Sastanku je, ispred ekonomskog odjela Ambasade SAD-a, prisustvovao Joseph Rozenshtein, dok su BBM Grupaciju predstavljali Izudin Sjerotanović CEO i Ermin Operta.

Razgovarano je potencijalima mineralnih sirovina rijetkih (kritičnih) metala i plemenitih metala, te ostalih mineralnih sirovina na projektima BBM Grupacije u Bosni i Hercegovini a koji se nalaze u Varešu, Fojnici i Maglaju.

Ulazak američkog kapitala u projekte

Predstavnici BBM Grupacije su prezentirali projekte BBM Grupacije u Bosni i Hercegovini, koji imaju značajne već dokazane i potencijalne rezerve mineralnih sirovina. Uzimajući u obzir tržišnu vrijednost ovih mineralnih sirovina imaju vrijednost od preko 25 milijardi dolara.

Dogovoren je razmjena informacija u cilju ulaska kompanija sa američkim kapitalom u ove projekte.

BBM Grupacija je već ranije imala, kako su istakli, veoma pozitivna iskustava i suradnju sa američkom kompanijom Bechtel, na projektima izgradnje autocesta u R Hrvatskoj kada je Bechtel putem svoje kompanije Bechtel ENKA radio na izgradnji autoceste A1 (Zagreb-Split), a BBM Grupacija putem svoje kompanije BBM-VAREŠ d.o.o. Vareš bila glavni dobavljač eruptivnih kamenih agregata za završne slojeve asfalta na tom projektu.

POVEZANA VIJEST – Njemački gigant: U BiH smo našli rezerve vrijedne 25 milijardi eura

U tom smislu je već upućeno pismo namjere za nastavak saradnje na budućim projektima koji će se evidentno aktivirati u Bosni i Hercegovini.

Bogate mineralne rezerve

Inače BBM Grupacija je također strani investitor sa Njemačkim kapitalom koja je ujedno i prvi investitor ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. U Bosni i Hercegovini prisutni su od 1992. godine a prva prava na eksploataciju mineralnih sirovina ostvarila je u Varešu od 1998-2002 gdje i gdje i danas ima koncesiona prava.

Trenutno dokazane ukupne geološke rezerve kamena eruptivnog porijekla (spilit) 236 miliona tona i sedimentnog porijekla (krečnjak) 518 miliona tona, spadaju u najveće rezerve u jugoistočnoj Evropi.

Također prema instalisanim proizvodnim kapacitetima za preradu od preko 4,9 miliona tona na godišnjem nivou nesumnjivo su kompanija sa najvećim rezervama i kapacitetima za preradu u jugoistočnoj Evropi, najkvalitetnijeg kamena za asfalte, betone, željeznički tucanik, mineralnu vunu, te farmaceutsku, hemijsku industriju i odsumporavanje plinova iz pogona na fosilna goriva.

Nalazi aluminija, olova, zlata…

Također u okviru koncesionog polja u Varešu postoje i značajne rezerve metaličnih mineralnih sirovina sa velikim potencijalima metala kao što su aluminij, mangan, olovo, cink i dr.

Pored navedenog, BBM Grupacija je vršila i istraživanja zlata na području Fojnice gdje su već do sada dokazali značajne rezerve.

Završena su istraživanja i dokazane rezerve uglja na području Maglaja i u toku je postupak ishodovanja koncesije za eksploataciju.

Slijedi aktivnije djelovanje

Pored svega navedenog BBM Grupacija putem svojih kompanija u Bosni i Hercegovini ima udjele i u drugim rudarskim kompanijama koje imaju koncesiona prava za istraživanje i eksploataciju magnezita.

Sve u svemu na pomolu je aktivnije djelovanje Njemačke investicije na području Bosne i Hercegovine u kooperaciji sa Američkim kapitalom.

The post Američki kapital i njemački investitor u BiH: U igri 25 milijardi dolara appeared first on Biznis Info.

