Riječ je o zgradi na Dunajskoj cesti u kojoj se nalazi sjedište Mercatora, jednog od najvećih trgovačkih lanaca u Sloveniji i regiji.

Prema dostupnim informacijama, Mercator će i nakon prodaje ostati zakupac dijela prostora, dok će ostatak biti ponuđen drugim korisnicima. Novi vlasnik je firma u vlasništvu poduzetnika Mihe Ažmana, a posao je vrijedan 13,5 miliona eura.

Prodaja imovine se nastavlja

Ova transakcija dolazi u trenutku kada Fortenova nastavlja proces prodaje imovine s ciljem stabilizacije poslovanja i smanjenja zaduženosti, podsjeća BiznisInfo.ba.

U proteklom periodu kompanija je prodala niz firmi iz svog portfelja, čime pokušava konsolidirati poslovanje i fokusirati se na ključne djelatnosti.

POVEZANI TEKST – Još jedna velika prodaja: Kako se Fortenova odrekla svojih perjanica

Istovremeno, sve češće se na tržištu pojavljuju i nekretnine u vlasništvu grupe, što pokazuje da proces restrukturiranja zahvata i ovaj segment poslovanja.

Snažna simbolika transakcije

Prodaja zgrade koja je godinama bila simbol Mercatora i nekadašnjeg Agrokora nosi i snažnu simboličku težinu.

Nekadašnji Agrokor bio je najveći privatni poslovni sistem u regiji, sa širokom mrežom kompanija i imovine, uključujući brojne nekretnine i ključne trgovačke lance.

Današnja Fortenova, nastala nakon restrukturiranja Agrokora, više nije ni približno takav poslovni gigant, a prodaja ovakvih objekata dodatno potvrđuje duboke promjene kroz koje je kompanija prošla.

Nastavak restrukturiranja

Iako Fortenova i dalje upravlja značajnim kompanijama poput Mercatora i Konzuma, jasno je da proces restrukturiranja još traje, ali da je era u kojoj je ovo bila jedna od najvećih regionalnih korporacija završena.

Prodaja nekretnina, uz ranije prodaje kompanija, ukazuje na nastavak strategije smanjenja dugova i prilagođavanja novim tržišnim okolnostima.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Fortenova prodala sjedište Mercatora: Simboličan kraj jedne ere appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu Emonika, investiciji vrijednoj više od 350 miliona eura, koja uključuje izgradnju modernog putničkog centra, ali i velikog komercijalnog kompleksa sa trgovačkim centrom, hotelom, poslovnim prostorima i stanovima.

Gradnja već počela

Projekt realizuje mađarska OTP Grupa preko kompanije Mendota Invest, a radovi su započeli 2024. godine nakon dugogodišnjih odgađanja.

Nedavno je potpisan i novi ugovor sa Strabagom vrijedan oko 134 miliona eura za izgradnju južnog dijela kompleksa, koji će uključivati:

• poslovni toranj visok 100 metara

• trgovački centar sa više od 22.000 kvadratnih metara prostora

• hotel sa 200 soba

• podzemnu garažu na četiri nivoa

Ovaj toranj, sa 23 sprata, bit će najviša poslovna zgrada u Sloveniji. Završetak cjelokupnog kompleksa planiran između 2027. i 2028. godine.

Nova poslovna zona u centru Ljubljane

Emonika se gradi neposredno uz glavnu željezničku stanicu u Ljubljani, a ukupno će obuhvatiti oko 190.000 kvadratnih metara bruto površine.

Projekt je zamišljen kao moderan urbani kompleks koji objedinjuje stanovanje, poslovanje, trgovinu i ugostiteljstvo na jednoj lokaciji.

Po završetku, Emonika bi trebala postati nova poslovna i komercijalna zona u samom centru grada.

Strabagu ugovori od 230 miliona eura

Ovo je drugi veliki ugovor dodijeljen kompaniji Strabag u okviru projekta Emonika, nakon što je ranije ista kompanija izabrana za izvođača radova na sjevernom dijelu kompleksa.

