Govoreći o značaju projekta, Flynn je istakao da je Južna interkonekcija prije svega važna za Bosnu i Hercegovinu.

– Za Bosnu i Hercegovinu ovo je naravno važno zbog energetske sigurnosti, jer niko ne želi ovisiti o jednom snabdjevaču. Južna interkonekcija će osigurati pristup novim izvorima gasa, povećati konkurentnost i stvoriti uvjete koji su neophodni za nove investicije i rast. Ovo je stvar nacionalne sigurnosti. Želimo da naši saveznici imaju što više opcija, jer ih to čini ekonomski stabilnijim i otpornijim na geopolitičke krize – rekao je Flynn u emisiji Dnevnik D na FTV-u.

Ko će finansirati projekat vrijedan 1,5 milijardi eura?

Osvrćući se na kritike da AAFS još nema osiguranu kompletnu finansijsku konstrukciju za projekat, Flynn je istakao da se veliki infrastrukturni projekti nigdje u svijetu ne finansiraju iz jednog izvora.

– Sredstva za projekte ove vrste dolaze iz različitih izvora. Kao američka kompanija imamo pristup fondovima, bankama i institucijama poput DFC-a koje finansiraju velike infrastrukturne projekte američkih kompanija – pojasnio je Flynn.

Naglasio je da je riječ o investiciji koja zahtijeva širok krug partnera.

– Ovo je projekat vrijedan oko 1,5 milijardi eura i to nije novac koji jedna osoba ili jedna kompanija drži na računu. U ovakve projekte ulaze banke, investicioni fondovi i brojni partneri. To je uobičajena praksa svuda u svijetu.

“Povjerenje ćemo steći rezultatima”

Na pitanje zašto bi građani BiH trebali vjerovati njegovoj kompaniji, Flynn je naglasio da AAFS nije sama u ovom projektu.

– To nije projekat jedne osobe niti jedne kompanije. Okupljamo ulagače, institucije, stručnjake iz oblasti građevine, okoliša i finansija. Mi donosimo ulaganje i preuzimamo rizik, ali to ne radimo sami – naveo je.

Istakao je da povjerenje žele graditi rezultatima.

– Ne tražimo da nam ljudi vjeruju zato što se ja prezivam ovako ili onako. Na kraju je važno da li možemo isporučiti projekat i izgraditi plinovod. Povjerenje ćemo steći rezultatima, a ne riječima. Možemo garantovati da ćemo biti transparentni i informirati građane o napretku projekta – poručio je Flynn.

O kritikama zbog političkih veza

Na pitanje o političkim vezama, Flynn je naglasio da njegov brat Michael Flynn, bivši savjetnik Donalda Trumpa, nema nikakvu ulogu u projektu.

– Moj brat nikad nije bio uključen u ovaj projekat. Niti od početka, niti danas. Gotovo da nismo ni razgovarali o ovoj temi. Ono što on radi na političkom nivou je njegova stvar – rekao je poduzetnik.

Naglasio je da se infrastrukturni projekti ne realizuju političkim vezama.

– Plinovodi se ne grade političkim vezama, nego kapitalom, inženjerskom ekspertizom i snažnim partnerstvima. O nama će se suditi na osnovu rezultata. Moj odnos s bratom nije poslovan ni politički – dodao je.

Odgovor na primjedbe iz Evropske unije

Jedan od centralnih dijelova razgovora odnosio se na kritike koje prate projekat Južne interkonekcije, posebno zbog činjenice da je ime kompanije AAFS Infrastructure and Energy navedeno u zakonskom tekstu, što su pojedini evropski zvaničnici i diplomate ocijenili neuobičajenim za infrastrukturne projekte ove vrste.

Na pitanje ko je insistirao da se ime njegove kompanije nađe u zakonu te kako komentariše zahtjeve iz Evropske unije da se kompanija ukloni iz pojedinih dokumenata vezanih za projekat, Flynn je odgovorio da je AAFS među prvima iskazao interes za ulaganje te da ne zna za druge investitore koji su bili spremni preuzeti takav projekat.

– Mislim da je važno razumjeti da smo se mi pojavili i vrlo rano iskazali interes za ovaj projekat. Bilo je evropskih kompanija, Evropska unija je također imala priliku da bude mnogo asertivnija i da pokuša biti nosilac ovog projekta, ali koliko je meni poznato nije bilo mnogo igrača koji su iskazali interes – pojanio je Flynn.

