Đokić je rekao da su na području opštine Bileća u posljednjih desetak godina realizovane velike investicije u energetskom sektoru, navodeći da je u više projekata uloženo oko 140 miliona KM.

„U opštini Bileća su posljednjih desetak godina ostvarene velike i istorijske investicije u energetici“, rekao je Đokić novinarima.

Kao jedan od najznačajnijih projekata u ovom dijelu Republike Srpske izdvojio je izgradnju Hidroelektrane „Dabar“, koja se gradi na području Bileće, Nevesinja i Berkovića.

Prema njegovim riječima, projekat je ušao u posljednju godinu izgradnje, a završetak radova očekuje se naredne godine, ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti.

U planu i solarne elektrane

Pored hidroenergetskih projekata, Đokić je najavio i nekoliko inicijativa za izgradnju velikih solarnih elektrana na području Bileće.

Govoreći o energetskom razvoju istočne Hercegovine, ministar je istakao da i opština Gacko treba da razvija nove energetske objekte, podsjećajući da je Termoelektrana „Gacko“ u funkciji već 42 godine.

Uloženo 2,8 milijardi KM

Kako je naveo, nije odustalo ni od planova za izgradnju novog termobloka u Gacku, ali će dugoročno biti potrebno pronaći nova energetska rješenja.

Đokić je podsjetio da je u posljednjih 11 godina u energetiku Republike Srpske uloženo 2,8 milijardi KM.

The post Najavljena nova energetska investicija: Hercegovina će dobiti još jednu hidroelektranu appeared first on Biznis Info.

Riječ je o jednom od najdužih i najkontroverznijih sporova vezanih za male hidroelektrane u Bosni i Hercegovini, koji traje gotovo deset godina i tokom kojeg je predmet više puta završavao pred Kantonalnim i Vrhovnim sudom Federacije BiH, piše BiznisInfo.ba.

Prema nacrtu rješenja, Federalno ministarstvo okoliša i turizma u ponovljenom postupku izdaje okolinsku dozvolu kompaniji EKO-VAT za malu hidroelektranu Zlate instalisane snage 4,52 megavata na vodotoku Doljanka u općini Jablanica.

Brojni sudski sporovi

Važno je naglasiti da se ne radi o projektu koji je tek u fazi planiranja. Iz dokumentacije proizlazi da je hidroelektrana već izgrađena te da posjeduje urbanističku saglasnost, građevinsku i upotrebnu dozvolu, dok se spor godinama vodi upravo oko okolinske dozvole i zakonitosti postupka njenog izdavanja.

Ministarstvo u obrazloženju podsjeća da je još 2017. godine izdalo okolinsku dozvolu za MHE Zlate, ali je ona kasnije poništena presudom Kantonalnog suda u Sarajevu. Nakon toga uslijedio je niz novih upravnih i sudskih postupaka, uključujući i odluke Vrhovnog suda Federacije BiH.

Posebno su osporavana pitanja učešća javnosti u postupku, sadržaja studije utjecaja na okoliš, kao i usklađenosti katastarskih parcela na kojima je objekat izgrađen sa parcelama navedenim u dozvolama.

Podsjetimo, FERK je 2023. godine odbio zahtjev kompanije EKO-VAT za izdavanje dozvole za rad MHE Zlate nakon što je Kantonalni sud u Mostaru poništio prethodnu dozvolu za rad.

Razjašnjena ključna pitanja

U novom rješenju Ministarstvo navodi da su u međuvremenu razjašnjena ključna sporna pitanja te da su pribavljeni relevantni akti, uključujući i novu vodnu dozvolu izdatu početkom ove godine.

Ministarstvo je zaključilo da nema potrebe za novom dopunom studije utjecaja na okoliš te da su ispunjeni uslovi za ponovno izdavanje okolinske dozvole.

Kraj pravne sage?

MHE Zlate nalazi se na rijeci Doljanki kod Jablanice, a prema projektnoj dokumentaciji riječ je o postrojenju instalisane snage 4,52 megavata cjevovodom dugim oko 3,15 kilometara kojim se voda dovodi od vodozahvata do mašinske zgrade elektrane.