U jednom dijelu neće biti velike razlike, tamo gdje Koridor manje ili više prati postojeću trasu, naprimjer na potezu Žepče – Zenica – Sarajevo – Konjic.

No, u nekim drugim dijelovima Koridor se znatno odvaja od postojećih glavnih putnih pravaca pa će pojedini gradovi ostati “izolovani”, odnosno neće se više nalaziti na glavnom transportnom koridoru kroz našu zemlju, piše BiznisInfo.ba.

Već smo pisali da je jedan takav primjer Jablanica, koja će ostati “odsječena” kada se izgradi tunel Prenj, jer će se tada nakon Konjica trasa nastavljati direktno ispod planinskog masiva i ići ka Mostaru.

No, još jedna “rokada” desit će se u sjevernijem dijelu BiH. Naime, tamo će dva grada “zamijeniti mjesta”, a radi se o Tešnju i Maglaju.

Sada je Maglaj na glavnoj saobraćajnici, odnosno na cesti M17. S druge strane, Tešanj je podaleko od te ceste, i u taj grad praktično niko ne svraća “u prolazu”, odnosno tu odlaze samo oni kojima je Tešanj odredište.

Izgradnjom autoputa, koji je na tom području u punom jeku, ova situacija će se promijeniti. Naime, autoput otprilike na pola puta između Žepča i Maglaja skreće prema Zapadu u smjeru Tešnja, te ide ka Doboju drugačijom trasom u odnosu na M17.

Autoput će proći neposrednom blizinom Tešnja koji će izaći iz izolacije i biti priključen na ovaj važni putni pravac.

S druge strane, Maglaj ostaje poprilično daleko od ovog putnog pravca. To ne znači da će Maglaj biti izolovan u pravom smislu te riječi, jer će i dalje imati magistralu s koje će se relativno brzo moći uključiti na autoput, što znači da će i stanovnici ovog grada, kao i kompanije koje tu posluju, grada imati ogromnu korist.

No, on više neće biti “na oku” prolaznika koji bi eventualno svraćali u ovaj grad radi odmora ili iz radoznalosti.

Ovdje moramo napomenuti dvije stvari. Tešanj, iako je bio “izolovan”, uspio se razviti u jednu od najbogatijih sredina u BiH, pa nema razloga da to ne učine i ostali gradovi bez obzira na to koliko su blizu ili daleko od autoputa.

Tešanj će sada dobiti dodatni podstrek svom razvoju.

Drugo, utjecaj na ranije spomenutu Jablanicu bit će veći prvenstveno zbog brojnih ugostiteljskih objekata u ovom gradu u koje se tradicionalno svraća na putu ka moru. Maglaj nema takvu vrstu tradicije pa će i utjecaj biti manji.

Na kraju, napomenimo da Koridor 5C spaja države a ne lokalne zajednice.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Jablanica nije jedina: Još jedan grad u FBiH ide u “izolaciju” zbog koridora appeared first on Biznis Info.

Sastanak će se održati 18. decembra 2024. godine u kino-sali JU Dom kulture “Edhem Mulabdić” Maglaj sa početkom u 13:30 sati.

– Pozivamo sve vlasnike trgovačkih radnji i pravna lica koja obavljaju trgovinsku djelatnost da prisustvuju – naveli su iz Općine Maglaj.

Podsjetimo da je pravilo o neradnoj nedjelji važi od sredine novembra, te da lokalne zajednice imaju pravo zatražiti izuzeće, ali da konačnu odluku po njihovom zahtjevu donosi Vlada FBiH.

Neke lokalne zajednice su to već učinile. Gradsko vijeće Orašja krajem novembra je usvojilo odluku kojom od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine traže da trgovine u Orašju budu izuzete iz odredbe Zakona o unutrašnjoj trgovini FBiH koja se odnosi na neradnu nedjelju, odnosno da im se dozvoli da rade nedjeljom ako to žele.

