijeniti odnose na tržištu rada, ne samo unutar zemlje, već i u širem regionalnom kontekstu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki rast minimalne plate u Sloveniji: Bez premca u regiji appeared first on Biznis Info.

Dječijim doplatkom za decembar obuhvaćeno je 91.533 djece u Federaciji BiH, a za ovu namjenu iz budžeta je izdvojeno više od 20,3 miliona KM. Ministar je istakao da se obuhvat djece ovim pravom kontinuirano povećava.

– Broj djece obuhvaćene dječijim doplatkom raste iz mjeseca u mjesec, dok je ukupni budžet za ovu namjenu povećan sa 50 miliona KM u 2022. godini na čak 228 miliona KM u 2025. godini – naglasio je Delić za RTV Slon.

Veći dječiji doplatak od narednog mjeseca

Od narednog mjeseca dolazi i do povećanja iznosa federalnog dječijeg doplatka, koji će iznositi 195 KM po djetetu umjesto dosadašnjih 190 KM. Istovremeno, porodični cenzus se povećava na 410,80 KM po članu domaćinstva.

Kako je pojasnio ministar, ovo povećanje direktno je povezano s rastom minimalne plate, koja će u periodu od 1. januara do 31. decembra 2026. godine iznositi 1.027 KM neto.

Podsjetimo, dječiji doplatak je početkom 2025. godine povećan sa 117 KM na 190 KM, nakon čega je zabilježen značajan rast broja korisnika. Tada je došlo i do znatno većeg povećanja minimalne plate.

Razmatra se proširenje prava na svu djecu

Ministar Delić je podsjetio i da se razmatra mogućnost proširenja prava na federalni dječiji doplatak na svu djecu u Federaciji BiH, uz finansijsku podršku kantonalnih vlasti.

– Nadamo se da bi se takav model mogao uvesti u skorije vrijeme – poručio je Delić.

The post Povećava se dječiji doplatak u FBiH: Evo novog iznosa appeared first on Biznis Info.

Kako ističu, nakon kontinuiranog javnog i institucionalnog pritiska koji su provodili tokom cijele godine, ostvaren je njihov dugogodišnji zahtjev – da se ovakve odluke donose uz prethodne najave, prema jasno definisanoj metodologiji i bez primjene takozvanih „šok terapija“.

Iz Udruženja ocjenjuju da je riječ o važnom pomaku i jasnoj potvrdi da se glas realnog sektora ne može niti smije zanemariti. Ipak, izražavaju zabrinutost zbog činjenice da se Odluka o minimalnoj plati i dalje oslanja na uredbu iz 2022. godine, bez provođenja fiskalnih reformi i bez sistemskog rasterećenja privrede, bilo kroz smanjenje doprinosa ili parafiskalnih nameta.

Naglašavaju da stvarna predvidivost i dalje ne postoji te da poslovno okruženje ostaje izloženo ad hoc političkim odlukama.

I dalje bez sigurnosti

„Privrednici ni dalje nemaju sigurnost da će naredna godina omogućiti stabilno planiranje poslovanja i zapošljavanja“, poručuju.

Podsjećaju i da su ranije zagovarali čak i veći iznos minimalne plate, ali isključivo uz jasno definisane mjere podrške i rasterećenja realnog sektora.

„Povećanje plate samo po sebi nije sporno, problem je izostanak sistemskog pristupa. Zadovoljni smo što se prepoznaje važnost dijaloga, ali taj dijalog mora uključivati i naš sektor“, poručili su iz Udruženja malih i srednjih poduzetnika FBiH.

Izostanak sistema

“Nije sporno povećanje, sporan je izostanak sistema. Zadovoljni smo što se uvažava potreba za dijalogom, ali u taj dijalog Vlada mora da uključi naš sektor”, poručili su iz Udruženja malih i srednjih poduzetnika FBiH.

The post UMSP FBiH o minimalnoj plati: Napredak u dijalogu, ali bez stvarnog rasterećenja privrede appeared first on Biznis Info.

Zamjenik premijera i federalni ministar finansija Toni Kraljević pojasnio je da se obračun minimalne plaće vrši na osnovu metodologije usvojene 2022. godine, koja uključuje dva parametra, rast potrošačkih cijena i rast realnog društvenog proizvoda, svaki u iznosu od 50 posto.

