Kina Archives - Biznis Info

Kina snizila cijene goriva nakon pada potrošnje

BiznisInfo — Fri, 05 Jun 2026 06:09:03 +0000

Kina će od danas sniziti maksimalne maloprodajne cijene benzina i dizela, objavila je Nacionalna komisija za razvoj i reforme (NDRC), što predstavlja drugo pojeftinjenje goriva od početka poremećaja na globalnom naftnom tržištu izazvanih ratom s Iranom.

Prema odluci kineskih vlasti, cijena benzina bit će niža za 525 juana po toni, dok će cijena dizela biti smanjena za 505 juana po toni. Za vlasnike automobila to znači uštedu od oko 20,5 juana prilikom punjenja rezervoara od 50 litara.

Potrošnja goriva naglo pala

Odluka dolazi nakon osjetnog pada potrošnje goriva u Kini. Prema podacima konsultantske kuće OilChem, potrošnja benzina i dizela u aprilu pala je za oko 16 posto u odnosu na isti period prošle godine, dok je u maju zabilježen pad od 13 posto.

Analitičari navode da su visoke cijene nafte i sve veća upotreba električnih vozila među glavnim razlozima slabljenja potražnje za gorivom u najvećem svjetskom uvozniku nafte.

Rafinerije pod pritiskom

Pad potrošnje stvorio je dodatni pritisak na kineske rafinerije, od kojih mnoge posluju s gubicima zbog visokih cijena sirove nafte i ograničenja domaćih cijena goriva. Zbog toga su vlasti pojedinim nezavisnim rafinerijama nedavno omogućile smanjenje proizvodnje.

Kineske vlasti koriguju cijene goriva svakih deset radnih dana na osnovu kretanja cijena sirove nafte na svjetskom tržištu te troškova prerade i distribucije.

The post Kina snizila cijene goriva nakon pada potrošnje appeared first on Biznis Info.

Šta je sve dogovoreno: Kineske investicije od 940 miliona eura u Srbiju donose 1.650 novih radnih mjesta

BiznisInfo — Wed, 27 May 2026 09:13:38 +0000

U Đasingu su, u prisustvu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, potpisani novi investicioni sporazumi između Srbije i vodećih kineskih kompanija, koji će Srbiji donijeti investicije vrijedne više od 940 miliona eura i 1.650 novih radnih mjesta.

Na ceremoniji u Kinesko-srpskom omladinskom kulturnom centru potpisana su dva nova ugovora sa kompanijom Mint Group, koja je globalni lider u dizajnu i proizvodnji spoljašnjih dijelova za automobile, strukturnih komponenti i aluminijumskih kućišta za baterije za električna vozila.

Prvi ugovor predviđa investiciju od 135 miliona eura i 600 novih radnih mjesta u Loznici, a drugi investiciju od 91 miliona eura i 220 novih radnih mjesta u Šapcu.

Dominira automobilska industrija

Sa kompanijom SHAK, kineskim proizvođačem visokokvalitetnih automobilskih šasija i strukturnih komponenti, potpisan je ugovor o investiciji u Novom Sadu vrijednoj 33,5 miliona eura, koja donosi i 50 novih radnih mjesta, izvijestio je RTS.

Također, sa kompanijom BMTS Technology, koja proizvodi turbopunjače i električne pomoćne sisteme za putnička i komercijalna vozila, potpisan je investicioni sporazum usmjeren na automatizaciju, a vrijednost investicije iznosi 13,3 miliona eura.

Sa kompanijom Xingyu Automotive, jednim od vodećih kineskih proizvođača naprednih sistema za osvjetljenje automobila, uključujući LED farove, zadnja svjetla i module osvjetljenja, potpisan je ugovor o investiciji vrijednoj 77 miliona eura i otvaranju 100 novih radnih mjesta u Nišu.

Jačanje strateške saradnje

Sporazumima se jača strateška ekonomska saradnja između dvije zemlje kroz nova ulaganja u visoku tehnologiju, automobilske komponente i naprednu proizvodnju.

