Na ceremoniji u Kinesko-srpskom omladinskom kulturnom centru potpisana su dva nova ugovora sa kompanijom Mint Group, koja je globalni lider u dizajnu i proizvodnji spoljašnjih dijelova za automobile, strukturnih komponenti i aluminijumskih kućišta za baterije za električna vozila.

Prvi ugovor predviđa investiciju od 135 miliona eura i 600 novih radnih mjesta u Loznici, a drugi investiciju od 91 miliona eura i 220 novih radnih mjesta u Šapcu.

Dominira automobilska industrija

Sa kompanijom SHAK, kineskim proizvođačem visokokvalitetnih automobilskih šasija i strukturnih komponenti, potpisan je ugovor o investiciji u Novom Sadu vrijednoj 33,5 miliona eura, koja donosi i 50 novih radnih mjesta, izvijestio je RTS.

Također, sa kompanijom BMTS Technology, koja proizvodi turbopunjače i električne pomoćne sisteme za putnička i komercijalna vozila, potpisan je investicioni sporazum usmjeren na automatizaciju, a vrijednost investicije iznosi 13,3 miliona eura.

Sa kompanijom Xingyu Automotive, jednim od vodećih kineskih proizvođača naprednih sistema za osvjetljenje automobila, uključujući LED farove, zadnja svjetla i module osvjetljenja, potpisan je ugovor o investiciji vrijednoj 77 miliona eura i otvaranju 100 novih radnih mjesta u Nišu.

Jačanje strateške saradnje

Sporazumima se jača strateška ekonomska saradnja između dvije zemlje kroz nova ulaganja u visoku tehnologiju, automobilske komponente i naprednu proizvodnju.

Na ceremoniji je najavljena i nova investicija kompanije Linglong Tire od 566 miliona eura, koja će donijeti 400 novih radnih mjesta u Zrenjaninu.

Kompanija Linglong Tire posluje u Srbiji od 2019. godine i najveći je proizvođač guma u Kini, kao i jedan od 10 najvećih proizvođača automobilskih, kamionskih i specijalnih guma u svijetu.

Podrška investicijama

Također je najavljena i planirana investicija kompanije Yusei u Nišu u iznosu od 27 miliona eura, koja donosi 280 novih radnih mjesta.

Kompanija Yusei je vodeći kineski proizvođač visokopreciznih automobilskih plastičnih dijelova, kalupa za brizganje i hromiranih komponenti, izvijestio je RTS.

Na ceremoniji je potpisan i Memorandum o razumijevanju između “Holding grupe Mint” i kompanije China Construction Fourth Engineering Division Corp. Ltd. Southeast Branch, kao podrška investicijama kompanije Mint u Srbiji. Ceremoniji potpisivanja sporazuma prisustvovao je i zamjenik guvernera provincije Džeđijang Džang Jenjun.

The post Šta je sve dogovoreno: Kineske investicije od 940 miliona eura u Srbiju donose 1.650 novih radnih mjesta appeared first on Biznis Info.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će budućom saobraćajnicom biti povezani ljudi koji žive na jugu Beograda, sjeveru Šumadije i Pomoravlju, a da će nakon završetka druge faze radova biti izgrađeno ukupno 125 kilometara, izvijestio je RTS.

Ambasador NR Kine u Srbiji Li Ming ocijenio je da je ovaj projekat dokaz trajnog prijateljstva dvije zemlje.

– Ovo je prva faza od 83 kilometra, sa drugom fazom koju ćemo izgraditi do 2035. imat ćemo 125 kilometara od petlje Belosavci, preko Rače do Markovca i izlaska na koridor 10 – rekao je Vučić.

Obuhvat prema opštinama

Ukupna vrijednost projekta izgradnje saobraćajnice “Vožd Karađorđe” iznosiće oko 1,3 milijarde eura.

Prema podacima “Koridora Srbije“ projekat obuhvata teritorije opština Sopot, Mladenovac, Lazarevac, Aranđelovac, Topola, Rača, Lapovo, Velika Plana, Svilajnac, Despotovac i Bor.

