Odrasla u Zadru i poslovno formirana u Njemačkoj, danas bez zadrške upozorava na opasnost ekonomije koja živi od rente, a zanemaruje proizvodnju.

Rođena je u Benkovcu, a odrasla u Zadru gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, smjer energetika te karijeru započela u Bagatu kao razvojna inženjerka, radeći i na konstrukciji specijalnih alatnih strojeva.

Magistrirala je sredinom 80-ih, a potom odlazi u Njemačku gdje se usmjerava na analize tržišta i troškova, stječući novo razumijevanje konkurentnosti u strojogradnji. Ističe kako joj put nije bio težak.

Kako je došlo do privatizacije firme u BiH

– Mislim da kad ste na jednom putu, da te teškoće toliko ni ne osjećate i da vam toliko ne smetaju. Uvijek gledam, kad su me ispitivali dok sam studirala mašinstvo, “je li bilo teško?”. Na kraju fakulteta nisam imala osjećaj da je bilo teško. Nekako je išlo sve po planu – kazala je.

Objasnila je da je tokom rada u Njemačkoj bila uključena u projekte analiza troškova i odluka “proizvesti ili kupiti”, kroz koje su njemačke firme nastojale povećati konkurentnost smanjenjem troškova nabave. U tom je kontekstu radila i na projektu za firmu Messer Cutting and Welding, kada su joj se javili ljudi iz Bosne i Hercegovine tražeći pomoć u pronalasku posla.

Navela je kako je, iako ih nije poznavala, osjetila snažnu potrebu pomoći im, dijelom i zbog ratnog iskustva koje su prošli. Poslala im je poslovne upite, a nakon što su uspjeli dobiti posao, pokrenut je proces privatizacije. Firma Messer iskazala je interes za kupovinu, no na kraju je odustala, zbog čega su se radnici ponovno našli u neizvjesnoj situaciji, što je bio trenutak kada su se ponovno obratili njoj.

– Nekako mi je ta njihova borba za opstanak djelovala na mene. Tada nisam imala nikakve vlasničke udjele u firmi u kojoj sam radila i onda sam počela vlasnike obrađivati. I na kraju sam to uspjela i firma je privatizirana 2004. godine. Tada je imala 52 zaposlenika, radili su 400.000 eura godišnje da bi danas došli na preko 700 radnika i na prihod koji je oko 35 miliona eura. Mislim, to se ne čini puno, ali je u metalu, u rezanju i u tom poslu kojim se bavimo prilično složeno i teško – izjavila je.

Plate iznad projekta u Federaciji BiH

Kaže da njena firma proizvodi dijelove za njemačke, austrijske i švicarske kompanije, koji se ugrađuju u bagere, alatne strojeve i mašine za pakiranje. Objašnjava da se radi o lancu u kojem velike evropske mašinske firme, kako bi ostale konkurentne, dio proizvodnje prebacuju na povoljnija tržišta.

Navodi da u njihovoj firmi dolaze metalne ploče i profili koje inženjeri razrađuju, a zatim se kroz rezanje, bravarske i zavarivačke radove, mašinsku obradu i lakiranje pretvaraju u gotove komponente. Ističe da proizvodi na kraju završavaju u montažnim linijama velikih svjetskih kompanija poput Liebherra, Groba i DMG Morija.

Njena firma posluje u Travniku i Prozoru-Rami. Navodi da je prosječna plata u kompaniji nešto viša od 2000 KM. Istaknula je da je to iznad prosjeka u Federaciji BiH, koji iznosi oko 1671 marku.

– Veće su plaće kod nas za nekih 30 ili 40 posto nego je prosjek Federacije. Trebate gledati da u prosjeku Federacije imate i banke i osiguravajuća društva i da je tu. Međutim, što se tiče samog sektora, mislim da smo bar 50 posto bolje plaćeni – rekla je.

Glavni poslovni cilj je da ljudi rado dolaze na posao

Prepoznatljiva je po posebnom odnosu prema radnicima i izraženoj brizi za njihove uslove rada i porodični život, što je i izazvalo interes za njen rad. U sklopu preduzeća u Travniku, uz proizvodni pogon, izgradila je i vrtić namijenjen djeci zaposlenika.

Objasnila je kako je na početku poslovanja u BiH ključnu ulogu imao njen suprug, tadašnji direktor, Austrijanac kojeg je sama dovela 2010. godine. Na prvom obraćanju zaposlenicima rekao je da mu je glavni poslovni cilj da ljudi rado dolaze na posao, što ju je u početku iznenadilo.

Navela je da joj je kasnije pojasnio kako takav pristup znači da su osigurani dobri uvjeti rada, uključujući i plate, te da to pokazuje da sistem dobro funkcionira. Istaknula je da je taj princip prihvatila i da ga i danas smatra važnim u vođenju firme.