Dodao je da se nakon predstavljanja njihove vizije projekta AAFS-u javio značajan broj evropskih kompanija i investitora zainteresovanih za saradnju.

– Mnoge evropske građevinske kompanije javile su nam se i ušli smo u određene pregovore. Pojavile su se i brojne investicijske grupe. Mi jesmo američka kompanija i imat ćemo podršku američkih banaka, ali to ne znači da ćemo isključiti evropsku tehnologiju ili kapital – rekao je.

Prihvatili da nose rizik

Govoreći o primjedbama o netransparentnosti projekta koje dolaze iz Brisela, Flynn je kazao da su se one pojavile tek nakon što je njegova kompanija već uložila značajne napore kako bi osigurala podršku projektu.

– Zanimljivo mi je da je ta kritika ostala unutar EU i da se nije materijalizirala sve dok nismo uložili ozbiljan trud da predstavimo svoju ponudu i uvjerimo različite strane u Bosni i Hercegovini da mogu raditi s nama – poručio je.

Podsjetio je i da je ponuda AAFS-a predstavljena u Parlamentu Federacije BiH te da je dobila široku podršku zastupnika.

– Naša ponuda predstavljena je u parlamentu i dobila je gotovo 97 glasova. To je bio potpuno transparentan i javan proces. Evropska unija i evropski investitori su imali priliku da se pojave i daju ponudu, ali to se nije dogodilo. Zašto nije, zaista ne znam. Možda nisu bili spremni da se upuste u ovako velik projekat u BiH – dodao je američki poduzetnik.

Flynn smatra da je ključni razlog zbog kojeg je AAFS danas dio projekta spremnost njegove kompanije da preuzme finansijski i investicijski rizik.

– Mi smo ti koji su prihvatili da nose rizik izgradnje plinovoda i da osiguraju energetsku sigurnost BiH. Kada govorimo o lobiranju, jedino lobiranje koje je rađeno bilo je ono koje smo mi radili kako bismo predstavili svoju ponudu. Naravno da smo imali podršku američke ambasade jer je energetska sigurnost partnera i saveznika važna i za Sjedinjene Američke Države.

Kabiri i Abraham grupa nisu povezani s projektom

Jedna od tema razgovora bile su i špekulacije koje se povremeno pojavljuju u javnosti o mogućoj ulozi izraelskog biznismena Amira Kabirija i Abraham Group u projektu Južne interkonekcije. Flynn je takve navode odbacio, tvrdeći da ni on ni njegovi partneri nemaju bilo kakvu poslovnu povezanost s Kabirijem.

– Ja nikada nisam upoznao gospodina Kabirija, niti su ga upoznali moji partneri, nisam siguran ni čime se on bavi u BiH. Nisam ni znao za sporazum koji je potpisao – rekao je Flynn.

Naglasio je da su špekulacije o toj vezi pokušaj skretanja pažnje sa suštine projekta.

– Južna interkonekcija je infrastrukturni projekat strateškog značaja za Bosnu i Hercegovinu i Evropsku uniju. Sve ostalo su špekulacije koje nisu potkrijepljene činjenicama i služe da preusmjere pažnju sa ključnih ciljeva projekta – kazao je.

Flynn je istakao da kompaniju BiH-Gas vidi kao jednog od ključnih partnera. Na kraju se osvrnuo i na pitanje cijene plina nakon izgradnje Južne interkonekcije, poručivši da niko trenutno ne može sa sigurnošću predvidjeti kakve će cijene biti u budućnosti.

– Dodatni pravac snabdijevanja svakako može dovesti do nižih cijena, ali danas niko ne može sa sigurnošću garantovati kakve će one biti.

The post Flynn pojasnio kako će se finansirati Južna interkonekcija vrijedna 1,5 milijardi eura appeared first on Biznis Info.

Poslije usvajanja novog zakona u Parlamentu FBiH i potpisivanja Međudržavnog sporazuma s Hrvatskom u Dubrovniku, pred vlastima i investitorima su ključni koraci koji bi trebali otvoriti put ka izgradnji novog gasnog pravca i velikom investicionom ciklusu.

