Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva podsjeća da su otkupljivači došli u poteškoće s isplatom otkupljenih malina, te da je Ministarstvo, nakon isplate novčane podrške, urgiralo prema otkupljivačima kako bi dodijeljena sredstva primarno iskoriste za isplatu duga poljoprivrednim proizvođačima, prenosi BHRT.

Od otkupljivača je dodatno zatraženo da razmotre mogućnost usmjeravanja dodijeljenih sredstava podrške u povećanje otkupne cijene da bi se poljoprivrednim proizvođačima barem djelomično kompenzirala niska otkupna cijena maline.

– Resorno federalno ministarstvo je u saradnji s otkupljivačima maline, doprinijelo stabiliziranju poslovanja preduzeća u ovom važnom sektoru proizvodnje, te omogućilo većem broju poljoprivrednih proizvođača naplatu duga ili čak povećanje otkupne cijene za malinu roda 2023. godine. Za proizvođače maline isplaćeno je skoro milion KM. Novčana podrška otkupljivačima imala je za cilj dodatno podržati povezivanje otkupljivača maline i malih poljoprivrednih proizvođača, odnosno pružiti podršku otkupljivačima u prevladavanju poteškoća u poslovanju nastalim uslijed poremećaja na EU tržištu. Naime, u 2023. godini je zbog povećane ponude na EU tržištu, došlo do velikog pada prodajne cijene maline, a smanjene su i prosječne isporučene pošiljke što je usporilo prodaju i povećalo energetske troškove za skladištenje i čuvanje zamrznutih proizvoda – kazao je resorni ministar Kemal Hrnjić.

Od ukupno 31 otkupljivača malina kojima je dodijeljena novčana podrška, 27 ih je dostavilo detaljne podatke o isplatama i upotrebi dodijeljenih sredstava.

Iz podataka je vidljivo da je 17 otkupljivača u potpunosti izmirilo svoje obaveze prema malim poljoprivrednim proizvođačima, šest ih je isplatilo više od 50 posto, a četiri su isplatila nešto manje od 50 posto duga za otkupljene maline.

Posebno je vrijedno napomenuti da je 15 otkupljivača novčanu podršku direktno usmjerilo u isplatu duga za otkupljene maline, a sedam otkupljivača je čak i podiglo otkupnu cijenu maline, saopšteno je iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

The post Proizvođačima maline isplaćeno skoro milion KM appeared first on Biznis Info.

Samo u ove tri lokalne zajednice više od hiljadu porodica živi od rada u malinjacima, u kojima su prethodne sezone zabilježeni i slabiji prinosi, a ako se nastave tako nepovolji trendovi, mnogi će biti primorani da se preorijentišu na drugu proizvodnju.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Vilamet” Ivan Stojanović, koji zastupa malinare s područja Bratunca, Milića i Srebrenice, potvrdio je za “Glas Srpske” da nisu dostigli cijenu od 4,5 marke, što im je bio cilj za 2023. godinu, a još više zabrinjava podatak da je voće i dalje u hladnjačama pa je neizvjesno kada će im biti isplaćeno i tih 2,80 KM po kilogramu.

– Veliko je nezadovoljstvo među malinarima, jer i dalje čekamo novac – kazao je Stojanović.

Prema njegovim riječima, hladnjačari sve to pravdaju nepovoljnim stanjem na tržištu.

– Po svim proračunima da bismo proizveli kilogram maline mi potrošimo i do 3,8 KM što znači da smo marku u minusu po svakom kilogramu – rekao je Stojanović.

Iza malinara je, kaže Stojanović, bez dileme najteža godina otkad se bave proizvodnjom, a u novu su ušli sa starim problemima.

– Sporan je nastavak proizvode. Siguran sam da to neće biti u obimu kao do sada. Kada je bila ekspanzija maline, imali smo 2.5000 tona, a posljednjih godina ta proizvodnja stagnira. Već ima zasada gdje proizvođači uopšte ne razmišljaju o nastavku, a puno je i onih zapuštenih jer ljudi nisu ni na nuli – rekao je Stojanović dodavši da su sve zalihe u hladnjačama, jer svoj prostor za skladištenje nemaju.

