Ističu da je jutros sa granica vraćeno više od 100 transportnih vozila, dok je oko 2.000 tona robe ostalo zarobljeno u transportu, bez mogućnosti da bude isporučeno na tržište Evropske unije.

Najveći dio međunarodnog robnog saobraćaja Bosne i Hercegovine odvija se preko graničnih prelaza na sjeveru zemlje uz rijeku Savu, koji predstavljaju ključne izlazne tačke za bh. privredu prema tržištu Evropske unije. Upravo na tim pravcima danas dolazi do ozbiljnih zastoja i vraćanja vozila.

Normalan saobraćaj prema Srbiji

– Istovremeno želimo naglasiti da, prema dostupnim informacijama iz sektora transporta, na pravcima preko Srbije nije evidentiran isti nivo problema, te da su dobrosusjedski odnosi omogućili određeni operativni pristup na prelazima, uključujući pravac prema Bajakovu. Takođe, Srbija je na pravcu prema Mađarskoj uspjela obezbijediti određene pomake ili privremena rješenja za svoje prevoznike – stoji u saopćenju Konzorcija.

Konzorcij postavlja pitanje institucijama Bosne i Hercegovine “zašto Bosna i Hercegovina nema isti nivo zaštite svojih prevoznika i privrede”.

Ugrožen izvoz robe

– Ako se hitno ne preduzmu konkretni koraci i ne pokrenu direktni razgovori sa institucijama Evropske unije i susjednih država, Bosna i Hercegovina se suočava sa situacijom u kojoj su uvoz i izvoz robe ozbiljno ugroženi, a lanci snabdijevanja dovedeni u pitanje – dalje se navodi.

Konzorcij Logistika Bosne i Hercegovine poziva institucije da odmah reagiraju, jer svaki sat čekanja znači nove gubitke za kompanije, radnike i ekonomiju zemlje.

The post Šta se dešava: Hrvatska s granice vratila 100 kamiona iz BiH appeared first on Biznis Info.

Riječ je o nekadašnjem ArcelorMittalu, kojeg je kupio fočanski biznismen Gordan Pavlović s partnerima.

Rudnik “Nova Ljubija”, kao stečajni dužnik, u srijedu je Okružnom privrednom sudu u Prijedoru predao prijedlog za otvaranje stečajnog postupka, dok je sličan prijedlog predan i za zeničku firmu.

Zvanično pokrenut postupak

Prijedlog je u ime prijedorske “Nove Ljubije” podnio direktor Gordan Pavlović. Prema Zakonu o stečaju, slijedi rješenje stečajnog sudije o pokretanju prethodnog stečajnog postupka radi utvrđivanja uslova za otvaranje stečaja, kao i imenovanje privremenog stečajnog upravnika.

Većinski vlasnik rudnika “Nova Ljubija” je Gordan Pavlović, čija je firma “Pavgord” prošle godine kupila vlasnički udio kompanije ArcelorMittal u prijedorskom rudniku, kao i u povezanoj kompaniji ArcelorMittal Zenica, koja je preimenovana u Novu Željezaru Zenica.

Stečaj i u Zenici

Zenička željezara također se suočava s pokretanjem stečajnog postupka nakon što su dugovanja firme premašila 350 miliona KM.

Općinski sud u Zenici donio je 11. februara ove godine rješenje o pokretanju prethodnog postupka radi utvrđivanja uvjeta za otvaranje stečaja nad društvom Nova Željezara Zenica d.o.o.

Kako se navodi u sudskom rješenju, prijedlog za pokretanje stečajnog postupka podnijela je sama kompanija, navodeći da se već duži period nalazi u stanju insolventnosti, odnosno platežne nesposobnosti za izmirenje dospjelih obaveza u zakonom propisanom roku. Ova kompanija je godinama bila najveći izvoznik iz Bosne i Hercegovine a upošljava oko 2 hiljade radnika.

Slijedi gašenje peći

Kada je riječ o Prijedoru, očekuje se da će bez posla ostati oko 600 radnika kompanije.

Predsjednik Sindikalne organizacije Nova Ljubija Dario Antonić rekao je da im je menadžment saopštio kako će, zbog otežanog poslovanja Nove Željezare Zenica, doći do gašenja visokih peći i prestanka rada u Rudniku Omarska kod Prijedora.

„Rekli su nam da ćemo do kraja marta isporučiti preostalu rudu Zenici, a onda svi idemo na biro za zapošljavanje. Vlasnik kompanije Gordan Pavlović je rekao i da će otvoriti stečajni postupak. Neprijatno smo iznenađeni ovim najavama i u šoku smo“, kaže Antonić.

Situaciju je dodatno usložnilo i zatvaranje Koksare u Lukavcu.

Vlasnik Pavlović je, kako navode predstavnici radnika u Prijedoru, obećao da će biti isplaćeni regres koji pripada radnicima, kao i februarska i martovska plata “i to je to”. Nakon toga, oko 600 radnika morat će potražiti novo zaposlenje.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Detalji stečaja u bh. gigantu: ‘Još dvije plate i to je to’ appeared first on Biznis Info.

