Iz Federalnog ministarstva trgovine ističu da je potpisivanjem Sporazuma potvrđena zajednička opredijeljenost partnera za unapređenje digitalne transformacije trgovinskog sektora, jačanje finansijske inkluzije, razvoj bezgotovinskog plaćanja, te promociju transparentnog, sigurnog i konkurentnog poslovnog okruženja u Federaciji Bosne i Hercegovine i regionu Zapadnog Balkana. Ukupna vrijednost regionalnoj projekta je oko 3,4 miliona eura, od čega je skoro pola miliona eura namijenjeno aktivnostima u Bosni i Hercegovini, započetim još 2025. godine.

Povoljniji uslovi za poslovanje

– Federalno ministarstvo trgovine prepoznaje digitalizaciju trgovine i platnog prometa kao važan segment ukupne konkurentnosti privrede. Zbog toga želimo da, zajedno sa partnerima, stvorimo povoljnije uslove za poslovanje, podstaknemo razvoj modernih oblika plaćanja i doprinesemo suzbijanju sive ekonomije – kazao je federalni ministar trgovine Amir Hasičević.

Ministar Hasičević je obrazložio da trogodišnji program saradnje podrazumijeva uspostavljanje stalnog dijaloga između institucija i privatnog sektora, pripremu preporuka za unapređenje regulatornog okvira, razvoj programa podrške za mikro, mala i srednja preduzeća, te provođenje edukativnih i promotivnih aktivnosti usmjerenih na građane i poslovnu zajednicu.

Povećanje broja terminala za oko 40 posto

– U okviru projekta planirano je uključivanje do 7.500 POS uređaja za mala i srednja preduzeća u Bosni i Hercegovini, što praktično znači povećanje broja terminala za oko 40 posto. Naš cilj je stvoriti uslove u kojima će mikro, mala i srednja preduzeća lakše prihvatati elektronska plaćanja, smanjivati troškove poslovanja i biti konkurentnija na domaćem i međunarodnom tržištu. Važno je naglasiti da se ovim memorandumom ne stvaraju finansijske obaveze za potpisnike, već se izražava spremnost i zajednička odgovornost da kroz partnerstvo realizujemo aktivnosti od zajedničkog interesa za Federaciju Bosne i Hercegovine – rekao je ministar Hasičević.

Direktor GIZ-a za Bosnu i Hercegovinu Daniel Bagwitz je kazao da će poseban fokus biti na povećanju dostupnosti digitalnih plaćanja kod malih privrednika, posebno u manjim i ruralnim sredinama.

– Digitalna plaćanja olakšavaju poslovanje preduzećima, štede vrijeme i povećavaju njihovu konkurentnost na tržištu. Kroz Inicijativu „Bolji način“, GIZ, uime Vlade Savezne Republike Njemačke, podržava preduzeća širom Bosne i Hercegovine, posebno u manjim sredinama i ruralnim područjima, da lakše pristupe savremenim rješenjima digitalnog plaćanja. Inicijativa također promoviše finansijsko obrazovanje s naglaskom na odgovorno upravljanje finansijama i, samim tim, doprinosi efikasnijoj finansijskoj inkluziji malih trgovaca i građana – rekao je Bagwitz.

Dostupnost digitalnih plaćanja

Viša menadžerica za razvoj odnosa s klijentima kompanije Visa BiH Branka Gačina procjenjuje da Bosna i Hercegovina ima značajan potencijal za razvoj elektronskih plaćanja i ubrzanu tranziciju ka digitalnoj ekonomiji.

Gačina navodi da je istraživanje, koje je u martu 2025. godine uradila kompanija VISA, pokazalo snažnu vezu između prihvatanja digitalnih plaćanja i tržišnog razvoja, gdje je čak 65 posto preduzeća koja su uvela digitalna plaćanja zabilježilo rast prodaje, dok je 67 posto njih povećalo broj kupaca.

– Upravo zato kroz projekt „Bolji način“, zajedno sa regulatorima i partnerima iz industrije, radimo na podizanju svijesti i podršci malim i srednjim preduzećima da prepoznaju prednosti digitalnih plaćanja. Visa zajedno sa finansijskim institucijama donosi inovativna rješenja koja doprinose većoj finansijskoj inkluziji i ekonomskom rastu – poručila je Gačina.

