U središtu tog odnosa nalazi se sporazum između Kantona Sarajevo i njegovih subordiniranih tijela i institucija (Ministarstva prostornog uređenja KS, Općine Novo Sarajevo i Zavoda za izgradnju KS), s jedne strane, te privatnih kompanija Teloptic d.o.o. i Klimavent d.d., s druge strane.

Sporazum predviđa da privatne kompanije Kantonu ustupe približno 2,5 duluma vrijednog zemljišta potrebnog za realizaciju projekta Ars Aevi, dok se Kanton obavezuje da kroz planske i administrativne procedure omogući realizaciju investicionih projekata kompanije Teloptic na nikada završenom objektu Importanne Centar u Sarajevu.

Uzajamne obaveze

To uključuje omogućavanje dogradnje Importanne centra, kao i stvaranje planskih pretpostavki da se u okviru Regulacionog plana „Kvadrant C“ omogući izgradnja planiranog, ali nikada završenog tornja. Riječ je, dakle, o uzajamnim obavezama – Kanton dobija zemljište od izuzetne vrijednosti za javni projekat, dok privatni investitor očekuje da institucije ispune obaveze koje su same preuzele.

“Mi od Kantona Sarajevo ne tražimo ništa više od onoga što je potpisano. Svoj dio obaveze ispunili smo ustupanjem zemljišta za projekat Ars Aevi, a sada očekujemo da i institucije ispune ono na šta su se same obavezale. To je jedini osnov na kojem se može graditi povjerenje između javnog i privatnog sektora”, izjavio je vlasnik kompanije Teloptic.

Ukoliko Kanton ne izvrši obaveze preuzete sporazumom, Teloptic bi mogao pokrenuti postupak radi zaštite svojih prava i tražiti naknadu štete ili druge pravne mehanizme predviđene ugovorom i zakonom. Takav spor mogao bi ugroziti dinamiku realizacije projekta Ars Aevi te prouzrokovati značajnu finansijsku i reputacijsku štetu, kako na lokalnom tako i na međunarodnom planu, imajući u vidu značaj ove inicijative i učešće renomiranih umjetnika te evropskih kulturnih i finansijskih institucija.

Ugovor se mora poštovati

“Nadamo se da neće biti potrebe za bilo kakvim sudskim postupcima. To nije u interesu ni Kantona, ni građana, ni projekta Ars Aevi. Međutim, ne možemo prihvatiti da se potpisani sporazumi jednostavno ignorišu. Vjerujemo da se svaki ugovor mora poštovati, bez obzira na to da li je jedna od strana privatna kompanija ili javna institucija”, rekao je vlasnik Teloptica.

Posebnu težinu ovom slučaju daje činjenica da su dogradnja Importanne centra i realizacija projekta Ars Aevi međusobno povezani. Eventualni spor zato ne bi ostao ograničen na odnos između Kantona i jedne privatne kompanije, već bi mogao uticati na realizaciju jednog od najznačajnijih kulturnih projekata u Bosni i Hercegovini.

Istovremeno se otvara i pitanje odgovornosti prema javnim finansijama. Ukoliko bi sud utvrdio da je Kanton prekršio ugovorne obaveze, eventualna naknada štete bila bi isplaćena iz budžeta, odnosno sredstvima građana, uz dodatne troškove koje bi mogli prouzrokovati kašnjenje projekata, rast cijena građenja i višegodišnji sudski postupci.

Odgovorno upravljanje

“Ovdje nije riječ o privatnom interesu jedne kompanije. Riječ je o odgovornom upravljanju javnim sredstvima i izbjegavanju situacije u kojoj bi građani plaćali posljedice zbog neispunjavanja obaveza koje su institucije dobrovoljno preuzele”, istakao je vlasnik kompanije.

Slučaj istovremeno otvara šire pitanje pravne sigurnosti investitora u Kantonu Sarajevo. Kada javna vlast zaključi sporazum kojim preuzima određene obaveze, očekuje se da ih izvrši jednako odgovorno kao što očekuje da privatni partner izvrši svoje. U suprotnom se narušava povjerenje u institucije i šalje poruka da ni potpisani sporazumi nisu dovoljna garancija pravne sigurnosti.

Ako je Teloptic već izvršio svoju obavezu ustupanjem zemljišta za realizaciju projekta Ars Aevi, javnost ima opravdan interes da zna da li su institucije Kantona Sarajevo ispunile ili namjeravaju ispuniti svoje ugovorene obaveze. To nije pitanje pogodovanja privatnom investitoru, nego dosljednog poštivanja zaključenih sporazuma i odgovornog upravljanja javnim interesom.