– Za prvih devet mjeseci ove godine rast potrošačkih cijena iznosio je 3,6 posto, dok je rast bruto društvenog proizvoda za prvih šest mjeseci bio 1,8 posto. Kada se ti podaci zbroje, dolazimo do indikativnog povećanja od oko 2,7 posto, ali konačnu odluku Vlada će donijeti nakon što Federalni zavod za statistiku objavi zvanične podatke – rekao je zamjenik premijera Kraljević.

Novi maksimalni iznos dnevnica

Dodao je da je na sjednici dogovoreno da se minimalna plaća za 2026. godinu utvrdi u skladu s važećom metodologijom.

Zamjenik premijera Kraljević je istaknuo da je raspravljano i o pitanju dnevnica za službena putovanja, te da se očekuje prijedlog Federalnog ministarstva pravde o njihovom povećanju.

– U ovom trenutku nemamo tačne prijedloge, ali očekujemo da će od 1. januara 2026. godine biti utvrđen novi maksimalni iznos dnevnica na području Federacije – kazao je Kraljević.

Predsjednik ESV-a Safudin Čengić naglasio je da je na sjednici postignuta saglasnost svih socijalnih partnera.

– Na današnjoj sjednici smo usaglasili stav vezano za minimalnu plaću u 2026. godini na način da se isto utvrdi u skladu s metodologijom o izračunu minimalne plaće koja je utvrđena, odnosno objavljena u službenom listu 2022. godine. Svi podaci još nisu pristigli, ali nakon što budu dostupni Vlada će svojom odlukom utvrditi minimalnu plaću – kazao je Čengić.

On je dodao da je razmatrano i pitanje dnevnica za službena putovanja, te da se očekuje prijedlog o njihovom povećanju od 1. januara 2026. godine. Prijedlog ESV-a je da dnevnice za službena putovanja iznose 45 KM.

Kolektivni ugovor

Predsjednik Samostalnog sindikata državnih službenika i namještenika u organima državne službe Federacije BiH Samir Kurtović naglasio je da je sjednica protekla u kvalitetnom socijalnom dijalogu između sindikata, poslodavaca i Vlade.

– Mi kao sindikat tražili smo povećanje plata i zaštitu prava radnika. Posebno nam je važno da uredba o metodologiji jasno pokazuje da mora doći do povećanja minimalne plaće. U januaru ćemo predložiti opći kolektivni ugovor kojim ćemo definirati prava radnika, uključujući topli obrok i druga primanja, na jedinstven način – rekao je Kurtović.

Dodao je da sindikat očekuje povratnu informaciju Vlade Federacije BiH o visini minimalne plaće, te da će ona biti usklađena kroz kolektivni ugovor.

Zaključeno je da je postignuti dogovor trenutno najbolje rješenje, a socijalni partneri izrazili su očekivanje da će Vlada Federacije BiH u narednom periodu donijeti odluku o minimalnoj plaći u skladu s metodologijom i zvaničnim statističkim podacima.

The post Rast minimalne plate u FBiH naredne godine 2,7 posto appeared first on Biznis Info.

U intervjuu za TVSA govorio je o brojim temama, a osvrnuo se i na minimalne plate, te penzije.

– Super je imati želje, svjestan sam da su to i potrebe, ali želim podsjetiti kako smo došli do ovoga što sada imamo. Mi smo prošle godine se odlučili na jednu šok terapiju, jer dotadašnji razgovori nisu urodili plodom. Tada je bio strah poslodavaca, a sada kažu da je to bila odlična odluka Vlade. Pojavili su se i silni analitičari kako ćemo ostati bez 25.000 radnih mjesta, pa su čak organizovani i protesti zbog povećanja minimalne plate. Ove godine da bi kompenzirali to, preko 100 miliona KM je dato kao poticaj privrednicima – rekao je Nikšić te podsjetio i na dvije Uredbe o isplatama neoporezivog dijela, prenio je Avaz.

Podsjetio je da je minimalna plata porasla sa 619 KM na 1.000 KM te da ne treba očekivati sad istu šok terapiju.

