Pored odličnih poslovnih rezultata, godinu će obilježiti i niz uspješnih akvizicija, ali i uvođenje korporativnog upravljanja grupacijom kao odgovor na nove izazove koji stoje pred kompanijom nakon dvadeset godina razvoja.

Poslovna 2017. je iza nas. Kako ste zadovoljni ostvarenim poslovnim rezultatima?

Imamo dovoljno razloga da budemo zadovoljni poslovanjem u 2017. godini. Prema svim indikatorima poslovanja ostvarili smo do sada najbolje rezultate. Zabilježeni su rekordi u broju zaposlenih, ukupnim prihodima, proizvedenim količinama, izvozu, itd. Trenutno u cijelom sistemu radi oko 4.500 radnika, naš ukupni promet u sve tri divizije će biti veći od 300 miliona KM, od toga oko 20% se odnosi na izvoz.

Kao jedan od najbitnijih događaja u toku ove godine izdvaja se formiranje AS Holdinga kao društva za upravljanje privrednim društvima. Možete li za naše čitatelje pojasniti šta to zapravo znači?

To znači da smo formiranjem AS Holdinga uveli korporativno upravljanje Grupacijom. U momentu kada smo nakon 20 godina rasta i razvoja dostigli vrhunac, mi smo odlučili krenuti ispočetka, i to na način da ponudimo novu vrijednost ovoga puta u sferi upravljanja.

Smatramo da je došlo pravo vrijeme za nove izazove, i da nakon dvije decenije poslovanja u kojem smo širili naš poslovni portfolio, sada trebamo kreirati snažan sistem upravljanja koji će generirati dalji rast i razvoj, i koji će biti u stanju odgovoriti izazovima koji nas očekuju u vremenu priprema za ulazak u EU.

AS Holding ima 15 članica i brojne brandove. Šta će formiranje holding značiti za pojedinačne članice i kako će ono unaprijediti njihovo poslovanje?

Osnova svega je znanje. Zato smo formirali snažan tim ljudi koji nadziru i vode direkcije zadužene za različite oblasti poslovanja kao što su finansije, kvalitet, prodaja, logistika, te razvoj i marketing. Tu su i konsultanti i sve intenzivnija saradnja sa univerzitetima i institutima.

Također, saradnja se odvija i sa domaćim, i najrelevantnijim evropskim i svjetskim finansijskim insitucijama, kroz redovno poslovnje i posebne edukacijske programe, itd. Krajnji cilj koji želimo postići je strateško pozicioniranje, optimiziranje poslovnih procesa, kreiranje i provedbu poslovnih politika koje će služiti u konačnici podizanju razine konkurentnosti na tržištu naših članica.

Koliko je formiranje holdinga bitno za održivost poslovanja kompanija?

Mi mislimo da je formiranje Holdinga od presudnog značaja za dalje uspješno poslovanje naših kompanija. Veličina Grupacije jednostavno nalaže uspostavljanje preciznih procedura tj. formi koje će ukoliko se pravilno shvate i provode, u konačnici doprinijeti daljem razvoju efikasnosti poslovanja.

Dalje, veličina Grupacije nalaže uspostavu jedinstvene etike poslovanja, koju mi od naših početaka razvijamo i smatramo da upravo takve vrijednosti kao što su poštenje, izvrsnost i predanost, protkani onim najboljim što nosi naš bosanski background, možemo podijeliti sa svim našim usposlenicima. S tim u vezi, smatramo da imamo na šta svi zajedno biti ponosni.

Ranije ste najavili da će AS Group nastaviti sa akvizicijama domaćih brendova, naročito onih koji su zapali u finansijske poteškoće no imaju potencijal za razvoj. Ovakvom taktikom širite svoje poslovanje ali kompanije spašavate od propasti što je veoma značajno za bh. ekonomiju. Da li će se ovaj trend nastaviti i u 2018?

Da, nastavit ćemo dalje sa akvizicijama domaćih brandova, ali i sa jačanjem postojećih, te sa pokretanjem novih brandova kroz inovacije. Smatramo da ta priča još nije završena i da ima dovoljno prostora za dalji rast. Nismo se nikada vremenski ograničavali u ovakvim projektima. To je jednostavno proces koji traje.

Većina tih brandova ili bi mogla bolje i brže da se razvija, ili su preduzeća koja ih proizvode dospjela u nezavidnu poziciju kada im je potrebna pomoć u sferi upravljanja i drugim bitnim segmentima poslovanja. Takva posrnula preduzeća mi zapravo spašavamo od zatvaranja. To je naš koncept, i smatramo da je uspješan i da je od koristi svima, kako za nas, tako i za zaposlene, i cijelo društvo.

Izvoz iz BiH ove godine bilježi rekordne iznose, što je znak da se bh. industrija konačno budi. Proteklu godinu obilježio je ulazak na nova tržišta i kada je u pitanju AS Grupacija. Šta je ono najvažnije što bi vlasti trebale uraditi da olakšaju firmama poslovanje?

Vlasti su tu da kreiraju povoljan ambijent i okvirne uvjete poslovanja sa ciljem kontinuiranog unaprijeđenja konkurentnosti. Mi se na domaćem i inozemnim tržištima moramo nositi sa najjačim globlanim igračima, i zato je važno da uvjeti poslovanja budu barem jednaki. S druge strane, mislim da svi mi u cijeloj regiji imamo manje više isti problem koji nam otežava rast i razvoj, i koji nam otežava da budemo još uspješniji, a to je politička nestabilnost koja ponekada prelazi u nesigurnost poslovanja.

Mislim da dijelim mišljenje svih poduzetnika u regiji kada kažem da sve zemlje regije i ljudi koji upravljaju njima moraju hitno stabilizirati prije svega političke prilike, kako bi biznismeni konačno pokazali svoje sposobnosti. Vjerujem da bismo tada kao jedna ekonomska i geografska cjelina za kratko vrijeme ovaj dio svijeta učinili puno zanimljivijim za investicije, velike infrastrukturne projekte, a što bi rezultiralo snažnim privrednim zamahom. Tada ne bismo imali kolone autobusa u kojima su ljudi iz ovih naših zemalja sa kartom prema Njemačkoj u jednom smjeru.  

Do prije nekoliko godina u BiH su bile rijetke kompanije koje su bile prepoznate kao jake, uspješne i stabilne. Pa i u javnosti malo je bilo kompanija sa takvim imidžem. Situacija se polako mijenja. Ima li BiH konačno jake stabilne kompanije koje mogu povući bh. privredu naprijed?

Dobro ste to primijetili. Situacija je do prije 7-8 godina bila gotovo beznadežna. Nije izgledalo da će se domaći proizvođači uspjeti izvući iz prilično loše situacije u kojoj su se našli. Danas je hvala Bogu sasvim drugačije. Mislim da danas u Bosni i Hercegovini imamo respektabilan broj sjajnih kompanija koje su u stanju proizvesti konkurentne proizvode za domaće i inozemna tržišta.

Također, svi oni sada puno više investiraju u inovacije, tehnologiju, ali i dizajn, promociju i komunikacije uopće, jačajući na taj način svoje brandove. Drago mi je smo u takvom odnosu prema izazovima razvoja domaćih brandova mi na neki način bili pioniri na našem tržištu. Lijepo je vidjeti da nismo sami, da je tu sada čitav niz snažnih i uspješnih domaćih kompanija.   

AS Group trenutno zapošljava oko 4.500 ljudi. Posmatrano na nivou holdinga, jedan ste od najvećih poslodavaca u BiH. Šta nedostaje kako bi ambijent za nova zapošljavanja bio poboljšan a realni sektor postao atraktivniji?

Treba učiniti sve da se porezi i doprinosi smanje na nivo koji će omogućiti snažno odvijanje dva uporedna procesa – masovno zapošljavanje i značajnije povećanje plaća radnika u proizvodnji. Na taj način imat ćemo dvostruki efekat, na jednoj strani omogućit će se brže i još veće punjenje budžeta neophodnog za razvoj države, obrazovanja, njene infrastrukutre, zdravstva, penzionih fondova i socijalna davanja.

Na drugoj strani, više zaposlenih i veće plaće inicirat će veću potrošnju koja će omogućiti veći obim proizvodnje i povećan plasman domaćih proizvoda. 

Kakvi su planovi za 2018-u? Hoće li doći do realizacije čokoladnog programa i proizvodnje 4 nove čokolade kako je najavljeno?

U 2018. nastavit ćemo sa razvojem korporativnog upravljanja i jačanjem tima ljudi koji će biti spreman na izazove koje imamo pred sobom.

Vezano za vaše drugo pitanje, bit će novih čokolada i još mnogo novih proizvoda i inovacija koje će nam pomoći da učvrstimo liderske pozicije na domaćem tržištu, i postignemo još bolje rezultate u izvozu.

The post NOVOGODIŠNJI INTERVJU Rusmir Hrvić: 2017. najuspješnija godina za AS grupaciju appeared first on Biznis Info.

Firma iz Gruda lani je ostvarila rast prihoda od oko 10 posto, a ova poslovna godina će biti “više nego uspješna”.

Violeta ne namjerava stati na tome, već u planu ima dalje širenje poslovanja kako na domaćem i regionalnom, tako i na europskom ali i svjetskom tržištu.

Vlasnik i predsjednik Uprave Violete Petar Ćorluka u ekskluzivnom intervjuu za poslovni portal Biznisinfo govori o dosadašnjim dostignućima, novim ulaganjima i planovima za budućnost.

Kompanija Violeta prošle godine je imala rekordne prihode. Hoćete li ove godine uspjeti ponoviti ili čak popraviti taj rezultat?

– Zahvaljujući snažnom investiranju u jačanje branda i ulaganjima u nove tehnologije, inovativna rješenja te edukacije naših zaposlenika Violeta je u poslovnoj 2016. godini prema godišnjem izvješću ostvarila rast ukupnih prihoda za 10% više nego u 2015.godini.

U radu je potrebno puno odricanja, truda ali i entuzijazma da bi se ostvarili odlični rezultati. Mi smo toga itekako svjesni, te smo u svom poslovanju okrenuti ka razvoju visoko kvalitetnih proizvoda.

Mišljenje krajnjih potrošača je točka od koje polazimo s razvojem bilo kojeg novog proizvoda ili usluge. Upravo zato smatramo i vjerujemo kako će i ova poslovna godina biti i više nego uspješna za nas.

Violeta je najprije postala poznata po papirnim proizvodima, a onda napravila sjajan rezultat kada je riječ o sredstvima za pranje i čišćenje, pelenama itd. U kom pravcu će se firma širiti u narednom periodu odnosno koji novi proizvodi se mogu očekivati?

