Riječ je o fabrici u Isberguesu, gdje bi proizvodnja trebala biti zaustavljena u periodu od juna do septembra ove godine. Ova mjera direktno će pogoditi oko 600 zaposlenih, koji će tokom zastoja koristiti mehanizme državne podrške u Francuskoj.

Iz kompanije poručuju da je odluka donesena zbog kontinuiranog slabljenja potražnje i sve izraženije konkurencije iz uvoza.

Niske cijene iz Azije ruše tržište

– Nalazimo se pod snažnim pritiskom zbog velikih količina čelika koje dolaze iz Azije po cijenama koje su često ispod evropskih proizvodnih troškova – izjavio je direktor Angelo Di Martino.

Dodaje da su hitno potrebne efikasnije trgovinske mjere na nivou Evropske unije kako bi se zaštitila domaća industrija i osigurali ravnopravni tržišni uslovi.

Thyssenkrupp Electrical Steel proizvodi specijalizirani elektrotehnički čelik koji ima ključnu ulogu u energetskom sektoru. Ova vrsta čelika koristi se u transformatorima, elektroenergetskoj infrastrukturi, ali i u tehnologijama poput vjetroelektrana.

Ozbiljni izazovi u industriji čelika

Prema podacima kompanije, uvoz ovih proizvoda u Evropsku uniju od 2022. godine značajno je porastao i sada čini više od polovine tržišta, što je dodatno oslabilo iskorištenost proizvodnih kapaciteta u Evropi.

Slični problemi bilježe se i u Njemačkoj, gdje Thyssenkrupp ima pogon u Gelsenkirchenu sa približno istim brojem zaposlenih. Oba postrojenja već su krajem prošle godine privremeno obustavljala rad na nekoliko sedmica, dok bi njemački pogon zasad trebao nastaviti s proizvodnjom.

Iako trenutna situacija ukazuje na ozbiljne izazove za evropsku industriju čelika, dugoročne prognoze ostaju optimistične. Analize tržišta pokazuju da bi potražnja za elektrotehničkim čelikom mogla značajno rasti do sredine stoljeća, prvenstveno zbog razvoja energetske infrastrukture i obnovljivih izvora energije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šok za industriju: Njemački div zatvara pogon, 600 radnika bez posla appeared first on Biznis Info.

Prema dostupnim informacijama, projekat se realizira na inicijativu francuskog Ministarstva oružanih snaga, a pod nadzorom Direction générale de l’armement (DGA), ključne državne institucije zadužene za nabavku i razvoj vojne opreme u Francuskoj.

Zašto baš Renault?

Francuske vlasti u ovom projektu računaju na Renaultove industrijske kapacitete, iskustvo u masovnoj proizvodnji i optimizaciji troškova, što su ključni faktori u trenutku kada evropske zemlje ubrzano jačaju svoje odbrambene sposobnosti. Dronovi su postali centralni element savremenog ratovanja, a potražnja za njihovom brzom i serijskom proizvodnjom naglo raste.

Iz Renaulta je poručeno da kompanija ne ulazi samostalno u razvoj oružja, već da njena uloga podrazumijeva industrijsku i proizvodnu podršku, dok će Turgis & Gaillard biti zadužen za vojno-tehnološki dio projekta.

Šta se zna o projektu?

Reuters navodi da se radi o vojnom programu, ali detalji poput tačnih lokacija proizvodnje, dinamike isporuka i finansijske vrijednosti ugovora još nisu javno objavljeni. Također, Renault nije precizirao da li će se proizvodnja odvijati isključivo u Francuskoj ili u saradnji s partnerima izvan zemlje.

Ono što je potvrđeno jeste da projekat ima punu podršku francuske države i da se uklapa u širi plan jačanja domaće i evropske odbrambene industrije.

Dio šireg evropskog trenda

Ulazak Renaulta u vojni sektor nije izolovan slučaj. Nakon rata u Ukrajini, brojne evropske vlade aktivno traže načine da uključe velike civilne industrijske sisteme u proizvodnju vojne opreme, posebno u segmentima poput dronova, municije i logistike, gdje je potrebna velika serijska proizvodnja.

Ako se projekat razvije prema najavama, Renault bi mogao postati jedan od rijetkih velikih proizvođača automobila u Evropi direktno uključenih u proizvodnju vojne tehnologije, čime se briše granica između civilne i odbrambene industrije.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Veliki zaokret francuskog diva: Renault ulazi u vojnu industriju appeared first on Biznis Info.