– Ići ćemo sa povećanjem koliko to formula za usaglašavanje kaže. Ako bude 20, 30, 50 ili 100, koliko formula bude rekla da je realno. Moramo sačekati još neke statističke podatke – rekao je Nikšić.

Nikšić je govorio i o povećanju penzija.

– Izmjene Zakona o PIO će se do kraja godine naći pred parlamentarcima. Trenutno na 1,2 uposlenih imamo jednog penzionera. Najgore je krenuti u nešto pa da onda to ne možete izvršavati. Super bi bilo da poduplamo penzije, ali to nije realno. Idemo sa Zakonom prema Parlamentu, javnost će o svemu biti blagovremeno upoznata – rekao je Nikšić.

Dodao je da će učiniti sve da primanja budu redovna, te da smatra da nije uredu svima linearno povećati, ali da to ne stoji u Zakonu.

The post Nikšić o minimalnoj plati 1.200 do 1.600 KM: Nije realno! appeared first on Biznis Info.

Ipak, u poređenju sa susjednim zemljama, ona je značajno manja, gotovo upola manja od one u Sloveniji. Sindikati upozoravaju da bi prosječna plata morala biti najmanje 2.000 maraka ako se želi zaustaviti masovno iseljavanje, naročito mladih, koji zbog niskih primanja u Bosni i Hercegovini spas traže u zemljama Evropske unije.

Prosječna plata u BiH prošle godine u julu iznosila je 1.388 KM, dok je u julu ove godine dostigla 1.601 KM, što predstavlja povećanje od 213 KM. Na rast prosječne plate uticao je i rast minimalnih plata u entitetima – u Republici Srpskoj one sada iznose 900 KM, a u Federaciji BiH 1.000 KM. Ipak, i sa ovim povećanjima, BiH i dalje ima najniže minimalce u regionu.

Minimalac u Srbiji iznosi 1.078 KM, u Crnoj Gori 1.173 KM, u Hrvatskoj 1.467 KM, a u Sloveniji čak 1.760 KM, izvještava BHRT. Razlike su još izraženije kada se uporede prosječne plate u Bosni i Hercegovini one iznose 1.601 KM, dok je u Srbiji 1.821 KM, Crnoj Gori 1.985 KM, Hrvatskoj 2.810 KM, a u Sloveniji čak 3.114 KM.

Dodatni problem, upozoravaju sindikati, jeste to što prosječna plata od oko 1.600 maraka ne odražava realno stanje, jer dvije trećine radnika u zemlji zarađuje manje od tog iznosa.

Spor privredni rast

– Platu od 1.555 maraka i više prima tek svaki treći radnik u Republici Srpskoj. Dvije trećine radnika tu platu ne može ni da sanja – ističe Goran Stanković, predsjednik Saveza sindikata RS.

Prema podacima Saveza samostalnih sindikata BiH, sindikalna potrošačka korpa za mjesec septembar 2025. godine iznosila je 3.431,60 KM, što znači da četvoročlana porodica sa jednom prosječnom platom ne može podmiriti ni polovinu osnovnih troškova života. Građani smatraju da plate moraju rasti i da bi prosječna plata morala iznositi barem 2.000 maraka.

Iako je svima jasno da su povećanja plata neophodna, stručnjaci upozoravaju da bez privrednog rasta nema ni većih zarada.

– Mi to, nažalost, nikada nećemo stići. Nemamo privrednog rasta, nemamo ozbiljna investiciona i strateška ulaganja u razvoj privrede. Kod nas je važnije zadužiti se i napraviti koji kilometar autoputa, nego pomoći realnom sektoru – ističe Zoran Pavlović, ekonomski analitičar.

Zaključak je jasan da bi se u Bosni i Hercegovini preživio mjesec sa prosječnom platom, koja je za većinu građana nedostižna, treba biti pravi čarobnjak. Oni koji to nisu svoj spas traže daleko odavde.

The post Minimalac u BiH najniži u regionu, uprkos povećanjima appeared first on Biznis Info.

Pozivamo radnike koji se susretnu s takvom nekorektnom praksom poslodavaca da se obrate sindikatu, poručio je on.

– U tavim slučajevima insistirat ćemo na inspekcijskom nadzoru tih preduzeća. To je šok za sve nas. Nakon odluke o minimalnoj plaći od 1.000 KM, mi u sindikatu kao i radnici smo računali da će zaposleni nastaviti dobijati i do 300 KM na ime spomenutih naknada.