– Kod nas se jedne godine rodilo 29 djece. To gledamo kad dolaze ovi paketići za Novu godinu i Božić, kad se dijele, i onda sam mislila, ima toliko mladih ljudi, prosječna starost nam je 30 i neku godinu. U Travniku mislim da je 33, u Rami je 27 i to su svi da kažem, u reproduktivnoj fazi. Tim ljudima sigurno će trebati vrtići. Onda smo zgradu koju smo planirali za stanove radnicima pretvorili u vrtić. Tamo ide 63 djece. Mislim da je jedan vrtić koji je primjeran u cijeloj okolini Travnika, u Srednjobosanskom kantonu. To vidimo i po roditeljima i po velikim zahtjevima za to – izjavila je.

Navodi kako je cijena tog vrtića 400 maraka, s tim da njeni zaposlenici 25 % plaćaju, a samohrani roditelji ne plaćaju ništa. Ostatak iz Travnika plaćaju punu cijenu.

Nisu odustali od gradnje zgrade sa stanovima

Iako su zgradu koja je prvotno trebala služiti kao stambeni prostor za radnike preusmjerili u vrtić, kaže kako i dalje imaju planove za stambeni projekt. Navela je da su krajem 2022. godine kupili zemljište u blizini tvornice te izradili projekt za izgradnju stambenog naselja.

Istaknula je da inzistira na izmjenama projekta jer ne želi apartmansko naselje namijenjeno kratkoročnom boravku, već funkcionalan kvart za život. Dodala je da očekuje kako bi radovi mogli započeti do kraja godine te da je projekt proizašao iz njene vizije razvoja, u kontekstu odlaska ljudi i pitanja kome se uopće grade novi stanovi.

– Stanovi se grade tim mladim ljudima koji ili ne mogu naći posao ili nemaju dovoljne plate, idu negdje u Njemačku da bi uštedjeli i da bi se tek u starosti vratili. I onda sam ja mislila da mi napravimo jedan projekt u kojem bi oni ostali ovdje i da odmah žive u tom stanu, da ne plaćaju velike stanarine. I mislim da je ideja izvrsna, veliki je interes za te stanove, i zbog toga jedva čekam – rekla je.

Objasnila je da je stambeni model zamislila kroz dugoročni najam u trajanju od deset godina, pri čemu bi stanari kroz mjesečne uplate zapravo otplaćivali stan, a sve što uplate ulazilo bi u konačnu kupoprodajnu cijenu utvrđenu na početku ugovora.

Navela je da bi nakon isteka tog razdoblja stanari mogli postati vlasnici, uz napomenu da bi se vrijednost nekretnina u međuvremenu vjerojatno povećala. Istaknula je i da se projekt razvija u suradnji sa Savjetom radnika, tijelom koje su sami uspostavili kako bi unaprijedili komunikaciju između uprave i zaposlenih te zajednički sudjelovali u donošenju odluka, uključujući i kriterije za dodjelu stanova.

Kritika današnjeg sistema – nekad smo sami gradili hidrocentrale

Objasnila je da se današnje stanje ne može uspoređivati s nekadašnjom industrijskom razinom, navodeći primjer hidroelektrane u Rami koja je krajem 60-ih u potpunosti izgrađena domaćim znanjem i resursima.

Istaknula je kako danas smatra nezamislivim da se takvi projekti ponove te upozorila na ozbiljnu devastaciju znanja i industrijskih kapaciteta u regiji, uprkos velikom potencijalu mladih ljudi.

– Mene stalno smeta da svi govore kako su oni nesposobni, kako su ovakvi, onakvi. Imam izuzetno dobro iskustvo s mladim ljudima koji dođu u naše radione, koji rade tamo. U Travniku postoji jedno društvo za robotizaciju, to su mladi dečki koji su otišli na svjetsko prvenstvo za robotiku u Shanghai i bili su na devetom mjestu. To je jedan potencijal koji moramo dozvoliti da se razvija školstvo i stavljati profesore, ne po nekoj političkoj funkciji, nego stvarno najboljima. Trebamo i graditi jedno meritokratsko društvo gdje će najbolji, najbolji doći do izražaja – izjavila je.

Objasnila je da u svemu što opisuje vidi simptome šireg društvenog problema te upozorava na, kako kaže, ozbiljnu devastaciju intelektualnog kapaciteta prostora.

Navela je da gubitak znanja vodi slabljenju te “kritične mase” potrebne za razvoj morala, etike i estetike, što smatra temeljem svakog društva. Dodala je da je upravo taj temelj u velikoj mjeri nestao u našem okruženju.

– Mi nikad nismo bolje živjeli, ali nismo bolje živjeli zbog toga što prodajemo djedovinu i zbog toga što živimo od nerada. I to, po mom mišljenju, nije u redu. Mislim da bi trebaju te tercijarne djelatnosti, ali bez razvoja primarnih djelatnosti mislim da ne možemo ići u jednu budućnost koja će nam donijeti prosperitet, koja će intelektualne potencijale naše djece i mladih ljudi na kojima sve ovo ostavljamo, koja će potaknuti da se što bolje izgradi ova zemlja – smatra Köpruner.