Na ceremoniji je najavljena i nova investicija kompanije Linglong Tire od 566 miliona eura, koja će donijeti 400 novih radnih mjesta u Zrenjaninu.

Kompanija Linglong Tire posluje u Srbiji od 2019. godine i najveći je proizvođač guma u Kini, kao i jedan od 10 najvećih proizvođača automobilskih, kamionskih i specijalnih guma u svijetu.

Podrška investicijama

Također je najavljena i planirana investicija kompanije Yusei u Nišu u iznosu od 27 miliona eura, koja donosi 280 novih radnih mjesta.

Kompanija Yusei je vodeći kineski proizvođač visokopreciznih automobilskih plastičnih dijelova, kalupa za brizganje i hromiranih komponenti, izvijestio je RTS.

Na ceremoniji je potpisan i Memorandum o razumijevanju između “Holding grupe Mint” i kompanije China Construction Fourth Engineering Division Corp. Ltd. Southeast Branch, kao podrška investicijama kompanije Mint u Srbiji. Ceremoniji potpisivanja sporazuma prisustvovao je i zamjenik guvernera provincije Džeđijang Džang Jenjun.

The post Šta je sve dogovoreno: Kineske investicije od 940 miliona eura u Srbiju donose 1.650 novih radnih mjesta appeared first on Biznis Info.

Ovo je najskuplja nekretnina na svijetu: Vrijedi čak 70 milijardi dolara, dugo je bila zabranjena običnim ljudima

Danijela Sinanović — Tue, 26 May 2026 18:39:19 +0000

U samom srcu Pekinga nalazi se kompleks koji mnogi nazivaju najskupljom nekretninom na svijetu – Forbidden City, odnosno Zabranjeni grad.

Iako nikada nije službeno procijenjen niti bi se mogao prodati, pojedine medijske i analitičke procjene njegovu vrijednost stavljaju na čak 70 milijardi dolara.

Razlog za takve astronomske brojke nije samo ogromna površina kompleksa, već i njegova historijska, kulturna i politička važnost.

Carski grad usred Pekinga

Zabranjeni grad bio je dom kineskih careva gotovo 500 godina – od 15. stoljeća pa sve do pada posljednje kineske dinastije početkom 20. stoljeća.

Kompleks se prostire na oko 720.000 kvadratnih metara i sadrži gotovo 1.000 građevina sa više od 8.000 prostorija, što ga čini najvećim očuvanim kompleksom carskih palača na svijetu.

Ime “Zabranjeni grad” nastalo je jer običnim stanovnicima nekada nije bio dozvoljen ulazak bez posebnog carskog odobrenja.

Danas je pretvoren u muzej i predstavlja jednu od najposjećenijih turističkih atrakcija na planeti. Takođe je pod zaštitom UNESCO kao svjetska kulturna baština.

Zašto vrijedi desetine milijardi dolara

Procjene od oko 70 milijardi dolara uglavnom se temelje na:

nevjerovatno vrijednom zemljištu u centru Pekinga,
ogromnoj površini kompleksa,
neprocjenjivim umjetničkim i historijskim artefaktima,
te simboličkoj vrijednosti za kinesku civilizaciju.

Neki stručnjaci smatraju da bi stvarna vrijednost mogla biti i mnogo veća kada bi se uračunala njegova kulturna i historijska važnost. Naravno, riječ je o hipotetičkim procjenama, jer se ovakav kompleks praktično ne može tržišno vrednovati niti prodati.

Grad koji je nadživio dinastije i ratove

Zabranjeni grad izgrađen je početkom 15. stoljeća za vrijeme dinastije Ming, a kroz historiju je preživio ratove, revolucije i smjene kineskih carstava.

PROČITAJTE JOŠ – Jedan grad u BiH ima stanove skuplje od Sarajeva: Kvadrat čak 4.577 KM

Njegovi prepoznatljivi zlatni krovovi, ogromna dvorišta i monumentalne kapije danas su jedan od najpoznatijih simbola Kine.