Isporuka srbijanskih Rafala očekuje se 2028. godine, dok su hrvatski avioni već isporučeni i uvedeni u operativnu upotrebu. Međutim, činjenica da su obje zemlje kupile avione od istog proizvođača otvorila je pitanje – ko je napravio bolji posao?

Milanović kritikuje, Plenković odgovara

Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović oštro je kritikovao Vladu, tvrdeći da premijer Andrej Plenković prilikom kupovine nije dovoljno zaštitio hrvatske nacionalne interese. Milanović smatra da Francuska, “preko leđa Hrvatske”, prodajom Rafala Srbiji pokušava Beograd geopolitički približiti Zapadu.

S druge strane, hrvatski premijer poručuje da su hrvatski Rafali operativno “bolji”, iako su polovni, jer imaju kompletniju opremu dostupnu isključivo članicama NATO-a.

Ključno pitanje: Naoružanje i politička kontrola

Vojni analitičar Aleksandar Radić ističe u razgovoru za Insider da su i Srbija i Hrvatska imale potrebu za modernim borbenim eskadrilama, ali da su do odluke o kupovini Rafala došle na način koji nije do kraja transparentan.

Posebno upozorava na pitanje kontrole isporuke naoružanja:

“I Srbi i Hrvati mogu imati Rafale, ali ako Francuska ili neka treća zemlja u lancu snabdijevanja odluči da ne isporuči, recimo, rakete Meteor, ti avioni gube veliki dio svojih realnih sposobnosti – domet djelovanja se svodi na trećinu ili četvrtinu maksimalnog potencijala.”

Radić dodaje da u slučaju Srbije nije poznato koje je tačno naoružanje kupljeno, jer detalji ugovora potpisanog prošle godine nikada nisu javno objašnjeni.

Zapad, NATO i stvarna očekivanja Beograda

Komentarišući izjave Zorana Milanovića, Radić smatra da su one prvenstveno usmjerene na unutrašnju politiku Hrvatske, te da ih Srbija ne bi trebala posmatrati kao ozbiljan geopolitički signal.

Mnogo važnijim pitanjem, kako kaže, smatra se šta je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić očekivao od francuskog predsjednika Emmanuel Macron kroz ovaj posao.

“Srbija je vojno neutralna, ne teži članstvu u NATO-u i često kritikuje politiku EU u oblasti vanjske politike i odbrane. Bez obzira na kupovinu Rafala, Srbija je i dalje daleko od jasnog zapadnog kursa.”

Zaključak: Strateške odluke

Iako su i Srbija i Hrvatska ušle u klub korisnika Rafala, razlike u cijeni, opremi, političkom kontekstu i vojnoj integraciji pokazuju da se ne radi samo o vojnoj, već i o strateškoj odluci s dugoročnim posljedicama. Ko je bolje prošao – ostaje pitanje koje će pravi odgovor dobiti tek kada avioni budu potpuno operativni.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Srbija i Hrvatska kupile moćne Rafale: Ko je bolje prošao appeared first on Biznis Info.

Ključni ugovor za realizaciju projekta potpisan je s francuskom kompanijom Alstom, jednim od najvećih svjetskih igrača u oblasti metroa i željezničkog transporta.

Riječ je o projektu koji se smatra najvećim infrastrukturnim zahvatom u savremenoj istoriji Srbije, a Beograd bi po prvi put trebao dobiti metro sistem.

Ko je Alstom?

Alstom je francuska multinacionalna kompanija, specijalizovana za proizvodnju i integraciju:

• metro i tramvajskih sistema

• brzih i regionalnih vozova

• signalizacije i digitalnih transportnih rješenja

• sistema upravljanja i dugoročnog održavanja

Kompanija posluje u više od 60 zemalja svijeta i učestvovala je u realizaciji metro sistema u brojnim velikim gradovima, od Evrope i Azije do Sjeverne Amerike i Bliskog istoka.

Prihodi u milijardama i ogromna narudžbenica

Prema posljednjim finansijskim podacima:

• godišnji prihodi Alstoma iznose oko 18,5 milijardi eura

• kompanija ima narudžbenicu (backlog) veću od 90 milijardi eura, što osigurava poslovanje u narednim godinama

• zapošljava desetine hiljada radnika širom svijeta

Alstom je dodatno ojačao poziciju nakon preuzimanja Bombardier Transportationa, čime je postao jedan od apsolutnih lidera u željezničkoj industriji.