U izgradnji ukupno 380 kilometara

– Do prije 12 godina imali smo svega 596 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, a od onda do danas preko 622 kilometra novih auto-puteva i brzih saobraćajnica smo izgradili. Još 380 kilometara je u izgradnji – rekao je Vučić.

Zahvalio je kineskim partnerima jer su uvijek otvoreni za konkretnu saradnju u interesu obje zemlje i oba naroda i jer obavljaju posao na efikasan, ozbiljan i odgovoran način.

Svjedočanstvo trajnog partnerstva

Ambasador Kine u Srbiji Li Ming ocijenio je da je projekat izgradnje puta “Vožd Karađorđe” veoma važan za unapređenje povezanosti u centralnoj i istočnoj Srbiji i važan kao infrastrukturna razvojna komponenta u okviru plana “Srbija 2035”.

Dodao je da je ovaj projekat značajno svjedočanstvo i dokaz trajnog prijateljstva i zajedničkog razvoja između Kine i Srbije.

– Uvjeren sam da će kineska kompanija završiti projekat uz visok kvalitet i visoke standarde i u skladu sa planom i rasporedom o kojima su se obje strane dogovorile. Nadam se da će obje strane nastaviti da rade i da dalje istražuju potencijale infrastrukturne saradnje između Kine i Srbije i da će dati doprinos za izgradnju zajedničke budućnosti između Kine i Srbije u novom dobu – naveo je Li Ming.

The post Srbija pokreće megaprojekt: Kinezi dobili posao od 1,3 milijarde eura appeared first on Biznis Info.

Riječ je o solarnoj elektrani instalisane snage 170 megavata, iza koje stoji kineska kompanija GCL, koja u Srbiji posluje putem firme Central Europe Energy Company. Ovaj projekat se smatra jednim od najznačajnijih ulaganja u obnovljive izvore energije u Srbiji do sada.

Investicija od oko 200 miliona eura

Prema riječima predsjednika Opštine Knjaževac Milana Đokića, izgradnja solarnog parka predstavlja najveću investiciju u historiji ove opštine, procijenjene vrijednosti od oko 200 miliona eura.

Za potrebe projekta zakupljeno je 270 hektara državnog zemljišta nižeg kvaliteta, u skladu sa zakonskim propisima koji dozvoljavaju korištenje parcela pete kategorije i niže za energetske projekte.

Značajni prihodi za lokalnu zajednicu

Kineska kompanija će za zakup zemljišta plaćati 1.050 eura po hektaru godišnje, što će donijeti stabilne prihode i državi i lokalnoj zajednici. Od ukupnog iznosa, 40 posto sredstava pripada Opštini Knjaževac, dok će 60 posto biti uplaćeno u republički budžet Srbije.

Očekuje se da će ovaj prihod omogućiti nova ulaganja u lokalnu infrastrukturu, javne usluge i projekte koji unapređuju kvalitet života građana.

Nova radna mjesta i razvoj regije

Osim finansijskog efekta, projekat će imati i pozitivan uticaj na zapošljavanje. Tokom faze izgradnje biće angažovan veći broj radnika različitih profila, dok će i nakon puštanja elektrane u rad biti potrebni zaposleni za održavanje i upravljanje postrojenjem.

Izgradnja solarnog parka na Tresibabi dodatno učvršćuje poziciju Srbije kao jednog od regionalnih lidera u razvoju obnovljivih izvora energije, ali i potvrđuje interes kineskih investitora za velike energetske projekte na Balkanu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kinezi grade mega elektranu u Srbiji, evo tačne lokacije appeared first on Biznis Info.

Anta Sports, najveći kineski proizvođač sportske opreme, dogovorila je kupovinu oko 29 posto udjela u Pumi za približno 1,5 milijardi eura, čime postaje njen najveći pojedinačni dioničar. Iako su iz Antae naglasili da trenutno nemaju namjeru preuzeti potpunu kontrolu nad Pumom, sama činjenica da kineski kapital postaje ključni faktor u jednoj od najpoznatijih njemačkih kompanija šalje snažnu poruku.