Tokom prethodnih godina projekat je izazivao brojne reakcije dijela javnosti i ekoloških udruženja, zbog čega je vođen veliki broj upravnih i sudskih postupaka. S druge strane, investitor je tvrdio da su ispunjeni svi zakonski uslovi za gradnju i rad elektrane.

Najnovijim rješenjem Ministarstvo ponovo staje na stranu investitora, ali ostaje da se vidi hoće li ova odluka označiti kraj višegodišnje pravne sage ili će uslijediti novi pravni koraci protivnika projekta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nakon skoro 10 godina sporova: Ministarstvo ponovo izdaje dozvolu za hidroelektranu Mirze Teletovića appeared first on Biznis Info.

Investitori, elektroprivrede Republike Srpske i Srbije, projekt vide kao važan korak ka jačanju proizvodnje “zelene energije”, dok lokalne vlasti u Foči u njemu prepoznaju značajnu razvojnu priliku.

Planirano jezero dugo više od 11 kilometara

Prema projektnim podacima, akumulaciono jezero hidroelektrane “Buk Bijela” trebalo bi biti dugo oko 11,5 kilometara, sa zapreminom od gotovo 16 miliona kubnih metara vode.

Planirana brana imala bi dužinu po kruni od 187 metara i visinu od 57 metara, čime bi ovaj projekat postao jedan od najvećih infrastrukturnih zahvata u ovom dijelu regije.

Ekolozi upozoravaju na moguće posljedice

Ekološki aktivisti s obje strane granice izražavaju zabrinutost zbog mogućih dugoročnih posljedica po prirodu i lokalno stanovništvo.

Posebno upozoravaju na potencijalno ugrožavanje kanjona rijeke Tare, kao i na negativan utjecaj na biodiverzitet rijeke Drine i njenih pritoka.

– Riba mladica, čije je stanište ovdje zastupljeno s oko 40 posto ukupne populacije, mogla bi biti potpuno uništena u roku od deset godina nakon formiranja akumulacije – upozorava Vuk Ivković iz Crnogorskog društva za ekologiju.

Stručnjaci tvrde: Utjecaj neće biti veći nego kod HE “Piva”

S druge strane, članovi stručnog tima koji rade na studiji ističu da hidrološki modeli ne ukazuju na značajne negativne promjene.

Prema njihovim navodima, utjecaj hidroelektrane “Buk Bijela” bio bi sličan onome koji već decenijama postoji nakon izgradnje hidroelektrane “Piva”.

– Ne očekuje se dodatno ugrožavanje toka Tare niti turizma, jer rafting aktivnosti ostaju nepromijenjene – rekao je Danilo Mrdak, profesor Prirodno-matematičkog fakulteta u Podgorici.

Sličan stav iznijele su i lokalne vlasti u Plužinama.

– Nakon više od 40 godina, na tom prostoru razvijen je park prirode Piva, što pokazuje da projekat nije imao negativne posljedice kakve se danas spominju – istakao je predsjednik opštine Plužine Slobodan Delić.

Investitori najavljuju mjere zaštite okoliša

Iz Elektroprivrede Republike Srpske navode da su planirane mjere za očuvanje prirodnih resursa, uključujući i zaštitu ribljeg fonda.

– Predviđena je izgradnja mrestilišta za mladicu i pastrmku, što je jedan od uslova za dobijanje ekološke dozvole – rekao je Goran Ninković, direktor Direkcije za investicije ERS-a.

U Elektroprivredi Srbije i Vladi Republike Srpske ističu da se projekat realizuje u skladu s međunarodnim standardima, te da se uskoro očekuje izdavanje ekološke dozvole.

Investicija od 250 miliona eura

Kamen temeljac za izgradnju hidroelektrane “Buk Bijela” položen je prije pet godina, a ukupna vrijednost investicije procjenjuje se na oko 250 miliona eura.

