Prema informacijama koje su dostavljene zaposlenima, više od 100 radnika bit će pogođeno zatvaranjem fabrike u SAD-u. Kasnije je kompanija detalje potvrdila i kroz regulatornu prijavu u Japanu, piše BiznisInfo.ba.

Šta se seli u BiH

Prema dokumentu kompanije, pogon u Erwinu bit će zatvoren do februara 2027. godine u okviru globalnog restrukturiranja proizvodnje. Tsubaki Nakashima navodi da će:

• proizvodnja čeličnih kuglica biti prebačena u druge pogone u SAD-u i Indiji,
• dok će proizvodnja valjaka (“rollers”) biti prebačena u Bosnu i Hercegovinu.

Kompanija nije direktno navela ime fabrike u BiH, ali je poznato da japanska grupacija već godinama posluje u Konjicu, gdje proizvodi upravo komponente za ležajeve i autoindustriju.

POVEZANA VIJEST – Ko je japanski globalni div Tsubaki Nakashima koji investira u BiH bez medijskog eksponiranja

Ova odluka pokazuje da BiH unutar same grupacije ima važnu ulogu u evropskoj i globalnoj proizvodnoj mreži kompanije.

U BiH posluju već skoro deset godina

Tsubaki Nakashima nije novi investitor u Bosni i Hercegovini. Japanska grupacija u BiH posluje od 2017. godine, kada je preko svoje evropske firme TN Europe B.V. preuzela fabrike kompanije NN Inc u nekoliko država, uključujući i pogon u Konjicu, podsjeća BiznisInfo.ba.

Od tada kompanija kontinuirano razvija proizvodnju u Hercegovini, bez većeg medijskog eksponiranja. Radi se o globalnom proizvođaču preciznih industrijskih komponenti, specijalizovanom za proizvodnju:

• ležajeva,
• valjaka,
• kugličnih vijaka,
• i drugih visokopreciznih mehaničkih dijelova koji se koriste u automobilskoj i mašinskoj industriji.

Sjedište kompanije nalazi se u japanskom gradu Nari.

Velika investicija otvorena 2023. godine

Kompanija je dodatno proširila poslovanje u BiH 2023. godine, kada je u Konjicu otvorila novu fabriku za proizvodnju konusnih valjaka.

Tada je riječ bila o jednoj od većih industrijskih investicija u Hercegovini, a kompanija je već tada zapošljavala stotine radnika. Nova fabrika predstavljala je nastavak strategije centralizacije i jačanja evropske proizvodnje u BiH. Već tada je dio proizvodnje iz drugih svjetskih lokacija prebacivan u Konjic.

Upravo zato sadašnja odluka o preseljenju dijela proizvodnje iz SAD-a u BiH ne dolazi slučajno, nego predstavlja nastavak dugoročnog jačanja konjičkog pogona.

BiH dio globalnog lanca proizvodnje

Tsubaki Nakashima danas ima proizvodne pogone širom svijeta i posluje na više kontinenata. Njihovi proizvodi koriste se u:

• automobilskoj industriji,
• industrijskoj automatizaciji,
• proizvodnji mašina,
• i drugim granama precizne industrije.

Kompanija razvija proizvodnju kroz globalnu mrežu fabrika kako bi mogla brzo odgovarati na potrebe velikih međunarodnih kupaca i optimizirati troškove proizvodnje i logistike. Upravo u tom kontekstu treba posmatrati i jačanje proizvodnje u BiH.

Važan signal za domaću industriju

Odluka da se dio proizvodnje iz SAD-a prebaci u Bosnu i Hercegovinu predstavlja važan signal za domaću industriju.

Iako se BiH često posmatra kao tržište jeftine radne snage, ovakvi projekti pokazuju da pojedini domaći pogoni postaju dio složenih globalnih industrijskih lanaca i proizvodnje visokopreciznih komponenti za međunarodna tržišta.

Posebno je zanimljivo da japanska kompanija očito vidi Konjic kao dugoročno konkurentnu proizvodnu bazu za evropsko tržište.