Novi ugovor za južni dio vrijedan je oko 134 miliona eura, čime ukupna vrijednost angažmana Strabaga na ovom projektu dostiže približno 230 miliona eura.

Sjeverni dio, čiju izgradnju Strabag odranije realizuje, uključuje tri stambene zgrade sa 187 stanova, poslovnu zgradu, hotel i prateće komercijalne sadržaje, kao i 650 podzemnih parking mjesta.

Najveći urbanistički projekt u Ljubljani

Projekt Emonika obuhvata i izgradnju novog putničkog centra koji uključuje modernizaciju željezničke i autobuske stanice, ali i veliki komercijalni kompleks sa trgovačkim, poslovnim i hotelskim sadržajima.

Kompleks će se prostirati neposredno uz glavnu željezničku stanicu i obuhvatit će oko 190.000 kvadratnih metara bruto površine, čime će postati prvi savremeni “mixed-use” urbani kompleks ove vrste u Sloveniji.

Osim trgovačkog centra i hotela, projekt uključuje i izgradnju poslovnih prostora, stambenih jedinica te višespratnih podzemnih garaža.

Konkurencija projektu Stožice

Realizacija Emonike mogla bi imati direktan utjecaj na planove razvoja projekta Stožice, u okviru kojeg se planira izgradnja najvećeg trgovačkog centra u Sloveniji.

Naime, oba projekta ciljaju slične segmente tržišta – maloprodaju, kancelarijski prostor i turističke sadržaje – te bi mogli konkurirati u privlačenju zakupaca i investitora.

Brža realizacija Emonike mogla bi dodatno pojačati pritisak na Stožice, čija je izgradnja godinama odgađana, ali bi prema ranijim najavama uskoro mogla početi.

U takvom odnosu snaga, razvoj ovih projekata mogao bi značajno oblikovati buduću komercijalnu ponudu Ljubljane u narednim godinama.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Projekt od 350 miliona eura u Ljubljani konkurencija bh. biznismenu appeared first on Biznis Info.

Riječ je o trgovačkom dijelu kompleksa Stožice, projektu koji je godinama bio sinonim za stagnaciju i neiskorišteni potencijal, ali koji bi sada mogao ući u završnu fazu priprema i konačno preći u fazu gradnje.

Ko stoji iza projekta i šta se tačno gradi

Vlasnik projekta je jedan od najbogatijih ljudi u BiH Mladen Milanović Kaja, koji je početkom 2024. godine preko svoje kompanije MG Mind kupio nedovršeni trgovački dio Stožica od prethodnog vlasnika.

Komercijalni dio kompleksa obuhvata oko 200.000 kvadratnih metara ukupne površine, od čega je približno 103.000 kvadrata namijenjeno trgovinama, uz planiranih 200 do 250 lokala, prateće ugostiteljske i uslužne sadržaje te oko 3.700 parking mjesta u podzemnim etažama.

Iako je kupovina izazvala velika očekivanja, projekt je u proteklom periodu bio u fazi pripreme, revizije dokumentacije i usklađivanja s gradskim vlastima, bez početka glavnih građevinskih radova.

Nove informacije: Gradnja sve bliže

Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, pripremne procedure su u završnoj fazi, a investitor i Grad Ljubljana su blizu finalnog usaglašavanja tehničkih i ugovornih detalja, što bi moglo otvoriti put za skori početak gradnje.

Ključni koraci odnose se na:

• finalizaciju tehničke dokumentacije

• usklađivanje javno-privatnog partnerstva s Gradom

• rješavanje pitanja parkinga i krovne konstrukcije

Na terenu su već ranije obavljeni radovi na raščišćavanju i ograđivanju lokacije, čime je uklonjen dugogodišnji zapušteni izgled kompleksa.

Šta je rekao gradonačelnik Ljubljane

Rasplet situacije najavio je i gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković u novembru prošle godine, kada je izjavio da očekuje da se projekt Stožice konačno pokrene i da bi cjelina mogla biti završena u roku od dvije godine, pod uslovom da se ispune preostale obaveze investitora.