U obrazloženju odluke navedeno je da se Orašje našlo u nezavidnoj situaciji jer okolne lokalne zajednice nisu obuhvaćene ovom odlukom, zbog čega veliki broj potencijalnih kupaca nedjeljom odlazi u općine i gradove u bosanskohercegovačkom entitetu RS, te u susjednu Hrvatsku.

Da li će i Maglaj, ali i druge općine krenuti tim putem, ostaje da se vidi.

The post Još jedan grad će možda tražiti da se radi nedjeljom appeared first on Biznis Info.

On je podsjetio da je riječ o tvornici za koju se već radila izmjena regulacionog plana.

Mahmutagić nije iznio više detalja, no BiznisInfo.ba posjeća da je riječ o projektu iza kojeg stoji Hajrudin Ahmetlić iz Tešnja. Ahmetlić je, inače, vlasnik kompanije Hifa Petrol, jedne od vodećih naftnih kompanija u BiH.

Osim toga, on je nedavno postao većinski vlasnik firme za proizvodnju premium masivnog namještaja InterProcess Tešanj i firmu Mobello u Sloveniji.

Tada smo pisali da će InterProcess ići u izgradnju i opremanje najveće fabrike masivnog namještaja u BiH u Maglaju gdje planiru investirati oko 20 miliona maraka, a plan je uposliti oko 400 radnika u narednih par godina.

Kako je naš portal ranije pisao, tvornica će biti građena u poslovno-radnoj zoni “Lješnica”. Ahmetlić je već vlasnik zemljišta na kojem je planirana gradnja kompleksa.

Dobra vijest je da pripreme napreduju i da je u toku izdavanje svih potrebnih dozvola.

Plan je izgradnja proizvodno-poslovnog objekta sa pratećim sadržajima, za obradu drveta i proizvodnju namještaja.

Podsjetimo da je proizvodnja namještaja u velikom usponu u Bosni i Hercegovini.

The post U toku je procedura izdavanja dokumenata: Bh. grad dobija gigantsku tvornicu namještaja appeared first on Biznis Info.

Kako je rekao, interes je unapređenje infrastrukture u poslovnim zonama kako bi olakšali poslovanje postojećim firmama, ali i budućim investitorima.

– Svi parametri ukazuju na porast privrednog razvoja na području općine Maglaj, a ono što me kao načelnika raduje jeste da su vlasnici kompanije Natron-Hayat odlučili dodatno investirati 95 miliona eura u nove projekte rekonstrukcije – rekao je Mahmutagić u intervjuu za Maglaj.net.

Dodao je da je u toku procedura izdavanja dokumenata za izgradnju tvornice namještaja za koju se već radila izmjena regulacionog plana.

– Uvijek imamo kontakte sa novim investitorima. Ono što veseli jeste da su komapnije koje zapošljavaju i najveći broj radnika, koje su izvozno orjentisane, stabilne i profitabilne – naveo je načelnik.

The post Bh. privredni div investira dodatnih 95 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Jedna od njih je Maglaj, gdje ulaže sve više tešanjskih privrednika. 

U javnosti je ovih dana odjeknula vijest koju je prvi objavio naš portal, da će se u Maglaju graditi fabrika namještaja, a da iza investicije stoji Hajrudin Ahmetlić iz Tešnja.

Ahmetlić je vlasnik jedne od najvećih bh. naftnih kompanija Hifa Petrol.

S obzirom na ogroman kapital kojim kompanija raspolaže, te činjenicu da poduzetnici tog tipa uvijek imaju velike ideje, nema sumnje da će i tvornica u Maglaju biti veliki projekat i važan podstrek razvoju maglajske privrede.

No, ovo nije prvi slučaj da uspješni tešanjski privrednici šire poslovanje na Maglaj.

U Maglaju je nedavno otvoren novi pogon za proizvodnju i trgovinu crvenog mesa – junetine, teletine i govedine. Investicija kompanije “Euro Meat” je vrijedna preko 2 miliona KM. Iza investicije stoji tešanjska kompanija “Madi”.