Istovremeno, gašenje pogona u SAD-u pokazuje koliko se globalni industrijski lanci danas brzo reorganizuju, pri čemu kompanije proizvodnju premještaju na lokacije koje smatraju efikasnijim i konkurentnijim.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Velika odluka: Japanski gigant gasi fabriku u SAD-u – dio proizvodnje seli u BiH appeared first on Biznis Info.

Dok se Kina suočava sa strukturnim izazovima i usporavanjem rasta, Indija koristi trenutak da ubrza razvoj i pozicionira se kao ključni globalni industrijski i digitalni centar.

Dodatni signal ove promjene je činjenica da je Indija nedavno prestigla Japan i postala četvrta najveća ekonomija svijeta, čime je učvrstila svoju poziciju među globalnim ekonomskim silama.

Kina: Usporavanje i zaokret ka tehnologiji

Kineska vlada je u martu ove godine postavila cilj rasta BDP-a između 4,5 i 5 posto, što predstavlja najniži ciljani nivo u posljednjih nekoliko decenija.

Glavni razlog usporavanja leži u krizi sektora nekretnina, koji je godinama činio gotovo trećinu ekonomije. Peking sada svjesno dopušta “hlađenje” ovog sektora kako bi smanjio zaduženost i finansijske rizike.

Istovremeno, fokus se preusmjerava na razvoj tzv. “novih kvalitetnih proizvodnih snaga”, što podrazumijeva ulaganja u napredne tehnologije poput poluvodiča, umjetne inteligencije, kvantnog računarstva i zelene energije.

Dodatni izazov predstavlja demografija, jer smanjenje radne snage počinje ozbiljno utjecati na dugoročne projekcije rasta.

Indija: Digitalni i proizvodni bum

Za razliku od Kine, Indija trenutno bilježi snažan rast i smatra se najbrže rastućom velikom ekonomijom na svijetu, uz projekcije rasta između 7,5 i 7,8 posto.

Jedan od ključnih pokretača je razvoj digitalne infrastrukture, posebno sektora data centara. Procjenjuje se da bi kapaciteti mogli dostići oko 2 GW do kraja 2026. godine, što je dvostruko više nego prije nekoliko godina.

Velike tehnološke kompanije poput Googlea i Microsofta, ali i domaći investitori, ulažu milijarde u razvoj infrastrukture u gradovima poput Mumbaija, Chennaija i Hyderabada. Razvoj dodatno podstiču trendovi digitalizacije i sve veći fokus na lokalizaciju podataka.

Industrijska alternativa Kini

Indija paralelno gradi i svoju industrijsku bazu kroz tzv. PLI sheme (Production Linked Incentives), kojima privlači globalne kompanije.

Posebno se ističe sektor elektronike, gdje Indija već proizvodi značajan dio globalnih iPhone uređaja. Pored toga, fokus je na proizvodnji čipova, solarnih panela i medicinske opreme.

Ovaj trend dodatno jača strategija “China Plus One”, kojom kompanije nastoje smanjiti zavisnost od Kine i diverzificirati proizvodne lance.

Dva modela razvoja

Razlika između dvije ekonomije sve je izraženija.

• Kina pokušava transformisati svoj model rasta – sa kvantiteta na kvalitet – uz bolne rezove i usporavanje.
• S druge strane, Indija je u fazi intenzivne izgradnje infrastrukture i industrije, što generiše snažan i brz rast.

Početak dugoročnog pomaka

Iako je Kina i dalje druga najveća ekonomija svijeta i dominantna industrijska sila, trendovi ukazuju na to da se globalna ekonomska ravnoteža postepeno mijenja.

Indija se sve snažnije nameće kao alternativa i potencijalni novi centar rasta, posebno u kontekstu digitalne ekonomije i globalnih lanaca snabdijevanja.

Ova dinamika mogla bi u narednim godinama oblikovati ne samo Aziju, već i cjelokupnu svjetsku ekonomiju.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Smjena straže u Aziji: Kina usporava, nova sila preuzima primat appeared first on Biznis Info.