Zanimljivo je da je posljednji kineski car, Puyi, upravo ovdje živio kao dijete, a njegova životna priča kasnije je inspirisala čuveni film The Last Emperor.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo je najskuplja nekretnina na svijetu: Vrijedi čak 70 milijardi dolara, dugo je bila zabranjena običnim ljudima appeared first on Biznis Info.

Kako je Njemačka odbacila voz budućnosti kojim Kina sada osvaja svijet

Danijela Sinanović — Thu, 21 May 2026 10:37:40 +0000

Dok se Evropa posljednjih godina sve više suočava sa kritikama zbog sporih infrastrukturnih projekata i gubitka tehnološke dominacije, Kina ubrzano razvija jednu od najfuturističkijih transportnih tehnologija na svijetu – maglev vozove koji lebde iznad pruge i razvijaju brzine do 430 kilometara na sat.

Ironija cijele priče je u tome što tehnologija nije kineski izum. Razvijena je u Njemačkoj.

Njemački “voz budućnosti”

Njemački Transrapid bio je jedan od najambicioznijih tehnoloških projekata Evrope, piše BiznisInfo.ba. Riječ je o maglev sistemu – vozu koji koristi magnetnu levitaciju, odnosno lebdi iznad pruge bez klasičnih točkova i trenja.

Za razliku od standardnih brzih vozova, maglev praktično “pluta” pomoću elektromagneta, što omogućava mnogo veće brzine i tiši rad.

Njemačka je ovu tehnologiju razvijala decenijama, a Transrapid je već osamdesetih i devedesetih godina važio za simbol transporta budućnosti. Testni vozovi dostizali su brzine veće od 450 kilometara na sat. U to vrijeme izgledalo je da će upravo Njemačka postati globalni lider nove ere željezničkog saobraćaja.

Zašto su Nijemci odustali

Ipak, tehnologija nikada nije ozbiljno zaživjela u Njemačkoj. Razloga je bilo više. Prvi i najvažniji bili su ogromni troškovi.

Grafika: BiznisInfo.ba

Grafika: BiznisInfo.ba

Maglev nije mogao koristiti postojeću željezničku infrastrukturu, već je zahtijevao potpuno nove trase, posebne betonske koridore i zaseban sistem. To je projekat činilo mnogo skupljim od razvoja klasičnih brzih vozova.

U isto vrijeme Njemačka je snažno razvijala ICE mrežu – klasične brze vozove koji koriste standardne šine i mogu voziti brzinama do 300 kilometara na sat. Političari su na kraju zaključili da je mnogo racionalnije modernizovati postojeću željezničku mrežu nego graditi potpuno novi sistem.

Dodatni udarac projektu

Dodatni udarac stigao je 2006. godine kada se na testnoj pruzi u Lathenu dogodila teška nesreća u kojoj su poginule 23 osobe. Iako je uzrok bila ljudska greška, nesreća je ozbiljno narušila političku podršku projektu.

Posljednji veliki plan – maglev linija između centra Minhena i aerodroma – kasnije je otkazan zbog eksplozije troškova. Tako je Njemačka praktično odustala od vlastite futurističke tehnologije.

Kina preuzela njemačku ideju

Dok je Evropa odustajala, Kina je uradila potpuno suprotno. Kinezi su preuzeli njemačku Transrapid tehnologiju i pretvorili je u stvarni komercijalni projekat.

Još 2002. godine otvorena je čuvena maglev linija u Šangaju, koja povezuje grad sa aerodromom Pudong. To je i danas najpoznatiji komercijalni maglev sistem na svijetu.

Voz razvija brzinu veću od 430 kilometara na sat i putovanje traje svega nekoliko minuta. Ali Kina se nije zaustavila na tome.

Vozovi od 600 kilometara na sat

Posljednjih godina Kina ulaže milijarde dolara u razvoj nove generacije maglev vozova. Državna kompanija CRRC već je predstavila prototip voza koji može razviti brzinu od 600 kilometara na sat.