O tome šta slijedi, kada bi mogli početi radovi i kada se očekuje prvi gas, za BiznisInfo.ba govorio je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Slijedi potpisivanje ugovora

Prema Lakićevim riječima, naredni ključni korak u realizaciji projekta Južne interkonekcije je potpisivanje ugovora između Vlade Federacije BiH i investitora, nakon čega bi uslijedila implementacija projekta. Trenutno su u toku pregovori s investitorom te se očekuje da će uskoro biti pripremljen prvi nacrt ugovora.

– Trenutno smo u fazi pregovaranja sa investitorom i očekujemo da ćemo vrlo brzo imati kreiran prvi draft ugovora i nakon toga krenuti u njegovu implementaciju – rekao je Lakić.

PROČITAJTE JOŠ: Gas, struja i milijarde: Kako će izgledati novi energetski sistem BiH

Govoreći o preprekama za realizaciju projekta, ministar je naglasio da pitanje državne imovine ostaje jedno od ključnih pitanja ne samo za Južnu interkonekciju nego i za druge infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini.

– Bez rješenja problema državne imovine nema ni ovog projekta, a bogami ni drugih projekata. Ne samo energetskih nego i svih infrastrukturnih projekata u Bosni i Hercegovini. Iskreno se nadam da će taj problem vrlo brzo biti razriješen kako bismo mogli realizovati ne samo Južnu interkonekciju nego i sve druge projekte – kazao je Lakić, s kojim smo razgovarali na marginama Reviconovog simpozija Headway u Neumu.

Radovi kreću u roku od godinu dana

Kada je riječ o početku radova, ministar očekuje da bi konkretne aktivnosti na terenu mogle krenuti u narednih godinu dana, ali ističe da je prije toga potrebno završiti određene pripremne korake.

– Nedostaje nam još kvalitetnija i novija, ažurirana studija izvodljivosti i sve ostalo što je potrebno kako bismo mogli krenuti u implementaciju – naveo je on.

Federalna vlada postavila je i ambiciozan cilj kada je riječ o završetku projekta. Prema riječima ministra, cilj je da prvi gas kroz Južnu interkonekciju poteče 1. januara 2028. godine.

– Mi smo sebi vrlo optimistično rekli da moramo pustiti gas iz ovog izvora 1. januara 2028. godine, jer do tog datuma imamo mogućnost uvoza ruskog gasa, a nakon toga više ne. Da li ćemo uspjeti da zaokružimo sve do tog datuma, vidjećemo. To jeste veoma optimističan rok, ali ćemo se truditi da ga dostignemo – istakao je Lakić.

Projekt vrijedan 1,4 milijardu eura

Govoreći o ukupnoj vrijednosti projekta, ministar je rekao da se više ne radi samo o Južnoj interkonekciji, već o mnogo širem energetskom paketu.

Prema njegovim riječima, uz gasovod Južne interkonekcije u projekat je uključen i planirani gasovod od Kladnja do Tuzle, kao i najmanje tri gasne elektrane.

– Mislim da je ukupna vrijednost najmanje 1,4 milijarde eura. Da li će biti više elektrana, pokazat će studija izvodljivosti. Riječ je o jednom od najznačajnijih energetskih projekata na području Federacije BiH, ali i ovog dijela Evrope. Mislim da tek sada pravimo pravu revoluciju kada je energetska infrastruktura u pitanju – naglasio je Lakić.

Cijenu plina će odrediti tržište

Komentarišući ranije tvrdnje da bi Južna interkonekcija mogla dovesti do rasta cijena gasa, ministar smatra da će konačnu riječ dati tržište te da novi pravac snabdijevanja može čak doprinijeti povoljnijim cijenama.

– Tržište će pokazati kakve će cijene biti kada se izgradi gasovod. Tada ćemo vidjeti ko će sve biti ponuđač. Imamo vrlo dobru i geografski blisku ponudu terminala na Krku u Hrvatskoj. Vjerovatno će dio gasa dolaziti iz Sjedinjenih Američkih Država, ali ono što je najvažnije jeste da građani i privreda dobiju povoljnu cijenu gasa u narednom periodu – zaključio je Lakić.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ministar Lakić otkrio detalje megaprojekta od 1,4 milijardu eura: Radovi na terenu kreću u roku od godinu dana appeared first on Biznis Info.

Sastanku u Ministarstvu energetike i rudarstva Republike Srpske prisustvovali su predstavnici resornog ministarstva, Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, preduzeća “Sarajevo-gas” Istočno Sarajevo, JP “Autoputevi Republike Srpske” te izvođača radova – kompanija “Konvar” iz Beograda i “Gasteh” iz Inđije.