Riječ je o maglev vozu L0 Series, koji koristi tehnologiju magnetne levitacije i praktično lebdi iznad šina, što omogućava znatno veće brzine u odnosu na klasične vozove. Voz razvija japanska kompanija Central Japan Railway Company (JR Central).

Rekordna brzina u testovima

Maksimalna brzina od 603 km/h postignuta je na testnoj pruzi u prefekturi Yamanashi i i dalje predstavlja najveću brzinu ikada ostvarenu na željeznici. U komercijalnoj upotrebi očekuje se nešto niža, ali i dalje izuzetno visoka brzina, oko 500 km/h.

Za poređenje, trenutno najbrži voz u redovnom saobraćaju je kineski Shanghai Maglev, s maksimalnom brzinom od oko 431 km/h, dok većina brzih vozova u Evropi saobraća brzinama do 300–320 km/h.

Kada će voz biti u upotrebi?

L0 Series razvija se za novu liniju Chūō Shinkansen, koja će povezati Tokio i Nagoyu, a kasnije i Osaku. Prvobitni planovi predviđali su raniji početak rada, ali je zbog tehničkih i infrastrukturnih izazova projekat odgođen.

Prema trenutno dostupnim informacijama, komercijalni saobraćaj između Tokija i Nagoye mogao bi početi sredinom 2030-ih godina, dok bi produžetak linije do Osake uslijedio kasnije.

Putovanje između Tokija i Nagoye tada bi trajalo svega oko 40 minuta, što bi predstavljalo revoluciju u japanskom transportu.

Zašto ova tehnologija još nije globalna?

Iako brzine maglev vozova djeluju impresivno, njihova šira primjena je ograničena zbog ogromnih troškova izgradnje, jer zahtijevaju potpuno novu infrastrukturu. Zbog toga trenutno ne postoje konkretni planovi za uvođenje ovakvih vozova u Evropi.

Evropske zemlje se zasad fokusiraju na unapređenje postojećih brzih željezničkih mreža, dok Japan ostaje predvodnik u razvoju ekstremno brzog kopnenog transporta.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Najbrži voz razvija brzinu od 603 km/h, evo kada će biti u upotrebi appeared first on Biznis Info.

Ovaj korak dolazi nakon više od decenije zastoja, izazvanog katastrofom u Fukušimi 2011. godine, i smatra se ključnim za dugoročnu energetsku stabilnost zemlje.

Prema informacijama koje prenose međunarodni mediji, operater elektrane TEPCO uspješno je restartovao reaktor broj 6, nakon što su otklonjeni početni tehnički problemi vezani za alarmni sigurnosni sistem. Restart je prvobitno bio odgođen upravo zbog tih poteškoća, ali su dodatne provjere i korekcije omogućile sigurno puštanje postrojenja u rad .

Ključan potez za japansku ekonomiju

Nuklearna elektrana Kashiwazaki-Kariwa nalazi se u prefekturi Niigata i sastoji se od sedam reaktora, ukupnog kapaciteta oko 8,2 gigavata, što je čini najvećom na svijetu. Samo reaktor broj 6 ima snagu od oko 1,36 gigavata i očekuje se da će do kraja februara postati potpuno komercijalno operativan .

Za Japan, koji je nakon Fukušime drastično smanjio upotrebu nuklearne energije, ovo predstavlja značajan zaokret. Zatvaranje reaktora tokom prethodnih godina povećalo je zavisnost zemlje od uvoza uglja, gasa i nafte, što je dovelo do rasta troškova energije i negativnog uticaja na trgovinski bilans.

Energetska sigurnost i smanjenje troškova

Ponovno pokretanje najveće nuklearne elektrane dolazi u trenutku kada se Japan suočava s visokim cijenama energenata i potrebom da osigura stabilno snabdijevanje električnom energijom za industriju i domaćinstva. Nuklearna energija se u Tokiju sve češće posmatra kao neophodan oslonac energetske tranzicije, uz obnovljive izvore.

