Riječ je o očekivanoj posljedici gašenja proizvodnje u Koksari Lukavac, koja je u februaru ove godine prestala s radom nakon višemjesečnih finansijskih problema i stečajnog postupka, a više od 800 radnika ostalo je bez posla.

Time je Federacija BiH ostala bez jedinog proizvođača metalurškog koksa, jedne od ključnih sirovina za proizvodnju željeza i čelika.

Željezara Zenica ostala bez domaćeg dobavljača

Gašenje Koksare Lukavac posebno je pogodilo Novu Željezaru Zenica. Naime, nakon što je 2024. godine, nakon 130 godina rada ugašena koksara u okviru tadašnjeg ArcelorMittala Zenica – čime je nestalo oko 200 radnih mjesta – domaća proizvodnja čelika nastavila se oslanjati na koks iz Lukavca.

No, zatvaranjem i tog posljednjeg proizvođača koksa u Federaciji, Željezara Zenica ostala je bez domaćeg dobavljača ove strateške sirovine. I sama Željezara nedavno je obustavila integralnu proizvodnju čelika.

Podsjetimo da je Općinski sud u Zenici prije dva dana privremeno zaustavio stečajni postupak nad Novom Željezarom Zenica i zabranio prodaju njene imovine, kako bi se omogućilo odlučivanje o prijedlogu Vlade Federacije BiH za uvođenje vanredne uprave.

Simbol industrijske ere

Koks je neizostavna sirovina u visokoj peći i decenijama je bio jedan od temelja metalurške industrije Bosne i Hercegovine.

Nekada su i Zenica i Lukavac bili među najvažnijim centrima proizvodnje koksa u bivšoj Jugoslaviji, dok današnji statistički podaci pokazuju da je ta proizvodnja u Federaciji potpuno ugašena.

Gašenje proizvodnje koksa predstavlja još jedan pokazatelj dubokih promjena kroz koje prolazi domaća metalurška industrija, koja se posljednjih godina suočava s rastom troškova, padom konkurentnosti i zatvaranjem pojedinih proizvodnih kapaciteta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kraj jedne ere: U Federaciji u maju proizvedeno 0 tona koksa, nekad ključne sirovine domaće industrije appeared first on Biznis Info.

Prema dostupnim informacijama, projekat se realizira na inicijativu francuskog Ministarstva oružanih snaga, a pod nadzorom Direction générale de l’armement (DGA), ključne državne institucije zadužene za nabavku i razvoj vojne opreme u Francuskoj.

Zašto baš Renault?

Francuske vlasti u ovom projektu računaju na Renaultove industrijske kapacitete, iskustvo u masovnoj proizvodnji i optimizaciji troškova, što su ključni faktori u trenutku kada evropske zemlje ubrzano jačaju svoje odbrambene sposobnosti. Dronovi su postali centralni element savremenog ratovanja, a potražnja za njihovom brzom i serijskom proizvodnjom naglo raste.

Iz Renaulta je poručeno da kompanija ne ulazi samostalno u razvoj oružja, već da njena uloga podrazumijeva industrijsku i proizvodnu podršku, dok će Turgis & Gaillard biti zadužen za vojno-tehnološki dio projekta.

Šta se zna o projektu?

Reuters navodi da se radi o vojnom programu, ali detalji poput tačnih lokacija proizvodnje, dinamike isporuka i finansijske vrijednosti ugovora još nisu javno objavljeni. Također, Renault nije precizirao da li će se proizvodnja odvijati isključivo u Francuskoj ili u saradnji s partnerima izvan zemlje.

Ono što je potvrđeno jeste da projekat ima punu podršku francuske države i da se uklapa u širi plan jačanja domaće i evropske odbrambene industrije.

Dio šireg evropskog trenda

Ulazak Renaulta u vojni sektor nije izolovan slučaj. Nakon rata u Ukrajini, brojne evropske vlade aktivno traže načine da uključe velike civilne industrijske sisteme u proizvodnju vojne opreme, posebno u segmentima poput dronova, municije i logistike, gdje je potrebna velika serijska proizvodnja.

Ako se projekat razvije prema najavama, Renault bi mogao postati jedan od rijetkih velikih proizvođača automobila u Evropi direktno uključenih u proizvodnju vojne tehnologije, čime se briše granica između civilne i odbrambene industrije.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki zaokret francuskog diva: Renault ulazi u vojnu industriju appeared first on Biznis Info.