Započeli smo s proizvodnjom toaletnog papira, jer se u tom trenutku to nametnulo kao jedini pravi izbor, budući da se do tad toaletni papir uvozio u Bosnu i Hercegovinu. Kasnije smo nastavili u tom smjeru, razvijajući ostale papirne kategorije poput kuhinjskih ručnika, suhih maramica te vlažnih maramica za bebe.

Međutim, u radu uvijek osluškujemo potrebe i želje krajnjih potrošača, analiziramo tržište i pratimo konkurenciju, stoga smo 2015. godine uložili u novu tvornicu tekućeg programa i u japansku liniju za proizvodnju pelena s inovativnom air dry tehnologijom upijanja tekućine, prvom takvom na europskom tlu.

Prvenstveno se trudimo upoznati naše potrošače i razumjeti njihove potrebe, te u skladu s tim kreirati i nuditi nove proizvode.

Ove godine smo dodatno investirali u nove tehnologije u proizvodnji. Stari stroj za proizvodnju vlažnih maramica zamijenit ćemo novom linijom koja će imati duplo veći kapacitet od postojeće.

Također, dogovaramo nabavu i novog stroja za proizvodnju ženskih higijenskih uložaka i uložaka za inkontinenciju kao i linije za proizvodnju slaganog papira.

Za tvornicu u Hrvatskoj smo dogovorili nabavu nove linije za proizvodnju kuhinjskih ručnika.

Krajem marta ste dogovorili saradnju s austrijskim maloprodajnim gigantom Sparom. Kako napreduje ta saradnja i kakva je reakcija austrijskih kupaca na vaše proizvode?

– Uvijek naglašavamo kako nam se kroz odlične poslovne odnose s hrvatskim i slovenskim Sparom, koji je prepoznao kvalitetu Violeta brenda,  pružila priliku za početak suradnje s austrijskim Sparom. Na police austrijskog Spara ušli smo s baby programom, odnosno Double Care pelenama i dječjim vlažnim maramicama.

Iako je zapadno europska konkurencija izuzetno oštra i jaka mi vjerujemo u kakvoću naših proizvoda, za koju smo dobili i potvrdu od samih austrijskih potrošača, te se sukladno tome nadamo kako ćemo  uskoro širiti naš asortiman na austrijskom tržištu.

Prilično smo zadovoljni pozicioniranjem na policama trgovina, a uz zajamčenu kvalitetu proizvoda, kroz razne akcije i promocije nastojimo raditi na još većoj prepoznatljivosti branda.

Prije nekoliko dana je objavljena vijest da će Violetini proizvodi bit plasirani na tržiste Katara. Možete li ukratko kazati u koje zemlje trenutno izvozite a koje su u planu?

– Strana tržišta su sama po sebi izazovna i specifična, stoga ih prije svega treba dobro upoznati i razumjeti. Pri izvozu smo okrenuti ka tome da naš napredak bude čvrst i postojan, te smo upravo zbog toga, na svakom novom tržištu posebno strpljivi i oprezni.

Svakodnevno imamo mnoštvo upita za suradnju, ali i sami kontaktiramo potencijalne kupce. Prije svake suradnje istražimo tržišnu situaciju jer se poslovne navike i običaji razlikuju od tržišta do tržišta.

Trenutno smo više fokusirani na razvoj i rast na europskom tlu, ali također, ostvarujemo i suradnju  s takozvanim „dalekim zemljama svijeta“. Tako smo osim Katra, surađivali i s Libijom, Ukrajinom, Rusijom, Kirgistanom, Novom Kaledonijom i slično. Naravno, u planu imamo širiti svoje poslovanje kako na domaćem i regionalnom, tako i na europskom ali i svjetskom tržištu.  

Proljetos ste najavili i ekspanziju u regionu. Kako napredujete u tome?

– Kad smo počinjali s poslom predrasude i nepovjerenje vezano za Bosnu i Hercegovinu bilo je mnogo izraženije nego što je to danas. Međutim, mi smo znali da možemo ponuditi vrhunski proizvod i u tom smjeru smo gledali naprijed prema svim novim tržištima.

U zemljama regije imamo razvijenu jaku distribuciju te držimo visoka tržišna učešća. Najviše  smo prepoznati u kategorijama kuhinjskih ručnika, baby maramica, toaletnog papira i dječjih pelena, međutim postojan rast bilježimo i u ostalim kategorijama.

Mnogi izvoznici smatraju kako se na stranim tržištima prvenstveno moraju probijati cijenom. Međutim promatrajući poslovnu filozofiju drugih tržišta uočili smo da cijena nije presudna, već sama kvaliteta proizvoda. Smatramo kako samo visoka kvaliteta proizvoda, a koju mi zasigurno imamo, doprinosi brzom i sigurnom osvajanju tržišta, pogotovo novih.

Izvoz iz BiH ove godine bilježi rekordne iznose, što je znak da se bh. industrija konačno budi. Šta je ono najvažnije što bi vlasti trebale uraditi da olakšaju firmama poslovanje?

– Naše poslovanje je od samog početaka prilagođeno europskom tržištu, odnosno svi naši proizvodi imaju certifikat koji potvrđuje da su proizvedeni po najvišim EU standardima te da su u potpunosti sigurni za uporabu.

Veoma je važno da se kvaliteta proizvoda i tehnologija održe na visokoj razini, a u moderno opremljenim labaratorijima i sa stručno usavršeim zaposlenicima to i postižmo.

Izazov su nam granice, odnosno činjenica da BiH nije dio Europske Unije. Međutim, ulaskom u EU past će i barijere koje su postavljene prema zemljama koje nisu dio Unije, a izvoze u nju.

Zatim, predrasude uvrježene prema svemu što dolazi iz BiH često su nepravedna prepreka koja koči dobro poslovanje.

Smatramo da se više treba raditi na samoj promociji BiH kao perspektivne zemlje, te se kretati u smjeru da Bosna i Hercegovina što je prije moguće postane članica Europske Unije. Samim tim će se i domaćim tvrtkama olakšati poslovanje na stranim tržištima.

Koji je vaš savjet ljudima koji tek započinju vlastiti biznis?

– Mnogi su sumnjičavi kada čuju da je netko uistinu uspio u onome što ga ispunjava. I mnogo dobrih ideja propadne iz razloga zato što ljudi ne vjeruju dovoljno u sebe te ne razvijaju svoje potencijale.

Prvenstveno mislim kako ljudi trebaju biti hrabriji i odvažniji u svojim naumima, trebaju se dobro informirati, biti sistematični i imati puno strpljenja na samom početku.

Ulagati vrijeme i sredstva u vlastitu edukaciju kao i edukaciju svojih zaposlenih je i više nego potrebo i korisno, jer se samo kontinuiranim razvojem i rastom mogu postići odlični rezultati.

Nesebično se davati u ono što voliš, te svoje uspjehe dijeliti s drugima, a onda će se i sam uspjeh množiti.

The post INTERVJU Petar Ćorluka: Ova poslovna godina će biti više nego uspješna! appeared first on Biznis Info.

Direktor Microsofta BH Omar Krivošija u razgovoru za BiznisInfo kaže da je kompanija ipak najponosnija na projekte koje su realizovali u oblasti obrazovanja i zahvaljujući kojima djeca u bh. školama danas stiču nova znanja o informacionim tehnologijama a studenti usavršavaju vještine koje su im neophodne na tržištu rada.

Microsoft BH posluje u BiH 10 godina. Šta je obilježilo ovaj period?

Microsoftovo poslovanje od 2006. godine do danas obilježilo je nekoliko segmenata. Na prvom mjestu izdvojio bih ogroman napredak koji je ostvaren kada je u pitanju naša saradnja sa lokalnim partnerima. Naime, cijelo poslovanje Microsofta zasniva se na lokalnoj zajednici i sve što radimo mi radimo preko lokalnih partnera. Ako se vratimo 10 godina unazad, broj partnera ali i njihove kompetencije i kvalitet rješenja koja su bili u stanju ponuditi, nisu bili na zadovoljavajućem nivou. Danas imamo sasvim drugačiju situaciju i mi smo vrlo sretni zbog toga.

Osim rada sa partnerima, jako puno smo radili i sa akademskom zajednicom i to je ono na šta smo najviše ponosni. Microsoft je pokrenuo projekat Partners in learning sa osnovnim i srednjim školama kako bismo radili na edukaciji mladih i podizanju njihovih kompetencija, vještina i znanja o korištenju informacionih tehnologija. To je segment u koji smo možda i najviše uložili. Spomenuo bih projekat Škola budućnosti koji promoviše koncept netradicionalnog učenja. Projekat je započeo u Kantonu Sarajevo a sada se širi i na druge kantone u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj u okviru projekta Dositej, osnovne škole su opremljenje sa preko 20 000 PC-a, a jedan određeni dio nastave je digitaliziran.

Takođe, Microsoft Skills centri otvoreni su u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. U njima mladi i studenti završnih godinastiču dodatna znanja i vještine koja nedostaju u lokalnim zajednicama. Taj projekat je potreban svima. Naime, i naš razvoj zavisi od lokalnih partnera. Ako oni imaju adekvatne ljude sa adekvatnim kompetencijama oni su u stanju implementirati određena rješenja.

Naime, jedan od problema sa kojima smo se susreli bio je upravo taj da broj educiranih ljudi i kompetencije koje su oni imali nije pratio razvoj i potrebe IT sektora. Mi smo uradili analizu u saradnji sa preko 30 partnera kako bismo saznali koje su to ekspertize i broj ljudi koji su im potrebni. Analiza je pokazala da su najtraženiji Software developeri, zatim IT pro kao i stručnjaci za projektni menadžment.

Na osnovu toga pokrenuli smo projekat Microsoft skills centara. Microsoft korporacija obezbijedila je početnu donaciju od 40 000 dolara. Projekat smo pokrenuli u saradnji sa fakultetima kako bismo osigurali sistematičan pristup obrazovanju u oblasti IT. Studenti Elektrotehničkog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Fakulteta informacinih tehnologija u Mostaru, Apeirona u Banja Luci a odnedavno i Sveučilišta u Mostaru, sada kroz naš projekat stiču dodatna znanja i vještine.Do sada je preko 1000 studenata prošlo edukaciju, a preko 3000 studenata čeka na upis u ovaj program. Microsoft korporacija obezbijedila je i dodatni grant od 30 000 dolara za nastavak projekta u narednoj godini. Takođe, drago mi je što mogu reći da su podršku realizaciji ovim projektima dali svi nivoi vlasti, od Kantona Sarajevo do entitetskih vlada koji su podržali njihovu implementaciju. Dodatnu vrijednost projektu dao je Youth Employment Project uz čiju pomoć smo uključili i mlade nezaposlene ljude koji su stekli dodatnu edukaciju i mogućnost za nadogradnju postojećih znanja.