Cilj je da se maglev koristi za povezivanje kineskih megagradova i da postane alternativa avionskom saobraćaju na srednjim udaljenostima.

Kina paralelno razvija i eksperimentalne projekte vakuumskih tunela za ultra-brzi transport koji bi u budućnosti mogli dostići i brzine blizu 1.000 kilometara na sat.

Simbol nove industrijske moći

Iako Kina već ima najveću mrežu klasičnih brzih vozova na svijetu, maglev danas ima mnogo širi značaj od samog transporta. On je postao simbol tehnološke i industrijske moći države. Kina maglev vidi kao:

tehnološki prestiž,
demonstraciju industrijske dominacije,
i dio dugoročne strategije globalnog liderstva.

Šira priča od samih vozova

Priča o Transrapidu danas se često koristi kao primjer razlike između evropskog i kineskog pristupa industrijskom razvoju. Evropa je razvila tehnologiju, ali je odustala zbog troškova, birokratije, političkih sukoba i opreza.

Kina je istu ideju pretvorila u projekat budućnosti i nastavila agresivno ulagati u razvoj.

Zbog toga mnogi analitičari danas maglev ne posmatraju samo kao voz, nego kao simbol šire promjene globalne ekonomske moći – trenutka u kojem Azija sve češće preuzima tehnologije razvijene na Zapadu i pretvara ih u globalni biznis.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kako je Njemačka odbacila voz budućnosti kojim Kina sada osvaja svijet appeared first on Biznis Info.

Srbija pokreće megaprojekt: Kinezi dobili posao od 1,3 milijarde eura

BiznisInfo — Fri, 08 May 2026 06:10:41 +0000

Predstavnici države Srbije potpisali su sa kineskom kompanijom “Šandong” komercijalni ugovor i Ugovor o pretfinansiranju za izgradnju brze saobraćajnice “Vožd Karađorđe”, dužine oko 83 kilometra. Ugovor je vrijedan 1,3 milijarde eura.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da će budućom saobraćajnicom biti povezani ljudi koji žive na jugu Beograda, sjeveru Šumadije i Pomoravlju, a da će nakon završetka druge faze radova biti izgrađeno ukupno 125 kilometara, izvijestio je RTS.

Ambasador NR Kine u Srbiji Li Ming ocijenio je da je ovaj projekat dokaz trajnog prijateljstva dvije zemlje.

Trasa saobraćajnice Vožd Karađorđe

Trasa saobraćajnice Vožd Karađorđe: Prvo se gradi dio južno od Beograda kroz Šumadiju

– Ovo je prva faza od 83 kilometra, sa drugom fazom koju ćemo izgraditi do 2035. imat ćemo 125 kilometara od petlje Belosavci, preko Rače do Markovca i izlaska na koridor 10 – rekao je Vučić.

Obuhvat prema opštinama

Ukupna vrijednost projekta izgradnje saobraćajnice “Vožd Karađorđe” iznosiće oko 1,3 milijarde eura.

Prema podacima “Koridora Srbije“ projekat obuhvata teritorije opština Sopot, Mladenovac, Lazarevac, Aranđelovac, Topola, Rača, Lapovo, Velika Plana, Svilajnac, Despotovac i Bor.

U izgradnji ukupno 380 kilometara

– Do prije 12 godina imali smo svega 596 kilometara auto-puteva i brzih saobraćajnica, a od onda do danas preko 622 kilometra novih auto-puteva i brzih saobraćajnica smo izgradili. Još 380 kilometara je u izgradnji – rekao je Vučić.

Zahvalio je kineskim partnerima jer su uvijek otvoreni za konkretnu saradnju u interesu obje zemlje i oba naroda i jer obavljaju posao na efikasan, ozbiljan i odgovoran način.

Svjedočanstvo trajnog partnerstva

Ambasador Kine u Srbiji Li Ming ocijenio je da je projekat izgradnje puta “Vožd Karađorđe” veoma važan za unapređenje povezanosti u centralnoj i istočnoj Srbiji i važan kao infrastrukturna razvojna komponenta u okviru plana “Srbija 2035”.