Kompanija H&P d.o.o., dio Pavgord grupacije i vlasnik Nove Željezare Zenica, zvanično je obavijestila stečajnog upravnika da prekida sve aktivnosti vezane za zakup i upravljanje proizvodnjom u Koksari Lukavac.

Kako je navedeno u dopisu, od 22. decembra 2025. godine obustavlja se dovoz uglja i svih ostalih sirovina, a kompanija više neće preuzimati nove obaveze u vezi sa kontinuitetom proizvodnje.

– Nakon sveobuhvatne analize poslovnih, finansijskih i regulatornih okolnosti, primorani smo donijeti odluku o prestanku daljnjih aktivnosti, jer je ovaj aranžman postao ekonomski i poslovno neodrživ – navodi se u dopisu H&P-a, uz zahtjev da se pristupi kontrolisanom gašenju peći.

Koksara bez realne alternative

Pavgordov ulazak u Koksaru Lukavac praktično je bio jedini realni pokušaj spašavanja proizvodnje nakon što je kompanija otišla u stečaj. Pronalaženje novog zakupca ili strateškog partnera u ovom trenutku smatra se gotovo nemogućim, zbog čega je gašenje Koksare sve izvjesnije.

Koksara je u trenutku odlaska u stečaj zapošljavala oko 800 radnika, a njen nestanak imao bi snažne posljedice ne samo za Lukavac, već i za širi industrijski lanac u Federaciji BiH.

Željeznice FBiH dodatno pogoršale situaciju

Situaciju dodatno komplikuje činjenica da Željeznice FBiH odbijaju vršiti transport uglja i koksa zbog dugovanja Koksare, koja iznose oko osam miliona KM.

Prema ranijim podacima, u Koksari se gomilalo više od 20.000 tona proizvedenog koksa, dok je u Luci Ploče čekalo oko 270.000 tona uglja za transport u Lukavac. Prekid željezničkog saobraćaja doveo je do potpunog zastoja u lancu snabdijevanja.

– Koksara ne može poslovati samostalno, a Nova željezara bez koksa ne može organizovati proizvodnju. Ovakvi potezi direktno ugrožavaju obje kompanije – upozoravali su ranije iz industrije i sindikata.

Šta sada čeka Željezaru Zenica?

Posebno je otvoreno pitanje sudbine Nova Željezara Zenica, koja je i sama nedavno podnijela zahtjev za otvaranje stečajnog postupka. Uprava je tada naglasila da se ne radi o likvidaciji, već o pravnom okviru za reorganizaciju i rješavanje nagomilanih problema.

Ipak, bez domaće proizvodnje koksa, Željezara će biti primorana na uvoz iz inostranstva, što dodatno povećava troškove u trenutku kada kompanija već bilježi godišnji minus od oko 100 miliona KM, dok je akumulirani gubitak premašio 370 miliona KM.

Razlozi povlačenja Pavgorda

Iz kompanije H&P navode da su ključni razlozi povlačenja:

• rast operativnih troškova, uključujući povećanje cijene električne energije,

• rast troškova transporta i dodatni finansijski nameti,

• kontinuirani negativni poslovni rezultati,

• te najavljeno uvođenje CBAM mehanizma od 1. januara 2026. godine, koji će dodatno opteretiti izvoz i konkurentnost proizvoda.

Upozoravaju i da bi preusmjeravanje proizvoda s EU tržišta na domaće tržište moglo dovesti do poremećaja cijena, nelojalne konkurencije i daljnjih gubitaka.

Industrijski lanac pred pucanjem

Stečajni upravnik Koksare Lukavac ranije je upozoravao da je očuvanje industrijskog lanca ključno, te da bi se dugovanja mogla rješavati kroz stečajnu masu i sudske procedure, ali samo ako proizvodnja opstane.

Sindikati su više puta uputili hitne apele nadležnim institucijama, upozoravajući da bi gašenje Koksare i problemi u Željezari mogli izazvati domino-efekt u bh. metalnoj industriji.