Tokom sastanka razmatran je dosadašnji napredak projekta, a učesnici su definisali aktivnosti koje bi trebale ubrzati njegovu realizaciju u narednom periodu.

Jedan od najvećih energetskih projekata u BiH

Izgradnja magistralnog gasovoda Šepak – Banja Luka – Novi Grad smatra se jednim od najvećih infrastrukturnih projekata u energetskom sektoru Bosne i Hercegovine.

Prema ranijim procjenama, vrijednost investicije iznosi oko milijardu KM, dok zajedno s troškovima eksproprijacije dostiže čak 1,29 milijardi maraka. Projektom je planirana:

• izgradnja oko 500 kilometara dvosmjernog gasovoda;
• gasifikacija 18 gradova i općina;
• povezivanje velikog broja privrednih subjekata i domaćinstava na gasnu mrežu;
• jačanje energetske sigurnosti i pouzdanosti snabdijevanja.

Tri faze realizacije

Projekat će se realizovati u tri faze. Prva faza obuhvata izgradnju primarnog magistralnog gasovoda na dionici Šepak – Banja Luka. Druga faza podrazumijeva izgradnju priključnih gasovoda prema gradovima i općinama koje se nalaze duž trase, čime bi prirodni gas postao dostupan većem broju lokalnih zajednica.

Treća faza predviđa izgradnju magistralnog gasovoda od Banje Luke do Novog Grada, čime bi bila zaokružena kompletna trasa.

Stvoreni važni preduslovi

Učesnici sastanka istakli su da su u prethodnom periodu napravljeni značajni koraci za realizaciju projekta. Narodna skupština Republike Srpske usvojila je Zakon o posebnom postupku eksproprijacije radi izgradnje magistralnog gasovoda, čime su stvoreni uslovi za brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na budućoj trasi.

Također, usvojene su izmjene tehničkih propisa za transport prirodnog gasa koje bi trebale omogućiti racionalnije korištenje prostora i smanjenje troškova izgradnje gasne infrastrukture.

Radovi već ovog ljeta, plin jeftiniji od vode

Direktor Sarajevo-gasa Istočno Sarajevo Nedeljko Elek ranije je izjavio da bi radovi na projektu mogli početi već ovog ljeta, te da bi Banja Luka mogla biti priključena na gasnu mrežu za oko 14 mjeseci. Prema njegovim procjenama, kompletna gasifikacija do Novog Grada mogla bi biti završena za oko tri i po godine, čime bi čak 80 posto Republike Srpske bilo obuhvaćeno gasnom mrežom.

Govoreći o ekonomskim efektima projekta, Elek je tvrdio da bi cijena prirodnog gasa mogla iznositi oko jednu marku po kubnom metru, odnosno manje od cijene vode u Banjoj Luci, koju je naveo kao primjer. Prema njegovim riječima, gasifikacija bi trebala donijeti niže troškove grijanja, smanjiti zagađenje zraka i poboljšati energetsku sigurnost.

Fokus na lokalne zajednice

Na sastanku je naglašeno da će u narednom periodu posebna pažnja biti posvećena koordinaciji s lokalnim zajednicama kroz koje prolazi planirana trasa gasovoda.

Od gradova i općina očekuje se da paralelno pokrenu aktivnosti na izgradnji sekundarne gasne mreže kako bi građani i privreda mogli koristiti prirodni gas odmah nakon završetka magistralnog sistema.

Vlasti Republike Srpske očekuju da će realizacija ovog projekta doprinijeti privlačenju novih investicija, unapređenju energetske infrastrukture i daljnjem ekonomskom razvoju područja kroz koja prolazi budući gasovod.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kreće gradnja gasovoda vrijednog 1,29 milijardi KM: Mreža duga 500 km stiže u 18 gradova i općina appeared first on Biznis Info.

The post Gasovod od 1,2 milijarde kubika mijenja energetsku sliku BiH: Gas će biti jeftiniji od vode appeared first on Biznis Info.

Tokom sastanka konstatovano je da region raspolaže značajnim energetskim resursima i potencijalima koje je potrebno snažnije staviti u funkciju razvoja, stabilnosti i povezivanja energetskih sistema.