“Iskreno želimo da Muzej Ars Aevi bude izgrađen i da ovaj projekat bude uspješno završen. Upravo zato vjerujemo da je u interesu svih da se potpisani sporazum provede u potpunosti. Samo dosljednim poštivanjem preuzetih obaveza možemo zaštititi javni interes, pravnu sigurnost i ugled Kantona Sarajevo kao partnera kojem se može vjerovati”, zaključio je vlasnik kompanije Teloptic.

The post Hoće li nepoštivanje sporazuma ugroziti izgradnju Muzeja Ars Aevi? appeared first on Biznis Info.

Riječ je o godišnjem indeksu razvijenosti koji predstavlja zbir pet ključnih socioekonomskih pokazatelja – prihoda od poreza na dohodak po stanovniku, stepena zaposlenosti, kretanja stanovništva, udjela starijeg stanovništva i obrazovanja radne snage. Cilj indeksa je mjerenje ukupnog nivoa razvijenosti kantona i praćenje regionalnih razlika u Federaciji BiH.

Prema novoj rang-listi, poredak kantona izgleda ovako:

1. Kanton Sarajevo
2. Zapadnohercegovački kanton
3. Hercegovačko-neretvanski kanton
4. Bosansko-podrinjski kanton Goražde
5. Zeničko-dobojski kanton
6. Tuzlanski kanton
7. Srednjobosanski kanton
8. Unsko-sanski kanton
9. Posavski kanton
10. Kanton 10.

ZDK pretekao Tuzlanski kanton

Jedina promjena među kantonima u odnosu na prošlu godinu jeste zamjena mjesta između Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona. Zeničko-dobojski kanton napredovao je za jednu poziciju i sada zauzima peto mjesto, dok je Tuzlanski kanton pao na šestu poziciju.

POVEZATNI TEKST – Objavljena nova rang-lista razvijenosti općina i gradova u FBiH: Široki Brijeg prestigao Mostar i Tuzlu

Federalni zavod za programiranje razvoja navodi da su se ova dva kantona zapravo vratila na raspored koji je bio prisutan prije dvije godine, što pokazuje da su razlike među njima relativno male. Na promjenu je najveći uticaj imao indikator prihoda od poreza na dohodak.

Sarajevo daleko ispred ostalih

Kanton Sarajevo i dalje uvjerljivo prednjači sa indeksom razvijenosti od 1,96, znatno ispred drugoplasiranog Zapadnohercegovačkog kantona, čiji indeks iznosi 1,16. Na trećem mjestu nalazi se Hercegovačko-neretvanski kanton sa indeksom 1,05, dok je Bosansko-podrinjski kanton Goražde četvrti sa indeksom 1,02.

Zeničko-dobojski i Tuzlanski kanton imaju gotovo identične vrijednosti indeksa – 0,83 odnosno 0,82, što objašnjava zbog čega se njihove pozicije na rang-listi povremeno mijenjaju.

Samo jedan kanton u najrazvijenijoj grupi

Prema metodologiji Federalnog zavoda za programiranje razvoja, kantoni su podijeljeni u tri grupe razvijenosti. U prvoj, najrazvijenijoj grupi nalazi se samo Kanton Sarajevo, čiji je indeks razvijenosti veći od 1,25.

Drugoj grupi pripadaju Zapadnohercegovački, Hercegovačko-neretvanski, Bosansko-podrinjski, Zeničko-dobojski, Tuzlanski i Srednjobosanski kanton. Treću grupu čine Unsko-sanski kanton, Posavski kanton i Kanton 10 koji imaju najniži indeks razvijenosti u Federaciji BiH.

Kako se računa indeks razvijenosti

Indeks razvijenosti predstavlja kompozitni pokazatelj koji se koristi za procjenu stepena razvijenosti kantona i jedinica lokalne samouprave u Federaciji BiH.

Izračunava se na osnovu pet pokazatelja, pri čemu najveću težinu imaju prihodi od poreza na dohodak po stanovniku (25 posto), dok stepen zaposlenosti, kretanje stanovništva i stepen obrazovanja radne snage imaju po 20 posto, a učešće starijeg stanovništva 15 posto. Na osnovu ovih pokazatelja kantoni se svrstavaju u tri grupe razvijenosti.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Objavljujemo listu najrazvijenijih kantona: Dva hercegovačka među top 3, ZDK pretekao Tuzlanski appeared first on Biznis Info.