Uz obrazovne projekte usko su vezane i inicijative za zapošljavanje. Tako da smo pored Microsoft Skills centara, osnovali i Microsoft Innovation centar u Banja Luci koji mladima kao i start-up kompanijama daje određena znanja kako pokrenuti start-up, kako razviti firmu, kako odgovoriti tržištu na najbolji mogući način i biti uspješan i sl. No najvažnije od svega jeste mladima ponuditi viziju i ne sputavati ih u njihovim idejama. Zato Innovation center omogućava mladima da dođu i ostvare svoje ideje koje su drugačije, inovativnije, jedinstvene…

Sarađivali ste i sa javnim sektorom i nevladinim organizacijama?

Nevladine organizacije pomažemo kroz donacije. Microsoft globalno pomaže njihov rad tako što donira softver. Jedna od većih donacija je svakako ona ICMP-u. Njihov sistem baziranje na Microsoft tehnologijama koje kompanija donira svake tri godine a ukupna vrijednost donacije iznosi 490.000 KM.U posljednje 2 godine Microsoft je donirao NGO organizacijama iz BiH software u vrijednosti preko 720.000 USD.

Imamo jako dobru saradnju i sa institucijama Vijeća ministara, Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta. Pomažemo javnom sektoru da unaprijede svoje servise bez obzira da li se radi o servisima namijenjenim građanima, servisima unutar institucija ili između različitih nivoa vlasti.S ponosom mogu reći da smo prepoznati kao pouzdan partner i da zajednički radimo na projektima digitalne transformacije naših institucija s ciljem ekonomskog razvoja BiH.

Takođe želim istaći da Microsoft ima izuzetno dobru saradnju sa realnim sektorom. Kompanije iz svih sektora uvidjele su kako im u poslovanju mogu pomoći rješenja koja nudimo i dragonam je da je većini njih prvi izbor upravo Microsoft.

Kad sve to sagledamo, možemo reći da smo pouzdan partner svima. Bilo je teško postići to a još teže održati, ali se trudimo da nastavimo sa tim trendovima i da održimo dobar odnos sa svim korisnicima.

Informacione tehnologije neizostavni su dio svakog biznisa. Jesu li kompanije u BiH to prepoznale i koriste li u dovoljnoj mjeri IT za razvoj svog poslovanja?

IT je biznis koji se veoma brzo mijenja i svi koji se bave ovim poslom moraju konstantno ulagati u edukaciju. Nadalje, ne samo da stalno morate držati korak s vremenom ako želite uspjeti u poslu, već morate biti u stanju i predvidjeti potrebe korisnika. Danas više ne govorimo samo o windows i office alatima, korisnicima su danas potrebna poslovna rješenja koja će omogućiti smanjenje troškova a istovremeno osigurati veću efikasnost i veću produktivnost. Digitalna transformacija je nužna i samo onaj ko to razumije i osigura digitalizaciju procesa unutar svog poslovanja moći će biti uspješan i opstati na tržištu. Treba imati na umu da mi danas više ne govorimo o lokalnom nego o globalnom tržištu na kojem jednostavno više nema granica za poslovanje: vi iz Sarajeva možete raditi za cijeli svijet.

Kompanije u realnom sektoru sve više uviđaju da, ukoliko žele posvetiti više pažnje korisnicima davati više kvalitetnijih servisa, to mogu samo ako imaju određenu infrastruktruru. To vrijedi za svaki sektor jednako: finansijski, proizvodni, uslužni… Dakle, ako kompanije žele da budu uspješne moraju ići u korak s vremenom. Ne mogu se boriti na tržištu sa olovkom i papirom nasuprot drugima koji koriste moderna rješenja. Današnje tržište je takvo da nije više dovoljno ponuditi proizvod nego morate već imati rješenje za potrebe korisnika. Ključno je prepoznati i anticipirati potrebe klijenata a to informatička rješenja omogućavaju.

Već unazad nekoliko godina saradnja sa Microsoftom ne odnosi se samo na licenciranje ili pružanje Office alata već i na uvođenje raznih novih alata koje nudimo. Ukoliko se fokusiramo samo na licenciranje i anti piracy aktivnosti nismo dovoljno ljudima pokazali zašto je to potrebno. Ovo je jedan drugačiji pristup koji pokazuje na koji način IT povećava produktivnost kompanije, smanjuje troškove i samim tim podiže vrijednost kompanije. Uposlenici danas mogu obavljati svoj posao sa bilo kojeg mjesta zahvaljujući IT alatima. Kompanije koje su to prepoznale ulaze u saradnju sa nama. Drago mi je da su među njima i neke od najvećih bh. kompanija kao što su Bingo, Violeta, AS Group… Sa druge strane dobro je vezati se za nekoga ko je uspješan tako da i nama odgovara saradnja sa ovakvim kompanijama.

Koliko su naše IT kompanije konkurentne sa kompanijama u regionu i svijetu?

Sa jedne strane, možemo posmatrati outsourcing kompanije kojih ima puno. To su kompanije koje razvijaju određeni dio softvera zainostrano tržište kao što je Amerika ili Zapadna Evropa. Među njima su svakako Authority Partners, Mistral, Devlogic, Atlant BH, firme koje upošljavaju 100i više radnika i koje svaki dan sve više rastu. Takvim kompanijama potreban je dodatni kadar. One bi mogle i brže rasti  kada bi imale spremne ljude sa potrebnim znanjima i vještinama. U tom dijelu, kada govorimo o outsourcingu, lokalne kompanije su itekako konkurentne.

Imao sam priliku razgovarati saameričkim kompanijama koje su otvorile predstavništvo u BiH i oni su istakli nekoliko stvari koje su naša komparativna prednost u osnosu na kompanije iz Indije koja je trenutno outsourcinga u oblasti IT-a za cijeli svijet. Prije svega, vremenske zone Amerike i BiH se poklapaju jednim dijelom pa to ostavlja vremena za 3-4 sata tokom kojih možete razmijeniti informacije i koordinirati poslove. Drugo, engleski koji pričaju mladi u BiH je daleko bolji od engleskog u Aziji. I konačno, imamo izgrađene stavove, imamo svoje mišljenje i način rada. Ukoliko nešto ne znamo – pitamo, dok drugi ukoliko negdje zastanu, čekaju i nekad i po sedam dana ne urade ništa. Te tri stvari su američke i zapadnoevropske firme prepoznale iiz tih razloga sve više koriste kompanije iz BiH za outsourcing.

Sa druge strane, ako govorimo o kompanijama koje nude gotova rješenja koja pomažu isntitucijama u poslovanju, možemo reći da se za jedan dio rješenja možemo pohvaliti izuzetno dobrim iskustvima i mi već imamo lokalne kompanije koje rade na regionalnom nivou. No, postoje  neke najnovije tehnologije i rješenja koja mi nismo imali priliku da implementiramo pa samim tim ekspertiza za takav vid rješenja još uvijek ne postoji u BiH. U tom slučaju mislimo da je rješenje spajanje i saradnja lokalnih i inostranih kompanija tokom koje će naše kompanije razviti svoju ekspertizu, steći iskustvo i proširiti znanje.

IT inžinjer danas je najpoželjnije zanimanje u svijetu. Da li je tako i u BiH?

Potreba za IT inžinjerima velika je svugdje. Procjene su da će do 2020. godine biti potrebno825.000 IT injženera na nivou Evrope. I u BiH je velika potreba za ovim zanimanjem. Svako ko ima Microsoft certifikat već ima i posao. BiH će, ukoliko želi odgovoriti rastućim potrebama za kvalifikovanim kadrom morati više uraditi na obrazovanju u oblasti IT-a.

Pominjali ste ranije da je zaštita prava intelektualne svojine ključna za razvoj IT-a. Kako danas stoje stvari u BiH kada je ovo u pitanju?

Kada je u pitanju piracy rate BiH bilježi pad. Stopa je prije 4 godine iznosila 68% a danas je 65 %. Sve što radimo zajedno sa lokalnim vlastima kao i kampanje koje smo proveli sa tržišnom inspekcijom oba entiteta i Brčko Distrikta prije nekoliko godina doprinijeli su podizanju svjesti o važnosti korištenja originalnog softvera.

Nastavićemo raditi na tome ali ćemo nastaviti i podizati svijest o tome kako IT pomaže u poslovanju i koliko je bitno koristiti legalne softvere. U tom pogledu imamo dobru saradnju sa svim nivoima vlasti. Imamo i edukacije o tome šta znači korištenje legalnih softvera za samog korisnika ali i za samu državu. Ako želite biti prepoznati kao tržište na kojem IT biznis može uspjeti, morate koristiti legalne softvere. To omogućava stranim firmama da otvore svoje predstavništva, da angažuju ljude na razvojima novih rješenja i da budu sogurni da će ta rješenja biti zaštićena. Na svaki dolar potrošen na legalan software lokalnoj zajednici se vraća 7 dolara kroz servise, razvoj lokalnih partnera i sl.

Konačno, da to ilustrujem i jednim primjerom iz automobilske industrije: slab, malen automobil može vas odvesti od tačke A do tačke B jednako kao i neki mnogo kvalitetniji model. No ogromna je razlika u dužini putovanja, udobnosti, efikasnosti pa i sigurnosti.

Razgovarala: Bojana Šutvić

Save

The post INTERVJU Omar Krivošija, direktor Microsofta BH: Opstaće samo oni koji digitalizuju svoje servise appeared first on Biznis Info.

Landeka ističe kako je najveći uspjeh kompanije u ovom periodu uspješno poslovanje u skladu sa svim zakonskim propisima uprkos postojanju nelojalne konkurencije.

Prije nekoliko dana obilježili ste 20 godina uspješnog poslovanja kompanije Unikomerc u BiH. Šta je obilježilo ovih dvadeset godina, šta je bio najveći izazov a šta je vaš najveći uspjeh?

Da, prije nekoliko dana smo s našim poslovnim partnerima i prijateljima, s firmama dobavljačima STIHL i VIKING, proslavili prvih 20 godina našega uspješnog poslovanja u BiH, i tih je 20 godina, čini mi se prošlo u trenu. Opet, s druge strane mi se čini kao jako dug period u kojemu se puno toga dogodilo.

Počeli smo 1996. godine, u ratom razrušenoj Bosni i Hercegovini, na tržištu koje je bilo kaotično, nesređeno, s nejasnom zakonskom regulativom i poreznim tretmanom koji nije bio ujednačen u svim dijelovima BiH. U takvim uvjetima se lako stvara siva zona gospodarstva i time nelojalna konkurencija, koji su tada već uzeli maha. Uvođenjem PDV-a 2006.godine su se stvari ipak počele pomalo sređivati, a poslovanje je postalo jednostavnije.