Iako se u turizmu i uslužnim djelatnostima radi, smatra da je važno gledati na kojem se intelektualnom i tehnološkom nivou to odvija te kakav profil radne snage takve djelatnosti traže. Istaknula je da se najčešće radi o poslovima poput ugostiteljstva, koje ne podcjenjuje, ali smatra da oni sami po sebi ne osiguravaju dugoročni razvoj društva.

Kaže i da su nekadašnji strojarski fakulteti bili u vrhu europske razine, dok danas mladi ljudi, zbog manjka industrijskih radnih mjesta, često nemaju gdje primijeniti stečeno znanje niti vidjeti proizvodne procese u praksi. Smatra da bi i poslodavci i država trebali aktivnije stvarati uvjete za otvaranje takvih radnih mjesta.

“Problem je više u slici nego u stvarnosti”

Smatra da je u Hrvatskoj često prisutna iskrivljena percepcija Bosne i Hercegovine, koja se, kako kaže, ne temelji na stvarnom životu ljudi. Istaknula je da u svom iskustvu, bilo u Hercegovini, srednjoj Bosni ili Sarajevu, nije susretala dojam da ljudi ne doživljavaju državu kao svoju, već da takve slike uglavnom proizlaze iz političkih narativa, a ne svakodnevne stvarnosti.

– Mogu pričati o svom iskustvu, ne o tome što ima na televiziji i što pojedini političari pričaju. Mogu reći što pričam s običnim narodom. Kad pogledate Bosnu i Hercegovinu, ona izgleda kao maternica Balkana. Iz te Bosne i Hercegovine ljudi su stoljećima išli, svejedno da li na istok, iako mislim manje na istok, više su punili hrvatske prostore, i nekad mi se ta paradigma da su Bosanci i Hercegovci hrvatska dijaspora, mislim prije da je obrnuta kad se pogleda sam tok kretanja stanovništva. Bosanci i Hercegovci imaju sve razloge biti ponosni na svoju zemlju. To je prekrasna zemlja, oni su divni ljudi, izjavila je.

– Bila bih presretna da mogu napraviti, i to mi je cilj, da napravim tvornicu takvu da se moj sin iz Njemačke vrati sa svojom porodicom i ovdje živi. Zbog toga što mislim da Bosna i Hercegovina pruža puno toga, bez obzira na probleme o kojima se čuje i o problemima o kojima vi pričate i koje ja čujem kad dođem u Hrvatsku. Mislim da su više medijski problemi koji su dati nego oni stvarni. Ima sigurno nacionalista, 5-10 % kao što ih ima svugdje, ali sav ovaj normalni svijet je predivan, istaknula je.

Kaže da u svim segmentima vidi prostor za napredak, ali smatra da je ključno mladima omogućiti otvaranje novih radnih mjesta kako bi imali razlog za povratak. Navodi vlastito iskustvo rada u Njemačkoj, gdje je, unatoč profesionalnom uspjehu i obiteljskim okolnostima, osjećala da su stranci često tretirani kao građani drugog reda.

Istaknula je da vjeruje kako sličan osjećaj dijele i ljudi iz Bosne i Hercegovine, ali da joj smeta stvaranje isključivo negativne slike o zemlji. Smatra da stalno naglašavanje negativnosti oblikuje iskrivljenu percepciju stvarnosti te da bi društvo trebalo razvijati uravnoteženiji i konstruktivniji pogled na vlastitu državu.

Iako je svjesna da je Bosna i Hercegovina nefunkcionalna i opterećena brojnim strukturnim problemima, kaže da kroz rad u Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije vidi i napore ljudi koji žele promjene te da je o dijelu političara i ministara s vremenom stekla pozitivnije mišljenje.

Smatra da je zemlja ograničena “dejtonskim okvirom” iz kojeg je teško izaći te da su nužni bolji pristupi kako bi se otvorio prostor za razvoj i konkretne projekte.

– Nisam protiv toga, ja sam za, ali ono što mislim kako smo tu našli rješenje da se odmah to odradi, a ovdje ne nađemo rješenje. Bosna i Hercegovina sa svojim političkim sustavom prilično ovisi o strancima i mislim kad bi tu došlo do neke promjene i nečega da ljudi uvide to, mislim da ti ljudi mogu napraviti više nego što trenutačno rade, rekla je.

Zabrinjavajući nedostatak znanja

Dotaknula se i pitanja obrazovanja, za koje smatra da je u ozbiljnom padu i u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj, bez velikih razlika između sustava. Objasnila je kako su u njenoj firmi, zbog problema u praksi, počeli testirati znanja mladih zaposlenika te uočili zabrinjavajuće nedostatke u osnovnim i stručnim znanjima.

Navela je da su s vremenom primijetili kako kandidati ne vladaju ni fakultetskim gradivom, zatim ni srednjoškolskim, pa čak ni osnovnoškolskim matematičkim pojmovima, što smatra izrazito zabrinjavajućim i demotivirajućim.