Janković je tada naglasio da je Gradu prioritet:

• završetak krovne konstrukcije

• uređenje parkinga

• stavljanje u funkciju prostora koji je godinama predstavljao problem

Emonika kao ključni pritisak za početak gradnje

Jedan od glavnih motiva za ubrzanje realizacije je i konkurentski projekat Emonika – veliki urbani kompleks koji se gradi u centru Ljubljane, uz željezničku i autobusku stanicu, a koji će uključivati moderan tržni centar, poslovne i stambene sadržaje.

Procjene su da bi, ukoliko Stožice ne budu završene do 2027. ili 2028. godine, Emonika mogla:

• preuzeti većinu atraktivnih zakupaca

• privući dominantan dio kupaca

• značajno smanjiti komercijalnu isplativost projekta u Stožicama

Zbog toga se završetak Stožica sve češće posmatra kao utrka s vremenom.

Parking kao ključni interes Grada

Osim komercijalnog aspekta, projekt ima i veliki infrastrukturni značaj za Grad Ljubljanu. Gradu su 3.700 parking mjesta ispod tržnog centra neophodna za normalno funkcioniranje stadiona i dvorane Stožice, posebno tokom velikih sportskih i koncertnih događaja, kada dolazi do saobraćajnih zagušenja.

Zbog toga gradske vlasti snažno insistiraju na realizaciji parkinga kao dijela projekta.

Ko je Mladen Milanović Kaja

Mladen Milanović, poznatiji kao Kaja, smatra se najbogatijim poduzetnikom u Republici Srpskoj i jednim od najmoćnijih poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini. Njegovo poslovno carstvo obuhvata bankarstvo, trgovinu, građevinarstvo, nekretnine i infrastrukturu, a značajan dio prihoda ostvaruje i van BiH, posebno u Sloveniji.

Milanović je vlasnik najveće banke u Republici Srpskoj – Nove banke, kao i Atos banke, čime njegova bankarska grupacija drži oko 40 posto tržišta u RS-u. Osim finansijskog sektora, poznat je i kao vlasnik kompanije MG Mind, koja posluje u trgovini, niskogradnji, visokogradnji i prometu nekretnina.

Kroz svoje kompanije, Milanović gradi stambeno-poslovne komplekse na najprestižnijim lokacijama u Banjoj Luci, upravlja infrastrukturnim firmama poput Mrkonjić puteva, te posjeduje niz strateških nekretnina i udjela u ključnim preduzećima. U Sloveniji je prisutan kroz firmu KPL, jednu od vodećih kompanija za održavanje cesta, kao i kroz investiciju u megaprojekt Stožice u Ljubljani.

Prekretnica za dugogodišnji “mrtvi kapital”

Ako se najave ostvare, projekt Stožice bi nakon više od decenije zastoja mogao postati jedna od najvećih investicija u slovenačkom maloprodajnom sektoru, ali i jedna od najvećih regionalnih investicija iza koje stoji kapital iz BiH.

U tom slučaju, Ljubljana bi dobila novi trgovački i infrastrukturni centar, dok bi investitor ušao u završnicu projekta koji se godinama smatrao jednim od najvećih neiskorištenih potencijala u Sloveniji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Bh. biznismen kreće s gradnjom najvećeg tržnog centra u Sloveniji appeared first on Biznis Info.

Odluka dolazi nekoliko sedmica nakon što je slovenska Vlada Ljubljansku berzu proglasila kritičnom infrastrukturom od nacionalnog značaja, čime je državnim institucijama dat dodatni prostor da odbiju prodaju strateškim stranim subjektima.

Zašto je Fina odbijena?

ATVP je saopćila da Fina ne ispunjava zakonske kriterije, posebno u segmentima:

• procjene upravljačke strukture i iskustva,
• finansijske stabilnosti,
• mogućeg utjecaja na nadzor tržišta,
• te potencijalnih rizika u vezi sa sprečavanjem pranja novca i finansiranja terorizma.

Prema Zakonu o tržištu finansijskih instrumenata, stjecanje kvalificiranog udjela u berzi nije moguće bez posebne dozvole regulatora – a ta dozvola je sada odbijena.