Sve je to bio jedan veliki izazov. Kako poštivati zakone,pobijediti nelojalnu konkurenciju, a k tome,pozitivno i uspješno poslovati.To je ujedno i naš najveći uspjeh. Naš cilj je bio postavljanje dobrih temelja, izgradnja stabilne tvrtke, koja će moći odgovoriti svim zahtjevima tržišta. Radili smo na jačanju kompetencija ljudi zaposlenih u firmi kao i na jačanju kompetencija naših ugovornih partnera, odnosno izgradnji i jačanju servisno/prodajne mreže. Firma STIHL je prepoznala naš ustrajan i predan rad , te smo 2013. godine postali ekskluzivni uvoznik brendova STIHL i VIKING za područje BiH

U kojim oblastima najviše radite, odnosno po čemu je Unikomerc najprepoznatljiviji?

Unikomerc je zapravo prepoznatljiv po svojim brendovima koje zastupa, a to su, kao što smo već rekli, STIHL i VIKING, koji je također vlasništvo firme STIHL. Mislim da ne treba posebno isticati što ti brendovi predstavljaju jer STIHL je najveći i najpoznatiji svjetski proizvođač u segmentu motornih pila i kosa, a ima također vrlo široku paletu uređajakako za povremene, tako i za zahtjevne korisnike i profesionalce.

Bilo da žele imati siguran i kvalitetan uređaj za uređenje i održavanje vlastite okućnice (motorne, električne ili akumulatorske pile, kosilice, rezače živice, kresače grana, puhače lišća, visokotlačni perači itd; u domaćinstvu – usisavači, u vrtovima – motokultivatori, kosilice, sjeckalice za granje itd.

Ako je to nečije zanimanje ili svakodnevni posao u šumarstvu, poljoprivredi / voćarstvu, građevinarstvu ili komunalnim djelatnostima, gdje su sigurnost, kvaliteta te izdržljivost na još većem i težem ispitu, onda je tu STIHL neprikosnoven.

Kako ocjenjujete tržište u BiH i koliko je na ovakvom tržištu teško poslovati?

Tržište BiH još nije do kraja uređeno, još je područje sive zone izraženo. Još uvijek se nalaze i kopije i falsifikati na tržištu koji se kojekakvim kanalima proturaju kao originali i time narušavaju ugled brendova. Ako kupci ne kupuju kod ovlaštenih trgovaca čije adrese mogu naći na našoj web stranici, imaju velike šanse da su kupili kopiju.

Kakva je bila 2016. godina u smislu poslovnih rezultata za Unikomerc i kakvi su planovi za naredni period? Već imate 115 prodajnih mjesta, hoće li se ovaj broj i dalje povećavati?

Mi već godinama imamo stabilno poslovanje, ujednačen rast prodaje iz godine u godinu i to nam je pokazatelj da smo na dobrom putu. Slijedom toga je i ova godina vrlo uspješna, ne samo u prodaji nego u određenim iskoracima u uređenju prodajnih mjesta, edukacijama ljudi koji rade na prodaji i /ili servisiranju STIHL i VIKING uređaja.

Stalno radimo na tome da korisnik bude siguran, da svaki svoj eventualni problem može riješiti u vlastitom mjestu, da može dobiti odgovor na sva pitanja o uređaju koji mu je potreban, informacije prije odluke o kupovini kao i da osiguramo rezervne dijelove još dugo nakon što uređaj više ne bude u prodaji. Sve su to elementi koje bi svi korisnici trebali znati prije odluke o kupovini određenog uređaja Većina zna, a jedan dio korisnika se uči na vlastitim greškama i to, na žalost, plaća.

Naša prodajno servisna mreža je dostatna za područje BiH, međutim, to je živi organizam koji je podložan promjenama. Nemamo namjeru povećavati broj naših partnera, ali će intervencije unutar mreže uvijek postojati. Cilj nam je STIHL i VIKING uređaje, servis, pribor, dijelove učiniti dostupnim svim korisnicima, raditi na kompetencijama ljudi, na zaštiti krajnjeg kupca dajući mu prave informacije i savjete, čuvanje brendova STIHL i VIKING od zlouporaba što nam je jedna od zadaća.

Pred našim timom su uvijek novi i veći izazovi.

Razgovarala: Bojana Šutvić

Save

Save

Save

Save

Save

The post INTERVJU Marija Landeka, direktorica Unikomerca: Falsifikati na tržištu narušavaju ugled brendova appeared first on Biznis Info.

Za kompaniju koja se od svog nastanka u novembru 2015. godine neprestano razvijala i rasla, prošla godina bila je najuspješnija dosad. Za to su zaslužni rad, trud i vjera u sebe ali i zaposlenici koji su prema Aletinim riječima najveća snaga Amko komerca.

Prošle godine obilježili ste 20 godina rada i postojanja kompanije. U intervjuu iz januara ove godine izjavili ste da je 2015. bila za Amko komerc jedna od najuspješnijih godina od osnivanja. Da li se trend rasta uspjeha poslovanja nastavio i u 2016?

Uspjeh je da smo doživjeli 20 godina i da smo uspjeli da opstanemo u ovakvom društvu. Firma je osnovana 1995. godine, odmah poslije Daytona. Prvi radni dan Amko komerca bio je 15. novembar 1995, počeli smo sa dvije poslovne jedinice i nekoliko radnika. Godinu za godinom, samo rad, pošten rad nas je doveo dotle da smo danas izrasli u korektnu kompaniju u bh. okvirima. Za Amko komerc 2015. godina je bila jedna od najuspješnijih od osnivanja kompanije.

U 2016. godini nastavljamo sa pozitivnim trendom rasta i kontinuiranim ulaganjima u razvoj prodajne mreže, što je indikator stabilnosti i jasne strategije razvoja  kompanije. Rezultati poslovanja Amko komerca u prvoj polovini 2016. godine dokazuju da stabilne kompanije i jaki brendovi opstaju i rastu i u složenim tržišnim uslovima.

Tokom dvadeset godina poslovanja od kompanije sa dvije poslovne jedinice izgradili ste sistem od 80 objekata. Kupili ste nekoliko firmi koje su bile pred propadanjem a nakon toga ste njihovu proizvodnji revitalizirali: UPI, HEPOK Mostar, d.d. Dobrinja… Šta je vaš recept za uspjeh?

Put do uspjeha je trnovit, sa mnogo izazova i prepreka. Bitno je pametno ulagati u ostvarenje ciljeva, gledati dugoročno, jer trenutačno je možda teško, ali svako današnje iskustvo može pomoći u budućnosti. U poslovnom svijetu izloženi smo konstantnim tržišnim izazovima, svaki izazov stvara i određene prilike, a u biznisu treba znati kad i na koji način “povući” pravi potez. Samo napornim radom, trudom i vjerom u sebe možete uspjeti u  poslu koji radite. Ja sam se još kao dijete bavio trgovinom i to je ono što sam znao raditi, vjerovao sam u sebe i to što radim, a u najtežim trenucima koračao naprijed, jer bez borbe nema ni uspjeha.

Amko Komerc podržava sve kampanje koje imaju za cilj promociju domaće proizvodnje i kupovinu domaćih proizvoda. Da li su, prema vašem mišljenju, građani to prepoznali?

Promovisanje domaće ekonomije je zadatak svih struktura države, a i svijest građana je jako važna. Bosni i Hercegovini mogu pomoći najviše oni koji žive ovdje, moramo se okrenuti sebi i svojim kvalitetima i promjene će neminovno početi dolaziti. Ključni faktor za uspjeh naše privrede je upravo saradnja između nas kao domaćeg trgovačkog lanca i bosanskohercegovačkih proizvođača. Krajnji cilj je probuditi svijest građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda u domaćem lancu  prodaje koji je dobro pozicioniran. Naše je pravo ali i obaveza zaštititi domaću ekonomiju i interese bh. građana.

Udruženja i kampanje koja se bave domaćom privredom su sigurno jedan od pokretača progresa i dobar vid podrške kada je u pitanju naša privreda, jedni su od onih koji nam daju realnu sliku i „guraju“ nas ka tome da tražimo što kvalitetnije riješenje za bh. privredu.  Zajedno sa Udruženjem „Kupujmo i koristimo domaće“ i ostalim bh. kompanijama bili smo pokretači i incijatori nekoliko kampanja, koje su imale za cilj podizanje svijesti bh. građana o važnosti kupovine domaćih proizvoda.  Ove kampanje su pomogle i dale veliki doprinos smanjenju deficita, jer svijest građana se nezaustavljivo budi, te ove aktivnosti  nastavljamo i u narednom periodu. Nova kampanja planirana je za jesen.

Strani trgovački lanci prisutni u BiH ulažu ogromna sredstva u marketinške kampanje. Rijetke domaće kompanije mogu priuštiti jednako skupe kampanje za izgradnju prepoznatljivog brenda. Šta je u ovakvoj situaciji adut Amko komerca?

Naša privreda prolazi kroz trnovit put, evidentno je da smo napravili veliki iskorak kako u revitalizaciji postojećih brendova tako i u razvoju novih. Istina je da velike inostrane korporacije ulažu u marketing mnogo više od bh. kompanija, ali to ne mora biti osnovni kriterijum za uspjeh. Tajna našeg uspjeha leži u bliskom odnosu sa našim kupcima; mi gradimo dobar, domaćinski odnos sa našim kupcima, trudimo se da se kupci u našim trgovinama osjećaju dobrodošlim. Imperativ je konstantno raditi  na osiguranju kontinuiteta i kvaliteta roba, podizanju kvaliteta naše usluge, osim cijenovne prihvatljivosti kupcima ponuditi i druge benefite, kreirati dodatnu vrijednost, nagraditi kupce, a povjerenje koje nam svakodnevno ukazuju govori nam da smo na dobrom putu.

Koji su problemi s kojim se suočavate prilikom poslovanja na bh. tržištu?

Poslodavci u BiH se već duže vrijeme suočavaju sa vrlo ozbiljnim izazovima u poslovanju zbog nedoslijednosti u propisima i primjeni  brojnih administrativnih procedura na raznim nivoima vlasti, ekonomskih, pravnih, političkih i ostalih podijeljenosti što izaziva negativan efekat na brži  razvoj naše zemlje. Opterećenje poslodavaca u FBiH najveće je u regionu i među najvećim u Evropi.  Kako bi se pokrenule investicione aktivnosti,  potrebno je sprovesti niz mjera kao što su: smanjenje doprinosa,  smanjenje parafiskalnih nameta, smanjenje administrativnih i sudskih taksi, plaćanje PDV-a po naplati…  sve ovo dodatno opterećuje domaću privredu. Osim toga kompletan sistem je poprilično zastario, ne prati novi trend razvoja, a to je vrijeme, biznis ne trpi odlaganja, čekanja, dugotrajne procedure. Sva ta čekanja, procedure negativno utiču na nas privrednike i zbog njih trpimo velike finansijske gubitke.