Inicijativa „Bolji način“ nastala je na osnovu pozitivnih iskustava istoimenog projekta implementiranog u Srbiji u periodu od 2021. do 2025. godine. Kroz POS program koji je realizovan u okviru te inicijative, skoro 10.000 malih biznisa uvelo je kartična, instant i online plaćanja uz subvencionisanu podršku. U istom periodu zabilježen je rast bezgotovinskih plaćanja od oko 20 posto godišnje, kako po broju transakcija, tako i po obimu, uz istovremeni doprinos jačanju finansijske inkluzije, digitalizaciji poslovanja i unapređenju institucionalnog okvira za transparentnije poslovno okruženje, sapćeno je iz Federalnog ministarstva trgovine.

The post Federacija BiH dio regionalne inicijative vrijedne 3,4 miliona eura za razvoj digitalne ekonomije appeared first on Biznis Info.

Predstavnica GIZ-a Selma Karavdić-Gaab, predstavila je regionalni projekat kojim je predviđeno omogućavanje kartičnog plaćanja kod malih trgovaca, s ciljem unapređenja bezgotovinskog poslovanja i modernizacije trgovinskog sektora.

Projekat koji GIZ realizira u saradnji sa kompanijama Mastercard i Visa, a čiji je partner implementator SERDA, omogućit će građanima jednostavnije i sigurnije kartično plaćanje, dok će malim trgovcima biti omogućena besplatna instalacija POS terminala za bezgotovinsko plaćanje.

Trgovci neće imati dodatnih troškova

Kako je istaknuto tokom prezentacije, projekat je već realiziran u Republici Srbiji, gdje je u roku od godinu dana broj kartičnih terminala povećan za više od 30.000.

Iz GIZ-a su naglasili da trgovci koji se uključe u projekat neće imati dodatne troškove, jer će GIZ, Mastercard i Visa osigurati uvođenje potrebne infrastrukture za bezgotovinsko plaćanje.

Federalni ministar trgovine Amir Hasičević istakao je da je Ministarstvo već pokrenulo inicijativu prema malim trgovcima, kojih u Federaciji BiH ima više od 18.000 registrovanih, a koji su u dosadašnjim procesima donošenja zakonske regulative često bili nedovoljno uključeni.

Edukacije za vlasnike biznisa

– Dogovorili smo sa malim trgovcima da se registruju kao članovi obrtničkih komora pri privrednim komorama kantona, kako bi postali zvanični partner u pregovaračkim procesima i aktivno učestvovali u kreiranju politika koje se odnose na njihov rad – kazao je ministar Hasičević.

Na taj način trgovci će biti u mogućnosti da se uključe i u ovaj projekat, a za njih će biti organizirane i edukacije o prednostima i načinu korištenja bezgotovinskog plaćanja.

Ministar Hasičević je također naglasio da će ovaj projekat dodatno učvrstiti mrežu javno-privatnog dijaloga, te doprinijeti modernizaciji trgovine i jačanju transparentnosti tržišta.

Smanjenje sive zone

Uvođenje kartičnog plaćanja kod malih trgovaca može značajno doprinijeti i smanjenju sive ekonomije, jer bezgotovinske transakcije osiguravaju veću uključenost u formalne tokove poslovanja.

Na sastanku je dogovoreno da do kraja ovog mjeseca bude potpisan Memorandum o saradnji, nakon čega će započeti operacionalizacija projekta u Federaciji Bosne i Hercegovine.

The post Predstavljen projekat uvođenja kartičnog plaćanja kod malih trgovaca u FBiH appeared first on Biznis Info.

U njihovom proizvodnom pogonu danas se nalazi najveća CNC mašina u regiji, simbol tehnološkog napretka, znanja i dugoročne vizije razvoja.

Od male radionice do moderne industrije

Priča Medene Commerce počinje 1993. godine, dok je prva radionica za obradu metala pokrenuta 1995. Već 1998. godine izgrađen je prvi proizvodni pogon, čime započinje kontinuiran rast kompanije koja danas važi za jednu od tehnološki najnaprednijih u sektoru.