Sve izvjesniji crni scenarij

Povlačenje Pavgorda iz Koksare Lukavac praktično ostavlja ovu firmu bez realne šanse za opstanak. Ako se u vrlo kratkom roku ne pronađe novo rješenje – što se u ovom trenutku čini malo vjerovatnim – gašenje Koksare Lukavac postaje gotovo izvjesno, uz teške posljedice po radnike, dobavljače i cijeli industrijski sektor.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Firma sa 800 radnika pred gašenjem: Puca lanac bh. industrije! appeared first on Biznis Info.

Rezultati jasno pokazuju – ZDK predvodi rast, izvozi više, proizvodi više i stvara bolje uslove života za svoje građane, kazao je ministar privrede ZDK Samir Šibonjić.

Industrijska proizvodnja – dvostruko brži rast od FBiH

U prvom polugodištu 2025. industrijska proizvodnja u ZDK porasla je za izvanrednih 10,4%, dok je na nivou FBiH rast iznosio svega 0,6%.

Posebno se ističe sektor kapitalnih proizvoda (oprema, mašine) s rastom većim od 150%, što potvrđuje da ZDK stvara visoku dodanu vrijednost.

Vanjska trgovina – gotovo nulti deficit

Izvoz ZDK povećan je za 8,3%, a uvoz mnogo sporije, što je dovelo do historijskog poboljšanja trgovinskog bilansa.

Danas ovaj kanton pokriva čak 95,73% uvoza izvozom, što ga svrstava među najstabilnije i najkonkurentnije regije u državi.

Rast standarda – plate veće za 19,4%

Prosječna neto plata u ZDK sada iznosi 1.414 KM (jun 2025.), uz rast od čak 19,4%.

Iako broj zaposlenih bilježi blagi pad (2,2%), riječ je o refleksiji potražnje za kvalifikovanijom radnom snagom i sve jačeg tržišta rada.

Turizam u procvatu

Broj stranih noćenja porastao je za 48,5%, što potvrđuje da ZDK postaje sve atraktivnija destinacija i za turiste i za investitore.

ZDK ostaje lider privrednog rasta

– Rezultati ZDK u prvoj polovini 2025. godine – 10,4% rasta industrije, 95,7% pokrivenosti izvoza i 19,4% rasta plata – pokazuju da smo s pravom postali motor razvoja Federacije BiH. Nastavljamo graditi ambijent koji privlači investicije, jača naše kompanije i stvara bolje uslove za život naših građana. ZDK ostaje lider privrednog rasta – napisao je Šibonjić na društvenim mrežama.

The post Industrija u ovom kantonu raste 10,4% – prosjek FBiH je samo 0,6% appeared first on Biznis Info.

Ukupna industrijska proizvodnja u RS-u u januaru 2025. godine, u poređenju sa januarom 2024. godine, manja je za 6,4 posto, a u poređenju sa decembrom 2024. godine veća je za 1,4 posto, saopšteno je iz Zavoda za statistiku Republike Srpske.

The post Smanjena industrijska proizvodnja u RS-u appeared first on Biznis Info.

U februaru 2024. u poređenju sa februarom 2023. industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, kalendarski prilagođena, bilježi rast za 2,1 posto.

U februaru 2024. u odnosu na isti mjesec 2023. proizvodnja intermedijarnih proizvoda veća je za 5,2%, proizvodnja energije veća je za 1,9%, proizvodnja Kapitalnih proizvoda veća je za 1,9%, dok je proizvodnja trajnih proizvoda za široku uporabu manja za 6,5 posto, i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku uporabu manja je za 2,4%

The post Rast industrijske proizvodnje u BiH appeared first on Biznis Info.

Ukupan desezonirani promet industrije u BiH u martu veći je za 7,4 posto u odnosu na februar, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U martu u odnosu na februar, na domaćem tržištu zabilježen je rast od 6,4 posto, a na stranom tržištu rast od 8,3 posto.

Ukupan promet industrije, kalendarski prilagođen, u BiH u martu veći je za 38,2 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Na domaćem tržištu zabilježen je rast od 38,2 posto, a na stranom tržištu rast od 38,1 posto.

Ukupan promet intermedijarnih proizvoda u martu veći je za 8,3 posto u odnosu na februar, netrajnih proizvoda za široku potrošnju veći za sedam odsto, energije za 4,9 posto, kapitalnih proizvoda veći za 3,3 posto, a promet trajnih proizvoda za široku potrošnju za 0,2 posto, prenosi Srna.