Poseban fokus razgovora bio je na hidroenergetskom potencijalu rijeke Drine, projektima hidroelektrana na srednjem i gornjem toku rijeke, kao i mogućnostima njihove zajedničke realizacije.

Izgradnja elektrana na srednjem toku Drine

Sagovornici su se saglasili da je potrebno intenzivirati saradnju na projektima hidroelektrana na srednjem toku Drine, uključujući formiranje zajedničkog radnog tijela i sagledavanje postojećeg nivoa tehničke dokumentacije, kao prvih koraka ka budućoj realizaciji projekata.

Istaknuta je spremnost da se pristupi izradi memoranduma o saradnji na projektu izgradnje hidroelektrana na Srednjoj Drini.

– Energetika danas traži partnerstva, povezivanje i zajedničke projekte. Samo saradnjom možemo graditi sigurniji, stabilniji i razvojno jači region – poručio je ministar Lakić.

Novi gasovodi i gasne elektrane

Razgovarano je i o saradnji u oblasti prirodnog gasa, razvoju gasne infrastrukture i mogućnostima boljeg povezivanja Srbije i Bosne i Hercegovine gasnim interkonekcijama, s ciljem jačanja sigurnosti snabdijevanja i energetske stabilnosti regiona.

Ministarka Đedović-Handanović predstavila je planove Republike Srbije za diversifikaciju gasnog sektora kroz izgradnju novih gasnih interkonekcija sa Rumunijom i Sjevernom Makedonijom.

Ministar Lakić upoznao učesnike sastanka sa prioritetima Federacije BiH u oblasti razvoja gasne infrastrukture, uključujući realizaciju projekta Južne gasne interkonekcije i planove za izgradnju gasnih elektrana u Federaciji BiH.

Memorandum o razumijevanju

Na sastanku je izražena spremnost za potpisivanje zajedničkog memoranduma o razumijevanju između Bosne i Hercegovine i Republike Srbije, kojim bi bili definisani okviri buduće saradnje i konkretizovane zajedničke aktivnosti u oblasti energetike.

U okviru razgovora predloženo je i razmatranje mogućnosti razvoja regionalnog softvera za upravljanje energetskim sistemima i razmjenu podataka, u saradnji sa Sekretarijatom Energetske zajednice, s ciljem efikasnijeg praćenja energetskih tokova, bolje koordinacije i dodatnog unapređenja regionalne saradnje.

The post BiH i Srbija žele zajedno graditi hidroelektrane na Drini, dogovoreni prvi koraci appeared first on Biznis Info.

Imajući u vidu značaj projekta, Vlada je saglasna da se sredstva za realizaciju istog, u iznosu od milijardu i 29 miliona KM, obezbijede iz Budžeta Republike Srpske.

Navedeni iznos ne obuhvata troškove rješavanja imovinsko-pravnih odnosa koji će biti naknadno utvrđeni tokom postupka eksproprijacije. Podsjetimo da je tender za ovaj projekt već proveden i da je konzorcij predvođen firmom Konvar iz Beograda pred dobijanjem posla.

Za realizaciju zaključka zadužuju se Ministarstvo finansija i Ministarstvo energetike i rudarstva, a za realizaciju projekta u skladu sa propisima zadužuje se “Sarajevo-gas” a. d. Istočno Sarajevo.

Projekt izgradnje magistralnog gasovoda Šepak-Novi Grad se sastoji od tri faze. Prva faza obuhvata izgradnju primarnog magistralnog gasovoda Šepak-Banja Luka. Druga faza obuhvata izgradnju priključnih gasovoda, prema gradovima i opštinama koje su na trasi.

Planirana dužina 500 kilometara

Planirana je gasifikacija 18 opština duž trase magistralnog gasovoda. Treća faza obuhvata izgradnju magistralnog gasovoda Banja Luka-Novi Grad. Planirana dužina trase dvosmjernog gasovoda je oko 500 kilometara.

Gledajući na projekat u širem kontekstu, prodaja prirodnog gasa kao ekološki prihvatljivog energenta uticaće pozitivno na smanjenje potrošnje električne energije, a time se otvara mogućnost prodaje viška električne energije po mnogo višim cijenama od onih koje plaća konzum.