S druge strane, hladnjačari pozivaju na strpljenje. Vlasnik najveće hladnjače na tom području “Agro dr” iz Bratunca Petko Rankić kazao je za “Glas Srpske” da je lani bio dosta oprezniji u odnosu na 2022. godinu kada je za kilogram maline plaćao 8,5 maraka.

– Te cijene su  “naduvali” nakupci, ali sam i tada ispoštovao proizvođače. Ove godine otkupio sam oko 700 tona koje stoje u hladnjači, konzervirane i čekaju kupce. Imao sam neke ponude iz Švedske i Njemačke, ali nisu bile povoljne  – rekao je Rankić i apelovao na sve proizvođače da sačekaju još godinu – dvije da ne uništavaju malinjake.

Dodao je da razumije probleme proizvođača, te da većina njih čeka na isplatu novca kako bi mogli planirati proljećne radove u malinjacima.

Prema riječima Ivana Stojanovića u Srbiji je donesen akt da nema uvoza maline dok ne bude prodata domaća.

– Na taj potez su se odlučili zbog prekomjernog uvoza iz Ukrajine, Poljske i Moldavije – rekao je Stojanović.

The post Malina pola godine čeka u hladnjači appeared first on Biznis Info.

Proizvođači jagodičastog voća pri kraju su još jednog ciklusa u kojem će po svemu sudeći sabirati gubitke. Maline su odavno predali hladnjačarima, a da pojma nemaju koliko će i kada dobiti novac za svoj trud zbog čega su ovo voće prestali nazivati crvenim zlatom.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja “Vilamet”, koje okuplja proizvođače jagodičastog voća u regiji Birač, Ivan Stojanović kaže za “Glas Srpske” da je ova godina katastrofalna.

– Još ima proizvođača koji nisu naplatili ni prošlogodišnji rod, mnogi su zbog toga i na sudu. Zvanične otkupne cijene za ovu sezonu nema, hladnjačari plaćaju akontativno koliko ko može. Očekuje se da nam isplate po tri marke po kilogramu, a samo smo berače plaćali 1,5 KM, a gdje su ostali troškovi. Zbog nerentabilnosti i loše cijene odustaje se od berbe jesenjih sorti. Prvi sam ja odustao jer mi se ne isplati brati i plaćati radnike. Ponudio sam komšijama i rodbini da naberu sebi za sok i slatko, ostalo će ptice pojesti – priča Stojanović.

On se pita zanima li ikog na koji način će proizvođači nastaviti da rade.

– Iscrpljene su sve mogućnosti da ova proizvodnja napreduje, a imamo odlične resurse. Sistem za navodnjavanje u koji je uloženo osam miliona maraka, rasadnik, rashladni kapaciteti i sad se to sve briše gumicom. Teško je odustati, ali teško je i nastaviti raditi jer tonemo u minus – navodi Stojanović.

Dodaje da se proizvođači na razne načine snalaze da isplate nagomilane obaveze.

– Sve moramo isplatiti odmah. Prvo apoteke za repromaterijal, potom radnike, kao i obaveze državi, a nama hladnjačari plate koliko hoće i kad hoće. Samo mi čekamo pa smo prinuđeni dizati kredite i pozajmice od mikrokreditnih banaka, a neko dobije i akontaciju od hladnjačara – dodao je Stojanović.

Da je situacija teška i neizvjesna priča i vlasnik hladnjače “Agro dr” iz Bratunca Petko Rankić, koji kaže da još nema tržište za otkupljenih oko 1.000 tona malina i kupina.

– Roba stoji u hladnjači, nisam prodao ništa jer čekam cijenu. Ono što nude kupci iz Evrope trenutno je premalo, nikada nije bilo gore. Previše je malina iz drugih zemalja. Ukrajina nam je lani poremetila tržište, a evo i ove godine. Čujem da izvoze po 0,60 eura po kilogramu. U Srbiji je ostalo oko 30 odsto prošlogodišnjih malina neprodatih. Ja sam išao i u minus samo da se riješim količina, oko tri miliona sam lani bio u gubitku – priča Rankić.