Najveći projekti koje je radio Alstom

Među najpoznatijim projektima Alstoma su:

• metro i vozni sistemi u Parizu, Londonu, Singapuru i Dubaiju

• brzi vozovi za Eurostar i Amtrak u SAD-u

• veliki ugovori za gradske i regionalne željeznice u Njemačkoj, Poljskoj i Indiji

Zajedničko svim projektima je visoka tehnološka složenost, sigurnosni standardi i dugoročna održivost sistema.

Šta Alstom radi na beogradskom metrou?

Ugovor potpisan 19. decembra obuhvata:

• projektovanje i izgradnju kompletnog saobraćajnog sistema Linije 1, faze 1

• isporuku 32 metro kompozicije

• integraciju signalizacije, upravljanja i električnih sistema

Vrijednost ugovora iznosi oko milijardu eura, a istog dana potpisan je i finansijski protokol između Vlade Srbije i Vlade Francuske, koji uključuje zajam francuskog Trezora od 150 miliona eura.

Metro kreće ove godine: rokovi i linije

Ministar finansija Srbije Siniša Mali najavio je da tokom ove godine počinju ozbiljni građevinski radovi na beogradskom metrou:

• Prva linija: Železnik – Mirijevo

• tokom godine stižu dvije TBM mašine (“krtice”) koje će kopati tunele

• u prvoj fazi kopa se 11 kilometara tunela, od ukupno 15 km trase

• prva linija ima 15 stanica, a završetak se planira do 2030. godine

Tunel-kopačke mašine proizvode kineske kompanije PowerChina i CRCHI, a izrađene su posebno za geološke uslove Beograda.

Druga linija metroa

• planirana trasa: Bežanija – Mirijevo

• projekat je završen

• početak gradnje očekuje se 2027. ili najkasnije 2028. godine

• Skupština grada već je usvojila plansku dokumentaciju za drugu liniju

Ukupna dužina prve linije je oko 21 kilometar, dok će druga imati oko 25 kilometara.

Višedecenijski san Beograda

Beograd je do sada bio najveći grad u Evropi bez metro sistema, a vlasti poručuju da će se ta “istorijska greška” konačno ispraviti. Prema riječima ministra finansija, metro će donijeti efikasniji, ekološki prihvatljiv javni prevoz i značajno poboljšati kvalitet života u gradu od oko 1,7 miliona stanovnika.

Izbor Alstoma za ključnog partnera na beogradskom metrou pokazuje da se radi o projektu evropskog i globalnog značaja. Ako se planirani rokovi ispune, Beograd će u narednoj deceniji dobiti savremeni metro sistem, a Francuska kompanija dodatno će učvrstiti svoju poziciju na Balkanu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko gradi beogradski metro: Kompanija s poslovima od 90+ milijardi eura appeared first on Biznis Info.

Velika četvorka ostaje bez konkurencije

Prema projekcijama nominalnog BDP-a, vrh evropske liste i dalje drže najveće zapadnoevropske ekonomije:

• Njemačka – oko 5.330 milijardi dolara

• Ujedinjeno Kraljevstvo – oko 4.230 milijardi dolara

• Francuska – oko 3.560 milijardi dolara

• Italija – oko 2.700 milijardi dolara

Ove četiri zemlje zajedno čine okosnicu evropske ekonomije i zadržavaju dominantan udio u ukupnom BDP-u kontinenta.

Srednja liga Evrope postaje sve jača

Iza vodećih ekonomija, najzanimljivija kretanja dešavaju se u tzv. srednjem sloju evropskih ekonomija, gdje razlike među državama postaju sve manje, a dinamika rasta izraženija.

Posebno se izdvaja Rumunija, čiji bi nominalni BDP u 2026. godini trebao dostići oko 445 milijardi dolara. Time se svrstava ispred:

• Češke

• Portugala

• Finske

• Grčke

• Mađarske

• Luksemburga

Iako i dalje znatno manja od najvećih zapadnoevropskih ekonomija, Rumunija se po ekonomskoj masi sve jasnije pozicionira u evropsku sredinu, što je prije desetak godina bilo teško zamislivo.

Poljska ostaje regionalni lider

U Centralnoj i Istočnoj Evropi i dalje dominira Poljska, čiji se nominalni BDP u 2026. godini procjenjuje na oko 1.110 milijardi dolara. To je čini uvjerljivo najvećom ekonomijom regiona i jedinom koja se približava zapadnoevropskoj “prvoj ligi”.

Zašto je nominalni BDP važan?

Iako nominalni BDP ne govori direktno o životnom standardu, on ostaje ključan pokazatelj:

• ukupne ekonomske snage države

• atraktivnosti za investicije

• političkog i pregovaračkog uticaja unutar Evropske unije

Upravo zato pomaci u srednjem dijelu evropske rang-liste privlače sve više pažnje investitora i ekonomskih analitičara.