Izgradnjom magistralnog gasovoda i gasifikacijom pomenutih opština stvoriće se uslovi za razvoj industrijskih zona, što daje mogućnost otvaranja proizvodnih pogona koji će koristiti prirodni gas u tehmološke svrhe, a prije svega omogućiti zapošljavanje kvalifikovane radne snage.

Primarni izvor energije

Upotrebom prirodnog gasa u svrhu toplifikacije smanjuje se nivo emisije štetnih gasova i zaštita životne sredine. Izgradnja gasovoda sa pratećom nadzemnom infrastrukturom je kapitalna investicija i jedna od najvećih u ovom dijelu Republike Srpske.

Implementacijom ovog projekta osigurat će se novi primarni izvor energije, što će dodatno omogućiti optimizaciju izbora najekonomičnijeg oblika korišćenja primarne energije za domaćinstva i industrijske potrošače u sjeverozapadnom dijelu Republike Srpske.

The post Vlada RS daje milijardu KM za gasovod, evo detalja projekta appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu od generacijske važnosti koji bi, po prvi put, mogao ukinuti dugogodišnju zavisnost BiH od ruskog gasa i omogućiti pristup globalnom tržištu energenata, uključujući i američki LNG.

Presedan u zakonodavstvu

Kako smo već objavili, Vlada Federacije BiH priprema izmjene zakona koje bi trebale ubrzati realizaciju Južne interkonekcije, a među rješenjima koja se razmatra nalazi se i ono bez presedana – da se ime investitora direktno unese u zakon.

Takav potez praktično bi omogućio da se zaobiđu dugotrajne procedure i da realizacija projekta počne odmah nakon usvajanja zakonskih izmjena u Parlamentu FBiH.

Prema dostupnim informacijama, u fokusu je američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je već iskazala interes za ulaganja u ovaj i povezane infrastrukturne projekte u BiH.

Energetski zaokret za BiH

Južna interkonekcija podrazumijeva izgradnju gasovoda koji bi povezao Bosnu i Hercegovinu s LNG terminalom na Krku, čime bi zemlja dobila alternativni pravac snabdijevanja gasom.

Planirani kapacitet gasovoda, prema onome što smo ranije objavljivali, iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko premašuje trenutnu potrošnju prirodnog gasa u BiH.

Time bi se otvorio prostor ne samo za sigurnije snabdijevanje, već i za širenje potrošnje gasa kroz industriju, domaćinstva i nove energetske projekte.

Pokretač investicijskog ciklusa

Ovaj projekt nije samo energetski, već i snažan investicijski zamah za cijelu zemlju. Naime, planirana je i izgradnja tri moderne gasne elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata, koje bi mogle proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u BiH.

Procjenjuje se da bi ove elektrane godišnje trošile oko milijardu kubnih metara gasa, čime bi se iskoristio veći dio kapaciteta gasovoda, dok bi ostatak bio dostupan za dalju gasifikaciju i razvoj industrije.

Ukupno gledano, riječ je o projektu koji bi mogao pokrenuti investicije vrijedne više milijardi maraka i značajno transformisati energetski i ekonomski pejzaž zemlje.

Brža realizacija ili novi rizici

Iako predloženo rješenje s direktnim unošenjem investitora u zakon može ubrzati realizaciju projekta, ono istovremeno otvara i pitanja o transparentnosti i procedurama.

Ipak, jasno je da vlasti žele izbjeći višegodišnja kašnjenja koja su obilježila brojne infrastrukturne projekte u BiH.

Ako zakon bude usvojen u predloženom obliku, Južna interkonekcija bi mogla vrlo brzo preći iz faze planiranja u fazu realizacije, čime bi Bosna i Hercegovina napravila jedan od najvećih energetskih iskoraka u svojoj novijoj historiji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Milijarde na stolu: Američki investitor ulazi u zakon o Južnoj interkonekciji appeared first on Biznis Info.

Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, o ovim izmjenama bi se na sjednici Vlade FBiH moglo raspravljati već u narednim danima, nakon čega bi prijedlog bio upućen u parlamentarnu proceduru.

Kako nezvanično saznajemo, Vlada razmatra prilično neuobičajeno rješenje – da se ime investitora koji će realizovati projekt direktno unese u zakon.

Riječ je o potezu koji predstavlja svojevrstan presedan, ali bi mogao značajno ubrzati realizaciju projekta. Ukoliko Parlament FBiH usvoji ovakav prijedlog, investitor bi praktično odmah mogao započeti implementaciju.