Tokom više od tri decenije poslovanja, Medena je razvila prepoznatljiv model rada koji spaja:

• visoku preciznost,
• savremenu CNC tehnologiju,
• stručan kadar,
• te jasnu orijentaciju ka zelenoj i održivoj proizvodnji.

Žene na CNC mašinama ruše stereotipe

Posebnu vrijednost kompanije čini njen tim. U Medeni danas radi 67 zaposlenih, među kojima su i žene koje ravnopravno upravljaju CNC mašinama – što je i dalje rijetkost u metalskoj industriji.

– Svaki izazov na mašini dočekujem s fokusom i posvećenošću. Nadam se da motivišem i druge žene da uđu u industriju bez straha – kaže Amina Kurtić, CNC operaterka.

Ovakav pristup ne samo da mijenja percepciju industrije, već pokazuje da znanje i posvećenost nemaju rodne granice.

Najveća CNC mašina u regiji – i škola za buduće kadrove

Medena Commerce danas nije samo proizvodni pogon, već i edukativni centar. Trenutno sedam učenika prolazi praktičnu obuku za zanimanja:

• CNC operater
• obrađivač metala
• elektrotehničar računarstva

Pod mentorstvom certificiranih stručnjaka, učenici rade na stvarnim projektima, uključujući i najveću CNC mašinu u regiji. Ovakav pristup omogućava im da odmah steknu znanja primjenjiva u praksi, a mnogi od njih nakon završetka obuke ostaju stalno zaposleni u kompaniji.

Zelena tranzicija kao poslovna strategija

Medena Commerce je nosilac ISO 14001 certifikata, a održivost je sastavni dio njenog poslovnog modela. Kompanija aktivno sprovodi mjere zelene tranzicije:

• solarni paneli pokrivaju do 30% energetskih potreba
• čelični otpad se reciklira na kontrolisan i odgovoran način
• učenici i radnici se educiraju o zelenim praksama u industriji

Na taj način se ne razvija samo proizvodnja, već i svijest o održivom razvoju budućih generacija stručnjaka.

Podrška GIZ-a i razvoj zelenih kompetencija

Razvoj Medene uklapa se u širi okvir projekta “Unapređenje okvira za održivo srednje stručno obrazovanje s fokusom na zelenu transformaciju”, koji provodi Privredna komora ZDK uz podršku GIZ-a.

Ove aktivnosti dio su programa SEDEP – Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja, koji finansijski podržavaju:

1. Njemačko savezno ministarstvo za ekonomsku saradnju i razvoj (BMZ)
2. Vlada Švicarske

Cilj programa je jačanje zapošljivosti mladih kroz digitalnu i zelenu transformaciju privrede u Bosni i Hercegovini.

Spoj tehnologije, znanja i održivosti

Medena Commerce danas predstavlja primjer kako domaća kompanija može uspješno spojiti:

• vrhunsku tehnologiju
• obrazovanje mladih
• ravnopravnost polova
• zelene vrijednosti
• i konkurentnost na tržištu

U Tešnju se tako ne gradi samo metal – već i budućnost moderne, održive industrije u BiH.

The post Tešanj potvrđuje industrijsku moć: Najveća CNC mašina u regiji appeared first on Biznis Info.

Konferencija je dio aktivnosti iz oblasti podrške održivoj ekonomiji koje implementira Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit GmbH (GIZ) u ime njemačke vlade.

– Ekonomska budućnost Bosne i Hercegovine usko je povezana sa evropskom zelenom tranzicijom. Njemačka razvojna saradnja posvećena je podršci privatnog sektora u BiH u usvajanju zelenih i digitalnih praksi i olakšavanju njegove integracije u tržište EU. Uspjesi ostvareni u okviru pilot projekata i mreža energetske efikasnosti pokazuju potencijal takvih zelenih poslovnih modela. Kako bi se postignuta dinamika zadržala potrebni su snažan privatno-javni dijalog, institucionalni kapaciteti i kultura u malim i srednjim preduzećima fokusirana na održivost. Gledajući naprijed, GIZ nastavlja podržavati zelenu i digitalnu tranziciju Bosne i Hercegovine, nadovezujući se na stalnu podršku njemačke vlade za integraciju BiH u EU kroz zelene lance vrijednosti. I dalje ćemo podsticati saradnju među svim zainteresovanim stranama kako bismo osigurali trajne ekološke i ekonomske koristi – rekao je Jens Elsner, voditelj programa Održivi ekonomski razvoj i promocija zapošljavanja u BiH pri GIZ-u.