Dodao je da je ovaj projekat značajno svjedočanstvo i dokaz trajnog prijateljstva i zajedničkog razvoja između Kine i Srbije.

– Uvjeren sam da će kineska kompanija završiti projekat uz visok kvalitet i visoke standarde i u skladu sa planom i rasporedom o kojima su se obje strane dogovorile. Nadam se da će obje strane nastaviti da rade i da dalje istražuju potencijale infrastrukturne saradnje između Kine i Srbije i da će dati doprinos za izgradnju zajedničke budućnosti između Kine i Srbije u novom dobu – naveo je Li Ming.

The post Srbija pokreće megaprojekt: Kinezi dobili posao od 1,3 milijarde eura appeared first on Biznis Info.

Ovo je najveća željeznička stanica na svijetu: Veća od dva Vatikana

BiznisInfo — Tue, 05 May 2026 10:27:53 +0000

Kina je još jednom pomjerila granice kada je riječ o infrastrukturnim megaprojektima. U gradu Chongqingu izgrađena je nova željeznička stanica Chongqing East, koja se već sada smatra najvećom na svijetu.

Ova ogromna saobraćajna tačka prostire se na čak 1,22 miliona kvadratnih metara, što je višestruko više od poznatih svjetskih stanica poput Grand Centrala u New Yorku ili Leipzig Hauptbahnhofa u Njemačkoj.

Za lakše poređenje, stanica pokriva površinu veću od više od 170 fudbalskih terena i veća je od dva Vatikana.

Gigantski projekat nove generacije

Chongqing East nije samo željeznička stanica, već kompleks nove generacije koji integriše različite vrste transporta.

Objekat ima osam nivoa i povezuje brze vozove, metro linije, autobuse, taksi prijevoz, kao i privatni parking. Osim toga, u sklopu kompleksa nalaze se i trgovine, restorani i drugi sadržaji.

Stanica ima 15 perona i 29 željezničkih linija, uključujući brze vozove koji dostižu brzinu od 350 kilometara na sat.

Za razliku od klasičnih stanica koje služe za gradski prijevoz, ova je dizajnirana za povezivanje velikih gradova i regija, što zahtijeva znatno duže kompozicije i veće kapacitete.

Dio velike kineske strategije

Izgradnja ove stanice nije izolovan projekat, već dio šire strategije razvoja infrastrukture u Kini, piše theB1M.

Ova zemlja danas ima najveću mrežu brzih željeznica na svijetu, koja se proteže na više od 50.000 kilometara. Poređenja radi, Španija, koja je druga u svijetu, ima između 3.000 i 4.000 kilometara.

Kineska ulaganja u infrastrukturu traju već decenijama i imaju nekoliko ciljeva – povezivanje manje razvijenih dijelova zemlje, podsticanje trgovine i ekonomskog rasta, ali i jačanje globalnog utjecaja.

Grad koji se ubrzano razvija

Chongqing, u kojem se nalazi ova stanica, jedan je od najbrže rastućih gradova u Kini. Njegova urbana populacija danas broji oko 10 miliona stanovnika, što je četiri puta više nego prije tri decenije.

Zbog svog geografskog položaja, ovaj grad postaje ključno čvorište kineske mreže brzih željeznica.

Gradnja uz pomoć robota

Izgradnja ovako kompleksnog objekta zahtijevala je ogromne količine materijala – korišteno je oko dva miliona kubnih metara betona i više od 360.000 tona čelika.

Zanimljivo je da su u procesu gradnje korišteni i roboti, koji su pomagali u nivelisanju terena, postavljanju staklenih fasada, zavarivanju i drugim preciznim radovima.

Prema dostupnim podacima, korištenje automatizacije značajno je ubrzalo radove, smanjilo troškove i povećalo sigurnost na gradilištu.