Godinama su vrh liste zauzimale kompanije poput ArcelorMittala, Alumine i Aluminij Industriesa, no nova struktura tržišta, snažan rast kablovske industrije i agresivna izvozna strategija doveli su do promjene na samom vrhu.

Top 10 najvećih bh. izvoznika u 2025. godini

1. TT Kabeli – Široki Brijeg

2. ArcelorMittal Zenica d.o.o. – Zenica

3. Nova Alumina d.o.o. – Zvornik

4. SSL d.o.o. – Lukavac

5. Bimal d.d. – Brčko Distrikt

6. Elektrane Stanari d.o.o. – Stanari

7. Aluminij Industries d.o.o. / Aluminij Industrija d.o.o. – Mostar

8. Miviko d.o.o. – Posušje

9. FEAL d.o.o. – Široki Brijeg

10. Igman d.d. – Konjic

Preokret na vrhu i nova grupacija u fokusu

Posebno je zanimljivo da drugo i treće mjesto zauzimaju kompanije iz iste industrijske grupacije – ArcelorMittal odnosno Nova Željezara Zenica i Nova Alumina, bivša Alumina, koju je preuzeo biznismen Gordan Pavlović. Time je potvrđena snažna pozicija ove grupacije u ukupnom izvozu BiH.

Na listi su i SSL Lukavac, brčanski Bimal, te Elektrane Stanari kod Doboja, što pokazuje raznolikost izvozne strukture – od teške industrije i energetike do prehrambenog sektora.

Sedmo mjesto zauzima Aluminij Industries iz Mostara, a slijede još dva hercegovačka giganta – Miviko iz Posušja i Feal iz Širokog Brijega. Listu zatvara kompanija namjenske industrije Igman Konjic, jedan od najznačajnijih izvoznika vojne opreme iz BiH, prema podacima koje smo dobili od Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

TT Kabeli – novo ime na vrhu bh. izvoza

Kompanija TT Kabeli danas je najveća firma u Širokom Brijegu, a prema posljednjim dostupnim podacima, u 2024. godini ostvarila je prihode od 357,4 miliona KM i dobit od 17,5 miliona KM. Firma je u vlasništvu porodice Kožul.

TT Kabeli su vodeći proizvođač niskonaponskih kablova u jugoistočnoj Evropi. Od proizvodnje prvih metara kabela u ljeto 2008. godine, kompanija je izrasla u globalnog dobavljača koji danas snabdijeva tržišta Evrope, Afrike, Bliskog istoka, a probila se i na tržište Sjeverne Amerike.

Osnivač kompanije Josip Kožul preminuo je prije tri godine, a poslovanje je uspješno nastavila porodica. Danas čak 95 posto ukupne proizvodnje završava u izvozu, prvenstveno u zemlje Evropske unije, ali i u Izrael i SAD.

Prošle godine BiznisInfo.ba je pisao da kompanija planira otvaranje dvije nove fabrike izvan BiH, što dodatno potvrđuje ambiciozne planove rasta.

Kako se posao razvijao

– S ponosom tvrdimo da nakon nešto više od decenije poslovanja imamo impresivne reference i status preferiranog dobavljača širom Evrope. Realizovali smo brojne projekte, uključujući vjetroelektrane, solarne elektrane te projekte u distribuciji i prijenosu energije – poručuju iz kompanije.

Kako navode, orijentacija na kupce, fleksibilnost i pouzdanost bili su ključni faktori ubrzanog rasta, a vizija kompanije je postati jedan od najcjenjenijih proizvođača niskonaponskih kablova u Evropi.

Širenje po Evropi i regiji

U okviru širenja, kompanija je razvila snažnu distributivnu mrežu:

• TT Cables Nordic (Litvanija) osnovan je 2016. godine za baltičko i skandinavsko tržište

• Iste godine osnovana je i TT Kabeli Srbija

• TT Kabeli Hrvatska i TT Cables GmbH Austria osnovani su 2021. godine

• U aprilu 2023. godine, hrvatska firma Brodomerkur Energetika d.o.o. postala je dio TT Kabeli Grupe

• U maju 2024. osnovana je TT Cables S.R.L. Rumunija, čime je nastavljen snažan regionalni rast

Ovi podaci pokazuju da bh. izvoz ulazi u novu fazu, u kojoj sve važniju ulogu preuzimaju tehnološki napredne i snažno internacionalizirane kompanije.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo su najveći bh. izvoznici u 2025: Novi lider preuzeo tron appeared first on Biznis Info.

Prema zvaničnim podacima Agencija za statistiku BiH, izvoz oružja i municije iz BiH u prvih 11 mjeseci ove godine iznosio je 372 miliona KM, što je 1,4 posto manje u odnosu na 377 miliona KM iz istog perioda prošle godine, piše BiznisInfo.ba.