– Profesori su se našli u jednoj takvoj situaciji na državnim sveučilištima da nemaju studenata, jer svi idu kupiti te diplome. I onda idem gledati roditelje koliko podcjenjuju svoju djecu da im kupuju diplome umjesto da vjeruju njima da mogu sve to naučiti. Isto imate i po osnovnim školama gdje maltretiraju nastavnike da djeca imaju što bolje ocjene. Za mene je to katastrofično. To znači da vi ne vjerujete da vaše dijete može savladati gradivo osnovne škole. Profesori na državnim fakultetima više nemaju dovoljno studenata da bi njihove katedre opstale. Onda oni puštaju te studente da bi i oni mogli imati od čega živjeti. Imate cijeli kaos u cijelom sustavu i to je podcjenjivanje tih mladih ljudi, navela je.

Objasnila je da su kroz testiranja logičko-matematičkih zadataka uočili velike razlike u znanju i načinu razmišljanja mladih, pri čemu osnovni računski zadaci često predstavljaju problem, dok istovremeno postoji potencijal koji, kako smatra, nije dovoljno razvijen kroz sustav obrazovanja.

Navela je da je obrazovni sistem još uvijek zastario i neusklađen s potrebama 21. stoljeća te da se temelji na znanjima koja ne odgovaraju današnjim zahtjevima. Istaknula je da je upravo to bio jedan od razloga ulaska u projekt vrtića, a razmatraju i izgradnju škole kako bi se djeci omogućilo suvremenije i primjenjivije obrazovanje.

The post Poduzetnica sa 700 radnika otkriva tajnu: Visoke plate i briga o ljudima appeared first on Biznis Info.

Vlasnica tvornice Snježana Köpruner zahvalila je svima koji su na bilo koji način doprinijeli izgradnji ove tvornice, kao i svojoj porodici koja ju je pratila na ovom pothvatu.

Radnici tvornice su oni koji su omogućili izgradnju ove tvornice, mišljenja je Köpruner. Kratko se prisjetila svojih početaka u BiH, kada je uz pomoć 52 radnika iscrpljenih ratom i poraćem stvorila veliko industrijsko carstvo.

Upravo tih 52 svojim je trudom i zalaganjem omogućilo novih 580 radnih mjesta. Nakon prvih ugovora kupci su počeli sami dolaziti u BiH, a Köpruner je danas posebno pozdravila predstavnike firmi Liebherr, Kramer i Grom.

– Naši radnici ovdje imaju jedan veliki zadatak. Da rade kao i do sada, odano i vrijedno, da privuku sve te kupce i da omoguće da se njihovi prijatelji, braća i sestre vrate iz inostranstva, a da djeca koja su sada ovdje u školi nađu radna mjesta. S tim u vezi bih preporučila Općinskom vijeću da ovo mjesto koje se zove Poslovna zona ‘Izlaz’ preimenuje u Poslovna zona ‘Ulaz’. Ovo bi trebao biti ulaz za sve one koji se žele vratiti – poručila je Köpruner, izvijestio je Ramski vjesnik.

Načelnik Ivančević je rekao da od početka svog političkog djelovanja nije htio biti političar.  

– Imao sam jednostavnu želju i zamisao da treba pomoći narodu, urediti naša naselja, ulice i ceste, piti čistu vodu. Sanjao sam kako bi bilo dobro imati neku tvornicu po ugledu na njemačke tvornice u kojima će raditi naši radnici, raditi i biti zadovoljni svojim plaćama i uvjetima rada. Znao sam i naglas iznositi svoj san, pa mi je valjda i to pomoglo da me neki plemeniti ljudi početkom 2022. godine povežu sa Snježanom Kopruner. Danas sam jako zahvalan tim ljudima – kazao je okupljenima načelnik Ivančević.

– O ovoj tvornici, pa i drugim tvornicama ovih dana, često pričamo kroz brojke, kroz milione uloženih eura ili maraka, kroz hiljade kvadrata površine, kroz priče o novim savremenim strojevima. Sve to jeste tako. Međutim, meni je najveća vrijednost ove tvornice njenih 250 novih radnih mjesta, 250 porodica koje će ostati u svojim domovima, neki se čak vratiti iz inozemstva. Kad gledamo kroz ta radna mjesta, vrijednost ove tvornice je ogromna, čak nemjerljiva – dodao je Ivančević.

Obraćanje njemačkog partnera

– Drago nam je što danas možemo biti prisutni danas na ovom svečanom otvorenju Prozor-Rami. Ovo je bio jedan izazov za sve nas, a drago je i Liebherru, kao što je drago i ‘GS-TMT’. Dugogodišnja suradnja Liebherra i ‘GS-TMT’ bazirana je prvenstveno na povjerenju i dobroj poslovnoj saradnji. Nova proizvodna hala je zaista rezultat saradnje svih nas, omogućit će nam bolju produktivnosti i uspjeh. Želim čestitati i zahvaliti svim radnicima GS-TMT i GS-RAMA. Uradili ste velike stvari ovdje i želimo vam čestitati na tome – poručio je danas Helmuth Kaindl,predstavnik firme Liebherr.