Ističe da otkupna cijena malina koje nastoji izvesti na ino-tržište ne bi smjela biti ispod pet eura po kilogramu.

– To je iznos kojim bi pokrili troškove i koliko-toliko amortizovali gubitak od lani, ali teško da ćemo dobiti toliko. Pregovaramo sa starim kupcima iz zapadne Evrope, Skandinavije ali teško ide. Kupaca nema ni za kupinu, Njemačka nudi 1,3 eura po kilogramu, što je nikakva cijena – dodaje Rankić i navodi da je tek malom dijelu proizvođača isplatio akontaciju od dvije marke po kilogramu, dok ostali čekaju da proda robu.

Ivan Stojanović kaže da je kvalitet ovogodišnjeg roda maline odličan.

– Nažalost, isto to ne možemo reći za prinose, koji su podbacili između 20 i 30 odsto u odnosu na lani, a razlozi su brojni. Prvi i osnovni jeste to što mnogi proizvođači nisu bili u mogućnosti da primijene sve agro-mjere zbog čega je izostao puni rod – rekao je Stojanović.

The post Od malina više niko nema zarade appeared first on Biznis Info.

Rekordnih 6,82 KM za kilogram crvenog zlata je ponudila firma “Oranž plus” iz Kiseljaka. Po toj cijeni, kako su naveli, plaćaju malinu sorte miker i u nju su uračunati i PDV i prevoz, dok 6,50 KM plaćaju kilogram sorte vilamet.

Po svemu sudeći, ovo bi mogla biti jedna od najboljih godina za proizvođače jer ni u u vrijeme najveće ekspanzije podizanja malinjaka cijena nije prelazila četiri marke, a najniža je bila 1,5 KM prije nekoliko godina, kada je većina roda završila na smetljištu.

Razloga za zadovoljstvo imaju proizvođači u Podrinju, jer je i jedan od najvećih hladnjačara u tom kraju, vlasnik hladnjače “Agro dr” Petko Rankić, spreman da plati do šest maraka po kilogramu.

– Ispod četiri marke sigurno nećemo ići, a vjerujem da će u skladu sa potrebama tržišta cijena ići i do šest maraka. Imamo velike narudžbe iz Njemačke i trenutno bismo mogli ići do šest maraka, a kako će biti kasnije, vidjećemo. Ovo su rekordne cijene, nikada nije bilo ovoliko za sedam godina od kada imam hladnjaču – istakao je Rankić za Glas Srpske.

Dodao je da planira u ovoj godini da otkupi oko 1.500 tona “crvenog zlata”.

Predsjednik Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića “Vilamet” Ljubiša Alempić rekao je za “Glas Srpske” da je kvalitet maline odličan.

– Količina nije onakva kakvu smo očekivali, jer su kasni proljećni mrazevi napravili štetu u malinjacima, ali je cijena ekstra. Imajući u vidu da je u Arilju u Srbiji kilogram maline oko 400 dinara, odnosno sedam maraka, treba očekivati da i naši hladnjačari prate kretanja u regionu – kazao je Alempić, koji malinu i kupinu uzgaja na površini od dva hektara.

Podsjećanja radi, malinari su u 2019. godini za kilogram ovog voća dobijali najviše 2,5 maraka, dok su lani hladnjačari za kilogram ovog crvenog voća plaćali 3,5 maraka.

Berači

Ljubiša Alempić je rekao da, s obzirom na visoke dnevne temperature, malinu beru ujutro rano i predveče, te da berača ima dovoljno.

– Nema problema sa nedostatkom radne snage. Dnevnice berača se kreću oko 50 maraka i veće su nego proteklih godina – istakao je Alempić.

The post Cijena maline ruši rekorde appeared first on Biznis Info.