Evropa se mijenja iznutra

MMF-ove projekcije ukazuju da Zapadna Evropa i dalje generiše najveći dio ekonomskog outputa kontinenta, ali rast pojedinih istočnih i srednjoevropskih ekonomija postaje sve vidljiviji.

Ako se sadašnji trendovi nastave, Evropa u narednoj deceniji mogla bi izgledati manje kao kontinent oštro podijeljen na “jak Zapad” i “slab Istok”, a više kao prostor sa širim pojasom snažnih srednjih ekonomija koje postepeno mijenjaju ukupni balans.

The post Najveće ekonomije Evrope u 2026: Dvije zemlje brzo sustižu Zapad appeared first on Biznis Info.

Novi nosač aviona zamijenit će postojeći Charles de Gaulle, jedini francuski nosač aviona koji je u službi još od 2001. godine, prenosi BiznisInfo.ba.

Najveći i najsnažniji brod koji je Francuska ikada gradila

Prema zvaničnim informacijama, novi nosač aviona imat će:

• deplasman od oko 78.000 do 80.000 tona,
• dužinu od oko 310 metara,
• širinu do 85 metara,
• kapacitet za više od 30 borbenih aviona,
• posadu od oko 2.000 ljudi,
• nuklearni pogon, što mu omogućava dugotrajne misije bez dopune goriva.

Time će postati najveći ratni brod ikada izgrađen u Evropi, i jedan od tehnološki najnaprednijih na svijetu.

Macron: Moramo biti snažni da bismo sačuvali sigurnost

Francuski predsjednik Emmanuel Macron potvrdio je projekat tokom obraćanja francuskim vojnicima u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, naglasivši da je riječ o strateškoj odluci.

– U vremenima nestabilnosti moramo biti snažni kako bismo sačuvali sigurnost i kredibilitet Francuske – poručio je Macron.

Prema njegovim riječima, novi nosač aviona predstavlja ključni dio francuske vojne strategije i sposobnosti djelovanja širom svijeta.

Ogroman industrijski i ekonomski projekat

Izgradnja broda uključit će stotine kompanija i hiljade radnika, a očekuje se snažan podsticaj za francusku vojnu, brodograđevinsku i tehnološku industriju.

Projekat će trajati više od decenije, a osim vojne uloge, ima i snažan industrijski i strateški značaj za evropsku odbrambenu autonomiju.

Jačanje vojne moći Evrope

Novi nosač aviona bit će ključni alat francuske mornarice u narednim decenijama i omogućit će:

• projekciju vojne moći širom svijeta
• podršku NATO operacijama
• zaštitu strateških interesa Francuske
• upotrebu nove generacije borbenih aviona

Iako će biti manji od američkih nosača klase Gerald R. Ford, francuski brod će biti najveći i najmoderniji u Evropi.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Gradi se najveći ratni brod u Evropi vrijedan 10 milijardi eura appeared first on Biznis Info.

Riječ je o jednoj od najvećih akvizicija u industriji upravljanja opasnim otpadom u posljednjih nekoliko godina.

Ovim preuzimanjem Veolia dodatno jača svoju poziciju na američkom tržištu, gdje potražnja za zbrinjavanjem i reciklažom opasnog otpada raste zbog strožijih ekoloških propisa i industrijskog širenja.

Clean Earth je jedan od najvećih operatera u SAD-u u ovoj oblasti, sa stotinama lokacija za tretman otpada, preradu, dekontaminaciju i logistiku.

Iz Veolie navode da akvizicija donosi stratešku sinergiju, budući da Clean Earth posjeduje napredne tehnologije za tretman opasnih materijala, uključujući medicinski, industrijski i građevinski otpad. Time francuski koncern dobija snažno uporište u segmentu koji bilježi stabilan rast.

U saopštenju kompanije navodi se da će ova akvizicija “značajno ubrzati razvoj i globalnu ekspanziju Veolie, posebno na najprofitabilnijim tržištima”.

Industrijski analitičari ističu da ovakva konsolidacija dolazi u trenutku kada kompanije širom svijeta nastoje ojačati održivost poslovanja, a sektori reciklaže i upravljanja otpadom postaju sve važniji zbog strožih ekoloških standarda i sve veće regulative.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Francuski gigant Veolia kupuje američki Clean Earth za 3 milijarde dolara appeared first on Biznis Info.