Promjena uloga: Evropa više nije kupac, već meta

Decenijama su zapadne kompanije, uključujući njemačke industrijske gigante, bile te koje su kupovale, preuzimale i investirale širom svijeta, uključujući i Kinu. Danas se uloge sve češće obrću.

Kineske kompanije raspolažu:

• ogromnim kapitalom
• snažnim domaćim tržištem
• jasnim ambicijama globalne ekspanzije.

Puma, osnovana 1948. godine u Bavarskoj, dio je industrijskog i sportskog identiteta Njemačke i Evrope. Njeno djelimično preuzimanje od strane kineskog investitora pokazuje da čak ni najpoznatiji brendovi više nisu imuni na promjene globalne ravnoteže moći.

Zašto baš sada?

Tajming transakcije nije slučajan. Puma se posljednjih godina suočava s izazovima – slabijim rastom u odnosu na konkurente poput Adidasa i Nikea, pritiskom troškova i promjenama potrošačkih navika. Novi izvršni direktor najavio je restrukturiranje i povratak profitabilnom rastu do 2027. godine.

Za Anta Sports, ulaganje u Pumu znači trenutni ulazak u sam vrh globalne sportske industrije, jačanje prisustva u Evropi i dodatnu reputacijsku težinu. Kineska kompanija već ima iskustvo s međunarodnim akvizicijama, uključujući i preuzimanje njemačkog brenda Jack Wolfskin, čime gradi portfelj globalno prepoznatljivih imena.

Šira poruka tržištu

Reakcija tržišta bila je jasna – dionice Pume snažno su porasle nakon objave vijesti. Investitori očigledno vjeruju da kineski kapital može donijeti:

• stabilnost
• nove kanale rasta
• pristup azijskom tržištu koje je ključno za budućnost sportske industrije.

Ipak, ova transakcija otvara i šira pitanja: koliko je Evropa spremna na činjenicu da njeni industrijski simboli sve češće prelaze u ruke stranih, prije svega kineskih investitora? Da li se radi o nužnoj prilagodbi globaliziranom tržištu ili o gubitku strateške kontrole nad ključnim brendovima?

Nova realnost globalne ekonomije

Kupovina velikog udjela u Pumi nije izolovan slučaj, već dio šireg trenda u kojem Kina iz “svjetske fabrike” prerasta u globalnog vlasnika brendova, tehnologije i tržišnog uticaja. Evropske kompanije, suočene s sporijim rastom i snažnom konkurencijom, sve češće traže kapital i partnere upravo na Istoku.

U tom kontekstu, Puma i Anta Sports nisu samo poslovni partneri – oni su ilustracija nove faze globalne ekonomije u kojoj se centar gravitacije sve vidljivije pomjera prema Aziji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kinezi kupili čuveni njemački brend za 1,5 milijardi eura appeared first on Biznis Info.

Na taj način projekat, koji je prvobitno procijenjen na 297 miliona eura, sada dostiže iznos od skoro 388 miliona.

Vlada RS dala je saglasnost na povećanje, dok finansijski detalji i dalje nisu javno dostupni, izvještava Radio Slobodna Europa.

Petlja na ulazu u Prijedor dio je autoputa dužine 40 kilometara, kojim bi trebalo da se povežu Banja Luka i ovaj grad na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine.

Povećanje na zahtjev investitora

U trenutku kada je posao dogovoren 2018. godine, vrijednost projekta iznosila je 297 miliona eura. Tokom 2025. godine cijena je uvećana za 91 milion eura, čime je cijena po kilometru autoputa porasla sa 7,3 na 9,7 miliona evra.

Na zahtjev investitora, kineske državne kompanije Shandong Hi-Speed International, povećanje je odobrila Vlada Republike Srpske.

Kako se navodi, rast troškova izgradnje autoputa posljedica je značajnog poskupljenja osnovnih građevinskih materijala u poređenju s decembrom 2018. godine, kada je koncesionar dostavio početnu ponudu.

Podaci Zavoda za statistiku RS pokazuju da su cijene građevinskih materijala u odnosu na 2018. godinu, kada je potpisan ugovor o izgradnji autoputa, u prosjeku povećane za 35,8 posto.