Trenutno zapošljavate preko 1 000 ljudi. Koliku odgovornost osjećate na poziciji na kojoj se nalazite obzirom da vaša kompanija obezbjeđuje egzistenciju za više hiljada ljudi?

Naša najveća snaga jesu naši zaposlenici. Za dobre poslovne rezultate morate imati imati dobar tim, saradnike koji su posvećeni kompaniji, koji su motivirani i usmjereni ka istom cilju. Kao poslodavac u potpunosti poštujemo i primjenjujemo sve pozitivne zakonske propise koji definišu oblast zapošljavanja; uredno isplaćujemo doprinose i plate našim uposlenicima. Na nama je velika obaveza i odgovornost, mi smo odgovorni za naše zaposlene i njihove porodice. Sve ovo bi bilo nemoguće bez njih, najveća snaga kompanije Amko komerc jesu upravo naši zaposlenici.

Razgovarala: Bojana Šutvić

Save

Save

Save

Save

The post INTERVJU Muamer Aleta, direktor Amko komerca: Stabilne kompanije i jaki brendovi opstaju i rastu i u složenim tržišnim uslovima appeared first on Biznis Info.

Takvih ljudi, takvih priča, ima mnogo širom Bosne i Hercegovine, kaže u intervjuu za naš portal Sadina Bina, direktorica Mikrokreditne fondacije EKI koja je nedavno proslavila 20 godina uspješnog poslovanja. Za to vrijeme, sarađivali su sa preko 200.000 klijenata širom BiH čijem su poslovanju i idejama pružili podršku. Među njima je puno pojedinaca i malih i srednjih preduzeća koji su krenuli od nule a danas su izuzetno uspješni u svojim poslovima.

Šta je suština poslovanja Mikrokreditne fondacije EKI?

Poslovanje Mikrokreditne fondacije EKI je usmjereno na ljude u niskoprihodnim domaćinstvima u cijeloj Bosni i Hercegovini, koji svojim različitim poslovnim aktivnostima zapošljavaju sebe, članove svojih porodica ili druge ljude. Dakle, radi se o ljudima koji pokreću i vode male poslovne aktivnosti kojima generiraju osnovne ili dodatne prihode sebi i svojim porodicama.

Pored toga, kreditirate i mala i srednja preduzeća. Koliko su ona važna za ekonomiju i da li je možda baš u njima šansa razvoja BiH?

Određeni broj klijenata koje EKI finansira su i ljudi koji imaju mala i srednja preduzeća. Upravo mala i srednja preduzeća i njihove poslovne aktivnosti su izuzetno važni za ekonomiju u Bosni i Hercegovini. Nažalost, dobar dio velikih poslovnih sistema u BiH su ili uništeni ili jako loše posluju, a ranije je ekonomija bila bazirana uglavnom na velikim privrednim sistemima. U njima je radio veliki broj ljudi koji su ostali bez stalnih zaposlenja. Mala i srednja preduzeća su, a tome u prilog govore brojne analize domaćih i inostranih stručnjaka, postala razvojna šansa za Bosnu i Hercegovinu. I to šansa i za one koji pokreću i vode takve biznise, ali svakako i za ljude koji se zapošljavaju u malim i srednjim preduzećima u privatnom sektoru.

Svakako je taj trend podržan i od velikih svjetskih investitora i mehanizama Evropske unije i međunarodne zajednice kroz niz projekata i programa usmjerenih na podršku razvoju malog i srednjeg poduzetništva u BiH. Program mikrokreditiranja, koji je nastao prije nekih dvadeset godina u našoj zemlji, je usmjeren na jačanje poduzetništva, samozapošljavanje i osnaživanje ljudi u lokalnim zajednicama. Dva su ključna cilja osnaživanja ljudi kroz podršku mikrokreditnog sektora. Jedan je usmjeren na finansijske aspekte, odnosno na finansijsku podršku za pokretanje i jačanje malog i srednjeg poduzetništva i generisanje prihoda na taj način, a drugi se odnosi na društvene učinke, odnosno na jačanje samopouzdanja ljudi da sami mogu stvoriti dodatne vrijednosti i biti više vrednovani u svojim porodicama i mjestima u kojima žive. Mislim da budućnost privrede Bosne i Hercegovine velikim dijelom zavisi od dodatnog jačanja podrške privatnom poduzetništvu na malom i srednjem nivou. Posebno u jačanju podrške poljoprivrednicima, proizvođačima, uslužnim djelatnostima, pa i trgovini, na što mikrokreditiranje i jeste orjentisano.

Čini se da se sve više ljudi u BiH okreće samozapošljavanju, što iz nužde što zbog ambicija. Na koji način biste ih vi ohrabrili da započnu vlastiti biznis?

Mi smo u poslednjih dvadeset godina u radu, saradnji i komunikaciji sa našim klijentima svjedoci mnoštva uspješnih poslovnih i ljudskih priča. Priča o čestitim, poštenim, vrijednim ljudima, ljudima koji imaju sjajne ideje i odličnu motivaciju i inspiraciju da uspiju u biznisu, ali i da se realizuju i u društvenim okvirima. Veliki broj ljudi u Bosni i Hercegovini se uslijed nezaposlenosti, gubitka stalnih poslova ili radi toga što više nisu vjerovali u nesigurne poslove u firmama u kojima su radili, okrenuo ka pokretanju vlastitih poslova i samozapošljavanju, ali i zapošljavanju drugih ljudi. Dakle, kod određenog broja ljudi se radilo zaista o nužnosti jer nije bilo alternative, ali neki su jednostavno stvari htjeli preuzeti u svoje ruke, imali su dobre poslovne ideje, podršku porodica, volju i znanje i pokretali su poslove u kojima nisu zavisili od drugih. Mnogi od njih su shvatili da je potrebno uložiti puno truda, rada i energije da bi se uspjelo. Nisu očekivali uspjeh preko noći, nego su korak po korak razvijali poslovne aktivnosti, ali i radili na sebi, tako da je veliki broj ljudi uspio svoje poslovne ideje realizovati u uspješne poslovne aktivnosti .

EKI je u ovom periodu sarađivao sa više od 200.000 klijenata širom BiH. Razvijali smo se kao organizacija zajedno sa klijentima, ohrabrivali jedni druge, obostrano učili i u tome i jeste ključ uspjeha. Mi zaista poštujemo naše klijente i pružamo podršku njihovom poslovanju i dobrim idejama. Nije to samo stvar ohrabrivanja ljudi da počnu ili vode vlastiti biznis, nego i u jačanju svijesti kod ljudi da imaju mnogo potencijala, znanja i da, ako ih usmjere i posvete se u potpunosti, mogu imati značajne rezultate.

Koliko su poslovne ideje naših ljudi kvalitetne i kreativne? Često se govori da nam nedostaje dobrih projekata.

 Izuzetno su kvalitetne i kreativne, ali se o tome mnogo ne govori. Javnost u BiH je, nažalost, previše „opterećena“ negativnim pričama o propadanju velikih firmi, teškoj političkoj, socijalnoj i ekonomskoj situaciji, podjelama, nedostatku kvalitetnih ekonomskih strategija i provedbi dobrih projekata ili s druge strane o trivijalnostima na principu „hljeba i igara“. Rijetko se čuju priče o ljudima koji zaslužuju da imaju više prostora u javnoj sferi, kako bi i drugi bili ohrabreni njihovim primjerima. Takvih ljudi, takvih priča, ima mnogo širom Bosne i Hercegovine. Mnogo je primjera iz kojih bi se moglo puno naučiti, poslovnih projekata i ideja koji mogu biti matrica za ohrabrivanje ljudi da počnu sa sličnim aktivnostima. Međutim, najčešće slušamo o tome kako nema dobrih projekata, kako je političko, društveno i ekonomsko okruženje izuzetno nepovoljno, a time se stvara i neka vrsta kolektivne svijesti o tome da je uzaludno i pokušati. Ne kažem da je okruženje najpovoljnije i da imamo idealnu poslovnu klimu, ali se znanjem, radom, trudom, podrškom, umrežavanjem, kvalitetnim idejama i upornošću može mnogo postići u poduzetništvu.

EKI fondacija već 20 godina uspješno radi. Šta je ključ vašeg uspjeha?

Mišljenja sam da se ključ uspjeha EKI-ja u poslednjih dvadeset godina može opisati jednom riječju, sinergija. Kada kažem sinergija, mislim na sve segmente našeg poslovanja. Sve počinje od saradnje sa klijentima. Oni su ključni u razvoju organizacije i na prvom su mjestu. Mi se međusobno izuzetno uspješno podržavamo već dvije decenije. EKI je zaista rastao i razvijao se zajedno sa sa našim klijentima. Sinergija i posvećenost kod zaposlenika su isto tako važni. Svi zaposlenici, oni koji su bili dio EKI-ja i oni koji su tu i danas, izuzetno su važna karika u našem rastu i uspjehu. Takođe, sinergija u saradnji sa partnerima i investitorima koji nam poklanjaju povjerenje sve ovo vrijeme, prate naš rad, podržavaju nas, a napomenula bih da se radi o svjetski uglednim institucijama. Takođe, tu je i sinergija u radu Upravnog odbora, bivših i sadašnjih članova, koji su prepoznali vrijednosti organizacije i usmjerili svoje znanje i iskustvo u razvoj EKI-ja. EKI je u lokalnim zajednicama partner mnoštvu klijenata, organizacija, firmi ili institucija. Dakle, takva sinergija i posvećenost u radu su rezultat uspjeha, a EKI jeste veoma uspješna organizacija.

Prošle godine proglašeni ste za najboljeg menadžera u mikrokreditnom sektoru. Koji su principi kojih se uvijek u poslu držite?

Principi kojih se držim su jednostavni, a oni se odnose na međusobno poštovanje, zalaganje, timski rad i pružanje podrške zaposlenicima. Nastojim da stalno budem otvorena, od pomoći, dostupna i jednostavna u saradnji sa radnim kolegama. Stvaramo podsticajno radno okruženje, okruženje u kojem se dobre ideje, posvećenost i zalaganje nagrađuju. Mislim da je dobar menadžer onaj koji u poslu više sluša, prati, analizira, a manje nastoji da priča, dominira i tvrdoglavo provodi neke svoje ideje. Zaposlenici su riznica znanja, iskustva i ja nastojim da ih slušam, da razmjenjujemo informacije i da na taj način dolazimo do strateških pravaca, ciljeva i osmišljavamo na koji način se dodatno razvijati ili suočavati sa različitim izazovima u poslu.