Konferencija je okupila brojne učesnike iz privatnog sektora, koji su imali priliku saznati više o važnosti zelene budućnosti u sferi ekonomskog razvoja i aktivnostima Green Recovery.

– Gotovo 50.000 kompanija iz EU morat će do 2025. godine otkriti svoj utjecaj na okoliš kako bi potrošačima i investitorima olakšali donošenje održivih odluka. Mnoge bosanskohercegovačke kompanije su dio ovih lanaca nabavke. U tom smislu, kompanije moraju upravljati svojim emisijama stakleničkih gasova i početi se pridržavati propisa o društvenoj odgovornosti. U suprotnom susret će se sa poteškoćama u dobijanju finansijskih sredstava prilikom prodaje svojih proizvoda na tržištima EU i SAD-a. Kompanije iz Bosne i Hercegovine mogu se suočiti s tim izazovima same, ili mogu raditi zajedno u mrežama kako bi podržale jedne druge i dijelile najbolje prakse i naučene lekcije – kazao je Mirko Krück, ekspert za energetsku efikasnost, te dodao kako su GIZ BiH i Vanjskotrgovinska komora pokrenuli mrežu kompanija prije devet mjeseci koja je dio podrške održivom ekonomskom razvoju i dio aktivnosti „Green Recovery“.

Gospodin  Krück je poslao poruku ohrabrenja zainteresovanim kompanijama da se priključe radu ovih mreža.

Na konferenciji su predstavljena iskustva i priče malih i srednjih preduzeća koja su se uspješno suočila sa izazovima zelene tranzicije, a podršku u cijelom procesu pružila je i Vanjskotrgovinska/Spoljnotrgovinska komora Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH dr.sc Vjekoslav Vuković izrazio je zahvalnost njemačkoj razvojnoj saradnji tj. GIZ-u što je Komoru izabrao za glavnog partnera u implementaciji projektne komponente, odnosno prepoznao kao ključnu instituciju za podršku jačanju bh. kompanija kao pojedinačnih korisnica granta, ali i zelenih lanaca vrijednosti unutar Bosne i Hercegovine, s ciljem uvezivanja u regionalne i EU lance vrijednosti.  On je istaknuo da se Komora aktivno uključila u procese tranzicije bh. gospodarstva prepoznajući potencijal zelenih lanaca vrijednosti, te zajedno sa gospodarstvenicima pripremila i institucijama vlasti dostavila dokument “Preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u BiH”.

– Organizirali smo niz edukacija i događaja za poslovnu zajednicu i zajedno sa gospodarstvenicima definirali preporuke za organe vlasti. Dokument, u kojem su sadržane analize izazova i potencijali zelene tranzicije za MSP, naglašava nedostatak sistemskih politika i podrške, administrativne i tehničke prepreke, te potrebu za usklađivanjem zakonodavstva s EU standardima. Takođe, glavne prepreke uključuju neusklađenost pravnog okvira, administrativne barijere i tehničke izazove u integraciji obnovljivih izvora energije – kazao je predsjednik Vuković i dodao da će opstanak bh. kompanija zavisiti od aktivnosti koje se budu radile.

– Gospodarstvo BiH na tržište EU izvozi preko 70 odsto svojih proizvoda i ako želimo zadržati to tržište, ali i postati konkurentniji, uz to i kreirati nova radna mjesta, neophodno je postići standarde u zelenoj ekonomiji, obezbjediti povoljne kreditne linije za finansiranje, te napraviti reformu obrazovanja, odnosno obrazovanje usmjeriti na zelene tehnologije i digitalizaciju kao ključne faktore za održivi razvoj poslovnih modela – istaknuo je Vuković.