Ugovor pod velom tajne

Pored petlje u Prijedoru, planirana je izgradnja još dvije petlje, kao i niza pratećih objekata. Ugovor o koncesiji, potpisan u decembru 2018. godine, gotovo šest godina nije bio dostupan javnosti.

Objavljen je tek nakon sudskih presuda u februaru prošle godine, po tužbi Centra za životnu sredinu, ali bez finansijskog dijela i detaljne strukture troškova.

Predstavnici nevladinog sektora navode da kineski investitori uglavnom ne objavljuju detalje ugovora, što je praksa na koju se obavezuju i vlade koje učestvuju u kreditiranju ovakvih projekata.

Prema informacijama dostupnim iz Vlade Republike Srpske, kineska kompanija će nakon potpisivanja ugovora imati pravo da tokom 30 godina naplaćuje putarinu na autoputu dužine 40 kilometara.

Pripremni radovi u toku

Iz Vlade RS navode da će, ukoliko prihod od putarina ne dostigne očekivanih 30 miliona eura godišnje, razlika biti nadoknađena iz budžeta Republike Srpske.

Radovi na izgradnji autoputa zvanično su započeli u novembru 2021. godine, a tada je najavljeno da će projekat biti završen u roku od tri godine.

Iz vlade RS tvrde da su pripremni radovi trenutno u toku na više dionica, dok su radovi na petlji kod Prijedora u završnoj fazi.

The post “Kineski autoput” u BiH poskupio za 90 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Ugovor su potpisali vršilac dužnosti direktora JP Autoputevi Republike Srpske Radovan Višković i direktor kineske kompanije China Overseas, Li Gang.

Novi veliki projekat u saradnji s Kinom

Višković je istakao da je riječ o izuzetno značajnom projektu za Republiku Srpsku, ali i o nastavku uspješne saradnje s kineskim kompanijama.

– Ovo je veliki dan za Republiku Srpsku i za “Puteve”. Potpisali smo ugovor za izgradnju dionice autoputa od Bijeljine do Brčkog, duge 17 kilometara, vrijedne 274 miliona KM bez PDV-a. Samo prije sedam dana potpisan je i finansijski ugovor za dionicu od Vukosavlja do Brčkog, čija je vrijednost oko 650 miliona KM – rekao je Višković.

Prema njegovim riječima, to znači da su u svega sedam dana potpisana dva velika infrastrukturna sporazuma ukupne vrijednosti oko milijardu KM.

– To je izuzetno značajan rezultat za Republiku Srpsku. Veliku zahvalnost dugujemo Vladi Kine za kontinuiranu podršku infrastrukturnim projektima – dodao je Višković.

Šesti kineski projekat u Republici Srpskoj

Ovo je, kako je istaknuto, šesti projekat koji kineske kompanije realizuju u Republici Srpskoj, a ujedno i svojevrsna završnica velikog investicionog ciklusa uoči praznika.

– Republika Srpska već početkom proljeća ulazi u snažan investicioni ciklus. Iza nas su tri godine pregovora i sada možemo reći da smo ih uspješno priveli kraju – poručio je Višković.

Kinezi: Projekat od strateškog značaja

Direktor kompanije China Overseas Li Gang naglasio je da je ovaj projekat od velikog značaja za regionalni razvoj.

– Izgradnja ove dionice dodatno će unaprijediti saobraćajnu povezanost i podstaći ekonomski razvoj regije. Građanima će omogućiti brže i efikasnije putovanje, a lokalnim zajednicama donijeti nove razvojne prilike – rekao je Li Gang.

Dodao je da je potpisivanje kreditnog ugovora između JP Autoputevi RS i kineskih banaka važan korak ka početku realizacije projekta.

– U budućnosti ćemo nastaviti da pokazujemo odgovornost i doprinosimo razvoju i prosperitetu Republike Srpske – poručio je on.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Potpisan ugovor: Kinezi grade dionicu autoputa u BiH dugu 17 kilometara appeared first on Biznis Info.