Mislim da se sve svodi na to da menadžer mora i treba da bude neko u koga ljudi, prije svega, imaju puno povjerenje i mogu se osloniti na njega/nju. Naravno, neko ko svojim ličnim primjerom truda, rada i zalaganja motiviše i pokreće ljude.

Da li je ženi u BiH teže uspjeti u biznisu nego muškarcima?

Mislim da su to predrasude koje su zaostale iz nekih prošlih vremena. Znam mnogo žena u biznisu od kojih se može naučiti mnogo, žena koje su uspješne, koje su lideri i koje su primjer mnogima. Mislim da se u poslovnom svijetu, pa ako hoćete i u finansijskom sektoru u BiH, situacija u poslednje dvije decenije dosta izmijenila. Žene i muškarci u poslovnom svijetu postaju ravnopravniji i ne svodi se sve na neke stare, anahrone običaje i mišljenja kako se dobar posao završava na nekim drugim mjestima, a ne u poslovnim prostorijama, i da se ne temelji na dobrim idejama, analitici, znanju i dobrim odlukama. Žene su kreativne, posvećene i mislim da imaju više osjećaja kada treba uložiti dodatni napor da se neka ideja realizuje, a kada je potrebno malo zastati, bolje razmisliti. Ne bih da zvučim prestrogo, ali smatram da žene u posao unose mnogo manje sujete i ega, mnogo više slušaju i ne nastoje stalno biti u pravu, a to je za posao mnogo bolje.

Mikrokreditni sektor u BiH jedno vrijeme je bio na lošem glasu zbog poteza neodgovornih pojedinaca. Čini se da se ta nepravda sada ispravlja. Da li je društvo prepoznalo važnost ovog sektora?

Postoje određene grupe javnosti koje godinama nisu prepoznavale potencijal i istinske vrijednosti mikrokreditnog sektora. Naravno, slažem se, bilo je i određenih loših poteza, neodgovornog ponašanja pojedinaca koja su izlazila iz okvira pravila poslovanja, ali i društvene odgovornosti u poslovanju u mikrokreditnom sektoru u BiH. Mislim da su ta vremena, za jedan dobar dio organizacija prošla i da se naučilo dosta iz tih grešaka. Međutim, takođe smatram da se ne smije, zbog pojedinačnih loših primjera zanemariti važnost mikrokreditnog sektora.

Mikrokreditiranje je odličan koncept, sjajan projekat i kod nas i u svijetu. Naročito za zemlje u tranziciji, koje imaju veliki broj nezaposlenih ljudi, uz to i ljudi koji nemaju bilo kakav drugi način da počnu i da finansiraju svoje male poslovne zamisli, ideje od kojih se kasnije mogu stvoriti istinske vrijednosti. Naši uspješni klijenti su najbolji primjer da je poslovnu ideju uz zalaganje, uloženu energiju i posvećenost, zaista moguće i realizovati. Imali smo klijente koji su počinjali od nule, a sada imaju poslovne aktivnosti koje su sjajne, zapošljavaju ljude, pišu nove stranice u svojim životima. Ekonomski učinci koji su postignuti kroz mikrokreditranje su evidentni. Međutim pored ekonomskih učinaka potrebno je naglasiti i društvene učinke koji se ogledaju kroz osnaživanje ljudi, stvaranje mogućnosti i novih šansi.

Razgovarala: Bojana Šutvić

The post INTERVJU Sadina Bina, direktorica MKF EKI: Uspješnih priča ima puno, moramo im dati više prostora appeared first on Biznis Info.

U intervjuu za BiznisInfo, direktor Klas d.d. Rusmir Hrvić kaže kako bi na ovaj način, za kratko vrijeme u potpunosti bila izmijenjena slika BiH kao proizvođača hrane: od ovisnika o uvozu, BiH bi veoma brzo postala značajan izvoznik hrane.

Kako ocjenjujete poslovanje kompanije KLAS d.d. u 2015. godini u odnosu na ranije godine?

Prošla godina je bila do sada najuspješnija godina od akvizicije Klasa od strane AS GROUP. Ukupan promet je povećan prošle godine na 81 miliona KM. Podsjećam da je Klas akviziran sa nivoom godišnjeg prometa od 55 miliona KM. Na tržište je plasiran veliki broj novih proizvoda, a osvojena su i neka nova tržišta u inozemstvu, tako da danas izvozimo u 28 zemalja svijeta na četiri kontinenta. Prošle godine smo samo Sarajevskog somuna izvezli 10 miliona komada, a pita 1,5 miliona komada. Posebno raduje činjenica da smo na tržištima regije, prvenstveno Srbije, Hrvatske i Crne Gore napravili značajne pomake u plasmanu naših brandova kao što su Zlatni puder, Klasove baklave i hurmašice, Sarajevski somun, Bosasnki lokum, Klasova tjestenina, Klasova jufka. Na domaćem tržištu naša pozicija lidera u prehrambenoj industriji dodatno je učvršćena.

Učestvujete i u najnovijoj kampanji za promociju kupovine domaćih proizvoda “Domaće ili strano, nije ti to isto”. Možete li nam reći kakvi su efekti ranijih kampanja ove vrste na poslovanje vaše kompanije? Imate li nekepokazatelje o porastu kupovine vaših proizvoda koje biste mogli pripisati uspjehu ovih kampanja?

Uspjeh ovakvih kampanja je po mom mišljenju u tome što se podiže razina svijesti o potrebi i benefitima kupovine domaćih kvalitetnih brandova. Bosanci i Hercegovci žele kupovati domaće kvalitetne proizvode, to je jasno. Stasavanjem domaćeindustrije, primjetna je želja domaćih potrošača za kupovinom domaćih brandova kojima vjeruju i na koje su navikli. Odnos domaćeg tržišta prema domaćim proizvodima se u posljednjih nekoliko godina značajno promijenio u smislu jačanja svijesti o kupovini domaćeg.

Po preporukama struke, kako bi jedan proizvod bio smatran domaćim, on mora sadržati najmanje 51% domaće sirovine. Tu je mlinarsko-pekarska industrija pred velikim izazovom obzirom na nedostatak sirovine. Kako Klas odgovara na ovaj izazov?

Koristimo maksimalno domaće sirovine. Postoje različita tumačenja i pravila o tome šta je domaći proizvod. Mi kupujemo pšenicu, a dobijamo potpuno drugi proizvod i to se smatra domaćim proizvodom svugdje u svijetu. Osim pšenice koristi se rad, energija, ambalaža, marketing, prijevoz, održavanje, itd., a sve to dalje pokreće lanac kod drugih dobavljača.

Akvizicijom Klasa od AS GROUP nastao je jedan veliki prehrambeni sistem koji omogućava razvoj čitavog jednog sektora bh.  ekonomije. Naš sistem je u stanju da pokrene proizvodnju hrane na značajno većim osnovama, počev od primarne poljoprivredne proizvodnje, preko prerađivačke industrije, pa do brandova na polici. Naš koncept je dakle jasan – proizvodnja hrane od njive do stola. Spremni smo sve naše potrebe, i ovo ponavljamo od 2014. godine, za primarnim poljoprivrednim proizvodima zadovoljiti iz domaće proizvodnje.

Dakle, spremni smo svake godine direktno u primarnu poljoprivrednu proizvodnju investirati 40 do 50 miliona KM sa tendencijom rasta, prije svega kupovinom kvalitetnih žitarica, voća i povrća. To je otprilike nešto manje od ukupnih godišnjih poljoprivrednih poticaja koje daje Federacija BiH poljoprivrednim proizvođačima. Mi mislimo da bismo na taj način za kratko vrijeme u potpunosti izmijenili sliku BiH kao proizvođača hrane. Od ovisnika o uvozu, BiH bi veoma brzo postala značajan izvoznik hrane.

 Šta od sirovina nabavljate u BiH a šta uvozite?

Gotovo sve primarne poljoprivredne proizvode nabavljamo kako u BiH tako i iz uvoza. Neke kulture kao što su maline, šumsko voće, gljive, ljekovito bilje, itd. nabavljamo isključivo kroz Klasov sistem proizvodnje u saradnji sa hiljadama kooperanata širom BiH. Naše potrebe za pšenicom npr. su godišnje u ovom trenutku oko 110.000 tona, i kao što sam kazao, spremni smo kompletnu količinu otkupiti od domaćih proizvođača. Isto vrijedi i za kukuruz, raž, heljdu, ali i za krompir, sir, meso, itd. Mi u Klasu imamo oko 500 različitih proizvoda, od brašna, preko pekarskih, konditorskih proizvoda, pa do svježih kolača i tjestenine.

Ima li BiH kapacitete za proizvodnju više sirovina, konkretno žitarica? Postoje podaci da je polovina raspoloživih obradivih oranica u Federaciji BiH neiskorištena (200 000 hektara). Mogu li se one staviti u funkciju i šta bi to značilo za pekarsko-mlinarsku industriju u BiH?

Naravno da ima i kada bi se svi raspoloživi kapaciteti stavili u funkciju proizvodnje, BiH bi zadovoljila svoje potrebe najvećim dijelom. Osim toga, današnja nauka i tehnologija su toliko napredovali da su prinosi sada kudikamo veći nego je to bilo prije 30 godina. Dalje, značajnija domaća proizvodnja žitarica bi mogla u tom slučaju biti i dodatni stabilizator tržišta, tako da bi kompletna industrija bila manje izložena uticajima sa berzi. I nakoncu, BiH je na mapi potencijalnih proizvođača hrane označena kao ekološki čista sredina najvećim dijelom sa, što je jako važno, nezagađenim zemljištem, čistom vodom i zdravim okolišem. To je potencijal koji se treba iskoristiti u smislu proizvodnje zdrave hrane, sa naglaskom na kvalitet umjesto kvantiteta.

Sa jedne strane, česte su ocjene struke da imamo neiskorištene potencijale. Sa druge, osigurano je tržište za sirovine i proizvode kojih ne proizvodimo dovoljno (mlijeko, crveno meso, žitarice i sl). Istovremeno, stopa nezaposlenosti je jako velika. Kako komentarišete ovakvu situaciju i šta mislite, kao uspješan menadžer i stručnjak, na koji način se ova situacija može poboljšati? 

Dobro je da postoje potencijali. Mi nastojimo ove potencijale staviti u funkciju cijele industrije. Evo recimo, manje je poznato da je upravo Klas pokrenuo program plantažne proizvodnje malina 2000-tih praktično od nule. Danas je BiH na 10. mjestu u svijetu po proizvodnji malina sa tendencijom daljeg rasta. Naš plan je da u periodu od nekoliko godina dođemo do količine  od 5.000 tona malina. Usporedbe radi, prošle godine smo otkupili 1.100 tona, pretprošle 650 tona, a ove godine bismo trebali otkupiti preko 2.000 tona.