The post Novi Urbanistički plan Sarajeva pred Skupštinom već u junu: Evo šta se mijenja appeared first on Biznis Info.

Kako su naveli iz Ministarstva, naknade su isplaćene za ukupno 2.898 korisnika sa statusom civilne žrtve rata u Kantonu Sarajevo.

Za ovu namjenu iz Budžeta Kantona Sarajevo izdvojeno je ukupno 1,77 miliona KM.

The post Počela isplata naknada civilnim žrtvama rata u KS: Hiljade korisnika, milionski iznos appeared first on Biznis Info.

Delegaciju je predvodila dogradonačelnica i članica gradske vlade za finansije, privredu, rad, međunarodne odnose i digitalizaciju Barbara Novak.

Kako je poslije sastanka izjavila ministrica Softić Kadenić, susret je bio veoma produktivan i prijateljski.

Razgovarano je o intenziviranju dugogodišnje saradnje, s fokusom na privredu, i to u kontekstu razvoja start-upa, inovacija, investicija u nove tehnologije…

“Razgovarali smo o projektima digitalne transformacije, digitalnoj suverenosti i razmjeni najboljih iskustava, o tome šta Sarajevo može naučiti od Beča i obrnuto. Dobili smo veoma korisne savjete. Bilo je govora i o zajedničkim, odnosno međunarodnim finansijskim izaovima, energetskoj ovisnosti i načinima prevazilaženja svakodnevnih izazova  s kojima se susrećemo i jedni i drugi”, izjavila je ministrica Softić Kadenić.

Zahvalivši na dobrodošlici, i dogradonačelnica Novak je podsjetila na tradicionalno dobru saradnju dva glavna grada.

“Ovoga puta govorimo o unapređenju privredne saradnje, posebno u oblasti inovacija, zdravstva, medicinskih tehnologija, IT-a, povezanosti tih oblasti. Želimo da razgovaramo o tome kako kao gradovi i regije sveukupno možemo da napredujemo u ovim oblastima. Možemo da sarađujemo, da se međusobno bolje podržimo, kako bi smo razvijali ove oblasti i osjetili benefite te saradnje”,  izjavila je dogradonačelnica Novak.

The post Kanton Sarajevo i Grad Beč o intenziviranju saradnje, u fokusu privreda i inovacije appeared first on Biznis Info.

Urbanističkom saglasnošću koju je izdala Općina Novo Sarajevo, predviđena je izgradnja objekta administrativne namjene, sa četiri podzemne etaže, prizemljem, galerijom i 18 spratova, ravnog krova na kojem je predviđen heliodrom.

Objekat će u jednom dijelu – na zapadnoj strani, biti niži i imati šest spratova, dok će istočni dio objekta imati 18 spratova. Ukupna površina objekta je više od 18.000 m2, dok će podzemna garaža imati oko 300 parking mjesta.

Zgrada na ponos domovini

Prema riječima ministra Katice, ovim je trasiran put uspješnih administrativnih procedura koje završava MUP Ks za  izgradnju ove zgrade.

– Izgradnja centralnog objekta Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo nedvosmisleno će doprinijeti osnaživanju naše institucije, a duboko sam uvjeren da je ovo projekat koji je važan i za cijeli Kanton Sarajevo i državu Bosnu i Hercegovinu. U ovom objektu će, između ostalog, biti naš savremeno opremljeni Operativni centar iz kojeg ćemo nadzirati i kontrolisati sigurnost kompletnog Kantona Sarajevo – izjavio je ministar Katica.

Kako je dodao, bit će to zgrada koja će služiti na ponos našoj domovini i u kojoj će raditi ljudi koji na najbolji mogući način čuvaju i brane sigurnost naših građana.

Projekt ide u narednu fazu

– Skoro godinu dana smo intenzivno radili na ispunjavanju svih uslova za sticanje urbanističke saglasnosti i moram reći da dugujemo ogromnu zahvalnost Općini Novo Sarajevo predvođenoj načelnicom Benjaminom Karić i Zavodu za izgradnju KS na čelu sa direktoricom Belmom Barlov koji su se maksimalno uključili i dali svoj doprinos da ovaj projekat uđe u svoju narednu fazu – naglasio je ministar Katica.