Fina trenutno posjeduje oko 10% Zagrebačke berze, koja je vlasnik 100% Ljubljanske berze, ali je željela postati većinski vlasnik ove regionalne grupacije. Hanfa u Hrvatskoj je Finu već odobrila, no slovenski regulator je odlučio drugačije.

Mogući politički motivi?

Profesor prava Miha Juhart za RTV Slovenija rekao je da će odluka gotovo sigurno biti predmet upravnog spora pred slovenskih Upravnim sudom, te da je “puno prostora za diskreciju” u načinu na koji je zakon formulisan.

Također je istaknuo da će uvijek postojati pitanje da li je regulator djelovao potpuno autonomno, s obzirom na to da je berza nedavno proglašena strateškim resursom države.

Šta dalje?

Slovenske političke stranke već predlažu da Slovenski državni holding otkupi Ljubljansku berzu i vrati je u domaće vlasništvo. Druga opcija je osnivanje potpuno nove berze – ali analitičari upozoravaju da slovensko tržište kapitala možda nije dovoljno snažno za dvije paralelne institucije.

The post Slovenija odbila hrvatskoj Fini preuzimanje Ljubljanske berze appeared first on Biznis Info.

U projekt Emonika, predstavljen prije 11 godina, ulazi mađarska OTP banka, piše portal Siol.net.

Ta banka navodno je u finalnoj fazi pregovora s tri projektne firme u čijem je vlasništvu zemljište na kojem je predviđena gradnja komercijalnog dijela Emonike.

Te su projektne kompanije trenutno u vlasništvu mađarske nekretninske grupe Granit-Polus koji su 2015. godine osnovali bivši menadžeri kompanije TriGranit koja je bila i prvotni investitor u projekt Emonika.

Projekt je podrazumijevao gradnju hotela i trgovačkog centra, a prvotno je procijenjen na 222 miliona eura, prenosi Poslovni dnevnik.

Na kraju sklopljena nagodba

Neposredno prije kraja prošle godine godine, partneri u najvećem ljubljanskom građevinskom projektu, Slovenske željeznice (SŽ) i Granit-Polus, prerezali su jedan od gordijskih čvorova koji su blokirali njegov razvoj, objašnjava portal.

Mađari su 2014. podnijeli zahtjev za raskid ugovora o saradnji na projektu Emonika i pokrenuli postupak pred arbitražnim sudom u Beču.

Godine 2015. sud je odlučio da partneri ugovor mogu raskinuti samo dogovorno, te je istovremeno odbio sve mađarske zahtjeve.

Stvorena je pat-pozicija, koja je u posljednje tri godine otjerala druge zainteresovane za projekt.

Još 2017. godine konzorcij dvije firme, kojeg su činili rumunski Prime Kapital i južnoafrički Mas Real Estate, bio je zainteresovan za kupovinu Emonike, ali do dogovora nije došlo zbog pretjeranih zahtjeva Mađara i “nepremostivih regulatornih pitanja”.

Rumuni i Južnoafrikanci su tako početkom prošle godine objavili da više nisu zainteresovani za projekt.

Sada su SŽ i Granit-Polus sklopili sudsku nagodbu, prema kojoj će mađarska firma postati isključivi vlasnik tri projektne kompanije, što će joj omogućiti da projekt Emonika u cijelosti proda novom kupcu.

Mađari će zauzvrat dati Slovenskim željeznicama pravo gradnje na zemljištu rezervisanom za projekt Emonika. Time će se ukloniti jedna od prepreka za početak izgradnje projekta.

OTP traži ulaz u Sloveniju

Prema informacijama portala, predstavnici OTP-a su posljednjih mjeseci u Sloveniji održali nekoliko sastanaka na temu Emonika.

Nije tajna da OTP banka već dugi niz godina traži načine za ulazak u Sloveniju. Prije više od četiri godine bila je zainteresirana za kupovinu Nove KBM, ali je u finalu poražena od američkog investicijskog fonda Apollo Global Management.

Sada su se s Amerikancima našli na suprotstavljenim stranama, budući da su i Apollo i OTP zainteresirani za kupnju Abanke.