Tokom konferencije učesnici su dobili i smjernice za konkretne korake koje mogu poduzeti kako bi svoje poslovanje prilagodili novim tržišnim uslovima. Diskusija je obuhvatila širok spektar tema, uključujući inovativne pristupe u poslovanju, održive prakse i strategije za smanjenje negativnog uticaja na životnu sredinu. Inače, ova konferencija je bila izuzetna prilika za povezivanje preduzetnika, razmjenu ideja i kreiranje novih partnerstava koja će doprinijeti zelenijoj budućnosti. Organizatori su izrazili zadovoljstvo uspjehom događaja i najavili nastavak podrške malim i srednjim preduzećima u njihovim naporima za održivim poslovanjem.

The post U Sarajevu održana konferencija “Kreirajmo zeleniju budućnost: iskustva i priče malih i srednjih preduzeća” appeared first on Biznis Info.

Projekat su sa 6,1 miliona eura sufinanisirali Evropska unija i Vlada Savezne Republike Njemačke, a implementirao GIZ. Cilj projekta je stvaranje povoljnog okruženja za tehnološku transformaciju malih i srednjih preduzeća u konkurentnim sektorima, pružajući im bolji pristup inovativnim tehnologijama, vještinama i uslugama.

Eva Naeher, programska direktorica GIZ-a u BiH ovom prilikom izjavila je: “Projekat smo započeli 2021. godine kako bismo donijeli inovativne ideje i digitalna rješenja u kompanije u BiH. U početku su mnoge kompanije imale pitanja i nedostatak kapaciteta za transformaciju. Organizovali smo edukativne programe za 700 preduzeća i podržali 70 kompanija kroz inovacijske vaučere za testiranje novih tehnologija. Uspostavili smo četiri digitalna inovacijska huba (DIH) koji pružaju podršku u digitalizaciji, umrežavanju, edukaciji i testiranju. Podržali smo Centar za digitalnu transformaciju i pokrenuli sinergiju istraživačkog i privatnog sektora, primjer je Green Agenda Innovation Acceleration (GAIA). U tri godine postigli smo mnogo na polju digitalne transformacije, a taj proces će se nastaviti. Kompanije će morati digitalizovati i ozeleniti svoje poslovanje, a DIH-ovi će im pružiti podršku i rješenja.”

Agenda 2030 Ujedinjenih nacija ističe potencijal tehnologije za napredak, prevazilaženje ekonomskih i društvenih razlika te izgradnju naučnih zajednica s pristupom kvalitetnim javnim uslugama. U skladu s tim, its4Health DIH podržava digitalnu transformaciju zdravstvenog sistema u BiH, osiguravajući siguran, transparentan i učinkovit pristup medicinskim uslugama.

Its4Health DIH uspostavljen je na čelu Sarajevskom školom za nauku i tehnologiju (SSST), Institutom za metrologiju BiH (IMBIH), Verlab Institutom, te Institutom za standardizaciju BiH (ISBIH).

“Digitalni inovacijski hub its4Health osnovan je kako bi pružio zdravstvenim organizacijama priliku za unapređenje poslovanja putem digitalnih rješenja. S obzirom na visoke troškove i ograničene budžete, DIH omogućava testiranje digitalnih rješenja kako bi organizacije utvrdile njihovu prikladnost i našle odgovarajuća rješenja. Pored toga, DIH podržava IT kompanije u razvoju aplikacija koje poboljšavaju kvalitetu zdravstvene zaštite. Također, osnovan je Centar za digitalnu transformaciju koji pomaže malim i srednjim preduzećima (MSP) da unaprijede interne procese. Proces transformacije traje duže i uključuje saradnju s deset certificiranih konsultanata, koji kompanijama pružaju detaljnu strategiju digitalne transformacije, a ne samo ad hoc podršku”, dodala je Lejla Gurbeta Pokvić, direktorica Verlab Instituta.

Na događaju su predstavljeni i uspjesi kompanija koje su koristile podršku projekta. Nejra Vranić iz Poliklinike Atrijum, Lilijan Sulejmanović iz Bardo d.o.o., Arslan Hajdarević iz e387 d.o.o., Nejra Aljović iz kompanije Bosona Food d.o.o., i Mevlida Tabaković iz kompanije SunsetPro d.o.o. podijelili su svoja iskustva i rezultate koje su postigli zahvaljujući digitalizaciji.