Pitanje održivosti

Iako Kina impresionira brzinom i obimom gradnje, postavlja se pitanje koliko su ovakvi projekti dugoročno održivi.

Veliki infrastrukturni objekti zahtijevaju visoke troškove održavanja, a pojedini analitičari upozoravaju da ekonomski povrat ne prati uvijek ulaganja, posebno u manje razvijenim regijama.

S druge strane, kineske vlasti ističu da je cilj ovih projekata dugoročni razvoj, povezivanje zemlje i smanjenje regionalnih razlika.

Simbol nove ere

Chongqing East tako postaje više od željezničke stanice – simbol je kineske ambicije da gradi najveće i najnaprednije infrastrukturne projekte na svijetu.

I dok ostatak svijeta pokušava pratiti tempo, Kina nastavlja s projektima koji često djeluju kao da su iz neke druge dimenzije.

The post Ovo je najveća željeznička stanica na svijetu: Veća od dva Vatikana appeared first on Biznis Info.

Bh. grad među prvima u Evropi dobija tramvaj bez šina, evo kako radi

BiznisInfo — Fri, 24 Apr 2026 06:00:40 +0000

U Bosnu i Hercegovinu uskoro bi mogao stići prvi tramvaj bez šina. Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković izjavio je da bi u ovom gradu mogao biti uveden savremeni tramvaj bez šina, zasnovan na modernim tehnologijama i imaginarnim linijama, čija je procijenjena cijena pet miliona KM po vozilu.

Kako funkcioniše tramvaj bez šina

Kako je pojasnio, riječ je o vozilu koje funkcioniše bez klasične infrastrukture, odnosno bez postavljenih šina, već se kreće pomoću savremenih tehnologija koje prate unaprijed definisane trase.

– Ne radi se o klasičnom tramvaju, ali je riječ o vozilu koje po obliku, kapacitetu i načinu funkcionisanja odgovara tramvaju. On ima imaginarne linije i kreće se kao da ima šine. To je novi patent koji se već primjenjuje u saobraćaju – rekao je Draško Stanivuković, prenijele su Nezavisne novine.

Prema njegovim riječima, planirano je da ovakav vid prevoza bude uveden na najprometnijim linijama u gradu.

– Razmatramo pravce od centra prema Starčevici, zatim kružnu liniju, kao i linije prema Laušu i Paprikovcu, gdje je najveći kapacitet putnika – naveo je on.

Prednosti sistema i prilagođenost terenu

Istakao je da je ovaj sistem prilagođen konfiguraciji terena i da može savladati 20 stepeni nagiba, što ga čini pogodnim za gradska naselja sa izraženim visinskim razlikama.

Stanivuković je dodao da grad planira testiranje ovih savremenih tramvaja iz Kine, kako bi građani imali priliku da ih isprobaju.

– Želimo da budemo među prvim gradovima u Evropi koji će testirati ove moderne tramvaje. Očekujemo i prvi kontingent električnih autobusa koje ćemo ponuditi građanima na probu, a ukoliko se pokažu kao dobro rješenje, spremni smo za dalje korake – istakao je Stanivuković.

Kako je zaključio, Banjaluka se takmiči sa još tri evropska grada da upravo ovdje budu prvi uvedeni ovakvi tramvaji u Evropi.

The post Bh. grad među prvima u Evropi dobija tramvaj bez šina, evo kako radi appeared first on Biznis Info.

Smjena straže u Aziji: Kina usporava, nova sila preuzima primat

Danijela Sinanović — Mon, 30 Mar 2026 06:54:43 +0000

Jedna od najzanimljivijih makroekonomskih priča u 2026. godini dolazi iz Azije, gdje se sve jasnije nazire promjena odnosa snaga između dvije najveće ekonomije regiona.

Dok se Kina suočava sa strukturnim izazovima i usporavanjem rasta, Indija koristi trenutak da ubrza razvoj i pozicionira se kao ključni globalni industrijski i digitalni centar.

