– U februaru, predvođen inflacijom usluga, temeljni trend mjesečne inflacije bio je viši od očekivanog – rekao je Odbor za monetarnu politiku banke u saopćenju nakon odluke.

Primijećeno je da je uvoz robe široke potrošnje i zlata usporio, što je poboljšalo bilans tekućeg računa Turske, ali da je domaća potražnja ostala “otporna”.

– Ljepljivost u inflaciji usluga, inflacijska očekivanja, geopolitički rizici i cijene hrane održavaju inflacijske pritiske na životu. Odbor pomno prati usklađivanje inflacijskih očekivanja i ponašanja cijena s projekcijama te utjecaj povećanja plaća na inflaciju – navodi se.

Godišnja inflacija potrošačkih cijena u Turskoj porasla je na 67 posto u februaru, što je potaknulo zabrinutost da bi se turska centralna banka – koja je mjesec dana ranije nagovijestila da je završio bolni osmomjesečni ciklus podizanja kamatnih stopa – mogla vratiti pooštravanju, prenio je SEEbiz.

The post Turska podigla kamatnu stopu na 50 posto appeared first on Biznis Info.

Godišnja stopa inflacije u Turskoj je u januaru ubrzala na 64,86 posto sa decembarskih 64,77 odsto, objavio je početkom mjeseca Turski institut za statistiku – Turkstat.

Inflacija u Turskoj je najviša u posljednjih 14 mjeseci.

Guverner Centralne banke Turske (TCMB) Hafize Gaje Erkan je početkom februara neočekivano podnijela ostavku iz ličnih razloga, a za njenog naslednika je imenovan Fatih Karahan koji je rekao da će nastaviti sa čvrstom monetarnom politikom, prenose Nezavisne novine.

TCMB je krajem januara podigla referentnu kamatnu stopu sa 42,5 na 45 posto.

The post Turska lira pala na novi historijski minimum appeared first on Biznis Info.

Američki dolar se prema podacima sa međunarodne berze valuta Forex u toku dana prodavao za 29,5 turskih lira.

Turska je podigla minimalnu mjesečnu platu na 17.002 turske lire (oko 520 eura) za 2024. godinu, objavio je jučer predsjednik te zemlje Redžep Tajip Erdogan na društvenoj mreži X, prenijela je Anadolija.

Centralna banka Turske (TCMB) je u svojoj aktuelnoj prognozi navela da do kraja ove godine očekuje inflaciju od 65 posto.

Vrhunac inflacije u Turskoj će prema prognozi banke nastati u maju 2024. godine i iznositi više od 70 posto da bi se krajem sljedeće godine ona stabilizovala na 36 posto, objavljeno je na websiteu TCMB.

The post Turska lira na historijskom minimumu nakon nove Erdoganove odluke appeared first on Biznis Info.

Na godišnjem nivou su najviše porasle cijene usluga u hotelima, kafeima i restoranima – za 92,86 posto, kao i u zdravstvu – 82,13 posto i obrazovanju – 81,49 posto, navodi se na stranici Turkstata.

Alkoholna pića i duhan su godišnje poskupeli za 71,35 posto, odjeća i obuća za 40,72 posto, a hrana i bezalkoholna pića za 67,16 posto, prenio je Bankar.me.

Godišnja stopa bazne inflacije u Turskoj u novembru iznosi 69,89 posto.

Centralna banka Turske (TCMB) je 23. novembra povećala referentnu kamatnu stopu na 40 posto sa 35 posto, saopštivši da postojeći nivo domaće tražnje, stabilni rast cijena u sektoru usluga i geopolitički rizici i dalje vrše pritisak na rast inflacije u Turskoj.

The post Inflacija u Turskoj skoro 62 posto appeared first on Biznis Info.

Centralna banka je saopštila da je smanjila referentnu kamatnu stopu za 0,5 procentnih poena, na 8,5 posto, prenosi Beta.

Banka je od augusta do novembra 2022. smanjila referentnu kamatnu stopu za pet procentnih poena, na devet posto, ali od tada je nije mijenjala.