Vlada Japana ističe da su sigurnosni standardi nakon Fukušime znatno pooštreni, te da nijedan reaktor ne može biti pušten u rad bez saglasnosti nezavisnog regulatora. Ipak, dio javnosti i lokalnih zajednica i dalje izražava zabrinutost, posebno zbog seizmičke aktivnosti u regiji.

Širi regionalni i globalni značaj

Restart Kashiwazaki-Kariwa elektrane ima i širi značaj van granica Japana. On šalje signal da se nuklearna energija, uprkos političkim i društvenim kontroverzama, ponovo vraća u fokus kao stabilan i relativno čist izvor energije u vremenu globalne energetske nesigurnosti.

Za biznis zajednicu, ovaj potez znači stabilnije cijene električne energije, sigurnije planiranje proizvodnje i jačanje industrijske konkurentnosti Japana – jednog od ključnih ekonomskih igrača u Aziji i svijetu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ponovno pokrenuta najveća nuklearna elektrana na svijetu appeared first on Biznis Info.

Prema analizi portala Visual Capitalist, zasnovanoj na podacima Ujedinjenih naroda i rangiranju ekonomija prema BDP-u Međunarodnog monetarnog fonda, Japanci i dalje drže prvo mjesto po dugovječnosti, dok su razlike između razvijenih zemalja veće nego što se često pretpostavlja.

Japanci žive najduže, Indonežani najkraće

• Japan ima najveći očekivani životni vijek među najvećim ekonomijama – oko 85 godina.
• Indonezija, 17. najveća ekonomija svijeta, ima najniži prosjek – oko 72 godine.
• Sjedinjene Američke Države zaostaju za većinom razvijenih zemalja.
• Stanovnici Francuske i Italije u prosjeku žive oko četiri godine duže nego Amerikanci.

Ekonomska snaga ne znači automatski i duži život

Zemlje su u istraživanju rangirane prema BDP-u za 2025. godinu, uz prikaz prosječnog očekivanog životnog vijeka. Podaci jasno pokazuju da visok ekonomski razvoj ne garantuje nužno i dugovječnost.

Ipak, države s razvijenijim zdravstvenim sistemima, univerzalnim zdravstvenim osiguranjem i višim standardom života uglavnom bilježe bolje rezultate.

Zašto Amerikanci žive kraće?

Prosječan životni vijek u SAD-u iznosi oko 80 godina, što je ispod prosjeka mnogih drugih velikih ekonomija. Razlozi uključuju:

• ograničen pristup zdravstvenoj zaštiti,
• visoku stopu pretilosti,
• veću stopu nasilnih smrti.

Posebno se izdvaja činjenica da su SAD jedina zemlja grupe G10 bez univerzalne zdravstvene zaštite. Istovremeno, troškovi zdravstva iznose oko 14.885 dolara po osobi, što je gotovo dvostruko više od prosjeka OECD-a.

Kina i Indija bilježe napredak

Kina, druga najveća svjetska ekonomija, ima prosječni životni vijek od 79 godina, što je značajan napredak u odnosu na 68 godina u 1990. Ovaj rast povezuje se s jačanjem prevencije bolesti i širenjem zdravstvenog osiguranja.

U Indiji životni vijek iznosi 73 godine, među najnižima u grupi 30 najvećih ekonomija. Ipak, u posljednjih 60 godina Indija je zabilježila jedan od najvećih skokova na svijetu – prosječni životni vijek produžen je za 27 godina, zahvaljujući smanjenju smrtnosti djece, boljoj prehrani i ekonomskom rastu.

Šta najviše utiče na dužinu života?

Na očekivani životni vijek presudno utiču:

• kvalitet i dostupnost zdravstvenog sistema
• standard života i ekonomska sigurnost
• prehrambene navike i stil života
• društveni i ekološki uslovi

Ovi podaci još jednom potvrđuju da bogatstvo zemlje samo po sebi nije dovoljno – ključ je u tome kako se ono koristi za zdravlje i kvalitet života građana.