Ostvareni rezultati su svrstali BiH kao 7. zemlju na svijetu po ostvarenoj proizvodnji malina, a njihovu proizvodnju kao sektor koji bilježi najbrži rast.
 
Sektor proizvodnje malina danas prolazi kroz najteži period prije svega zbog nepovoljnih klimatskih uslova.
 
– Kiša koja konstantno pada značajno utiče na mogućnost branja maline, kao i na kvalitet ubrane maline. Drugim riječima, u malinarstvu je prisutno stanje elementarne nepogode koje nanosi milionske gubitke u proizvodnji – saopćeno je.
 
Navodi se da je izlazak pojedinih hladnjača iz otkupa u 2018. godini smanjilo raspoložive rashladne kapacitete te dodatno otežalo situaciju u cjelokupnom sektoru. Između ostalog, i to je doprinijelo neravnomjernoj raspoređenosti rashladnih kapaciteta na terenu.
 
– Zbog nemogućnosti skladištenja proizvoda dnevno propadaju tone malina, a prema procjenama samo u okolici Maglaja do sada je propalo 500 t maline. Nadamo se da će se nadležno ministarstvo i ostali učesnici na tržištu uključiti i preduzeti potrebne korake kako bi se ustabilila situacija u sektoru malinarstva – zaključuje se u saopćenju Saveza, prenosi agencija Fena.

The post Proizvođači tvrde: Sektor malinarstva u BiH pred kolapsom appeared first on Biznis Info.

Također, zatraženo je ispunjavanje njihovih zahtjeva koje su slali svim nivoima vlasti, te proglašenje elementarnih nepogoda.

– Ukoliko naši zahtjevi ne budu ispunjeni u roku 10 dana od dana kada ih nadležna ministarstva zaprime, mi počinjemo organizaciju mirnih protesta pred zgradom Vijeća ministara BiH i tražimo svoja prava, a protesti su planirani za 18. septembar 2017. Ukoliko dođe do protesta mi tražimo smjenu najodgovornijih za ovu situaciju – saopćeno je iz Asocijacije.

Također, istaknuto je da je Radna grupa za sektor malinarstva, koju je formirao federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva kao polaznu osnovu za izračun proizvodne cijene maline, koristila obračunske tablice, ekspertske analize, u kojim su kao osnova uzeti ekonomski opravdani prinosi 15t/ha maline, pa se nakon usaglašavanja došlo do cijene oko 1,68 KM/kg maline gdje je navedeno da cijena može biti veća ili manja zavisno od niza faktora kao što su prinosi, cijena repromaterijala, elementarne nepogode i sl.

Dodaju da se na sastanku koji je održan u Travniku 7. jula 2017. Ministarstvo obavezalo da inicira mjere i aktivnosti sa različitim nivoima vlasti sukladno sa zaključkom Parlamenta FBiH, a radi sagledavanja dodatnih mogućnosti radi prevazilaženja teškog stanja u sektoru prizvodnje jagodastog voća i poljoprivrede u cjelini, što se nije desilo, izuzev u određenim općinama ili kantonima.

Iz Asocijacije navode da postoje sumnje da je sve ovo dogovor između vlasti i otkupljivača, jer drugo ništa ne mogu zaključiti iz svega što se dešava.

– Cijenu koju su odredili otkupljivači na potpuno nazakonit način (jer su formirali udruženje otkupljivača da bi mogli diktirati cijenom na tržištu što predstavlja zakonom zabranjen monopol) mi ne prihvatamo, prihvatamo da po toj cijeni odmah bude isplaćeno i da ta cijena bude akontativna, a preostali iznos da bude uplaćen kada budu provjerene izvozne fakture za svu količinu koja je izvezena, i da po toj cijeni bude određena marža koja će biti ravnomjerna prema otkupljivaču i proizvođaču, gdje ni jedna strana neće moći ostvariti ekstra profit na uštrb druge – saopćeno je.

The post Malinari ne prihvataju otkupnu cijenu manju od tri KM i prijete protestima appeared first on Biznis Info.