“GS-RAMA” je tvornica koja će proizvoditi zavarene metalne konstrukcije, sa mašinskom obradom i antikorozivnom zaštitom za svjetski poznate firme. Gradnja je započela polaganjem kamena temeljca krajem 2022. godine. Do sada je uloženo 20 miliona KM, a do kraja izgradnje investicija će iznositi 40 miliona KM. Trenutno je zaposleno 70 radnika, a kroz nekoliko godina tvornica bi trebala dosegnuto svoj puni kapacitet od 250 do 300 radnika.

The post Kako su radnici iscrpljeni ratom stvorili poslovno carstvo appeared first on Biznis Info.

Trenutno se dotjeruju posljednji detalji pred svečanost koja će biti održana u utorak s početkom u 12 sati.

Kako smo već pisali, ovo će biti prva prava fabrika koja je izgrađena u općini Prozor-Rama u posljednjih 40 godina.

Iza investicije stoji poduzetnica Snježana Kopruner. Ova fabrika dio je velike poslovne grupacije GS-TMT iz Travnika.

GS-TMT je jedna od najznačajnijih kompanija u srednjoj Bosni, dok se Kopruner smatra najuspješnijom poduzetnicom u našoj državi.

Fabrika u Prozoru-Rami će proizvoditi za njemačke partnere.

The post Dotjeruju se detalji pred sutrašnje otvaranje jedne od najmodernijih tvornica u BiH appeared first on Biznis Info.

Ono što je zanimljivo jeste da će to biti prva prava fabrika koja je izgrađena u općini Prozor-Rama u posljednjih 40 godina, podsjeća BiznisInfo.ba.

Riječ je o općini u kojoj nema snažnije industrije.

Iako fabrika još nije zvanično ni otvorena, zanimljivo je da je GS-Rama već sada najveća kompanija u Rrozoru-Rami, ako se gledaju ukupna sredstva koja u ovoj firmi iznose preko 10 miliona KM.

Iza investicije stoji poduzetnica Snježana Kopruner. Ova fabrika dio je velike poslovne grupacije GS-TMT iz Travnika.

GS-TMT je jedna od najznačajnijih kompanija u srednjoj Bosni, dok se Kopruner smatra najuspješnijom poduzetnicom u našoj državi.

GS-TMT ima decenijama dugo iskustvo u proizvodnji mašinskih elemenata po narudžbi, kao i kompletnih mašina i komponenti. Između ostalog, proizveli su i prvo domaće električno dostavno vozilo koje je nazvano EVO.

Fabrika u Prozoru-Rami će proizvoditi za njemačke partnere.

The post Bh. općina nakon 40 godina dobija novu tvornicu appeared first on Biznis Info.

Ova fabrika dio je velike poslovne grupacije GS-TMT iz Travnika, podsjeća BiznisInfo.ba.

GS-TMT je jedna od najznačajnijih kompanija u srednjoj Bosni, dok se Kopruner smatra najuspješnijom poduzetnicom u našoj državi.

GS-TMT ima decenijama dugo iskustvo u proizvodnji mašinskih elemenata po narudžbi, kao i kompletnih mašina i komponenti. Između ostalog, proizveli su i prvo domaće električno dostavno vozilo koje je nazvano EVO.

Fabrika u Prozoru-Rami će proizvoditi za njemačke partnere.

Ekipa Ramskog vjesnika zavirila je u ovu fabriku i prikazala kako sve skupa izgleda.

The post 5. novembra se zvanično otvara nova fabrika najuspješnije poduzetnice u BiH appeared first on Biznis Info.

U toku je polaganje prvog od dva sloja asfaltne podloge na spomenutom platou, a radi se o površini od 2.940 metara kvadratnih. Projekt uključuje i izgradnju popratnih sistema, kao što je onaj za odvodnju.

Pred “Livnoputovima” je u sljedećem periodu još projekata, u toku su zemljani radovi na drugim platoima tvornice, kao i priprema za asfaltiranje. Prethodno je dovršen projekt priključka Poslovne zone “Izlaz” na regionalnu cestu R418a Prozor-Tomislavgrad.

Tvornica je u fazi potpunog opremanja postrojenja, a pojedine radne jedinice već su neko vrijeme u funkciji, a pojedini radnici koji su posao obavljali u GS-Tvornica mašina Travnik sada na posao mogu odlaziti u Ramu.

Projekt je ovo koji bi trebao uveliko revitalizirati područje cijele općine Prozor-Rama i regije.

“GS-Rama” će u svojim počecima prije svega raditi dijelove za firmu Liebherr, a nakon potpune realizacije isporuke narudžbi, tvornica će krenuti s radom za Knorr-Bremse i Njemačke željeznice.

Nakon toga uslijedit će drugi projekti, ovisno o radnoj snazi. Tvornica bi na početku trebala upošljavati 100 radnika, a u punom kapacitetu njih 250 do 300. “GS-Rama” trenutno broji oko 50 uposlenih, izvijestio je Ramski vjesnik.