Lista 30 najvećih ekonomija s očekivanim životnim vijekom

• SAD – 80 godina
• Kina – 79
• Njemačka – 82
• Japan – 85
• Indija – 73
• Ujedinjeno Kraljevstvo – 82
• Francuska – 84
• Italija – 84
• Rusija – 74
• Kanada – 83
• Brazil – 76
• Španija – 84
• Meksiko – 76
• Sjeverna Koreja – 84
• Ausralija – 84
• Turska – 78
• Indonezija – 72
• Nizozemska – 83
• Saudijska Arabija – 80
• Poljska – 79
• Švicarska – 84
• Belgija – 83
• Irska – 83
• Argentina – 78
• Švedska – 84
• Izrael – 83
• Singapur – 84
• UAE – 83
• Austrija – 83
• Tajland – 77

The post Gdje se živi najduže: Koji je očekivani životni vijek u najvećim svjetskim ekonomijama appeared first on Biznis Info.

Indijski izvori navode da je Indija dosegla oko 4,18 biliona dolara nominalnog BDP-a, čime je blago prešla Japan, te ističu da bi sljedeći cilj mogla biti Njemačka u naredne 2,5–3 godine.

Šta se tačno desilo (i zašto je “nominalni BDP” ključan)

Ovdje govorimo o poretku po nominalnom BDP-u (BDP izražen u američkim dolarima po tekućim cijenama i kursu). To je važna napomena jer se rang može promijeniti i bez dramatičnih promjena “na terenu” – dovoljno je da se promijeni kurs valute, inflacija ili metodologija procjene.

Takođe, vrijedi naglasiti: neke međunarodne tabele (npr. IMF projekcije za 2025.) još uvijek imaju Japan ispred Indije, jer koriste ranije procjene i drugačije pretpostavke kursa.

Uzroci: zašto Indija raste brže, a Japan sporije

1) Brži realni rast Indije

Indija i dalje bilježi visoke stope rasta, a indijski izvori ističu i ubrzanje kvartalnog rasta u 2025/26.

2) Demografija i potrošnja

Indija ima veliku i relativno mladu populaciju, što podržava domaću potrošnju i tržište rada (dok Japan ima suprotan trend – starenje stanovništva). Ovo je opći, dugoročni faktor koji se često navodi u analizama, ali se u “nominalnom” poretku posebno vidi kad rast traje godinama.

3) Efekat kursa i “dolarizovanog” mjerenja

Kod nominalnog BDP-a u dolarima, promjene kursa mogu značajno pomjerati pozicije. Zbog toga je moguće da se razlika između 4. i 5. mjesta “prelomi” na relativno maloj margini.

Trendovi: šta slijedi u 2026. i dalje

Indijska strana već otvoreno komunicira sljedeći cilj: približavanje Njemačkoj u narednim godinama, uz projekcije snažnog rasta do 2030.

Istovremeno, dio analitičkih pregleda naglašava da se i tržišni sentiment može razlikovati od makro priče (BDP), posebno kad su valuacije visoke ili postoje geopolitičke/trgovinske tenzije.

Trenutni poredak: 10 najvećih ekonomija svijeta (nominalni BDP)

Na osnovu “novog poretka” koji proizlazi iz najnovije objave da je Indija prešla Japan, Top 10 izgleda ovako:

1. Sjedinjene Američke Države
2. Kina
3. Njemačka
4. Indija
5. Japan
6. Ujedinjeno Kraljevstvo
7. Francuska
8. Italija
9. Rusija
10. Kanada

The post ‘Ekonomski tigar’ prestigao Japan: Sljedeća na redu Njemačka appeared first on Biznis Info.

Zračna luka Kansai izgrađena je na dva umjetna otoka u zaljevu Osaka, koji su s kopnom povezani mostom dugim oko tri kilometra. Projekat je završen 1994. godine i ukupno je koštao oko 17 milijardi eura, što ga svrstava među najskuplje aerodrome ikada izgrađene.

Aerodrom koji je počeo tonuti odmah nakon otvaranja

Iako su japanski inženjeri od početka znali da će zbog mekog, glinenog tla doći do slijeganja otoka, procjene su bile da će se proces postepeno stabilizirati tokom narednih 50 godina.