Resorni ministar Stevo Mirjanić rekao je predstavnicima Udruženja malinara Bratunca, Srebrenice i Milića „Vilamet“ da će Vlada RS-a i Ministarstvo i dalje podržavati proizvodnju maline, kako kroz podsticaje koje izdvaja iz agrarnog budžeta, tako i kroz druge vidove kapitalnih ulaganja.

Na sastanku u Banjoj Luci je istaknuto da Ministarstvo, kako je saopćeno, značajno pomaže proizvodnju maline, ali i drugih poljoprivrednih proizvoda na području ove tri općine.

Kao posebno važan, istaknut je projekt izgradnje sistema navodnjavanja u Bratuncu, vrijedan osam miliona KM.

The post Neophodan dogovor malinara i udruženja hladnjačara appeared first on Biznis Info.

Danas će uputiti dopis Udruženju hladnjačara BiH da im pošalju informacije o stanju u skladištima i cijene po kojima bi prodali to voće, a nakon toga će tu informaciju proslijediti kupcu, kazao je predsjednik Asocijacije Edin Mameledžija.

I dalje su nezadovoljni otkupnom cijenom koja se kreće od 1,70 do 1,90 KM po kilogramu. Također, najavio je Mameledžija, od resornih ministarstava tražiće da se ustanovi da li su prevareni od hladnjačara s obzirom na to da su cijene, pored drugih prodajnih mjesta, na internet sajtu Alibaba od tri do sedam evra ili dolara.

„Naše maline na Alibabi su oko tri evra, iako je tu cijenu stavio prodavač, formirana je u odnosu na tržište“, rekao je Mameledžija.

Naglasio je da u ugovorima piše da će cijena biti formirana u dogovoru između dvije strane, u odnosu na tržište. Uime hladnjačara Aldin Islamović navodi da su trenutne prodajne cijene malina 1,60, 1,70 te 1,75 evra.

„To su prodajne cijene većine hladnjačara u BiH s tim da postoji tendencija padanja cijena u devetom mjesecu zbog berbe iz Poljske“, naveo je Islamović i dodao da zna o kojem kupcu se radi, kojeg spominju malinari.

To su, po njegovim informacijama, vrlo male količine.

Fena

The post Malinari nezadovoljni, hladnjačari tvrde da cijena ne može biti veća appeared first on Biznis Info.

Cilj sastanka je usaglašavanje zajedničkog djelovanja dviju asocijacija u Srbiji i Bosni i Hercegovini, potvrdio je Feni predsjednik bh. Asocijacije Edin Mameldžija, s kojim su zajedno putuju članovi Upravnog odbora Milan Vukanović i Admir Durmo.

Teme razgovora bit će i općenito unapređenje malinarstva u BiH i Srbiji, te nastup na tržištima.

Predstavnici proizvođača malina u Srbiji, hladnjačara, te vlasti te države borave u Poljskoj da bi utvrdili cijene tog voća i uporedili ih s cijenama u Srbiji.

Odlazak u Poljsku je rezultat zajedničkog dogovora proizvođača, hladnjačara i predstavnika države da bi se utvrdilo tačno stanje na tržištu malina u Poljskoj, koja je, osim Srbije, jedan od najvećih proizvođača tog voća.

Proizvođači maline u Srbiji od otkupljivača zahtijevaju otkupnu cijenu od 1,83 eura ili 220 dinara za kilogram, dok je trenutna cijena koju nude otkupljivači u toj zemlji 130-140 dinara.

Otkupna cijena maline na domaćem tržištu bit će tema sastanka danas i u Sarajevu federalnomg ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Šemsudina Dedića s kantonalnim resornim ministrima, na kojem će ministar Dedić, kako je najavio, predložiti da svi kantoni u Federaciji BiH riješe pitanje otkupne cijene malina na način na koji je to uradila Vlada Unsko-sanskog kantona smatrajući da je iznos od 2,5 KM prihvatljiv za sve strane.