Vučić je, tokom obilaska završnih radova na kompleksu, rekao da će po okončanju infrastrukturnih radova prostor biti dat na korištenje kompaniji Boge, koja planira instaliranje mašina tokom sljedeće godine, a zatim postepeno zapošljavanje.

– Plan je da u narednih pet godina zaposle 800 ljudi – rekao je Vučić.

On je dodao i da je CTPark do sada izgradio više od 700.000 kvadratnih metara u šest gradova u Srbiji, uz investicije veće od 360 miliona eura, čime se Niš dodatno pozicionira kao jedna od najbrže rastućih industrijskih zona u zemlji.

Ko je Boge – nekada njemačka firma, danas dio kineskog industrijskog giganta

Kompanija Boge Rubber & Plastics Group osnovana je u Njemačkoj još 1931. godine i decenijama je bila jedan od vodećih evropskih proizvođača automobilskih komponenti, posebno u segmentu:

• gumeno-metalnih dijelova,
• antivibracionih sklopova,
• plastičnih modula za autoindustriju.

Boge je bio proizvođač koji je snabdijevao gotovo sve velike svjetske autobrendove, uključujući BMW, Volkswagen, Audi, Daimler, Ford i Stellantis.

Međutim, 2014. godine došlo je do velikog preokreta: kompaniju je preuzela kineska grupacija Zhuzhou Times New Material Technology (TMT), dio ogromnog državnog konglomerata CRRC, najvećeg proizvođača željezničkih vozila na svijetu.

Time je Boge postao dio kineske industrijske mreže i dobio pristup kapitalu, novim tržištima i ubrzanim planovima globalne ekspanzije.

Danas Boge posluje u više zemalja, uključujući Njemačku, Meksiko, SAD, Brazil, Slovačku i Kinu, zapošljava više od 4.000 ljudi i razvija auto-komponente za nove generacije električnih vozila.

Zašto kineski vlasnici šire poslovanje u Srbiju?

Ulazak Bogea u Niš dio je šire strategije kineskih industrijskih grupacija da:

• šire proizvodnju po Evropi,
• budu bliže automobilskim fabrikama u EU,
• koriste logističke prednosti Srbije,
• osiguraju niže troškove rada i poslovanja,
• diversifikuju proizvodnju izvan Kine i EU.

Srbija je posebno atraktivna zbog poreskih olakšica, subvencija za zapošljavanje, tranzitne pozicije ka EU, razvijenih industrijskih zona te dostupnosti radne snage.

Boveovo postavljanje u Nišu znači da će Srbija postati dio globalnog lanca snabdijevanja za najveće svjetske auto-proizvođače.

Šta ova investicija znači za jug Srbije?

• 800 novih radnih mjesta – jedna od najvećih industrijskih investicija u Nišu u posljednjih nekoliko godina
• Visokotehnološka proizvodnja – radi se o modernoj auto-komponentnoj industriji
• Jačanje industrijske zone CTPark
• Privlačenje drugih stranih investitora – kineskih i evropskih
• Nova saradnja sa tehničkim fakultetima i srednjim školama

Niš, koji je već privukao više proizvodnih kompanija, dodatno ojačava svoju poziciju kao industrijski centar južne Srbije.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kinezi kupili njemačkog diva – pa izabrali Srbiju za najveće širenje appeared first on Biznis Info.

Prema informacijama do kojih su došli evropski mediji, veliki kineski investitori ozbiljno razmatraju preuzimanje većinskog udjela u Pumi, što bi predstavljalo jednu od najvećih akvizicija u evropskoj modnoj i sportskoj industriji posljednjih decenija.

Ako se dogovor realizuje, bio bi to istorijski trenutak: brend nastao prije oko 100 godina, simbol njemačke industrije i uspjeha, našao bi se pod kontrolom kineskog kapitala.

Od porodične radionice do globalnog giganta

Priča o Pumi počinje 1924. godine, kada su braća Adolf i Rudolf Dassler u bavarskom Herzogenaurachu osnovala malu fabriku sportske obuće. Njihovi proizvodi brzo su se probili na međunarodno tržište – atletičari su na Olimpijskim igrama 1936. osvojili medalje upravo u Dasslerovim patikama.

