Vjetroelektrana Ivovik od 84 megavata (MW) i hidroelektrana Ulog u dolini rijeke Neretve – obje u finalnoj fazi izgradnje – predstavljaju značajan korak za energetsku opremu kineske proizvodnje u istočnoj Evropi, pišu kineski mediji.

Projekti također odražavaju širi napor za usklađivanje kineskih i evropskih tehničkih standarda u podršci globalnim klimatskim ciljevima.

Oba projekta gradi kompanija Power Construction Corporation of China (Powerchina).

Projekt Ivovik značajan je kao prvi strani koncesijski energetski poduhvat u BiH i prvi razvoj obnovljivih izvora energije u zemlji koji vodi kineska firma. Nakon što se spoji na nacionalnu mrežu, trebao bi postati najveći objekt za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora u BiH, proizvodeći procijenjenih 259 miliona kWh godišnje.

Most između Kine i Evrope

Prema podacima projekta, ta proizvodnja mogla bi istisnuti otprilike 240.000 tona emisija ugljen dioksida (CO₂) godišnje. Zagovornici kažu da će projekt ojačati energetsku tranziciju BiH, a istovremeno će donijeti ekološke i ekonomske koristi.

U Kalinoviku, Republika Srpska, hidroelektrana Ulog označava prvi projekt inženjeringa, nabavke i izgradnje (EPC) energije ove vrste postrojenja u Evropi koji je poduzela kineska firma.

Očekuje se da će postrojenje ojačati regionalnu opskrbu električnom energijom, osigurati proizvodnju energije s nultom emisijom i doprinijeti dugoročnim ciljevima održivosti širom srednje i istočne Evrope.

Za Powerchina, razvoj događaja ističe rastuću ulogu firme u izgradnji čiste energije u Evropi. Dužnosnici firme opisuju projekte Ivovik i Ulog kao “most” između Kine i BiH – i u jačanju infrastrukture za obnovljive izvore energije i u signaliziranju šire saradnje na području klimatske i energetske tranzicije.

The post Izgradnja elektrana: Kinezi preko BiH ulaze u Evropu appeared first on Biznis Info.

Upravo za nju mnogi aktivisti tvrde da je sigurnosna, ekonomska i ekološka prijetnja za okoliš.

HE Ulog će imati instaliranu snagu 35 MW, branu visoku čak 53 metra i izlazni tunel dužine nešto manje od 3 kilometra.

Rad hidroelektrane mogao bi znatno utjecati na nestanak nekih biljnih i životinjskih vrsta od koji su neke endemske i vrlo značajne za znanost jer biodiverzitet cijelog područja još uvijek nije sasvim istražen.

Al Jazeera Balkans je istražila – tko gradi HE Ulog, je li to bila ispravna odluka i koje su posljedice?

The post Je li ovo kraj Neretve kakvu poznajemo? appeared first on Biznis Info.

U sjevernom dijelu Hercegovine, u Ulogu, na gornjem toku rijeke Neretve u toku je gradnja Hidroelektrane Ulog od 35 MW i sistem od sedam manjih hidroelektrana, koje čine hidroenergetski sistem Gornja Neretva. I za njenu gradnju Vlada Republike Srpske dala je dozvolu.

– Desili su se hidroekološki ekscesi koji su bili predvidivi, troši se velika količina krečnjačkog materijala i onakva boja bila bi posljedica trošenja karbonata koji imaju tu bijelu boju. To bi bio fizički problem. Međutim, pomor ribe nas upozorava da su tamo bila i hemijska zagađenja – upozorava akademik Muriz Spahić, hidrolog, u razgovoru za Federalnu televiziju.

Koncesiju za gradnju na 30 godina, a bilo je navoda da će biti 50, dobila je firma EFT, čiji je vlasnik Vuk Hamović. Partneri na projektu su kineska kompanija Sinohydro, koja je, između ostalih, radila na mostu Počitelj, na kojem je početkom augusta došlo do pucanja ploče. Jedina veća pribojavanja od toga ko izvodi radove – jeste da je područje gradnje mjesto sučeljavanja tektonskih lomova, dodaje Spahić.

– Godine2010., kada je trebalo dobiti dozvole, kompanija EFT, vlasnik HE Ulog, koja je Neretvu pretvorila u mulj i koja je pobila ribe na tom dijelu rijeke, reklamirala je da će ta hidroelektrana poštovati sve direktive EU-a, kako će to biti okolišni standardi kakvi do sada nisu viđeni. Evo, vidimo sada kako to izgleda – kaže Anes Podić, iz Udruženja Eko akcija.

U zajedničkom saopćenju ministarstava okoliša i turizma te poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH navedeno je da vlasti RS-a nikada nisu pribavile mišljenje resornih institucija Federacije – a da su bile dužne. Uputit će inicijativu Parlamentarnoj skupštini BiH za rješavanje tog pitanja.

A kada smo kod države, u revizorskom izvještaju stoji da je EPBiH u prethodnoj godini kupila ugalj od ponuđača EFT Rudnik i Termoelektrana Stanari, koja je bila u vlasništvu Vuka Hamovića. U vrijednosti oko 47 miliona maraka.

– EPBiH je za dvije termoelektrane, Tuzla i Kakanj, potrošila 5 miliona tona uglja, od toga milion tona je kupljeno od privatnika, a taj milion plaćen je dvostruko više nego što ga EP plaća svojim rudnicima. Kada dođe do poskupljenja struje, to će biti glavni razlog – tvrdi Podić.

Ulrich Eichelmann, direktor međunarodne organizacije Riverwatch, ističe kako su uvjereni će vrlo brzo Energetska zajednica otvoriti slučaj protiv Bosne i Hercegovine zbog Hidroelektrane Ulog i projekta Gornja Neretva.

I sada kada su nam jasne relacije, sve što čekamo jesu djela. Sve dok je riječ o borbi protiv klimatskih promjena i zaštiti životne sredine, svi će se sa time složiti deklarativno, a smo dio će znati da uza riječi mora nešto i da stoji – i obično je to djelo. Nije herojski svijet nestao zato što su nestali heroji – već zato što za riječi više ništa nije stajalo, izvijestila je Federalna televizija.

The post Gradnja hidroelektrane kod Uloga zamutila vodu, ugrožen život u Neretvi appeared first on Biznis Info.