Posljednjih godina OTP banka u inostranstvu razvija niz nekretninskih projekta. Kakvi su potencijalni planovi OTP-a s Emonikom, za sada nije moguće znati.

Prema nekim informacijama, ne može se isključiti mogućnost da će mađarska banka u pojedine komercijalne dijelove projekta uključiti nekog od partnera.

Kao potencijalni investitor u zabavni i trgovački centar ponovno se spominju rumunski Prime Kapital i južnoafrički Mas Real Estate. Prema prvobitnom planu, Emonika bi se prostirala na 200.000 kvadratnih metara, na kojima bi se izgradio hotel sa sedam spratova i 150 soba, zgrada sa 130 luksuznih stanova, poslovna zgrada, zabavni i trgovački centar sa 250 trgovina, park i 2500 novih parkirnih mjesta.

Bliska veza s politikom

Ne smije se zaboraviti na blisku povezanost OTP banke s firmom Granit-Polus, objašnjava portal Siol.net. Sándor Csányi, predsjednik Upravnog odbora OTP-a, najbogatiji Mađar i predsjednik tamošnjeg fudbalskog saveza i dalje je manjinski suvlasnik Granit-Polusa.

Csányi je blizak prijatelj mađarskog premijera Viktora Orbana. Najveći vlasnik i direktor Granit-Polusa bio je još jedan Csányijev prijatelj, nekada drugi najbogatiji Mađar i bivši direktor TriGranita Sándor Demyan, koji je umro u martu prošle godine, prenosi Poslovni dnevnik.

The post OTP ulazi u najveći građevinski projekt u Ljubljani appeared first on Biznis Info.

Kako je objavio državni Zavod za statistiku, životni troškovi u tom periodu povećani su za 20,2 posto, trećinu od prosječnog porasta inflacije u eurozoni, ali su znatnije rasle i prosječne plate, za gotovo 30 posto.

Kad je Slovenija 1. januara 2007. uvela euro i zamijenila dotadašnji tolar u gotovinskom plaćanju i finansijskim transakcijama te iz Evropske centralne banke trezor napunila s dvije milijarde eura gotovine, prosječna mjesečna plata za puno radno vrijeme iznosila je samo 810, a danas je nešto iznad hiljadu eura.

Prema statističkim podacima, natprosječno su porasle cijene usluga, pa je “zbog eura” cijena šoljice kafe u kafiću poskupjela za 48 posto, a pivo i frizerske usluge za 42 posto.

Za prosječnu platu se prije uvođenje eura u lokalu moglo dobiti 950 šoljica kafe, a sada oko 840, ali je dosta artikala i pojeftinilo, što se odnosi i na hranu, dok su cijene nekretnina i usluga od uvođenja eura većinom rasle.

Slovenija je euro uvela nakon što je ispunila 4 mastrihtska kriterija, postavši 13. zemlja Evropske monetarne unije. Bila je prva država kojoj je to pošlo za rukom među članicama koje su u EU ušle 2004. godine.

Ocjenjuje se da je to znatno pomoglo internacionalizaciji privrede, jer su olakšane finansijske transakcije sa većinom država u koje izvoze slovenačka preduzeća iako su se ona na početku žalila da zbog eura više ne mogu računati na stimulativnu kursnu politiku kojom je vlada ranije podsticala izvoz.

Evo je znatno uticao i na bonitet Slovenije, njenih preduzeća i finansijskih institucija. Kreditni rejting Slovenije podignut je na nivo koji je omogućavao vrlo niske kamate, ali i možda preterano zaduživanje, što se promijenilo tek s nastupom globalne finansijske krize, a posebno krize u eurozoni.

Tada je slovenački kreditni rejting smanjen četiri puta i počeo se stabilizovati tek nakon finansijske injekcije države problematičnim bankama, krajem 2013. godine, a preduzete su i mjere na smanjivanju javnog duga u BPD-u radi stabilizacije javnih finansija.

The post Slovenija danas obilježava 10. godišnjicu eura! Veće plate ali i računi! appeared first on Biznis Info.