Na novo smanjenje Banka se odlučila uprkos visokoj inflaciji u zemlji od 57,68 posto, koja je znatno povećala svakodnevne troškove građana. Centralne banke širom svijeta podigle su kamatne stope da bi suzbile inflaciju.

Erdoganovi stavovi

Smanjenja referentne kamatne stope u Turskoj u skladu su sa stavovima njenog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji je otvoreno protiv visokih kamatnih stopa jer vjeruje da one izazivaju inflaciju. Tu teoriju, suprotnu konvencionalnom ekonomskom shvatanju, Erdogan zasniva na islamskom učenju.

Erdogan je nedavno kritizirao povećanja referentnih kamatnih stopa širom svijeta, čime je signalizirao centralnoj banci da nastavi sa smanjivanjem.

U zemljotresu jačine 7,8 stepeni Richterove skale, koji je 6. februara pogodio dijelove Turske i Sirije, poginulo je više od 43.500 ljudi u Turskoj i uništeno je 164.000 zgrada.

Centralna banka je navela da zemljotres srednjoročno neće utjecati na tursku ekonomiju.

The post Turska ponovo smanjila kamatnu stopu uprkos visokoj inflaciji appeared first on Biznis Info.

Turska lira potonula je zajedno s tamošnjim tržištem kapitala jer je potres pojačao pritiske snažnog dolara, u kombinaciji s geopolitičkim rizicima i inflacijom.

Lira je u ranoj trgovini pala na 18,85, da bi kasnije povratila većinu svojih gubitaka. Glavni ‘benchmark’ dionica u zemlji (.XU100) pao je za čak 4,6% pri čemu su dionice banaka pale više od 5%.

Prinosi na turske 10-godišnje državne obveznice porasli su na čak 10,2 posto, najvišu razinu u gotovo dva mjeseca, prenosi Poslovni.hr.

– Tragični događaji s južnim dijelom Turske pogođenim snažnim potresom izvor su dodatne neizvjesnosti uoči ključnih izbora koji će se najvjerovatnije održati u maju – rekao je Piotr Matys, viši FX analitičar u In Touch Capital Markets za Reuters.

Oko 2 hiljade ljudi je stradalo, a hiljade su zatrpane pod ruševinama u potresu magnitude 7,8 koji je pogodio središnju Tursku i sjeverozapadnu Siriju, a poslijepodne je uslijedio još jedan jak potres.

Berza Istanbul u ponedjeljak ujutro privremeno je obustavila trgovinu dionicama nekoliko kompanija u zoni potresa, a kako je dan odmicao dodala je još imena na popis.

Kako piše Reuters, tržišta u nastajanju pod rastućim su pritiskom, posebno nacionalne valute i dionice pogođene oštrim rastom dolara. Američka valuta u petak je ponovno ojačala nakon izvještaja o snažnom zapošljavanju u SAD-u koje sugerira da bi tamošnja monetarna vlast, Federalne rezerve, još duže mogle ostati odlučne u stezanju uslova finansiranja.

Povrh toga, Turska je pod dodatnim pritiscima. U zemlji godinama bukti rastuća inflacija, životni standard pada, a lokalna valuta gubi na vrijednosti. Ekonomski pritisak na stanovništvo sa sve više siromašnih, mogao bi se pokazati odlučujućim za turske predsjedničke i parlamentarne izbore koji bi se trebali održati u maju.

Mnogi su međunarodni ulagači odustali od turskog tržišta, ranije s ogromnim potencijalom od oko 70 miliona stanovnika, uslijed sve češćih volatilnosti i nekonvencionalnih (i netržišnih) ekonomskih poteza Ankare. Među njima, primjerice, odlukama o smanjenju kamatnih stopa uprkos visokoj inflaciji.

Turska na čelu s Erdoganom, ponovno je u fokusu geopolitičkih napetosti posebice nakon protivljenja saveznicima o ulasku Finske i Švedske u NATO. Također, Sjedinjene Američke Države izgledno će insistirati na čvršćem stavu u provedbi sankcija prema Rusiji.