Dodatni signal ove promjene je činjenica da je Indija nedavno prestigla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta, čime je učvrstila svoju poziciju među globalnim ekonomskim silama.

Kina: Usporavanje i zaokret ka tehnologiji

Kineska vlada je u martu ove godine postavila cilj rasta BDP-a između 4,5 i 5 posto, što predstavlja najniži ciljani nivo u posljednjih nekoliko decenija.

Glavni razlog usporavanja leži u krizi sektora nekretnina, koji je godinama činio gotovo trećinu ekonomije. Peking sada svjesno dopušta “hlađenje” ovog sektora kako bi smanjio zaduženost i finansijske rizike.

Istovremeno, fokus se preusmjerava na razvoj tzv. “novih kvalitetnih proizvodnih snaga”, što podrazumijeva ulaganja u napredne tehnologije poput poluvodiča, umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i zelene energije.

Dodatni izazov predstavlja demografija, jer smanjenje radne snage počinje ozbiljno utjecati na dugoročne projekcije rasta.

Indija: Digitalni i proizvodni bum

Za razliku od Kine, Indija trenutno bilježi snažan rast i smatra se najbrže rastućom velikom ekonomijom na svijetu, uz projekcije rasta između 7,5 i 7,8 posto.

Jedan od ključnih pokretača je razvoj digitalne infrastrukture, posebno sektora data centara. Procjenjuje se da bi kapaciteti mogli dostići oko 2 GW do kraja 2026. godine, što je dvostruko više nego prije nekoliko godina.

Velike tehnološke kompanije poput Googlea i Microsofta, ali i domaći investitori, ulažu milijarde u razvoj infrastrukture u gradovima poput Mumbaija, Chennaija i Hyderabada. Razvoj dodatno podstiču trendovi digitalizacije i sve veći fokus na lokalizaciju podataka.

Industrijska alternativa Kini

Indija paralelno gradi i svoju industrijsku bazu kroz tzv. PLI sheme (Production Linked Incentives), kojima privlači globalne kompanije.

Posebno se ističe sektor elektronike, gdje Indija već proizvodi značajan dio globalnih iPhone uređaja. Pored toga, fokus je na proizvodnji čipova, solarnih panela i medicinske opreme.

Ovaj trend dodatno jača strategija “China Plus One”, kojom kompanije nastoje smanjiti zavisnost od Kine i diverzificirati proizvodne lance.

Dva modela razvoja

Razlika između dvije ekonomije sve je izraženija.

Kina pokušava transformisati svoj model rasta – sa kvantiteta na kvalitet – uz bolne rezove i usporavanje.
S druge strane, Indija je u fazi intenzivne izgradnje infrastrukture i industrije, što generiše snažan i brz rast.

Početak dugoročnog pomaka

Iako je Kina i dalje druga najveća ekonomija svijeta i dominantna industrijska sila, trendovi ukazuju na to da se globalna ekonomska ravnoteža postepeno mijenja.

Indija se sve snažnije nameće kao alternativa i potencijalni novi centar rasta, posebno u kontekstu digitalne ekonomije i globalnih lanaca snabdijevanja.

Ova dinamika mogla bi u narednim godinama oblikovati ne samo Aziju, već i cjelokupnu svjetsku ekonomiju.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Smjena straže u Aziji: Kina usporava, nova sila preuzima primat appeared first on Biznis Info.

EU prvi put neto u minusu u trgovini automobilima s Kinom

BiznisInfo — Sat, 21 Mar 2026 14:51:07 +0000

Evropska unija prvi je put u 2025. uvezla više automobila i automobilskih dijelova iz Kine nego što ih je izvezla u drugu najveću svjetsku ekonomiju, pokazala je analiza konsultantske kompanije EY.

Prvi neto minus EU-a s Kinom u trgovini automobilima pokazuje da se mijenja odnos snaga na globalnom tržištu automobila, ocijenila je konsultantska kompanija. Izvoz automobila i dijelova iz EU-a u Kinu pao je prošle godine za 34 posto, na 16 milijardi eura, navodi se u izvještaju koji prenosi agencija Hina.