The post Asfaltira se plato ispred jedne od najmodernijih novih tvornica u BiH appeared first on Biznis Info.

BiznisInfo.ba je ranije pisao da se otvaranje tvornice očekuje u septembru, ali da jedan broj radnika već radi i obučava se.

Za malu sredinu kao što je Prozor-Rama izgradnja tvornice znači puno. Radnik Matej Križanac kaže kako bi odavno otišao u inostranstvo da nije ove firme.

– Dugo sam tražio posao, nisam uspio naći, radio sam po kaficima, ali sad mi se pružila prilika i sada sam se zaposlio tu. Inače bih vjerojatno otišao iz Rame u Austriju ili Njemačku, ali u zadnji tren sam dobio priliku tako da sam odlučio ostati jer ipak mi je rodno mjesto najljepše – kaže Križanac za BHRT.

Kako je rekla direktorica Snježana Kopruner, ideja otvaranja fabrike je došla u razgovoru s načelnikom općine koji je tu vidio jednu priliku da nakon 40 godina otvori jedan pogon.

– To je jedan zajednički projekt kompanije i općine Rama u nadi da će se zaposliti što više ljudi ovdje, da ljudi ostanu kući da ne moraju ići u bijeli svijet trbuhom za kruhom – navela je Kopruner.

Projekt ne samo da podstiče mlade na ostanak, već će ih kroz obrazovni sistem dodatno usmjeravati na rad u novoj tvornici, najavljuju iz općine. Srednja škola Prozor zajedno s općinom planira u saradnji s Ministarstvom prosvjete HNK u praksi provesti prilagođavanje obrazovanja potrebama tržišta.

– Ja mislim da će se već sada tražiti neki ti smjerovi koji su vezani baš najviše za rad ove tvornice, tu je potrebna stojarska struka, CNC operateri, elektrotehničari, inženjeri. Mi ćemo u tom pravcu podupirati našu srednju školu ovdje i vidjeti ćemo s ministarstvom na nivou kantona da se što više takvih smjerova bude usmjeravalo prema potrebi ove tvornice – kazao je Ivančević.

Pogon ovakve vrste zaista je značajan za Bosnu i Hercegovinu. U tvornici će proizvoditi metalne konstrukcije – obrada, sastavljanje, zavarivanje, mašinska obrada, na kraju farbanje, pakiranje i utovar za izvoz. U budućnosti planiraju izradu električnih bicikala i električnog dostavnog vozila za evropsko tržište.

– Trenutno kod nas u Travniku i nešto malo ovdje radi oko 60 zaposlenika koji su predviđeni ovdje za raditi. Ja se nadam do kraja godine da će ih biti 100, a kad bude u punom kapacitetu biti će oko 250 do 300 zaposlenih. Mi smo spremni dalje investirati u ovo područje – kazala je Kopruner.

Iz firme je najavljeno kako će pratiti evropske standarde, što će zaposlenicima omogućiti ostvarivanje solidnih primanja, ali i povećanje plaće od 40 posto za noćni rad. Najavljeno je stipendiranje zanatskih smjerova, čime će se srednjoškolcima pružiti odlična prilika za ostanak i osnivanje obitelji u svom zavičaju, izvijestio je BHRT.

The post Tvornica od koje se očekuje da zadrži mlade u bh. gradiću appeared first on Biznis Info.

Impozantno zdanje tvornice “GS-Rama” koje se do sada moglo vidjeti na građevinsko-arhitektonskim projektima, polako poprima svoje konačne obrise i u stvarnosti.

Projekt je ovo koji bi trebao uvelike revitalizirati cijelo područje općine Prozor-Rama i šire, a “GS-Tvornica mašina Travnik” na čelu s direktoricom i vlasnicom firme u saradnji s Općinom Prozor-Rama i načelnikom Jozom Ivančevićem u konačnici će realizirati projekt u vrijednosti 40 miliona KM.

Ekipa Ramskog vjesnika obišla je tvornicu “GS-Rama”, zavirila u postrojenje čije je opremanje u punom jeku. Na obližnjem stroju se može vidjeti arhitektonski nacrt radnih jedinica, a njihov jasan obris se nazire već sada, krenuvši od postavljenih strojeva za rezanje, savijanje, komora za farbanje i pjeskarenje i slično.

Fascinantna je i činjenica da neke od ovih mašina koštaju više od 700 hiljada eura.

Susretljivi radnici radoznalo pitaju šta se snima, a mlada ekipa koja radi na elektro-instalacijama pronašla je nekoliko minuta da novinare upute u jedan, kako kažu, najvećih projekata, a ujedno i najkompleksnijih, koji su radili.

Poslovima na elektro-instalacijama prema projektu i instrukcijama inženjera Denis Bešić i Ivone Babić upravlja 27-godišnji poslovođa Adi Kozlić iz Zenice, uposlenik firme “GS-RAMA”.