Međutim, poslije Drugog svjetskog rata braća su se razišla u čuvenoj porodičnoj svađi, iz koje su nastala dva najveća rivala u svijetu sporta: Adidas i Puma.

Rudolf Dassler 1948. osniva Pumu, koja vrlo brzo postaje globalni brend zahvaljujući inovacijama, pionirskom pristupu sportskom marketingu i prepoznatljivom logo simbolu – skakačkoj pumi.

Tokom decenija, Puma je iz male porodične firme izrasla u svjetskog igrača prisutnog u više od 120 zemalja i postala važan dio evropskog industrijskog identiteta.

Zašto je Kina zainteresovana?

Kineske kompanije već godinama investiraju u evropske brendove iz oblasti automobilske industrije, mode, sporta i tehnologije. Razlozi su jasni:

• jačanje globalnog prisustva,
• pristup vrhunskim tehnologijama i brendovima,
• ulazak u evropski premium segment.

Sportska industrija u Kini doživljava snažan rast, a preuzimanje Pume značilo bi da kineski kapital dobija pristup decenijskom know-howu, vrhunskom dizajnu, globalnoj prodajnoj mreži i brendu koji ima neprocjenjivu reputaciju.

Šta bi preuzimanje značilo za Njemačku i Evropu?

Ako se akvizicija realizuje, Puma bi postala još jedan veliki evropski brend pod kineskom kontrolom. S obzirom na historijski značaj kompanije, vijest je izazvala burne reakcije u Njemačkoj.

Analitičari ističu da su evropske firme sve ranjivije jer se bore s visokom cijenom rada, skupim energentima i globalnom konkurencijom. Kineski investitori, s druge strane, traže stabilne i poznate brendove u koje mogu ubrizgati kapital i globalno ih proširiti.

Puma bi tako mogla dobiti “drugi život”, ali bi Evropa izgubila dio industrijske baštine.

Da li Puma ulazi u novu eru?

Ako do preuzimanja dođe, to bi bila najdramatičnija promjena u kompaniji od njenog osnivanja 1948. godine. Brend koji je preživio porodične sukobe, globalne krize i žestoku konkurenciju sa Adidasom i Nikeom sada bi mogao ući pod kišobran kineskog kapitala i krenuti u potpuno novu fazu poslovanja.

U svakom slučaju, radi se o događaju koji može značajno promijeniti globalnu mapu sportske industrije – i završiti jedno stoljeće duge njemačke dominacije u tom sektoru.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kinezi kreću u preuzimanje kompanije koja je simbol njemačkog uspjeha appeared first on Biznis Info.

Nova prometnica, duga 14,75 kilometara, biće “žila kucavica” Požeško-slavonske županije, jer će grad napokon spojiti s autocestom A3 i izvući ga iz višegodišnje prometne izolacije. Predviđeni rok izgradnje je 48 mjeseci.

Projekat vrijedan kao Pelješki most

Početku radova prisustvovao je i Oleg Butković, ministar mora, prometa i infrastrukture Hrvatske, koji je naglasio da je riječ o najvećem infrastrukturnom projektu Hrvatskih cesta nakon Pelješkog mosta.

– Imamo izvođača koji je već gradio u Hrvatskoj, upravo Pelješki most. Izgradnja je tehnički vrlo zahtjevna jer uključuje tunel, više mostova i vijadukata, ali projekti su kvalitetno pripremljeni. Vjerujem da će sve biti završeno u roku od četiri godine – rekao je Butković.

On je dodao da Hrvatska trenutno snažno ulaže u brze ceste, posebno u kontinentalnom dijelu zemlje.

Detalji trase i tehničke karakteristike

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir istakao je da će nova saobraćajnica znatno skratiti put i poboljšati prometnu povezanost cijele regije.

– Trasa je zahtjevna, ali uz dobru saradnju s izvođačem vjerujemo da će sve ići prema planu. Ova dionica, zajedno s onom koja slijedi, povezaće Požeštinu s autocestom i povećati promet prema Našicama, jer će to biti najkraći put do A3 – rekao je Budimir.