Njemački izvoz prepolovljen

Od 2022. godine izvoz se tako više nego prepolovio. Uvoz iz Kine porastao je pak za osam posto, na 22 milijarde eura, pretvorivši izvozni višak u deficit u samo nekoliko godina. Sličan trend zabilježen je i na njemačkom tržištu. Za proizvođače automobila u Njemačkoj, evropskoj automobilskoj sili, Kina je u 2025. godini bila tek šesto najvažnije izvozno tržište. Iako je njemački izvoz i dalje premašivao uvoz, razlika je znatno smanjena, navodi se u analizi.

Od vrhunca u 2022. godini, njemački izvoz u Kinu više se nego prepolovio, s oko 30 milijardi eura na 13,6 milijardi eura. Uvoz vozila iz Kine porastao je pak za dvije trećine, na 7,4 milijarde eura. Ako se trenutni trendovi nastave, uvoz i izvoz mogli bi se ove godine izjednačiti, navodi se u analizi EY-a.

Prema riječima stručnjaka EY-a Constantina Galla, kineski proizvođači automobila trenutno se suočavaju s izazovima u Njemačkoj, gdje su Volkswagen, Mercedes-Benz i BMW do sada uspješno branili svoje tržišne udjele. Međutim, na drugim evropskim tržištima kineski proizvođači već su ubilježili značajnu prednost.

Očekuje se da će se u ovoj godini konkurencija dodatno intenzivirati, pojačavajući pritisak na Njemačku kao centar automobilske proizvodnje, rekao je Gall.

The post EU prvi put neto u minusu u trgovini automobilima s Kinom appeared first on Biznis Info.

Ovo je najveći stambeni kompleks na svijetu, dom za pola miliona ljudi

Danijela Sinanović — Fri, 13 Mar 2026 09:38:01 +0000

U kineskom gradu Guiyang nalazi se Huaguoyuan, jedan od najvećih stambenih kompleksa na svijetu, u kojem živi čak oko pola miliona ljudi.

Ovaj ogromni urbani projekat nalazi se u jugozapadnoj kineskoj provinciji Guizhou i često se opisuje kao pravi “grad unutar grada”. Kompleks se prostire na nekoliko kvadratnih kilometara i sastoji se od više od stotinu visokih stambenih zgrada u kojima su smješteni stanovi za stotine hiljada stanovnika.

Ne moraju napuštati kompleks

Gradnja ovog megaprojekta počela je prije petnaestak godina, u periodu intenzivne urbanizacije Kine. Cilj je bio obezbijediti smještaj za sve veći broj ljudi koji su se iz ruralnih područja selili u gradove.

Osim velikog broja stambenih zgrada, kompleks uključuje i širok spektar sadržaja koji su potrebni za svakodnevni život. Unutar Huaguoyuana nalaze se trgovački centri, škole, vrtići, zdravstvene ustanove, parkovi, hoteli i brojni poslovni prostori.

Zbog toga mnogi stanovnici mogu živjeti, raditi i provoditi slobodno vrijeme unutar samog kompleksa, bez potrebe da često napuštaju ovo ogromno naselje.

Predmet kritika urbanista

Huaguoyuan je izgradila kineska kompanija Honglicheng Group, a projekat se često navodi kao primjer ogromnih urbanih projekata koji su obilježili razvoj kineskih gradova u posljednje dvije decenije.

Ipak, zbog izuzetno velike gustine stanovništva kompleks je ponekad predmet kritika urbanista, koji upozoravaju na izazove poput saobraćajnih gužvi, opterećenja infrastrukture i nedostatka javnih prostora u odnosu na broj stanovnika.

Bez obzira na to, Huaguoyuan i dalje ostaje jedan od najimpresivnijih stambenih projekata na svijetu i simbol brzog urbanog razvoja kineskih gradova.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo je najveći stambeni kompleks na svijetu, dom za pola miliona ljudi appeared first on Biznis Info.