– Trenutno našu ekipu čine tri člana, a osim mene su tu i kolega Elvir Grizić i Ivica Tomić. Došli smo na samom početku, gdje smo krenuli s radom na osvjetljenju. Zatim je krenulo ožičavanje svih elektromašina, od robota za zavarivanje, laserskog rezača, plazma rezača, mašine za glodanje i bušenje FERMAT, pjeskare i lakirnice. Također su tu svi komplet radovi na -4 i na -1 gdje su osposobljene kompresorska i filter stanica, kao i dio  zgrade administracije i kuhinje, koje se nalaze uz sklop ove hale – govori Adi o projektu koji vodi.

Ponosan na sve što je mlada ekipa uradila, uz mnoštvo izazova i preinaka kroz izvođenje radova, Adi govori: “Također izvodimo radove kabliranja solarnih panela, postavili smo invertere i tako dalje.”

Adi ističe kako je ovo za njega jedan od najkompleksnijih poslova koje je radio, a posebna specifičnost jest kako kaže, težina kablova s kojom se radi, a to su 4×120 i 4×150. Druga izazovna stvar jesu radovi na visini, što dodatno otežava projekt.

Tvornica “GS-Rama” će u svojim počecima prije svega raditi dijelove za firmu Liebherr, a nakon potpune realizacije isporuke narudžbi, tvornica će krenuti s radom za Knorr-Bremse i Njemačke željeznice.

Nakon toga uslijedit će drugi projekti, ovisno o radnoj snazi. Tvornica bi na početku trebala biti dom za 100 radnika, a u punom kapacitetu za njih 250 do 300. Već je oko 50 uposlenih u “GS-Rama”.

Köpruner je u ranijem razgovoru za Ramski Vjesnik istaknula i mogućnost širenja u samoj Poslovnoj zoni “Izlaz”, osim primarnog proizvodnog pogona, izgrađena tvornica ima i dodatnih 2.500 kvadrata koji bi mogli poslužiti za proizvodnju električnih bicikala i električnog dostavnog vozila.

The post Uskoro otvaranje jedne od najmodernijih tvornica, stigle mašine vrijedne i po 700 hiljada eura appeared first on Biznis Info.

Radovi na izgradnji tvornice “GS-Rama” u Prozoru-Rami u završnoj su fazi. Dok se završavaju glavni građevinski radovi u isto vrijeme polako se radi na montaži mašina. Pojedine su već stavljene u funkciju.

Nekolicina radnika koji su bili na obuci u tvornici “GS-Tvornica mašina Travnik” započeli su svoj rad u “GS-Rama” u poslovnoj zoni Izlaz. Službeni početak rada ove novoizgrađene tvornice je svakim danom sve bliži.

To je bio povod za nedavnu posjetu direkorice Snježane Köpruner, Joze Ivančevića, načelnika općine Prozor-Rama i Denise Sečić, rukovoditeljice poslova s najvažnijim klijentima – tvornici Liebherr iz Bischofshofena u Austriji. Tvornica “GS-Rama” upravo se gradi kako bi proizvodila dijelove za građevinske strojeve koji se sklapaju u Liebherru.

O toj posjeti Snježana Köpruner je za Ramski Vjesnik kazala: „Cilj posjeta je bio utvrđivanje stepnja gotovosti s planom preseljenja i ljudima koji će preuzeti odgovornost za preseljenje i vođenje firme. Također da ih upoznamo i dogovorimo se o mogućem terminu službenog otvaranja tvornice. Dogovor je bio da to bude 11. ili 12. septembra. Nadamo se da ćemo do tada uspjeti završiti većinu radova i da ćemo imati na koti nula i minus četiri kompletno završene radove sa fasadom. Ove druge dijelove koji nam nisu potrebni za direktnu proizvodnju ćemo pomalo završavati.“

Köpruner ističe kako su partneri izuzetno zadovoljni te su dodijelili pohvalu za uspješan rad.

– Dobili smo pohvalu kao najbolji dobavljač u 2023. godini i to je već osmi kvartal zaredom. Tih osam kvartala na tom projektu radili su naši Ramljaci s travničkim kolegama. Dakle, već dvije godine oni se trude i rade. To je najbolja pohvala i priznanje da smo sposobni raditi njihove proizvode. Dogovori su još oko komada koji bi se trebali raditi nakon usvajanja ovih. Posjeta je bila i da vidimo u tvornici koji su njihovi planovi u razvoju i što mi možemo napraviti u budućnosti za njih – kazala je Köpruner ne krijući zadovoljstvo ovom posjetom.

Investicija od 40 miliona KM

Kako je BiznisInfo.ba ranije pisao, tvornica “GS-Rama” će u svojim počecima prije svega raditi dijelove za firmu Liebherr, a nakon potpune realizacije isporuke narudžbi, tvornica će krenuti s radom za Knorr-Bremse i za Njemačke željeznice.