Trasa počinje na čvorištu Brestovac Požeški, obilazi naselje Daranovci, prolazi kroz tunel dug 1.650 metara, a završava u zoni naselja Godinjak, gdje se spaja na županijsku cestu ŽC4158 koja vodi paralelno s autocestom A3.

Novi impuls razvoju Slavonije

Izgradnjom nove brze ceste biće omogućena brža, sigurnija i ekonomičnija veza Požege s ostatkom Hrvatske.

Očekuje se da će projekat donijeti značajne privredne efekte, posebno u turizmu, logistici i investicijama u istočnu Slavoniju.

The post Kinezi grade novu brzu cestu u Hrvatskoj vrijednu 160 miliona eura appeared first on Biznis Info.

U prvi od njih, nazvan Cementacija 2, kompanija će uložiti čak 117 miliona američkih dolara.

Novi rudnici kod Bora

Kompanija je Ministarstvu za zaštitu životne sredine podnijela zahtjev za izradu Studije o procjeni uticaja na okoliš za eksploataciju rudnih tijela Cementacija 2 i Cementacija 3, koji se nalaze na ležištu Kraku Bugaresku – Cerovo Cementacija, oko 13 kilometara od Bora i 2 kilometra od sela Mali Krivelj.

Ovo područje već je decenijama poznato po rudarskim aktivnostima – u blizini se nalazi i postojeći površinski kop Cementacija 1, koji posluje od ranije.

Pripremu dokumentacije radio je Rudarsko-geološki fakultet Univerziteta u Beogradu, a projekat se oslanja na ranija odobrenja Ministarstva rudarstva iz 1991. i 2018. godine.

Planirana proizvodnja: 3,5 miliona tona rude godišnje

Razvoj novih kopova odvijat će se u pet faza. Eksploatacija će započeti u sjevernom dijelu Cementacije 2, zatim će se kop širiti prema jugozapadu i otvarati Cementacija 3.

Kopovi će se kasnije proširiti i prema jugu, a rezervni resursi iz Cementacije 4 biće eksploatisani na jugoistoku.

Prema planu, Cementacija 2 će godišnje proizvoditi oko 3,5 miliona tona rude, dok je radni vijek rudnika predviđen na sedam godina.

U najboljem scenariju, projekat ima neto vrijednost od 117 miliona dolara, što ga svrstava među najveće rudarske investicije u Srbiji posljednjih godina, izvijestila je eKapija.

Više od 60 miliona tona jalovine

Tokom eksploatacije planirano je stvaranje više od 61 milion tona jalovine. Zijin planira da proširi postojeća odlagališta jalovine kopa Cementacija 1, čime će ukupni kapacitet iznositi gotovo 62 miliona tona.

Eksploatacija rude vršit će se klasičnom, tzv. diskontinualnom tehnologijom – bušenje, miniranje, utovar, transport rude i odlaganje jalovine, uz sve prateće radove i sisteme odvodnjavanja.

Promjene korita rijeke Cerova

Projekat predviđa i izmještanje dijela korita rijeke Cerova, koja prolazi između planiranog kopa i saobraćajnica.

Planirano je zacjevljenje (prekrivanje) dijela toka i izgradnja potpornog zida radi zaštite infrastrukture i okolnog terena.

Spor oko uticaja na životnu sredinu

Podsjetimo, Ustavni sud Srbije je krajem 2023. godine poništio ranije rješenje Ministarstva rudarstva i energetike kojim se Zijinu omogućavalo da projekat u Krivelju podijeli u više manjih faza.

Time je, prema ocjeni Suda, izbjegnuta cjelovita procjena uticaja na životnu sredinu.

Sud je odlučio da nova studija mora obuhvatiti sve aspekte projekta – eksploataciju, odlaganje jalovine, otvaranje novih kopova i dugoročne ekološke posljedice.

The post Velika kineska investicija u Srbiji: 117 miliona dolara samo za početak appeared first on Biznis Info.