Digitalizacija je ključna za mala i srednja preduzeća jer omogućava efikasnije poslovanje i bolje upravljanje resursima, što je od suštinskog značaja za njihov rast i konkurentnost na tržištu. To je ovom prilikom potvrdila i Lilijan Sulejmanović, direktorica kompanije Bosona Food.

“Kompanija je osnovana prije dvije godine s ciljem donošenja inovativnih proizvoda na tržište BiH. Počeli smo s uvozom Marlenka torti iz Češke i hladno presovanog suncokretovog ulja, te smo brzo ušli u 90% tržnih centara. Centar nam je pomogao razviti strategiju i fokusirati se na ključne procese. Implementirali smo program Optimus koji prati rad na terenu, predlaže rute i pruža izvještaje o radu i unapređenju. Također, omogućava nam praćenje proizvoda pred istekom roka u tržnim centrima, osiguravajući da ništa ne bude štetno za poslovanje.”, istakla je Sulejmanović.

Digital Storm DIH drugi je predstavljeni DIH i on je nastavak uspješne saradnje kompanije FabLab-a i QSS-a koja je započeta još 2015. godine radom na projektima digitalizacije u oblasti Clouda, sigurnosti podataka i zaštite intelektualnog vlasništva.

Edin Škaljić, direktor Fab Lab-a, istakao je važnost povezivanja akademske zajednice s realnim sektorom kroz projekte poput EU4DigitalSME.

Maria Roca iz Funding Box-a iz Španije predstavila je saradnju s DIH-ovima u BiH unutar EU4DigitalSME projekta i naglasila: “Funding Box, kao ključni partner u projektu, pruža vitalnu podršku digitalnim inovacijama kroz DIH-ove, potičući kompanije da koriste najnovije tehnologije i osiguravajući im pristup investicijama koje su ključne za njihov daljnji razvoj.”

Zaključeno je da je digitalno poslovanje preduslov konkurentnosti, kao da poslovna zajednica i nadležne institucije trebaju nastaviti raditi na digitalizaciji ekonomskih procesa u preduzećima, što će dovesti do povećanja investicija i izlaska na evropska i međunarodna tržišta.

Više informacija o projektu “Inovacije i digitalizacija malih i srednjih preduzeća u Bosni i Hercegovini/EU4DigitalSME” dostupno je na web stranici https://eu4digitalsme.ba.

The post Digitalno poslovanje preduslov je konkurentnosti appeared first on Biznis Info.

Edukacija je održana u saradnji s Chronos d.o.o. Zenice na sljedeće teme:

• Administrativno-finansijsko poslovanje za početnike u biznisu
• Elektronska prijava poreza za MSP

Cilj ove aktivnosti koja je trajala od ponedjeljka do četvrtka (od 10. – 13. decembra 2018. godine) je podrška preduzećima, jačanje kompetencija i poslovnih vještina uposlenika tih preduzeća te stvaranje uslova za uspješnije poslovanje.

Učesnici ove edukacije imali su priliku naučiti o poreznom sistemu, načinima vođenja finansijskog poslovanja, tehnikama administrativnog poslovanja i na koji način podnijeti elektronsko prijavu poreza.

Od ukupno 201.028 KM koliko je vrijednost projekta „Centar za podršku  poduzetnicima“, Evropska unija je finansirala 160.150,14 KM kroz zajednički programa Evropske unije i Vlade Njemačke, EU ProLocal kojeg implementira GIZ.

Projekat „Centar za podršku  poduzetnicima“ ima za cilj doprinijeti povećanju broja registrovanih MSP posredstvom unapređenja koordinacije i komunikacije postojećih stakeholdera za lokalni ekonomski razvoj, poboljšanjem poslovnog okruženja i promovisanjem investicijskih potencijala grada Zenice.

Projektom će biti unaprijeđeni postojeći i uspostavljeni novi inovativni mehanizmi za podršku održivom ekonomskom razvoju, prenosi Zenicainfo.

The post Podrška Agencije ZEDA početnicima u biznisu appeared first on Biznis Info.