U postupak pribavljanja urbanističke saglasnosti bio je uključen i Zavod za planiranje Kantona Sarajevo, koji je također dao svoj doprinos.

Prema riječima načelnice Benjamine Karić, izdavanje urbanističke saglasnosti za izgradnju zgrade Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo na području općine Novo Sarajevo predstavlja važan korak ka jačanju sigurnosne infrastrukture u Kantonu Sarajevo.

Dodatno jačanje sigurnosti u KS

– Riječ je o projektu od izuzetnog značaja za sve građane, jer će se njegovom realizacijom unaprijediti uslovi rada policijskih službenika, povećati operativna efikasnost i dodatno ojačati sigurnost na području Kantona Sarajevo. Općina Novo Sarajevo ostaje pouzdan partner Ministarstvu unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, na čelu s ministrom Admirom Katicom, koje svojim profesionalnim i odgovornim djelovanjem kontinuirano unapređuje sigurnost i kvalitet života naših građana – poručila je načelnica Karić.

Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo u svim svojim infrastrukturnim projektima usko sarađuje sa Zavodom za izgradnju KS.

– Zavod je strateški partner MUP-u KS u ovom projektu i mi smo se maksimalno uključili od samog početka kako bi objekat u potpunosti zadovoljavao sve standarde i imao potrebne dozvole. Naša stručna tehnička pomoć uključivala je i izbor idejnog rješenja, ali i stalnu komunikaciju i koordinaciju prilikom izdavanja urbanističke saglasnosti i mogu reći da je ovo jedan vrlo zahtjevan i veliki projekat, ali će i njegovi benefiti za Kanton Sarajevo biti zaista veliki – kazala je direktorica Zavoda Belma Barlov.

Slijedi glavni projekt pa izbor izvođača

U narednom periodu, MUP Kantona Sarajevo će zaključiti ugovor sa izabranim ponuđačem za izradu glavnog projekta centralnog objekta. Tek po izradi glavnog projekta, moći će se pokrenuti postupak za izbor izvođača radova.

Podsjećamo, pored Operativnog centra, u novoj zgradi će se osim sjedišta MUP-a Kantona Sarajevo, nalaziti i Policijska uprava Novo Sarajevo, Jedinica za saobraćaj, kao i Uprava za građanska stanja i pravne poslove.

The post Sarajevo dobija zgradu sa 18 spratova i heliodromom appeared first on Biznis Info.

– Ukupna procijenjena vrijednost projekta iznosi 16,9 miliona KM, a investitor je Općina Trnovo. Projektom je predviđena izgradnja višenamjenskih objekata sa pratećom infrastrukturom, koji su podijeljeni na objekte koje direktno finansira Općina Trnovo te na objekte apartmanske namjene – pojašnjeno je za BiznisInfo.ba iz Općine Trnovo.

Kako nam je rečeno, nukleus poslovno-sportskog centra čine sportska dvorana, relaks centar i administrativni (poslovni) objekat Općine Trnovo.

Izgrađen veliki dio objekata

Inače, u neposrednoj blizini izgrađen je i niz apartmanskih objekata iza kojih stoje privatni investitori. Sve skupa, ovo predstavlja investiciju koja će značajno promijeniti ovaj dio Bjelašnice.

– Općina Trnovo je u proteklih dvadesetak godina intenzivno radila na izgradnji infrastrukture kao osnovnog preduslova za razvoj turističkog potencijala. Izgradnja ovog centra predstavlja važan korak u daljem razvoju sportskog i ruralnog turizma, ne samo za Općinu Trnovo nego i za Kanton Sarajevo i cijelu Bosnu i Hercegovinu – kazali su nam iz Općine.

Projekat Poslovno-sportskog centra konkretno obuhvata sljedeće sadržaje: 

Sportska dvorana

Sportska dvorana smještena je u južnom dijelu kompleksa, u kontaktnoj zoni s  Babinim Dolom. Namijenjena je za treninge i takmičenja u dvoranskim sportovima  poput fudbala, rukometa, košarke i odbojke, ali i za organizaciju koncerata, kongresa i drugih događaja. Dvorana će imati 500 sjedećih mjesta za gledaoce, uz prateće  sadržaje. Radovi na sportskoj dvorani okončani.

Relaks centar

U sklopu relaks centra napravljena je kuglana sa četiri staze, prostor za publiku,  garderobe za igrače sa tuševima, sanitarni čvorovi i ostava.