To bi moglo povećati pritisak na turska tržišta nakon što je službeni Washington upozorio Ankaru oko izvoza hemikalija, mikročipova i drugih proizvoda u Rusiju koje posljedično koristi Putinova ratna mašinerija u invaziji na Ukrajinu.

Podaci o inflaciji također su izazvali zabrinutost, rekla je Tatha Ghose, devizna analitičarka u Commerzbank. Godišnja inflacija u siječnju dosegnula čak 57,68% u siječnju, značajno iznad očekivanja analitičara unatoč povoljnom efektu niskebaze.

– Prošlosedmični prikaz turskog CPI-a (indeks potrošačkih cijena, op.a.) pokazao se donekle šokantnim, ponovno potaknuvši volatilnost u odnos američkog dolara i turske lire koja inače nije bila toliko uočljiva u posljednjih nekoliko mjeseci – rekla je, prenosi Poslovni.hr.

The post Turska lira potonula, berza obustavila trgovinu appeared first on Biznis Info.

Tržišni analitičari očekivali su smanjenje od 100 baznih bodova, pa je potez ipak uspio mnoge iznenaditi uprkos sve većoj redovitosti smanjenja kamata u Turskoj.

Potrošačke cijene u zemlji od 84 miliona stanovnika popele su se u septembru na novi 24-godišnji maksimum od 83,45 posto, iako mnogi ljudi koji žive u Turskoj kažu da su se cijene osnovnih dobara u nekim slučajevima više nego utrostručile u prošloj godini.

Monetarna politika zemlje, kojom upravlja turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, temelji se na težnji za ekonomskim rastom i izvoznom konkurencijom, a ne na smirivanju inflacije.

Erdogan glasno zastupa neortodoksno uvjerenje da podizanje kamatnih stopa povećava inflaciju, a ne obrnuto, te je povećanje kamatnih stopa nazvao “majkom svih zala”.

Njegova politika stalno izaziva kritike i zbunjenost ekonomista i igra veliku ulogu u dramatičnom slabljenju turske valute, lire, koja je ove godine izgubila otprilike 28 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar.

Lira je dotaknula najniži nivo svih vremena nakon novih vijesti, od 18,615 lira za dolar.

Turska valuta pala je za 50 posto u odnosu na dolar u prošloj punoj godini. Dok se deficit tekućeg računa Turske smanjio u avgustu zahvaljujući pomoći od prihoda od turizma, prema podacima Goldman Sachsa i dalje iznosi značajnih 3,1 milijardu dolara.

– Lira je i dalje slaba, stvarni prinosi su umjetno niski, inflacija je porasla, a tekući račun je i dalje u deficitu. Zbog toga su međunarodni ulagači posljednjih godina napustili tržište obveznica u lokalnoj valuti u Turskoj – napisao je Daniel Wood, upravitelj portfelja u William Blair Investment Managementu, u bilješci u četvrtak.

Turska centralna banka signalizirala je da će u novembru uslijediti još jedno smanjenje stope, ali to bi moglo biti posljednje smanjenje, rekavši da finansijski uslovi moraju ostati “podržavajući” za rast usred slabljenja potražnje.

Dodali su da se usporavanje strane potražnje i pritisci na proizvodnu industriju “pomno prate”.

– Odbor je procijenio poduzimanje sličnog koraka na sljedećem sastanku i okončanje ciklusa smanjenja kamatnih stopa – rekli su iz banke.

The post Erdogan nastavio s politikom zbog koje su Turcima prazni novčanici appeared first on Biznis Info.

Pad lire podstakao je porast godišnje inflacije, koja je u aprilu dostigla rekordnih 70 posto.

Lira je bila relativno stabilna početkom godine, uglavnom zahvaljujući vladinoj politici koja štiti depozite lire od deprecijacije, kao i zbog toga što je centralna banka zadovoljavala potrebe tržišta za valutom kroz svoje rezerve.