Uspjeh tešanjskih privrednika uveliko je prevazišao sam grad Tešanj, pa se širi i na druge bh. sredine, što je za svaku pohvalu.

The post Tešanjski privrednici razvijaju još jedan grad appeared first on Biznis Info.

I pored korona krize u gradu se otvaraju novi istina manji biznisi, a radi se uglavnom o buticima, fast food restoranima, manjim obrtima.

Vrsna kuharica Amira Bosnić nakon decenija rada u kuhinjama nekoliko restorana, odlučila je da se osamostali baš u vrijeme korona-krize. Njen radni dan traje i 12 sati.

– Bilo je vrijeme da i ja konačno budem svoj gazda i radim za sebe. Drago mi je da se čulo za ukusnu hranu koju pripremam, posebno tagarice i picu, ali i ostala jela – ispričala je Amira.

Veliki interes za poticaj općine za samozapošljavanje

Nikada kao ove godine nije vladao interes za Start Up projekat općine Maglaj i podršku samozapošljavanju. Na javni poziv javilo se gotovo 30 aplikanata dok je njih 14 dobilo “zeleno svjetlo”.

U starom dijelu grada Armina Tumbić otvorila je fast food pizzeria „Uzmi zalogaj“.

– Želja mi je bila da konkretno nešto uradim i na oživljavanju starog grada, jer malo je sadržaja ovdje. Pored standardne usluge, nudimo i organizaciju proslava rođendana – najavila je Armina.

Damir Bradarić, kuhar po struci otvorio je „Burger house“.

– Pokretanjem vlastitog biznisa želim da ostanem u svom gradu i stvorim nešto svoje – kazao je Damir.

Sestre Merima i Almedina Šahman takođe dobile poticaj i u centru grada otvorile butik.

– Dok samo radile, štedjele smo i uložile u obnovu poslovnog prostora. Hrabar je ovo potez, prijavljeno smo nas dvije i treba zaraditi za obaveze – ispričale su sestre.

Emina Hekić otvorila je prodavnicu polovne robe. Kako radi tek osam dana kupci tek trebaju čuti za nju.

 Mnogi iskoristi poticaj zavoda za zapošljavanje

Prema podacima Biroa za zapošljavanje Maglaj 50 nezaposlenih iskoristilo je projekte samozapošljavanja, a još 30 druge projekte koji su im osigurali posao. Poticaj FZZ iskoristila je Elvira Alić i otvorila butik.

– Iskoristila sam priliku koja mi se pružila, poslovni prostor je moj, imam za doprinose. Teška su vremena, a da nije potpicaja sigurno se ne bih odlučila za ovaj potez. Ima i kupaca, kakva je kriza, zadovoljna sam – kazala je Elvira za Maglaj.net.

The post Maglaj: Usred krize otvaraju se mali biznisi appeared first on Biznis Info.

Radovi na proizvodnom pogonu nove kompanije “Euro Meat” u Maglaju u završnoj su fazi. Pogon koji bi u oktobru trebao biti pušten u funkciju obišli su načelnik općine Mirsad Mahmutagić i direktor kompanije Edin Jabandžić.

– Renoviran je stari dio objekta koji je kupljen i dograđen jedan potpuno novi dio objekta. Kompletan prostor preko 3.000 m² i investicija u ovom momentu je došla gotovo do 3 miliona KM. To će sigurno biti prilika i za Euro Meat Maglaj, ali i za Općinu Maglaj da se uposle novi ljudi, nova radna mjesta – kazao je Jabandžić.

On je pojasnio da je riječ o pogonu za obradu crvenog mesa, prije svega teletine, junetine i govedine kao i za distribucija prema krajnjim potrošačima – tržnim centrima po cijeloj BiH.

– Ovih dana će se intenzivno početi primati ljudi, koji će raditi na obradi, pakovanju i distribuciji mesa – najavio je Jabandžić.

Jabandžić je istakao kako ovaj objekat ima najsavremeniju i najmoderniju opremu te da u procesu proizvodnje nema ispuštanja gasova.