Dakle, znanje i prirodni resursi postoje, kao kompanija imamo i snažne brandove po kojima smo poznati u regiji i u svijetu. Uvjeren sam da ćemo uspjeti. Vrijeme je ovaj put na našoj strani.

Razgovarala: Bojana Šutvić

The post INTERVJU Rusmir Hrvić, direktor Klasa: Vrijeme je ovaj put na našoj strani appeared first on Biznis Info.

Direktor ProCredit banke u BiH Edin Hrnjica kaže u intervjuu za BiznisInfo da su građani, bar kada je riječ o njihovim klijentima, spremni na inovativne poslovne poduhvate. Dodaje da komplikovane administrativne procedure odbijaju investitore.

BiznisInfo: Vaša banka je dobrim dijelom okrenuta finansiranju bh. privrede, naročito malih i srednjih preduzeća. Zbog čega ste se odlučili za tu strategiju?

– ProCredit Bank je razvojno orjentisana komercijalna banka. S tim u vezi, pružamo usluge malim i srednjim preduzećima, te stanovništvu koje želi štediti. U poslovanju se vodimo osnovnim principima: cijenimo transparentnost u komunikaciji sa klijentima, ne promovišemo potrošačko kreditiranje, nastojimo minimizirati negativan uticaj na okoliš te nudimo usluge zasnovane kako na razumijevanju potreba svakog pojedinačnog klijenta, tako i na pouzdanoj finansijskoj analizi.

U radu sa biznis klijentima usmjereni smo na mala i srednja preduzeća, jer smo uvjereni da ta preduzeća otvaraju nova radna mjesta i daju ključni doprinos ekonomijama u kojima posluju.

BiznisInfo: Član Upravnog vijeća Centralne banke BiH Kemal Kozarić izjavio je prije nekoliko dana da su najveći problem bankarskog sektora u BiH nekvalitetni krediti. Jeste li saglasni sa ovom tvrdnjom i kakvo je vaše iskustvo po ovom pitanju?

– Gospodin Kozarić je u potpunosti u pravu i činjenica je da je udio nekvalitetnih kredita visok i da je rješavanje ovih kredita od ključne važnosti za zadržavanje stabilnosti bankarskog sektora.

BiznisInfo: Često se govori da u BiH ne nedostaje novca već dobrih projekata. Meni se, pak, čini da Bosanci i Hercegovci postaju sve inovativniji i hrabriji u poslovnim idejama. Kakvo je vaše iskustvo?

– Mogu slobodno reći da klijenti ProCredit Bank spadaju u skupinu onih koji su spremni na inovativne poslovne poduhvate. Kako bismo odgovorili na takve zahtjeve naših  klijenta, u februaru ove godine smo potpisali ugovor sa Evropskim investicionim fondom (EIF)  o povećanju kreditiranja inovativnih malih i srednjih preduzeća (SME) kao i malih preduzeća srednje tržišne kapitalizacije (mid-caps), u sklopu  InnovFin-a – EU finansija za inovatore – inicijative podržane od strane Evropske komisije.

Ponosni smo što smo prva banka u BiH koja je potpisala ovakav sporazum stavljajući klijentima, SME sektoru, na raspolaganje 40 miliona eura za finansiranje inovativnih poslovnih projekata.

BiznisInfo: Jedna od zamjerki građana je da imate malo bankomata u poređenju s drugim bankama. Hoćete li to mijenjati?

– ProCredit Bank ima 14 poslovnica širom BiH i 30 istaknutih bankomata. Kako bismo unaprijedlili mrežu poslovnica,  u okviru istih, prošle godine  smo uveli samouslužne Zone 24/7, u kojima je klijentima omogućen pristup bankarskim uslugama 24 sata dnevno, 7 dana u sedmici.

Ove godine, kao banka koja svoje usluge konstantno unaprijeđuje i prilagođava potrebama klijenata, ProCredit Bank je otvorila prvu poslovnicu koja je u potpunosti operativna bez gotovinskih transakcija.

Osnovu koncepta “bezgotovinske poslovnice” čini upravo Zona 24/7, posebno značajna za klijente preduzetnike, mala i srednja preduzeća, a koja im bez vremenskog ograničenja, stavlja na raspolaganje bankomate za isplatu i uplatu gotovine, depozitne sefove za pologe pazara te terminale za elektronsko bankarstvo i informisanje o uslovima i ponudi banke.

U narednom periodu ProCredit Bank će nastaviti sa ulaganjima u Zone 24/7 koje će dodatno unaprijediti uvođenjem mogućnosti pologa i podizanja novca u EUR valuti, pologa kovanica na bankomatima te uvođenjem nove, višenamjenske, kartice koja će klijentima omogućiti raspolaganje sredstvima na svim računima koje imaju unutar Banke.

BiznisInfo: Jedina ste banka u BiH sa 100 posto njemačkim kapitalom. U BiH djeluje dosta jako predstavništvo njemačke privrede (AHK). Šta BiH može učiniti da privuče više njemačkih kompanija?

– Kao što ste naveli, ProCredit Bank je banka sa 100% njemačkim kapitalom i kao takva jedina njemačka banka u BiH. Vlasnik ProCredit Bank je ProCredit Holding sa sjedištem u Frankfurtu, gdje takođe djeluje ProCredit Bank, u okviru ProCredit grupacije.

Kako bismo podržali rad naših klijenata na grupacijskom nivou radimo na različitim projektima koji uključuju privrednike iz svih zemalja u kojima djeluje Banka.

Što se tiče BiH, ekonomska diplomacija uz komplikovane i dugotrajne administrativne poslove je najčešće ono što odbija investitore. Usklađivanje zakonskog okvira za privlačenje stranih investitora te promocija investicionih potencijala u BiH je ono na čemu moramo raditi da bi privukli strane investitore. U prvom dijelu državni organi su ti koji trebaju raditi na zakonskim okvirima dok u drugom dijelu Banke mogu pomoći.

ProCredit Bank na grupacijskom nivou uveliko radi na umrežavanju I promociji svojih klijenata kroz različite projekte. Jedan od takvih projekata je u maju održani B2B događaj pod nazivom  “Biznis bez granica” u Solunu, koji je okupio više od 600 klijenata iz 10 zemalja ProCredit grupacije.

Tokom događaja predstavnici malih i srednjih preduzeća iz BiH, klijenti ProCredit Bank su imali priliku da se predstave, povežu sa drugim kompanijama, razmijene iskustva i bolje sagledaju mogućnosti za saradnju kroz uvoz i izvoz proizvoda, odnosno usluga, te da ostvare značajne poslovne kontakte sa poslovnim partnerima iz zemalja u kojima djeluje ProCredit Bank i time olakšaju potencijalni ulazak na novo tržište.

Pored toga, članica smo AHK i samim tim dio predstavništva njemačke privrede u BiH. Sa AHK imamo odličnu saradnju i partnerski odnos u zajedničkim projektima, kroz koje nastojimo najprije pružiti podršku privrednicima u BiH a zatim ih  povezati sa njemačkim kompanijama.

Konkretno, prošle sedmice, zajedno smo organizovali  poslovni forum u Širokom Brijegu na temu “Poboljšanje konkurentnosti lokalne privrede” čiji je cilj bio upravo promocija privrednih potencijala Hercegovine, identifikacija izazova sa kojima se susreću privrednici, kao i davanje preporuka za poboljšanje konkurentnosti regije, kroz njemačka iskustva.

ProCredit Bank nastoji osigurati kontakte sa kompanijama iz Njemačke kroz različite susrete privrednika u Njemačkoj, u saradnji sa AHK. Jedan od takvih susreta održat će se 9. juna u Dortmundu, u organizaciji Njemačkih Vanjskotrgovinskih komora (AHK) i njemačke Savezne asocijacije za upravljanje materijalima, nabavku i logistiku (BME), gdje ćemo zajedno sa 48 firme iz BiH prisustvovati B2B- događaju pod nazivom „Njemačka inicijativa za pronalaženje dobavljača u državama Zapadnog Balkana“.

Cilj ovog  jednodnevnog događaja je spajanje njemačkih kupaca sa odabranim dobavljačima sa Zapadnog Balkana.

Dodatno, ProCredit Bank želi da kroz svoje usluge podrži izvoznike u našoj zemlji te je, početkom godine, donijela odluku o ukidanju naplate naknada za prilive iz inostranstva od strane PoCredit Bank, omogućavajući na taj način izvoznicima u BiH da ovu uslugu koriste bez naknade banke primaoca. Time smo našim izvoznicima ponudili uslugu po evropskim standardima.

The post INTERVJU Direktor ProCredit banke Edin Hrnjica: Mala i srednja preduzeća su kičma ekonomije appeared first on Biznis Info.

Kampanja “Domaće ili strano, nije ti to isto” treća je u posljednjih 14 mjeseci kojom Udruženje Kupujmo / koristimo domaće nastoji promovisati bh. proizvođače i proizvode i probuditi svijest građana o tome koliko je važno kupovinom domaćih proizvoda podržati rast bh. ekonomije. Sa direktorom ovog udruženja, Admirom Kapom, razgovarali smo o efektima dosadašnjih kampanja ali i o tome šta su prepreke za brži razvoj bh. ekonomije.

Kampanja koju trenutno realizujete treća je po redu.

– Da, ovo je treća kampanja koju radimo na ovom nivou. Ona je okupila privredne subjekte iz cijele Bosne i Hercegovine. Riječ je o 23 kompanije. Počeli smo sa 22 a jedna se naknadno priključila kampanji. Cilj ove kampanje, kao i prošlih, jeste promocija bh. firmi, bh. proizvoda i uopšte buđenje svijesti naših građana da kupuju domaće proizvode u domaćim lancima marketa i da koriste usluge koje nude kompanije iz BiH. Na taj način više novca ostaje u BiH i stvara se mogućnost za podizanje standarda svih građana. Svi mi želimo veći standard i bolju budućnost našoj djeci a ovom kampanjom želimo poručiti građanima da je ovo jedan od najbržih načina da to i ostvarimo, jer što je novac duže u BiH veća je mogućnost za razne investicije… Riječ je o zaista masovnoj kampanji u koju je uključeno 15 TV stanica, više od 10 portala, 3 printana medija… Kampanja obuhvata i billboard-e i city lajtove – pojašnjava na početku razgovora za BiznisInfo Kapo.

Kakvi su bili efekti prethodne dvije kampanje?