“Mislim da bi primjer Unsko-sanskog kantona trebali slijediti i ostali kantoni. Važno je i uvođenje novih pravila za otkupljivače kojima će se od sada isplaćivati subvencije, ali tek nakon što izmire svoje obaveze prema malinarima”, kazao je Dedić.

Bosna i Hercegovina s proizvodnjom malina većom od 20.000 tona je na 8. mjestu proizvođača u svijetu i sa 6,7 posto učestvuje u ukupnoj svjetskoj proizvodnji malina.

S tim udjelom u svjetskom tržištu, BiH je država koja preuzima cijene od drugih, kako kupovne tako i prodajne. Najveći bh. konkurenti su Poljska s više od 100.000 tona i Srbija s proizvodnjom iznad 80.0000 tona godišnje proizvodnje, a navedeni podaci se odnose na proizvodnju iz prethodnih godina.

Fena

The post Malinari iz BiH i Srbije zajednički žele postići bolju otkupnu cijenu, večeras sastanak appeared first on Biznis Info.

Savjetnik federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Husnija Kudić podsjetio je da je Ministarstvo formiralo radnu grupu za praćenje stanja u malinarstvu, koja je izradila prijedloge mjera za ublažavanje posljedica otežanog plasmana maline i osiguravanje dugoročne perspektive razvoja malinarstva u BiH.

Kudić je istaknuo da se 15 mjera odnosi, među ostalim, na poticaje uzgajivačima i njihovu harmonizaciju u županijama, ali je naglasio da se država, ni ustavno ni zakonski, ne može miješati u određivanje tržišnih cijena malina.

“Ministarstvo će poduzeti mjere, s ciljem da animira i druge razine vlasti, da poduzmu mjere kako bismo održali ovu značajnu proizvodnju. Međutim, cijena će ovisiti o kretanjima na tržištu u EU i regiji. Ono što su otkupljivači iznijeli je samo analiza i ministar Šemsudin Dedić je iznio stav da se takvim nepotrebnim isticanjem analiza i cijena samo unio nemir”, kazao je Kudić.

Kako je rekao, poljoprivredni proizvođači, također, moraju raditi na unaprjeđenju evropskih standarda u proizvodnji, te se koncentrirati, ne samo na jednu, nego na više poljoprivrednih kultura, kako bi postali održivi.

Kako je kazao predstavnik asocijacije “Zajedno za bh. malinu” Edin Mameledžija, cijena maline se ubuduće ne smije formirati bez uzgajivača.

“Cijenu treba formirati na temelju stanja na evropskom tržištu, a ne da neko dođe i kaže da će to biti marka i po ili dvije. Stradalo nam je od 150 do 200 dunuma maline zašto što je neko rekao da je moguća cijena jedna i po marka. Malinari to nisu zaslužili jer oni nisu zasadili maline da budu socijalni problem, nego da žive od svoga rada”, istaknuo je.

Predsjednica Upravnog odbora Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH Jasminka Hadžiabdić kazala je da se očekuje da cijena malina bude poznata u narednih desetak dana i da iznosi više od dvije marke po kilogramu.

“Tri marke po kilogramu bi ljudima omogućilo da razmišljaju o proširenju i sanaciji oštećenih malinjaka. Međutim, cijena od dvije marke i manje nije predmet diskusije jer bi to definitivno uništilo malinarstvo”, istaknula je Hadžiabdić.

Dvodnevni 11. međunarodni sajam organske proizvodnje i eko turizma “Dani maline 2017” otvoren je danas u Novom Travniku, u organizaciji Saveza udruga organskih proizvođača Federacije BiH, Asocijacije organskih proizvođača SBŽ-a i Općine Novi Travnik.

Dani maline su tradicionalni sajam međunarodnog karaktera u kalendaru EU sajmova, koji svake godine okuplja sve veći broj poljoprivrednih proizvođača i privrednika, a na ovogodišnjem učestvuje više od 60 izlagača, kao i gosti iz Srbije, Hrvatske i Makedonije. (Fena)

The post Otkupne cijene malina ovisit će o kretanjima na tržištu regije i Evropske unije appeared first on Biznis Info.