Vlada Federacije BiH je s posljednje dvije uredbe prihvatila zahtjeve poslodavaca i omogućila im da imaju znatne fianansijske olakšice. Očekujem da se po ovom pitanju oglase i udruženja poslodavaca i jasno poruče kako to nije prihvatljiva praksa – istakao je Šatorović za Faktor.

Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović je za Faktor prokomentarisao navode sindikata.

– Nemam informacije o tome, ali je to bilo za očekivati. Zašto? Jednostavno, imamo firme koje traže načine kako da opstanu, da ne gase radna mjesta, zadrže likvidnost… Naknade za topli obrok, prijevoz, regres…, nisu zakonski regulisani, odnosno nisu obavezne.

Jedino tamo gdje postoje kolektivni ugovori, mislim da ih imamo osam, to je precizno definisano. Ne vjerujem da ćemo imati mnogo takvih primjera – kazao je Smailbegović.

Sve se više čini da će značajan broj radnika ostati na istom. Recimo, radnik je imao minimalnu plaću 700 KM i na ime naknada dobijao je 300 KM, u zbiru 1.000 KM. Sada će isto dobijati taj iznos, ali će mu poslodavac ukinuti naknade i ostat će na 1.000 KM, iako se nadao da bi mu ukupna primanja mogla ići i do 1.300 KM.

– Da, hipotetički to je moguće. Od ove priče o minimalnoj plaći profitirat će samo država, u ovom slučaju entitet i Vlada FBiH – stav je Smailbegovića.

The post Poslodavci isplaćuju minimalnu plaću od 1.000 KM, ali ukidaju topli obrok… appeared first on Biznis Info.

Jedna uredba se tiče pomoći koju će poslodavci moći uplaćivati uposlenicima na plate više od 1.000 KM a druga o sufinansiranju i refundaciji doprinosa na plate do 1.000 KM, piše BiznisInfo.ba.

Socijalni partneri su usaglasili kriterije za refundaciju ili sufinansiranje doprinosa shodno Odluci o minimalnoj plati za 2025. godinu.

Ono što je ključna stvar u svemu jeste koje kompanije će imati pravo na isplatu subvencija ili refundacije na minimalnu platu.

Vlada je ranije govorila da će to biti samo male i mikro kompanije, a u nacrtu odluke koja se pojavila prošle sedmice navedeno je da će to biti one kompanije koje su imale ukupnu godišnju dobit od pola miliona KM.

Sredstva za ovu namjenu su usvojena u budžetu u iznosu od sto miliona KM pod stavkom pomoći obrtima, mikro i malim preduzećima.

No, danas je dogovoreno drugačije. Naime, kako je rečeno nakon sjednice, kriterij neće biti ukupna dobit nego dobit po radniku. Pravo na pomoć će imati firme koje su imale godišnju dobit po radniku ispod 6.500 KM.

Iz toga proizilazi da će ovu pomoć moći ostvariti i velike kompanije koje ispunjavaju ovaj uslov, odnosno koje nisu visokoprofitabilne, a takvih je mnogo.

Već ranije smo navodili primjer Klasa kao velike kompanije koji je u 2023. imao prihode od oko 50 miliona KM, zapošljavao 512 radnika, ali je imao dobit od 1,47 miliona KM. Dakle, kompanija je te godine imala dobit od oko 2,8 hiljade KM po radniku, što znači da bi mogla dobiti subvencije Vlade, naravno pod uslovom da ispunjava druge kriterije.

Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić je kazao da će Uredbe možda već poslijepodne biti usvojene.

– Kriterij je da imate identifikacioni broj, da nemate obaveza prema Poreznoj upravi, da ste u novembru isplatili manje od 1.000 KM plaću. Neće biti nikakve papirologije, sve će automatski biti regulisano. Refundacija će biti isplaćena do sredine marta. Napravili smo kriterije od 300 i 150 KM. Pravo na refundaciju ostvaruju poslodavci čija je dobit manja od 6.500 KM po radniku – pojasnio je Nikšić.

The post Konačna odluka: Pomoć Vlade FBiH dobit će i velike, a ne samo male firme appeared first on Biznis Info.