Međutim, stvarnost je bila drugačija. Već šest godina nakon otvaranja, dijelovi umjetnih otoka dosegli su kritične tačke slijeganja. Do danas je aerodrom potonuo gotovo 12 metara u odnosu na prvobitni nivo, što je znatno više nego što se očekivalo u toj fazi.

Zbog toga su pokrenuti dodatni sanacijski radovi. Samo na podizanje zaštitnih zidova potrošeno je oko 130 miliona eura, ali dio stručnjaka smatra da su te mjere bile nedovoljne i zakašnjele.

Tajfun razotkrio ranjivost sistema

Problemi su kulminirali 2018. godine, kada je snažni tajfun pogodio zaljev Osaka. More je preplavilo zaštitne barijere, pista je bila poplavljena, a aerodrom je morao biti zatvoren gotovo dvije sedmice.

Nakon tog incidenta uslijedila su nova ulaganja – zaštitni zidovi dodatno su povišeni za 2,7 metara, a unaprijeđeni su i sistemi za odvodnju i zaštitu od poplava.

Ipak, dugoročne projekcije nisu ohrabrujuće. Prema nekim procjenama, do 2056. godine dijelovi otoka mogli bi biti više od četiri metra ispod nivoa mora, ako se slijeganje nastavi sadašnjim tempom.

Zašto je Kansai previše važan da bi se prepustio sudbini

Uprkos svim problemima, Kansai International Airport ostaje ključna tačka japanskog zračnog saobraćaja. Samo prošle godine, oko 25 posto svih stranih posjetilaca Japana ušlo je u zemlju upravo preko ovog aerodroma.

Zbog toga vlasti i uprava aerodroma kontinuirano ulažu ogromna sredstva kako bi produžili njegov vijek trajanja, svjesni da zatvaranje ili preseljenje ovakvog objekta nije realna opcija.

Upozorenje za buduće megaprojekte

Priča o aerodromu Kansai danas se često navodi kao upozorenje za buduće infrastrukturne megaprojekte, posebno one izgrađene na umjetnim otocima i u obalnim zonama, u vrijeme kada klimatske promjene i porast nivoa mora dodatno povećavaju rizike.

Aerodrom koji je trebao biti simbol inženjerskog savršenstva tako je postao i jedan od najskupljih eksperimenata moderne infrastrukture, čija se sudbina i dalje pažljivo prati širom svijeta.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Aerodrom koji je koštao čak 17 milijardi eura tone u more appeared first on Biznis Info.

Ova odluka označava jedan od najdubljih rezova u istoriji kompanije i još jedan udarac na industriju koja se bori s padom prodaje, rastom troškova i ubrzanom tranzicijom prema električnim vozilima.

Od rasta do preživljavanja

Nissan, nekada simbol japanskog industrijskog čuda, danas se suočava s realnošću globalnog tržišta koje se dramatično promijenilo. Kompanija je u prvih šest mjeseci fiskalne godine prijavila neto gubitak od 671 milijardu jena (oko 4,5 milijardi dolara), što je daleko iznad očekivanja analitičara.

Prema pisanju Reutersa i The Guardiana, plan restrukturiranja uključuje gašenje sedam proizvodnih pogona do 2027. godine i otpuštanje više od 20.000 zaposlenih – oko 15% ukupne radne snage.

U fokusu su fabrike u Evropi, Aziji i Latinskoj Americi, gdje je Nissan izgubio tržišni udio i konkurentnost.

Strukturni problemi koji traju godinama

Iako se pandemija i globalna energetska kriza često navode kao razlozi problema, uzroci su mnogo dublji.

Nissan već godinama pati od:

• preširokog proizvodnog portfelja,
• slabe profitabilnosti malih modela,
• neuspjelog repositioniranja brenda nakon skandala s bivšim direktorom Carlosom Ghosnom,
• i sve jače konkurencije iz Kine, koja dominira tržištem električnih automobila.

Kompanija je pokušala uhvatiti korak s tranzicijom prema EV segmentu, ali bez jasne strategije i ulaganja kakva imaju rivali poput Tesle, BYD-a ili Hyundaija.