U martu ove, u odnosu na isti mjesec lani, ukupan promet energije veći je za 65,8 posto, intermedijarnih proizvoda za 42,9 posto, kapitalnih proizvoda za 27,8 posto, netrajnih proizvoda za široku potrošnju veći za 22,2 posto, a trajnih proizvoda za široku potrošnju za 12,7 posto.

The post Promet industrije u BiH u martu veći za 7,4 posto appeared first on Biznis Info.

Odgovore na ova pitanja pronađite u redovnom sedmičnom pregledu najvažnijih poslovnih vijesti i događaja u BiH kojeg vam donose ProCredit Bank i BiznisInfo.

10. BiH dobiva novih 18 kilometara autoceste

Bosna i Hercegovina u razdoblju koje je pred nama dobiva novih 18 kilometara moderne autoceste koja će je dodatno pozicionirati na međunarodno važnu kartu evropskih prometnih pravaca. To sa sobom, osim bržeg putovanja, otvara i brojne ekonomske perspektive.

Stanje na aktivnim gradilištima na jugu zemlje, i to na poddionicama Počitelj – Zvirovići, kao i Buna – Počitelj, pokazuje kako se planovi realiziraju utvrđenom dinamikom te se u ovom trenutku može zaključiti kako proces prometnog povezivanja ide svojim tokom bez poteškoća.

9. Agreks ponovo izvozi jaja u Evropu, gradi novi proizvodni kompleks

Jaja za industrijsku preradu, oko 300.000 komada, iz firme “Agreks” iz Donjeg Žabara ponovo su krenula ka evropskim fabrikama, nakon višemjesečne pauze. Potvrdio je to direktor firme “Agreks” Predrag Miličić, podsjetivši da je do polovine prošle godine u prah pretvoreno oko pet miliona komada jaja iz ove kompanije.

To preduzeće prvo je i jedino u BiH ispunilo sve uslove i dobilo dozvolu za plasman jaja “B” klase, koji je počeo u januaru prošle godine.

8. Fortuna se prodaje za 10 miliona KM

Odbor povjerilaca gračaničke Fabrike obuće Fortuna u stečaju donio je odluku o prodaji ove fabrike obuće po cijeni od oko 10 miliona KM. Iako je ovo realna procijenjena tržišna cijena, ona je daleko niža od ukupnih dugovanja Fortune, koja prelaze 40 miliona KM.

7. Sokolac: Traži se raskid ugovora sa Hamdo Group

Načelnik opštine Sokolac Milovan Bjelica pisao je Vladi Republike Srpske s prijedlogom da raskinu ugovor sa kompanijom “Hamdo Group” d.o.o. iz Sokoca, zakupcem drvne industrije u preduzeću “Nova Romanija”.

Bjelica tvrdi da se raskid ugovora može smatrati svojevrsnom preventivom, kako bi se spriječilo gomilanje dugova, od isplate plata zaposlenih, povezivanja radnog staža, do plaćanja dobavljačima.

– Ozbiljni arapski investitori iskazali su ambiciju da preuzmu sokolačku drvnu industriju – napisao je Bjelica.

6. U Hercegovini se gradi vjetroelektrana od 130 miliona KM

Ministar energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić rekao je u Nevesinju da izgradnje vjetroelektrane “Grebak” otvara vrata i za druge velike investicije i najavio da će na području Hercegovine uskoro biti započeto još nekoliko velikih energetskih projekata.

Đokić je nakon sastanka sa načelnikom opštine Nevesinje Milenkom Avdalovićem i predstavnicima njemačkog investitora, te firme “Siemens”, koja će na “Grebku” instalirati najsavremenije vjetrenjače na svijetu, izrazio zadovoljstvo kako se odvija izgradnja ove vjetroelektrane vrijedne 130 miliona KM.

5. Zeleno svjetlo za najveći solarni park u BiH

Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona dobilo je saglasnost Općinskog vijeća Bosanski Petrovac za pokretanje postupka dodjele koncesije na području ove općine za solarnu proizvodnju električne energije. Ovo je potvrdio resorni ministar Nijaz Kadirić istakavši kako se radi o projektu izgradnje najvećeg solarnog parka u cijeloj BiH.