– Ono što je vrlo značajno da će to biti kompanija koja ima perspektivu daljeg razvoja i obilazeći praktično završene proizvodne pogone, vidjeli smo da je jedan dio još planiran, nekih 1000 kvadrata za neku drugu firmu, tako da  očekujemo i tu novouposlene. Kompaniji Euro Meat želim uspješnu proizvodnju – istakao je načelnik Mahmutagić.

D. Hadžić

The post Maglaj: “Euro Meat” kreće s radom u oktobru appeared first on Biznis Info.

– Riječ je o potpuno novom pogonu, rađenom od nule, urađenom po najsavremenijim standardima – kazao je za BiznisInfo investitor Maid Jabandžić.

Pogon je urađen na bazi dugogodišnjeg znanja i iskustva investitora koji ovim ulaze u jednu potpuno novu kategoriju poslovanja.

– Investicija je u završnoj fazi, u toku je finalna faza instalacije opreme koja je po posljednjim standardima kad je u pitanju procesna obrada – kazao nam je Jabandžić.

Očekuje se dobijanje dozvole a u prvo vrijeme bit će zaposleno više od 10 radnika. Proizvodnja će ići primarno za BiH mada već ima upita i za izvoz ali je o tome prerano govoriti.

– Jako mnogo očekujemo od ove investicije obzirom na svo znanje i iskustvo koje smo uložili kao i investiciiju u opremu i infrastrukturu – navodi Jabandžić, inače poznati poduzetnik iz Tešnja.

J. Polimac

The post U Maglaju investicija od preko 2 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Kako se bliži kraj godine i u Modnoj konfekcija „Bontex“ sumira se urađeno i kako tvrde, imaju razloga za zadovoljstvo. Plan za 2019. gotovo da je ispunjen a proizvodi su plasirani najviše na tržište zemalja EU.

„Mi izvozimu u zemlje Zapadne Evrope, Švedsku, Austriju, Švicarsku, Njemačku, Sloveniju, Italiju i Hrvatsku. Nedavno smo sklopili odličan ugovor a to je da ćemo modnim košuljama opremiti uposlenike Privredne banke Zagreb, što je posao od oko 20.000 košulja,“ s ponosnom ističe Senajid Husić, vlasnik „Bontexa“.

U Švicarsku su izvezli oko 170 hijada košulja, a imali su odličan ugovor i sa Ministarstvom unutrašnjih poslova Italije. Za karabinjere i redare sašili su do 105.000 košulja. I ove godine firma je učestvovala na sajmu odjeće u Minhenu, gdje su prošle godine stekli tri nova kupca.

„Ove godine efekti sajma su još bolji. U hali gdje smo mi izlagali, Bontex je bio najposjećeniji,“ tvrdi Husić.

Već se zna da će se 2020. godine sašiti oko 125 hiljada košulja za italijanske karabinjere i redare, vrlo brzo će se znati koliko potražuje Vojska Švicarske, a izvjesno je da će se na tržište ove zemlje isporučiti izmedju 130 i 160 hiljada modnih košulja.

Ne tako mali izvor prihoda je linija košulja po mjeri za probirljive kupce iz zemalja EU.

Bontex je i društveno odgovorna kompanija, pa su nedavno MDD „Merhamet“ donirali 308 košulja vrijednih oko 3.000 KM koje su dopremljene migrantima smještenim u kamp Vučjak kod Bihaća.

„Nije nam cilj da se reklamiramo, ali tokom godine pomažemo humanitarne, kulturne i sportske manifestacije. Imamo svoj fond, a često nam se desi da ga već u martu potrošimo. Gledajući kako žive migranti u kampu kod Bihaća, morali smo nešto poduzeti. Nekako se čovjek osjeća bolje kada zna da je barem malo pomogao tim nesretnim ljudima“, rekao nam je Husić na kraju razgovora za maglaj.net. 

The post Njihove košulje nose i bankari i migranti appeared first on Biznis Info.