Promjena globalnog poretka u auto-industriji

Nissanov pad simbolično pokazuje promjenu globalne ravnoteže u automobilskoj industriji.

Japanski brendovi, nekada sinonim za inovaciju i kvalitet, sada gube korak pred kineskim i južnokorejskim proizvođačima koji dominiraju elektrifikacijom i softverskom integracijom vozila.

Dok Toyota i Honda pokušavaju balansirati između hibrida i čistih EV modela, Nissan se suočava s egzistencijalnim pitanjem – može li preživjeti bez potpune transformacije?

Najdublja transformacija

Pad Nissana tako je više od poslovne vijesti – to je znak da se završava era u kojoj su Japanci diktirali tempo svjetske auto-industrije.

Zatvaranje sedam fabrika i milijarde u gubicima označavaju početak najdublje transformacije Nissana u 21. stoljeću.

Ukoliko novi menadžment ne redefiniše strategiju i ne pronađe svoje mjesto u eri električnih i softverskih automobila, Nissan bi lako mogao postati još jedan podsjetnik na to kako industrijski giganti padaju kada ne prepoznaju promjenu vremena.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kraj dominacije: Automobilski div izgubio utrku, gasi 7 fabrika appeared first on Biznis Info.

Odskok tržišta dionica, koji je gotovo u potpunosti preokrenuo veliki pad japanskih dionica u ponedjeljak, uslijedio je nakon 25-minutnog razgovora između američkog predsjednika i japanskog premijera Shigerua Ishibe, u kojem su se čelnici složili započeti pregovore.

Nakon poziva, Trump je na svojoj platformi Truth Social objavio da je Japan “vrlo loše” tretirao SAD u trgovini.

– Oni ne uzimaju naše automobile, ali mi uzimamo milione njihovih. Isto tako i poljoprivreda, i mnoge druge ‘stvari’. Sve se to mora promijeniti, ali posebno s KINOM!!!” – napisao je Trump.

Ishiba je imenovao svog ministra za revitalizaciju ekonomije Ryoseija Akazawu glavnim japanskim pregovaračem za razgovore, za koje dužnosnici u Tokiju očekuju da će započeti “vrlo brzo”, odražavajući potrebu zemlje da zaštiti svoju automobilsku industriju, na kojoj se temelji značajan dio privrede.

Američku stranu predvodit će ministar financija Scott Bessent, zajedno s američkim trgovinskim predstavnikom Jamiesonom Greerom. Bessent je na Fox Newsu u ponedjeljak rekao da bi “očekivao da će Japan dobiti prioritet jer su se vrlo brzo javili”.

Akazawa je rekao novinarima u utorak da Bessentova uloga kao šefa američkog izaslanstva sugerira da Bijela kuća “ima snažan interes za područja koja on nadzire”.

Te su primjedbe potaknule nagađanja među ulagačima da će se, osim na carine, pregovori također usredotočiti na kurs dolara i jena, koji se pojavio kao izvor prijepora za Trumpovu administraciju.

The post Japan osigurao povlaštene pregovore o carinama appeared first on Biznis Info.

Temeljna stopa inflacije – koja isključuje cijene svježe hrane – porasla je na 3, 2 posto s 3 procenta u prethodnom mjesecu i nadmašila je očekivanja ekonomista od 3,1 posto, prema anketi Reutersa.

Ta je brojka najveća od juna 2023. godine.

Takozvana “temeljna” stopa inflacije, koja izuzima cijene svježe hrane i energije i koju BOJ pomno prati, lagano se popela na 2,5 posto s 2,4 procenta u mjesecu prije.

Ukupna stopa inflacije, koja je u decembru iznosila 3,6 posto, ostala je iznad cilja Banke Japana od 2 procenta, 34 uzastopna mjeseca.

Odmah nakon objave podataka, jen je ojačao 0,15 posto na 149,39 u odnosu na dolar, prenosi SEEbiz.

The post Inflacija u Japanu najviša u dvije godine appeared first on Biznis Info.