Nakon toga uslijedit će drugi projekti, ovisno o radnoj snazi. Tvornica bi na početku trebala biti dom za 100 radnika, a u punom kapacitetu za njih 250 do 300.

Ulaganja u “GS-Rama” su ogromna, iznos koji se spominje je i preko 40 miliona KM, a očekuje se i širenje kompleksa. Sve ovisi o radnoj snazi.

Vlasnik firme GS-Rama je GS Holding GmbH iz Regensburga u Njemačkoj.

Želja da se mnogi radnici vrate u BiH

Inače, načelnik općine Prozor-Rama Jozo Ivančević je tokom posjete iskazao izrazito zadovoljstvo i ponos nakon posjeta tvornici Liebherr. To zadovoljstvo upravo je proizašlo iz viđenog obima posla i broja radnika koji rade u Liebherru i da će se baš za ovakvu jednu veliku kompaniju dijelovi raditi u Rami.

– Drago mi je da smo se susreli s vodećim ljudima Liebherra u Austriji i da smo dogovarali datum službenog otvaranja tvornice GS-Rama. Posebno mi je drago da sam vidio pogone ove tvornice za koju će se dijelovi raditi upravo kod nas. Prolazeći pogonima susreo sam dosta ljudi s naših prostora koji su pozdravili otvaranje tvornice u Rami i kazali da bi se rado vratili u svoje krajeve kada bi imali uvjete kao što je u Liebheru i kod njihovih partnera – kazao je Ivančević.

– Volio bih da se i ovaj naš budući pogon proširi i da se nađe drugih ulagač koji bi rado ulagali ne samo u Ramu nego i u druge dijelove BiH da naši ljudi ne odlaze nego da imaju posao kod svoje kuće. Razgovaralo se i o mogućim drugim proizvodima za Liebherr nakon početka rada naše tvornice ‘GS-Rama’. Otvaranje tvornice će biti poseban događaj za općinu Prozor-Rama i s velikim nestrpljenjem očekujem taj dan kao i brojni naši sugrađani, a posebno radnici koji već dvije godine putuju na obuku i rad u Dolac kod Travnika. I u tom segmentu je općine iskazala svoju podršku – zaključio je Ivančević.

Valja dodati da je općina Prozor-Rama dala svoj veliki doprinos kako bi se ovaj projekt realizirao.

The post Poznat datum otvaranja mega-tvornice u FBiH iza koje stoji njemački kapital appeared first on Biznis Info.

Kompanija GS Holding GmbH iz Regensburga u Njemačkoj jedan je od trenutno najvažnijih i najaktivnijih investitora u Bosni i Hercegovini, piše BiznisInfo.ba.

Većinski su vlasnici firme “GS-Tvornica mašina Travnik”, odnosno GS-TMT koja je jedna od tehnološki najnaprednijih tvornica u BiH.

Travnička firma se, prvenstveno, bavi proizvodnjom i ugradnjom industrijskih komponenti u složene proizvode prema zahtjevima i potrebama kupaca.

No, ono što je trenutno najvažnije, jeste proizvodnja prvog električnog dostavnog vozila koje je izrađeno u ovoj tvornici – EVO.

EVO je novo električno dostavno vozilo koje je osmislio, razvio i proizveo GS-TMT zajedno s vanjskim saradnicima i dobavljačima.

Prema podacima iz ove kompanije, EVO je novi “igrač” na tržištu čija je serijska proizvodnja predviđena za 2024. godinu. Glavni naglasak bit će na njemačkom tržištu, ali namjera je biti zastupljeniji i u regiji.

Prema ranijim najavama iz kompanije, vozilo će se moći vidjeti i na ulicama bh. gradova, i to početkom 2025. godine.

EVO vozilo ima maksimalnu nosivost 300 kg, a može do pređe do 100 kilometara.

Prema podacima BiznisInfo.ba, GS-TMT je u 2023. imao impresivne prihode od 65,8 miliona KM i dobit od 5 miliona KM. Broj zaposlenih popeo se na 505, što je četrdesetak više nego godinu ranije, što govori o rastu kompanije.

Ova kompanija poznata je i po proizvodnji bicikala Ruff Cycles.

No, tu nije kraj. Riječ je o istom njemačkom investitoru koji uskoro otvara fabriku u Prozoru-Rami, koja je već izgrađena. Isti Holding, naime, vlasnik je firme GS-Rama.

Tvornica “GS-Rama” će u svojim počecima prije svega raditi dijelove za firmu Liebherr, a nakon potpune realizacije isporuke narudžbi, tvornica će krenuti s radom za Knorr-Bremse i za Njemačke željeznice.

Nakon toga uslijedit će drugi projekti, ovisno o radnoj snazi. Tvornica bi na početku trebala biti dom za 100 radnika, a u punom kapacitetu za njih 250 do 300.

Ulaganja u “GS-Rama” su ogromna, iznos koji se spominje je i preko 40 miliona KM, a očekuje se i širenje kompleksa.

The post Kreće serijska proizvodnja prvog bh. električnog vozila appeared first on Biznis Info.