Projekat finansiraju elektroprivrede Republike Srpske i Srbije, a njegov završetak bi mogao imati značajan utjecaj na energetsku stabilnost i razvoj ovog dijela regiona, izvijestio je RTRS.

The post Uskoro dozvola za mega branu na Drini i jezero od 11 kilometara appeared first on Biznis Info.

Riječ je o megainvesticiji procijenjenoj na oko 137 milijardi dolara, a koja će, po završetku, postati najveća hidroelektrana na svijetu s kapacitetom od oko 60 gigavata – gotovo tri puta više od kapaciteta čuvene Three Gorges brane.

Elektrana kakva nikada dosad nije izgrađena

Iako je projekt formalno započeo u julu 2025. godine, najnoviji izvještaji pokazuju da se radovi intenziviraju: u toku je ubrzan transport opreme, aktivno bušenje tunela, a satelitski snimci otkrivaju sve šire površine pripremljene za masivne konstrukcije.

Nekoliko međunarodnih izvora posljednjih sedmica bilježi:

• ubrzano dovoženje građevinskog materijala
• proširivanje privremenih cesta
• bušenje dodatnih tunela za probna geološka mjerenja
• nove kampove za radnike i terenska vozila

Riječ je o objektu koji će biti jedan od najsloženijih građevinsko-inženjerskih poduhvata u svijetu – tuneli, podzemne komore i postrojenja, masivni odbojnici, prilazne ceste i tehnološko opremanje trajaće oko osam godina.

Prema dostupnim informacijama, elektrana bi u komercijalni rad mogla ući oko 2033. godine.

Energetski gigant koji će preoblikovati kinesku ekonomiju

Medog će postati jedan od ključnih stubova kineske strategije za povećanje proizvodnje čiste energije i smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima. Ogromna količina električne energije koju će proizvoditi moći će napajati čitave regije, uključujući najveće industrijske zone.

Projekt se nalazi na rijeci Yarlung Tsangpo – poznatoj kao Brahmaputra nakon što napusti Tibet – gdje pad terena dostiže nevjerovatnih 2.000 metara.

Ovo područje omogućava gotovo idealne uslove za generisanje hidropotencijala gigantskih razmjera, što objašnjava zašto Kina projekt naziva “energetskim draguljem 21. vijeka”.

Proizvodit će dovoljno struje za napajanje stotina miliona potrošača, više nego što proizvode sve elektrane zajedno u mnogim državama svijeta.

Tehnološki podvig bez presedana

Inženjerski izazovi su ogromni: tuneli se buše kroz ekstremno nepristupačne planinske formacije, radovi se izvode na velikim nadmorskim visinama, a potrebno je izgraditi infrastrukturu koja do sada nije postojala u ovom dijelu Tibeta.

Kineske kompanije uključene u projekt već najavljuju korištenje potpuno novih tehnologija:

• napredni sistem upravljanja vodnim tokovima,
• AI platforme za praćenje stabilnosti terena,
• autonomne građevinske mašine,
• supervisioke turbinske jedinice nove generacije.

Sve to čini Medog jednim od najsofisticiranijih energetskih projekata ikad pokrenutih.

Investicija koja mijenja geopolitičku sliku

Iako je primarni cilj ekonomski, projekat ima i šire posljedice. Riječ je o megabrani na rijeci koja teče i kroz Indiju i Bangladeš, pa se u tim zemljama s oprezom prati kineski napredak. Međutim, Kina poručuje da je projekat prvenstveno namijenjen „zelenoj stabilizaciji“ i razvoju Tibeta, uz naglasak na energetskoj tranziciji.

Energetska revolucija vrijedna trilion juana

Sa procijenjenih 1 trilion juana ulaganja, Medog Hydropower Station već se svrstava među najveće infrastrukturne projekte u historiji.

Ako bude završen prema planu, Kina će dobiti novi izvor gigantske količine čiste energije, a globalno tržište energetike još jedan primjer koliko daleko pojedine države idu kako bi osigurale tehnološku i industrijsku dominaciju.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Zahuktava se gradnja najveće elektrane na svijetu vrijedne 137 milijardi dolara appeared first on Biznis Info.