U prizemlju objekta nalazi se bazen dimenzija 15 x 6 metara, dubine 1,5 metara, uz prateće sadržaje poput garderoba, tuševa, kabina za presvlačenje i wellness zone sa dvije saune i parnim kupatilom.

Administrativni objekat

Administrativni objekat namijenjen je za smještaj službi Općine Trnovo. Na prvom spratu je planirana kongresna sala kapaciteta 60 mjesta, kancelarije, sale za sastanke, šalter sala i prateće prostorije. Trenutno se izvode radovi na fasadi prizemnog dijela objekta.

Sportski tereni

U okviru centra grade se i brojni vanjski sportski sadržaji:

• nogometni teren sa prirodnom travom (u toku je hortikulturalno uređenje i dodatno infrastruktirni projekti u smislu izgradnje dodatnih pristupnih saobraćajnica i javne rasvjete, te još uvijek nije završena tribina)
• teren sa vještačkom travom (nije još uvijek postavljena Balon hala),
• multifunkcionalni tereni za mali fudbal, rukomet, odbojku i košarku sa tartan podlogom,
• postavljena sportska oprema (koševi, golovi i mreže).

Vanjsko uređenje

Izvedeni su radovi na popločavanju prostora ispred objekata i između njih,  postavljene su betonske ploče, kanalice i reviziona okna.

Atrakcije za turisti tokom cijele godine

– Završetkom ovog projekta dodatno će se obogatiti turistička ponuda planina Bjelašnica i Igman, koje posljednjih godina bilježe značajan rast broja posjetilaca. Cilj je da ove planine postanu atraktivne turistima tokom cijele godine, čime će Kanton Sarajevo dodatno ojačati svoju poziciju moderne turističke destinacije – kazali su nam iz Općine.

Otvaranje centra očekuje se ove godine.

– Centar će se postepeno puštati u funkciju u skorijem periodu po fazama, odnosno po okončanju tehničkog prijema, a najkasnije do kraja 2026. godine – kazali su nam iz Općine.

Upitali smo i koji su razlozi zbog kojih objekat još uvijek nije otvoren, jer njegova izgradnja traje već nekoliko godina?

– Glavni razlog zbog kojeg objekat još nije otvoren, iako je završetak radova ranije najavljivan, jeste to što pojedini radovi na objektima, sportskim terenima i vanjskom uređenju još uvijek nisu završeni, pa kompleks nije u potpunosti spreman za upotrebu. Iako je sportska dvorana završena, drugi radovi nisu u potpunosti okončani, te vanjsko i hortikulturno uređenje još traje – rečeno nam je.

Prilivi budžeta za prethodne godine su diktirali tempo izvođenja radova na poslovno sportskom centru, te iz tog razloga su kasnili radovi na pojedinim objektima unutar istog, zaključili su iz Općine Trnovo.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ekskluzivni snimci: Mega investicija na Bjelašnici otvara se ove godine appeared first on Biznis Info.

Javnim pozivom je predviđena nabavka pet novih niskopodnih električnih autobusa sa šest jednostrukih ili četiri dvostruke punionice i pet novih dizel autobusa.

Procedura će se provoditi u skladu s pravilima Svjetske banke, koja je osigurala kreditna sredstva za nabavku autobusa.

Nabavka se provodi u okviru Komponente 3 – Podrška tranziciji na nisko-emisioni prevoz, čiji je korisnik Ministarstvo saobraćaja Kantona Sarajevo, a ima za cilj osiguravanje nisko-emisionih vozila javnog prevoza i poboljšanje upravljanja voznim parkom autobusa.

Isporuka 2027. godine

Ovaj projekt predstavlja konkretizovanje prve saradnje Ministarstva saobraćaja Kantona Sarajevo i Svjetske banke.

“Nakon što je u periodu 2021-2025. kupljeno 50 novih vozila za javni prevoz, 25 tramvaja i 25 trolejbusa, tokom ove godine u Sarajevo dolazi još 35 novih vozila: 10 autobusa, 15 minibusa i 10 trolejbusa. Na ovaj način period od 2021-2027. će obilježiti nabavka 95 novih vozila za javni prevoz”, izjavio je ministar saobraćaja KS Adnan Šteta.

Za autobuse čija je nabavka danas raspisana, isporuka se očekuje 2027. godine i time će Sarajevo prvi put u historiji imati električne autobuse u javnom prevozu.