Američki investitor u fokusu

Podsjetimo, početkom godine Vlada FBiH usvojila je informaciju o zaprimljenom pismu namjere američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je iskazala interes za velike infrastrukturne investicije u BiH.

Njihov plan obuhvata razvoj Južne gasne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izgradnju gasnih elektrana, ali i modernizaciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru.

Energetski zaokret za BiH

Južna interkonekcija smatra se projektom koji bi mogao potpuno promijeniti način snabdijevanja energijom u Bosni i Hercegovini.

Planirano je povezivanje domaće gasne mreže s LNG terminalom na Krku, čime bi BiH dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i američki LNG, te smanjila zavisnost od jednog dobavljača.

Kako smo ranije pisali, kapacitet gasovoda procijenjen je na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju gasa u BiH, koja iznosi oko 230 miliona kubnih metara.

Gasne elektrane kao ključ sistema

Kako bi se iskoristio puni kapacitet gasovoda, planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata.

Ova postrojenja bi godišnje mogla proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što predstavlja približno polovinu ukupne potrošnje struje u BiH.

Istovremeno, očekuje se da će gasne elektrane trošiti oko milijardu kubnih metara gasa godišnje, dok bi ostatak bio dostupan za industriju, gasifikaciju novih područja i druge potrošače.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Saznajemo: Kreće Južna interkonekcija – sprema se potez bez presedana appeared first on Biznis Info.

– Mi smo sve završili. Završen je projekat, tenderska dokumentacija i javna nabavka. Očekujemo potpisivanje sa izvođačima – istakao je Elek u podkastu Srne i podsjetio da je projekat gasifikacije rezultat gasnog aranžmana sa Rusijom.

POVEZANI TEKST – Firma iz Srbije nadomak posla izgradnje gasovoda od milijardu KM u BiH

Elek je pojasnio da je riječ o projektu u koji su uključene sve institucije Republike Srpske, istakavši da je šef koordinacionog tima premijer Savo Minić, prenio je RTRS.

– Mi ćemo imati i poseban zakon o izgradnji magistralnog gasovoda. Imaćemo gasne stanice u svakoj opštini i gradu, njih 18. To je jedan ozbiljan preokret u izgledu cijele naše Republike i poslije ništa neće biti isto – istakao je Elek.

Početak u avgustu ove godine

On kaže da je priču o izgradnji otvorio Milorad Dodik koji je tražio da se što prije gasovod dovede do Banjaluke s obzirom na sve probleme s kojima se suočava ovaj grad.

– Počinjemo u avgustu ove godine i za 18 mjeseci ulazimo u Banjaluku. Banjaluka ima najviše problema zbog grijanja i ekeologije. Na listi je često kao jedan od najzagađenijih gradova svijeta – rekao je Elek.

On je naveo brojne benefite gasifikacije, naglasivši posebno da je cijena kubnog metra gasa jednu KM, a vode 1,5 KM.

– Banjaluka će da dobije gas i imaćete jeftiniji energent, a još će biti ekološki prihvatljiv – istakao je Elek.

Amerikanci podržali projekt

Elek je istakao da Evropska unija, odnosno Brisel, “uslovljavaju brojne zemlje kroz energetske aranžmane i zbog toga više nije poželjan partner”.

– Moramo koristiti dobe odnose sa Rusima i Amerikancima i graditi neku svoju priču. Ovaj gasovod je potvrda toga. Imao sam korektne razgovore sa ljudima iz američke Ambasade koji su podržali projekat i nemaju ništa protiv toga – poručio je Elek.

On je istakao da Republika Srpska treba razvijati pojedinačne odnose sa državama Evropske unije, navodeći primjer Mađarske, Slovačke i drugih zemalja.

– Ekonomija se ne treba vezivati za politiku. Mislim da partneri iz EU koji sarađuju sa Republikom Srpskom i Federacijom sarađivaće bez obzira na sve odnose. Njih interesuje da li imamo konkurentan i jeftin proizvod za njih – istakao je Elek.

The post Kreće mega projekt od milijardu KM u RS-u, ima podršku Amerike appeared first on Biznis Info.

Ove teze već neko vrijeme su očigledne, ali su postale kristalno jasne nakon jučerašnjeg sastanka ministra energetike i rudarstva Republike Srpske Petra Đokića sa otpravnikom poslova Ambasade SAD-a u BiH Džonom Ginkelom, uz prisustvo direktora Kancelarije ambasade SAD u Banjaluci Toda Buloka.