Ovakav razvoj događaja dolazi kao iznenađenje, s obzirom na to da je namjenska industrija posljednjih godina poslovala u izrazito povoljnom okruženju, podstaknuta ratom u Ukrajini i snažnom potražnjom na svjetskom tržištu.

Snažan početak godine, pa nagli preokret

U prvoj polovini godine sektor je nastavio snažan uzlet. Izvoz u prvih šest mjeseci iznosio je oko 238 miliona KM, što je čak 34 posto više nego u istom periodu prethodne godine.

Međutim, u drugom dijelu godine dolazi do naglog preokreta. U novembru je izvoz iznosio samo 17 miliona KM, što je gotovo 40 posto manje nego u prethodnom mjesecu. Ukupno, u periodu od početka jula do kraja novembra izvoz je iznosio oko 134 miliona KM.

Iako su mjesečne oscilacije u ovom sektoru uobičajene zbog ugovorne prirode poslova, zbirni pad na nivou 11 mjeseci jasno pokazuje da ove godine nije ostvaren napredak kakav je viđan ranijih godina.

Zašto je došlo do pada?

Pad izvoza rezultat je kombinacije vanjskih i unutrašnjih faktora, koji su se gotovo istovremeno negativno odrazili na sektor.

Američke carine – snažan udar na izvoz

Od početka augusta na snazi su nove američke carine od 30 posto na oružje i municiju iz BiH. Sjedinjene Američke Države bile su najveće izvozno tržište bh. namjenske industrije, zbog čega je ova mjera direktno pogodila gotovo sve proizvođače.

Kolaps proizvodnje u Igmanu Konjic

Najveći proizvođač u sektoru, Igman Konjic, u septembru je bio prisiljen potpuno obustaviti proizvodnju zbog nedostatka baruta. Proizvodnja je kasnije djelimično nastavljena zahvaljujući isporukama iz Srbije, ali problemi i dalje traju.

Neizvjesnost i problemi u Pretisu

Kompanija Pretis, koja je ranijih godina bila simbol oporavka namjenske industrije, sada se suočava s visokim dugovima, problemima likvidnosti i slabijom transparentnošću poslovanja.

Revizija i najavljene investicije – nada za oporavak?

Zbog nagomilanih problema, pokrenut je proces sveobuhvatne nezavisne revizije kompanija namjenske industrije, s ciljem utvrđivanja odgovornosti, identifikacije uzroka problema i pripreme plana restrukturiranja.

Istovremeno, sektor i dalje ima određene pozitivne signale. Najavljene su velike investicije u Unis Ginex, BNT-TMiH Novi Travnik, Pretis, Binas i druge kompanije u državnom vlasništvu. Riječ je o projektima izgradnje novih pogona vrijednih desetine ili stotine miliona KM, koji bi mogli povećati kapacitete i modernizovati proizvodnju.

Kraj ere nekontrolisanog rasta?

Sektor koji je godinama bilježio eksplozivan rast sada se nalazi u znatno složenijem okruženju, obilježenom padom potražnje, carinskim barijerama, unutrašnjim slabostima kompanija i geopolitičkom neizvjesnošću.

Iako postoji realna šansa za stabilizaciju kroz investicije i modernizaciju, sve je više signala da se era brzog i nekontrolisanog rasta privodi kraju. Dalji razvoj zavisit će od podrške institucija, uspješnosti restrukturiranja i globalnih geopolitičkih kretanja.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Izvoz oružja i municije iz BiH nakon dugo vremena u slobodnom padu appeared first on Biznis Info.

Rast izvoza i uvoza

U prvih deset mjeseci ove godine izvoz je iznosio 14,1 milijardu KM, što je 5,7% više nego u istom periodu 2024. godine.

Uvoz je iznosio oko 25 milijardi KM, uz rast od 4,6% u odnosu na prošlu godinu.

Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,7%, što je blago poboljšanje, ali i dalje ukazuje na dubok disbalans u trgovini. Ukupan robni deficit u tom periodu dosegnuo je 10,8 milijardi KM.

CEFTA: Brži rast trgovine, ali veći uvoz

Razmjena sa zemljama CEFTA-e također bilježi rast.

• Izvoz: 2,4 milijardi KM (+7,7%)
• Uvoz: 3,1 milijarde KM (+9,1%)
• Pokrivenost uvoza izvozom: 79,5%

Iako CEFTA ostaje jedno od najvažnijih tržišta za bh. kompanije, rast uvoza je i ovdje nadmašio rast izvoza.

EU: Stabilan rast, ali i dalje značajan trgovinski minus

Najveći obim razmjene BiH ostvaruje s Evropskom unijom.

• Izvoz: 10,4 milijardi KM (+5,9%)
• Uvoz: 14,5 milijardi KM (+2,3%)
• Pokrivenost uvoza izvozom: 72%

Rast izvoza prema EU i dalje je stabilan, dok je rast uvoza nešto umjereniji, ali deficit sa zemljama EU ostaje veliki.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post BiH ove godine uvezla robe za 25 milijardi KM appeared first on Biznis Info.