Zabrana se odnosi na bilborde, autobuska stajališta, javne ekrane i druge gradske oglasne površine, dok oglašavanje unutar trgovina, restorana i na privatnim objektima nije obuhvaćeno ovom mjerom.

Šta je tačno zabranjeno

Prema odluci Gradskog vijeća Amsterdama, u javnom prostoru više neće biti dozvoljene reklame za:

• mesne proizvode

• proizvode i usluge povezane s fosilnim gorivima

• određene oblike visoko-emisijskog transporta, poput avio-putovanja i krstarenja

Mjera se nadovezuje na ranije odluke kojima je Amsterdam već ograničio oglašavanje fosilnih goriva, a sada je lista proširena i na meso zbog njegovog uticaja na klimu i okoliš.

Zašto meso?

Gradske vlasti se pozivaju na podatke prema kojima industrijska proizvodnja mesa značajno doprinosi emisijama stakleničkih gasova, ali i na zdravstvene aspekte prekomjerne konzumacije crvenog mesa.

Cilj zabrane nije direktna zabrana konzumacije mesa, već smanjenje njegove promocije u javnom prostoru, slično ranijim mjerama koje su u mnogim zemljama uvedene za duhan i alkohol.

Nova pravila stupaju na snagu od maja 2026. godine, što znači da oglašivači i zakupci gradskih oglasnih površina imaju prelazni period da prilagode svoje kampanje.

Burne reakcije i kritike

Odluka je izazvala žestoke rasprave. Dok ekološke organizacije i dio javnosti pozdravljaju potez kao hrabar korak ka održivijem gradu, predstavnici prehrambene industrije i pojedini političari upozoravaju na:

• ograničavanje tržišnih sloboda

• potencijalni presedan koji bi mogao dovesti do daljnjih zabrana

• selektivni pristup proizvodima koji se proglašavaju “nepoželjnima”

Širi evropski kontekst

Amsterdam nije jedini grad koji razmatra restrikcije oglašavanja proizvoda s velikim klimatskim otiskom. Slične rasprave vode se i u drugim evropskim gradovima, posebno kada je riječ o fosilnim gorivima, automobilima s visokim emisijama i avio-saobraćaju.

Odluka nizozemske prijestolnice mogla bi poslužiti kao test-slučaj za druge gradove i zemlje koje pokušavaju povezati klimatske ciljeve s urbanim politikama.

Šta to znači za biznis

Za kompanije iz prehrambenog sektora ova odluka znači:

• promjenu marketinških strategija

• veći fokus na digitalne kanale i privatne prostore

• potencijalno jačanje promocije alternativnih i biljnih proizvoda

Istovremeno, mjera pokazuje kako klimatska politika sve direktnije utiče na oglašavanje i poslovne modele, što je trend koji će se u Evropi vjerovatno dodatno širiti.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Amsterdam zabranio reklame za meso: Burne reakcije appeared first on Biznis Info.

Bivša dizajnerica Špela Goltes uputila je zahtjev slovenskim medijima da najkasnije do 27. decembra prestanu koristiti logotip trgovačkog lanca Mercator. Ona tvrdi da je riječ o njenom autorskom djelu te od Mercatora traži i isplatu odštete.

U Mercatoru, međutim, navode da su autorska prava na logotip već ranije pravno regulisana i da su Goltesini zahtjevi neosnovani.

Sudski spor oko autorskih prava

Advokatska kancelarija koja zastupa Špelu Goltes u dopisu medijima navela je da je Mercatorov logotip autorsko djelo njihove klijentice. Prema njihovim tvrdnjama, sud je utvrdio da se radi o njenoj samostalnoj autorskoj kreaciji, na osnovu koje joj od 2005. godine pripadaju materijalna autorska prava.

Mercator se tim tvrdnjama protivi i ističe da je osnovni znak kompanije, iz kojeg je nastao i današnji logotip, dizajniran još 1968. i 1969. godine, a da ga je osmislio Gregor Košak. Kako navode, prijenos autorskih prava s Košakom bio je transparentan i nikada nije bio sporan.

“Nije novo autorsko djelo”

Iz Mercatora pojašnjavaju da su 1995. godine sklopili ugovor s kompanijom Studio Marketing, čiji je dio tada bila i Goltes, a čiji je zadatak bio redizajn postojećeg znaka.

Prema njihovom stavu, nije riječ o novom autorskom djelu, već o preradi postojećeg znaka, zbog čega Goltes, kako tvrde, ne može biti nosilac autorskih prava niti nekome zabraniti korištenje logotipa.

Također naglašavaju da presuda na koju se poziva suprotna strana još nije pravosnažna, jer je Mercator uložio žalbu, a viši sud još nije donio konačnu odluku. U kompaniji su uvjereni da će drugostepeni sud preinačiti presudu prvog stepena.

Moguća velika poslovna šteta

Mercator upozorava da zahtjevi za obustavu korištenja logotipa mogu izazvati značajnu poslovnu štetu, koju će, ukoliko bude potrebno, potraživati sudskim putem.

Kako su za Slovenska tiskovna agencija (STA) izjavili pojedini pravni stručnjaci, zahtjev dizajnerice je sporan iz više razloga. Oni navode da su za sadržaj oglasa prvenstveno odgovorni oglašivači, a ne mediji, te da bi ovakav potez mogao predstavljati i nedopušten pritisak na medije.

Također ističu da bi Goltes, u svakom slučaju, trebala sačekati pravosnažnost sudske odluke prije bilo kakvih zabrana.

Ključno pitanje: prerada ili novo djelo?

Prema mišljenju pravnih stručnjaka, suštinsko pitanje u ovom slučaju jeste da li se radi o preradi originalnog dizajna ili o potpuno novom autorskom djelu. Konačnu riječ o tome dat će sud.

Dodaju i da je riječ o izuzetno kompleksnom slučaju, posebno zato što je od nastanka prvobitnog logotipa prošlo više decenija, te postoji mogućnost da tada sklopljeni ugovori nisu sadržavali dovoljno precizne odredbe o preradi autorskih djela.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Hoće li Mercator ostati bez svog čuvenog logotipa? appeared first on Biznis Info.