Kapacitet i rokovi

Firma planira da pogon bude u punoj funkciji do 2030. godine, s godišnjim proizvodnim kapacitetom od 5 gigavata, što bi bilo dovoljno da napaja oko milion domaćinstava.

Projekt će kreirati i približno 2.000 direktnih radnih mjesta.

Ova investicija simbolizira pomak ka većoj samostalnosti u industriji solarnih panela u Evropi, u okolnostima u kojima se suočava s izazovima u lancima snabdijevanja i rastućom konkurencijom globalno.

Tehnički i industrijski detalji

• Lokacija fabrike: Sarreguemines-Hambach, Francuska.
• Investitori u rundi finansiranja uključuju: Calés Technologie, InnoEnergy, TSE, Groupe IDEC, Armor Group i Heraeus.
• HoloSolis je osnovana kako bi pomogla da se proizvodnja fotonaponskih ćelija i panela “vrati” u Evropu – kao odgovor na trendove industrijske preraspodjele.

Gigafabrika HoloSolis-a predstavlja veliki korak u razvoju evropske industrije solarnih panela. S velikim finansijskim podsticajem, ambicioznim kapacitetima i strateškim značajem – ovo je projekat koji vrijedi pratiti.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Evropa dobija gigafabriku vrijednu 220 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Sada je Vlada poduzela akciju i odobrila novo pravilo subvencija za kupovinu električnih automobila, koje su dosad bile otvorene za sve marke, ali od sada će biti uvedene restrikcije.

Nema više subvencija za kineske električne automobile, odnosno vozila proizvedena izvan Evrope, a pronađen je zanimljiv način da se cijela priča zamaskira u ekološki plašt, odnosno da ne djeluje kao protekcionizam.

Kako bi izbjegla izravnu diskriminaciju kineskih marki, Francuska je odlučila svoju pomoć temeljiti na ekološkom otisku automobila, od njegove proizvodnje do zastupstva, a ne samo na emisiji CO₂ kada automobil vozi. Ovo novo pravilo stupit će na snagu u januaru 2024, prenosi Hak revija.

Do sada se subvencija za kupovinu od 5.000 eura (do 7.000 eura za domaćinstva s niskim primanjima) dodjeljivala bez obzira na CO2 otisak vozila tokom njegovog životnog ciklusa, ali njegova ekološka učinkovitost sada će biti ispitana.

U praksi, svakom modelu prodanom u Francuskoj bit će dodijeljena ekološka ocjena, koja će ga učiniti prihvatljivim za bonus ili ne. Ovaj će se rezultat izračunati na temelju utjecaja svake faze na okoliš prije njene upotrebe na cesti.

Materijali korišteni u proizvodnji (čelik, željezni metali, aluminij itd.) bit će uzeti u obzir, kao i utjecaj na okoliš montaže (potrošnja energije i mješavina energije, na primjer) i baterija (težina, transport, potrošnja energije). Ispitat će se i logistika, odnosno odakle dolaze baterije i sam automobil.

Dakle, automobil proizveden u Kini ili Teksasu ne bi imao pravo na podršku za kupovinu, jer bi u emisije bio uključen i transport. Ova mjera uključit će i dio Teslinih vozila, poput Modela S ili X, koji se ne proizvode u Evropi.

Podsjetimo, Francuska nema problem s ovim potezom i ljutnjom Kine jer na kineskom tržištu francuski proizvođači automobila gotovo i nisu prisutni… Bez subvencija kineski automobili neće biti konkurentni, kao niti neke Tesle.

The post Francuzi našli način da zaustave prodor kineskih auta appeared first on Biznis Info.

Kako javlja francuska novinska agencija AFP, rast je potaknut snažnijim izvozom, proizvodnjom i energetskim sektorom.

Kako prenosi AFP, veća inflacija spriječila je još veći rast, što je smanjilo privatnu potrošnju. U srpnju je stopa inflacije smanjena na 4,3 posto, nakon što je prethodnih mjeseci ostala iznad šest posto. Padu su najviše pridonijele niže cijene hrane i energenata, prenosi SEEbiz.

Rast iznad očekivanja, navodi AFP, vrlo je dobrodošla vijest za francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, koji se posljednjih tjedana suočio s širokim prosvjedima diljem zemlje i u svjetlu toga rekonstruirao vladu.

Podatke je već pozdravio francuski ministar financija Bruno Le Maire koji je istaknuo da je rast francuskog gospodarstva po prvi put u velikoj mjeri vođen izvozom.

Lani je francuski bruto domaći proizvod porastao za 2,5 posto.

The post Francuska ekonomija porasla 0,5 posto u drugom kvartalu appeared first on Biznis Info.