Ali rat u Ukrajini počeo je da vrši pritisak na liru u martu, jer su zapadne sankcije Rusiji dovele do skoka cijena energenata, podižući ionako veliki račun za uvoz Turske i potičući inflaciju, prenosi Bankar.me.

Iz univerzalne banke Commerzbank kažu da se ne može sa sigurnošću reći kada će lira vratiti ciljnu vrijednost. Iako se za sada ovaj nivo može činiti stabilnim, nije isključeno da turska valuta svakodnevno može slabiti.

The post Turska lira nastavlja da slabi, stopa inflacije dostigla 70 posto appeared first on Biznis Info.

Lira je dosegla dnevni maksimum od 11,0935 za dolar na početku trgovanja u utorak, ali je kasnije pala na 12,8373.

Ovo označava dramatično poboljšanje s rekordno niske vrijednosti od više od 18 lira za američki dolar koja je bila postignuta u ponedjeljak prije predsjednikove objave.

Uprsko divljim kolebanjima, zbog kojih je lira u jednom trenutku u utorak porasla za oko 20 posto u odnosu na dolar, još uvijek je za više od 40 posto niža u odnosu na dolar do danas od početka godine.

U govoru u ponedjeljak navečer Erdogan je iznio korake za garanciju štednje u lirama, rekavši da će se vlada uključiti i nadoknaditi gubitke depozitima u lirima ako njihova vrijednost u odnosu na čvrste valute padne iznad kamatnih stopa koje postavljaju banke.

To je nekonvencionalan pristup koji je izabrao predsjednik s nekonvencionalnim ekonomskim uvjerenjima: Erdogan se dugo bunio protiv kamatnih stopa, nazivajući ih “majkom svega zla” i inzistirajući da povećane stope uzrokuju inflaciju, a ne da je sprečavaju.

Njegovo dugogodišnje odbijanje podizanja kamatnih stopa i očita kontrola nad monetarnom politikom centralne banke odigrali su veliku ulogu u historijskom padu lire koji ju je doveo s manje od 4 za dolar u 2018. na 18 za dolar ove sedmice.

Inflacija u Turskoj trenutno iznosi 21 posto.

Konkretni detalji o predsjedničkom planu tek se trebaju vidjeti – a analitičari su skeptični.

– Nedavni potez očito je vrlo značajan, ali također je vrijedno napomenuti da je lira samo nadoknadila gubitke koje je napravila u posljednje dvije sedmice, a deprecijacija je od početka godine do danas još uvijek vrlo značajna – napisali su analitičari Goldman Sachsa u bilješci u utorak.

U konačnici, čini se da mjere ne rješavaju temeljna pitanja koja su dovela do visoke inflacije i deprecijacije valute.

The post Veliki preokret: Lira naglo skočila nakon Erdoganovog poteza appeared first on Biznis Info.

Valuta je već ranije pala na 15 lira za dolar u satima prije odluke jer su tržišta očekivala smanjenje stope.

Inflacija u zemlji od 84 miliona sada je na više od 21 posto i stalno raste jer je predsjednik Recep Tayyip Erdogan odbio podići stope, što znači da je kupovna moć Turaka koji zarađuju lokalne plaće drastično pala.

Lira je do danas izgubila 50 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar.

Ulagači i ekonomisti očajnički pozivaju Erdogana da obrne kurs, ali on je do sada ostao pri svom neobičnom uvjerenju da više stope pogoršavaju inflaciju, a ne da je smanjuju, što je široko prihvaćeno načelo.

Taj potez uslijedio je nakon dugog niza smanjenja kamatnih stopa od strane centralne banke, koja se smatra ovisnim od Erdogana, koji je kamatne stope nazvao “majkom svakog zla”.

Turska centralna banka ranije je objavila da u ponedjeljak intervenira na deviznom tržištu, prodajući dolare kako bi poduprla liru. No, s obzirom na ionako niske devizne rezerve, analitičari sumnjaju da će strategija biti učinkovita.

The post Turska smanjila kamatne stope, novi udarac liri appeared first on Biznis Info.