– Vrijednost ukupne investicije prelazi 100 miliona maraka, a sva proizvodnja bi se izvozila. Mi ćemo ići u izmjenu Zakona o koncesijama da u cijelosti ispoštujemo zakonske obaveze u proceduri dodjele ove koncesije, a biće raspisan i međunarodni javni poziv – istakao je Kadirić.

4. Industrijska proizvodnja u BiH konačno raste

Ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u februaru 2021. u poređenju sa januarom 2021. bilježi rast za 3,3 posto.

U februaru 2021. u poređenju sa februarom 2020. industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini, kalendarski prilagođena, bilježi rast za 7,1 posto.

3. Načelnici dogovorili zajedničke investicije: Tunel će približiti Goražde i Pale

Načelnik opštine Pale Boško Jugović i gradonačelnik Goražda Ernest Imamović dogovorili su na sastanku na Palama realizaciju zajedničkih investicija, prije svega projekta gasifikacije, koji bi trebao da bude završen u naredne četiri godine.

Jugović je rekao novinarima da se nada će u naredne četiri godine biti realizovan projekat gasifikacije opštine Pale i Kantona Goražde, te nastavljene zajedničke aktivnosti.

Jugović je naveo da su na sastanku razgovarali i o izgradnji tunela, koji bi preko Pala Goražde približio Sarajevu.

2. Bugojno dobija rudnik i veliki tržni centar

U Bugojnu se gradi određeni broj poslovno-stambenih prostora. To nas je i sačuvalo da ne padnemo sa budžetom u ovo vrijeme pandemije Covid-19, kaže Hasan Ajkunić, načelnik Općine Bugojno.

Dodaje da sve više privrednika, ali i običnih ljudi traži stanove i poslovne prostore u Bugojnu, što pokazuje da je ovo grad u kojem je poželjno živjeti. On je naglasio da bi Bugojno uskoro, posredstvom JP Elektroprivreda BiH, trebalo dobiti rudnik uglja.

Prema njegovim riječima, firma Robot planira do kraja godine izgraditi veliki centar. Zatražena je urbanistička dozvola, a trebao bi imati stotinu zaposlenih.

1. Mladi preduzetnik spasio fabriku keksa u Živinicama od gašenja

Dok zbog pandemje bilježimo negativne priče iz oblasti privrede, iz Živinica stiže jedna pozitivna. Mladi preduzetnik spasio je fabriku od gašenja, sačuvao postojeća i otvorio nova radna mjesta. Na ovaj potez usudio se kaže, jer želi ostati u svojoj zemlji.

Uz pomoć roditelja, 29- godišnji Senad Mulabdić otkupio je fabriku keksa pred gašenjem i u jeku pandemije počeo sa radom. Do danas, ne samo da je sačuvao radna mjesta, nego je i uposlio dva nova radnika.

–  Mi smo došli, pogledali ove mašine koje su bile u ponudi. Nama se svidio potencijal koji smo vidjeli i jednostavno željom da se ostane u BiH i da se privređuje ovdje, to smo odlučili i evo gazimo polako na domaće tržište – rekao je Senad Mulabdić, vlasnik fabrike keksa u Živinicama.

The post Top 10 poslovnih vijesti i događaja protekle sedmice appeared first on Biznis Info.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je da je industrijska proizvodnja u decembru porasla 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na decembar 2019. ojačala 0,3 posto, prenosi portal Seebiz.

Međugodišnji rast proizvodnje registrovan je u dva od pet sektora, a najveći, od 10,9 posto, bio je u proizvodnji kapitalnih proizvoda. Proizvodnja intermedijarnih proizvoda porasla je za 4,7 posto.

S druge strane, na godišnjem nivou je u decembru najvše pala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, za 8,1 posto, potom proizvodnja energije za 4,9 procenata i proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 2,6 posto.

U cijeloj prošloj godini, industrijska proizvodnja je opala za 3,4 posto, pri čemu je najveći pad imala proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju, čak 14,1 posto.

The post Hrvatska industrija porasla u decembru appeared first on Biznis Info.

No, u poređenju sa julom 2019. godine industrijska proizvodnja pala je za 9,2 posto, a prema podacima Agencije za statistiku BiH.  

Ovi podaci pokazuju da, uprkos blagom oporavku industrije od krize izazvane koronavirusom, stanje je i dalje drastično gore u odnosu na prošlu godinu.

I. K. 

The post Nastavlja se pad industrije u BiH appeared first on Biznis Info.