U toku ove godine Ministarstvo saobraćaja KS pokrenut će proceduru za dodatnu nabavku novih tramvaja s ciljem da do 2030. godine Sarajevo ima još 30 novih tramvaja, čime će se u potpunosti zamijeniti kompletna flota javnog prevoza novim vozilima, koji će saobraćati novom i obnovljenom infrastrukturom.

The post Sarajevo će prvi put u historiji imati električne autobuse u javnom prevozu appeared first on Biznis Info.

– Nakon televizijskog gostovanja gospođe Sabine Ćudić dobio sam mnogo upita da li će se naplaćivati ulaz u centar grada, obavještavam javnost da Ministarstvo saobraćaja KS ne razmatra niti priprema bilo kakvu naplatu ulaza u centar grada – napisao je Šteta.

Podsjetimo da je Ćudić govorila na temu zagađenja zraka u Sarajevu.

Kazala je da vlasti u Kantonu Sarajevo intenzivno rade na rješavanju uzroka, ali da su rezultati vidljivi tek dugoročno.

– Morat ćemo povlačiti poteze koji neće biti popularni, poput naplate posebnih tarifa za ulazak vozilima u centar grada, po uzoru na evropske metropole – navela je Ćudić.

The post Oglasio se ministar Šteta: Nećemo naplaćivati ulaz u centar Sarajeva appeared first on Biznis Info.

Prema najnovijim službenim podacima Federalnog zavoda za statistiku, investicije u Kanton Sarajevo u 2024. godini porasle su za čak 33,6 posto u odnosu na godinu ranije.

Kako navodi Jašarević, u 2024. godini ostvarene investicije u nova stalna sredstva iznosile su 1,78 milijardi KM, što je za više od trećine više u odnosu na 2023. godinu, koja je također bila rekordna, kada su investicije iznosile 1,33 milijarde KM. To znači da je u jednoj godini zabilježen rast investicija za 440 miliona KM.

– Ohrabreni smo najnovijim podacima koji potvrđuju pozitivne efekte sistemskog pristupa privlačenju investicija i unapređenju poslovnog okruženja u Kantonu Sarajevo. Trend rasta investicija, koji je započeo 2022. godine nakon restrukturiranja Agencije, ne samo da je nastavljen nego je i višestruko ubrzan. Iako postoji određeni utjecaj inflacije, i kada se to uzme u obzir, rast investicija ostaje izuzetno snažan i ohrabrujući, te jasno ukazuje na povratak povjerenja investitora – ističe Jašarević.

Investicije gotovo udvostručene za tri godine

Treću godinu zaredom, podaci Federalnog zavoda za statistiku o ostvarenim investicijama u nova stalna sredstva pokazuju kontinuirani rast u Kantonu Sarajevo. U periodu od 2021. do 2024. godine investicije su gotovo udvostručene, potvrđuju podaci iz Statističkog biltena FZS-a, objavljenog 31. decembra 2025. godine.

Jašarević posebno naglašava kvalitet investicija, s obzirom na to da je više od jedne milijarde KM uloženo u opremu, mašine i transportna sredstva.

– Fokus na ekonomski razvoj i investicije, kao i pojačan interes, naročito stranih investitora, koji se u posljednje vrijeme očituje kroz kontakte s KAIP-om, značajno doprinosi rastu investicionih aktivnosti. Agencija ulaže snažne napore u međunarodno povezivanje, direktnu komunikaciju s investitorima, podršku u realizaciji projekata i promociju komparativnih prednosti poslovanja u Kantonu Sarajevo, što investitori očigledno prepoznaju – dodaje Jašarević.

Često se povoljni uslovi poslovanja i snažni poticaji kod nas potcjenjuju, ali je jasno da biznis pronalazi snažan motiv da ulaže upravo u Sarajevo.

Sarajevo ispred ostalih kantona

Prema istim podacima, Kanton Sarajevo ubjedljivo prednjači u odnosu na sve ostale kantone u Federaciji BiH. Investicije u Kantonu Sarajevo čine gotovo trećinu ukupnih investicija u Federaciji BiH, koje su u 2024. godini iznosile nešto više od šest milijardi KM.

Kantonalna agencija za privlačenje investicija i privatizaciju djeluje kao agencija Vlade Kantona Sarajevo i zakonom je definirana kao centralna tačka za sve investitore koji posluju ili planiraju ulaganja u Sarajevu.

The post Kanton Sarajevo bilježi rekordan rast investicija appeared first on Biznis Info.