Istočna interkonekcija ponovo u fokusu

Podsjetimo da RS trenutno provodi pripreme za gasifikaciju gradnjom velikog gasovoda Šepak – Novi Grad, poznatog kao istočna interkonekcija.

Ranijih godina ovaj gasovod se smatrao Gazpromovim projektom i nailazio je na osude Zapada, uključujući SAD. No, sada je to projekt u kojem se više uopšte ne spominje ruska strana, a planira ga finansirati Vlada RS-a.

Osim toga, primjetno je da u posljednje vrijeme nije bilo kritika predstavnika Amerike na ovaj projekt. Štaviše, jučer su Đokić i Ginkel razgovarali o ovoj temi u tonu koji je oslikavao nedvosmislen interes za saradnju dvije strane.

Kako su prenijeli mediji, “tokom sastanka bilo je riječi o stanju u energetskom sektoru, aktuelnim izazovima i mogućnostima zajedničkog djelovanja”.

Posebna pažnja, kako je rečeno, posvećena je ulaganjima u nove proizvodne kapacitete, gasnu infrastrukturu i diversifikaciju izvora snabdijevanja, što bi doprinijelo većoj upotrebi prirodnog gasa, ali i razvoju privrede u cjelini.

Sagovornici su, navodi se dalje u izvještajima sa sastanka, “razmijenili stavove o projektima izgradnje istočne i južne gasne interkonekcije, ističući da su oba projekta od velikog značaja za dugoročnu energetsku stabilnost BiH”.

Američki partneri u južnoj interkonekciji

Posebno je istaknut projekat izgradnje Južne gasne interkonekcije i učešće američkih partnera u njegovoj realizaciji. Konstatovano je da je potrebno ubrzano djelovanje nadležnih institucija na nivou BiH kako bi se obezbijedila neophodna odobrenja i omogućio nastavak realizacije ovih projekata.

Ministar Đokić je istakao da je Republika Srpska već pokrenula aktivnosti u vezi sa izgradnjom magistralnog gasovoda na njenoj teritoriji, te da slijedi razvoj sekundarne distributivne mreže u gradovima kako bi gas u što kraćem roku postao dostupan stanovništvu i privredi.

Prema njegovim riječima, prirodni gas prepoznat je kao energent budućnosti i postoji potreba njegovog većeg korištenja, a “učešće američkih kompanija u ovakvim projektima podstaći će interes i drugih investitora za veći angažman u regionu”. Naglasio je da podržava politiku nove američke administracije koju kreira predsjednik Donald Trump.

Nova posjeta kompanije Behtel

U narednom periodu očekuje se ponovna posjeta predstavnika američke kompanije “Behtel”, tokom koje će biti nastavljeni razgovori o “uspostavljenoj saradnji i realizaciji novih projekata od značaja za obje strane”.

Istaknuto je da učešće američkih kompanija i podrška Sjedinjenih Američkih Država realizaciji energetskih i drugih projekata doprinosi sigurnosti, stabilnosti i ukupnom razvoju Republike Srpske, kao i BiH u cjelini.

Mogućnost povezivanja gasne mreže

Podsjetimo također da su u toku pripreme za gradnju Južne gasne interkonekcije, gasovoda koji bi spojio srednju Bosnu i centralnu i zapadnu Hercegovinu sa Hrvatskom, te omogućio dotok američkog gasa.

Iako su nekada istočna i južna interkonekcija smatrani za konkurentske projekte, to zapravo više i ne mora biti tako. BiznisInfo.ba je već pisao da postoji mogućnost da se ova dva gasovoda čak i spoje i to baš kod Banjaluke, čime bi se omogućilo da cijela mreža djeluje kao jedinstvena cjelina.

Treba naglasiti da još uvijek nije poznato da li će i na koji način američki investitori učestvovati u energetskim projektima u RS-u.

No, ono što u svakom slučaju raduje jeste činjenica da se po prvi put nakon mnogo godina, a zahvaljujući američkoj inicijativi i investitorima, otvara mogućnost da svi projekti budu realizovani i čak povezani, na zadovoljstvo svih strana.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki zaokret: Amerika partner u energetskim projektima RS-a? appeared first on Biznis Info.