– Prva kampanja počela je 27. aprila prošle godine pod nazivom „Upalimo svjetlo u BiH“. Druga je pokrenuta 12. oktobra pod sloganom „Volimo BiH“. Treća kampanja krenula je 1. aprila ove godine i trajaće do 19. juna. Dakle, u nekih 14 mjeseci ćemo imati tri kampanje koje su zaista donijele dobre rezultate. Prije svega, BiH je po prvi put poslije dugog niza godina uspjela da smnaji deficit u odnosu na 2014. godinu. On je u 2015. smanjen za 663 miliona. Prema podacima za prvi kvartal ove godine, vanjskotrgovinski deficit iznosi 1,2 milijarde KM. Ako se takav trend nastavi do kraja godine, godišnji deficit će iznositi oko 4,8 milijardi KM, što je za 1,4 milijarde manje u odnosu na 2015. Pored toga, prodaja domaćih proizvoda u svim trgovačkim lancima koji su bili uključeni u kampanju porasla je. O uspjehu prve dvije kampanje možda najbolje govori činjenica da su svi privredni subjekti bili raspoloženi za nastavak saradnje.

Rast prodaje domaćih proizvoda, rekli ste, prvi je pokazatelj uspješnosti  kampanje. Samim tim, kupovina domaćeg nesporno jača domaću prerađivačku industriju. Međutim kakav je efekat kupovine domaćeg na razvoj primarne poljoprivredne proizvodnje u BiH?

– Taj efekat nije isti u svim oblastima. Činjenica je da nemaju sve oblasti koristi od kupovine domaćeg, no veliki dio ipak ima. Podrazumijeva se da domaće prerađivačke kompanije moraju nabaviti sirovinu za svoju proizvodnju. Dakle, neophodno je da postoje proizvođači koji proizvode tu sirovinu. Kada prerađivačkoj industriji ide dobro, njena potreba za novom sirovinom raste. Samim tim, više sirovine se otkupljuje. U posljednjih nekoliko godina na primjer sve je popularniji uzgoj jagodičastog voća: jagoda, malina, kupina, borovnica itd. Imamo kompanije koje otkupljuju sve što se proizvede. Dakle, tržište je osigurano što sigurno otvara put za razvoj novih radnih mjesta. Uzmimo i primjer mliječne industrije. Osam mljekara iz BiH dobilo je dozvolu za izvoz na tržište Evropske unije. Sve to otvara mogućnosta proširivanja kapaciteta i otvaranja novih radnih mjesta. Naravno, sve ovo bi trebalo da prate odgovarajući poticaji od strane države ali i veća motivisanost građana da se bave poljoprivrednom proizvodnjom i na taj način sebi i svojim porodicama obezbijede egzistenciju.

Imamo li mi dovoljno domaćih sirovina?

– Nemamo i to je problem. U nekim industrijama zaista smo deficitarni sa sirovinama. Ako govorimo na primjer o žitaricama, mi u BiH možemo proizvesti svega oko 15 % potrebnih količina. Dakle, ostatak smo prinuđeni da uvozimo. Dakle, sve što se proizvede se otkupi, ali to nije dovoljno. Isti problem imamo i sa crvenim mesom. U mliječnoj industriji stanje se popravlja, kao i u peradarstvu… Tu možemo dobrim dijelom zadovoljiti svoje potrebe iako ima još puno prostora za napredak. Sa jedne strane, nedostatak proizvedene sirovine jeste problem, a sa druge otvara veliku perspektivu za otvaranje novih radnih mjesta i rješavanje problema velikog broja nezaposlenih. Uzmite na primjer nedavno potpisani sporazum o izvozu crvenog mesa sa Turskom. Sporazumom je omogućen izvoz 15 000 tona junetine iz BiH u Tursku. Međutim, mi te količine nemamo. Kada bismo zatvorili granice, imali bismo zaliha crvenog mesa za samo nekoliko dana! Zar to nije odlična šansa za sve koji imaju mogućnost da se bave uzgojem junadi? Otkup je zagarantovan, dakle tržište je već obezbjeđeno, sada treba imati dovoljno hrabrosti da se pokrene posao.

U kontaktu ste sa velikim brojem kompanija i proizvođača. Jesu li poticaji koje država obezbjeđuje dovoljno stimulativni?

– Poticaji bi morali biti veći. Nama uvoz nije prijetnja u smislu količina, jer mi svakako u dosta oblasti ne proizvodimo onoliko koliko nam treba. Međutim, trenutna situacija ja takva da ona onemogućava dalji razvoj, kada govorimo o tome koje bi pretpostavke država trebala da obezbijedi. Naime, kako da naši proizvođači budu konkurentni sa inostranim ako proizvod isto košta u obje zemlje dok su poticaji višestruko manji u Bosni i Hercegovini? Konkretno, u industriji peradarskog mesa imamo nekoliko kompanija koje su posljednjih godina veoma razvile svoje poslovanje. Međutim kako da one budu konkurentne sa stranim proizvodima koji se plasiraju u BiH a koji su u svojim zemljama višestruko subvencionisani? Pored toga, upravo u toj industriji koju smo koliko-toliko razvili i gdje ponajviše možemo pokriti svoje potrebe, prema najavama odobrava se uvoz i u okviru adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom!

Je li BiH dovoljno bogata za ekonomski patriotizam?

– Mi uvijek prebacujemo lopticu na drugog. Činjenica je da politika kreira viziju i perspekt jedne države. Dobrim dijelom su zakazali i u ovom segmentu. Ali svi moramo preuzeti odgovornost i uraditi ono što možemo. Kada podijelimo odgovornost za razvoj ekonomije na političare, privrednike, poljoprivrednike, građane, kada se svi počnemo malo odgovornije ponašati biće vidljivi i rezultati.

Razgovarala: Bojana Šutvić

The post INTERVJU Admir Kapo: Sve više kupujemo domaće proizvode, ali ih nemamo od čega praviti appeared first on Biznis Info.

O tome kako je nastala priča Franz Ferdinand, odgovornosti koju nosi poduzetništvo i poslovanju u teškim vremenima, razgovarali smo sa Emelom Burdžović, suvlasnicom hostela koji je otvorila zajedno sa svojim suprugom.

Hostel Franz Ferdinand otvorili ste prije dvije i po godine. Da li možete reći da je otvaranje hostela bila najbolja poslovna odluka koju ste donijeli?

Apsolutno! Pun pogodak. No, moram naglasiti da će skoro svaki poslovni potez biti dobar ako imate dobar plan, dobro istraživanje,  dobar tim i ako ste mu posvećeni do najsitnijeg detalja, te ništa ne prepuštate slučaju.

Da li ste prije otvaranja ovog hostela radili u ugostiteljstvu i turizmu?

Nikad. Oduvijek radim u medijima. Pa i kad je hostel u pitanju osim osmišljavanja, moj dio zadatka je upravo bila promocija i marketing. Kako sam najveći dio života bila voditelj, odnosno host, mislim da su to vrlo srodne profesije. I u hostelu ste host, onaj ko dočekuje ljude, pozdravlja, animira, zabavlja…

Kako ste došli na ideju o priči na temu sarajevskog atentata?

U startu smo htjeli da hostel bude tematski, art ili boutique i da priča priču o Sarajevu. U razgovoru sa prijateljima, jednom kalsičnom brainstormingu, naš drug Eldar rekao je neka bude priča o atentatu i neka se zove Franz Ferdinand. Niko nije imao primjedbu. Dapače, oduševili smo se svi i sve se samo posložilo. Bila je to godina uoči stogodišnjice Sarajevskog atentata, tako da je i interesovanje svjetske javnosti za naš hostel bilo uistinu ogromno!

U jednom ranijem intervjuu izjavili ste da ste za sve poslove oko hostela angažovali stručnjake iz odgovarajućih oblasti i da ništa niste prepustili slučaju. Pretpostavljam da je to zahtijevalo i značajna ulaganja. Kao rukovodilac jedne kompanije, na čemu ne štedite?

Kako da vam kažem, sve je to jasno isplanirano, pretpostavljeno. Ne štedite nikad na onome što će vam donijeti puno veću dobit. Moje lično opredjeljenje je da ne treba štediti na ljudima. Isto tako ne volim ljude koji se pretjerano štede na poslu. Volim nekoga platiti, ali da radi predano i posvećeno. Mislim da je to fer. Da su tržišni uslovi u BiH drugačiji, da imate cijene i dobit koju zaslužujete, vjerujte da bi domaći privrednici mnogo manje štedili. Mnogo vi para bacite državi, a ona vam malo toga da. I na kraju stradaju uposlenici.

Nerijetko se u javnosti čuju ocjene da je poslovni ambijent u BiH vrlo nepovoljan, da vlasti ne podržavaju domaće kompanije, da je administracija komplikovana, tržište malo, korupcija prisutna na svakom koraku… Da li vi osjećate negativne efekte takve situacije u svom poslu?

Da, dio problema već sam spomenula. Vrlo nepovoljno. Puštaju se ilegalci da rade zbog socijalnog mira. Država nameće astronomske dadžbine, ne pruža ništa. Uposlenici bijesni jer su neprijavljeni ili na minimalcu. Poslodavcima država ništa ne da i apsolutno je neisplativo plaćati tolike doprinose. Začarani krug u kojem niko nije sretan.

Hostel zapošljava 8 ljudi, iako ih je indirektno kroz turističku agenciju angažovano i više. Da li ste se ijednog trena prepali odgovornosti koju ste preuzeli kao poduzetnik budući da od poslovanja vaše kompanije zavise i porodice čiji članovi rade u hostelu?

O, milion puta. Hrabrost ipak počiva na mom suprugu, koji je neustrašiv. Doduše, on najbolje zna kako mu je uvečer leći, a misli ne prestaju da se kovitlaju, mozak radi 200 na sat. Posao odgovornog poduzetnika nije nimalo lak. Valja s tom odgovornošću zaspati. Zato nismo svi predodređeni da to budemo i taj teret iznesemo.

Koje utiske o Sarajevu vaši gosti najčešće odnose sa sobom?

Vrlo lijepe. Najčešće su iznenađeni onim čim grad raspolaže. Oduševljeni su ljudima, istorijom, prirodom. Ipak, na jednu stvar se uvijek žale, a to je siromašan noćni život.

Rijetki ljudi mogu reći da ih posao koji rade ispunjava. Možete li za sebe reći da ste jedna od njih?

Ja radim mnogo poslova. Nikad u životu nisam radila samo jedan, tako da je nemoguće da nisam ispunjena. Ipak to i iscrpi. No, ne mogu zamisliti život bez svog posla. Kao da to više ne bih bila ja.

Kompromisi su sastavni dio naših života. Sa čim, u poslovnom smislu, ne pravite kompromise?

Sa nepoštenjem. Legalista sam po opredjeljenju i ne dam se, koliko god da te država tjera da posluješ ilegalno.

The post INTERVJU Emela Burdžović: Moja najbolja poslovna odluka appeared first on Biznis Info.