Riječ je o projektu izgradnje tvornice i pogona za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih proizvoda u naselju Bilješevo kod Kaknja.

Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, kompanija Bioorganika je u vlasništvu zagrebačke Agroproteinke, firme koja je u većinskom vlasništvu porodice hrvatskog ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana, pri čemu je i sam ministar jedan od suvlasnika.

Projekat traje godinama i prati ga niz sporova

Projekat u Kaknju traje već duže od deset godina i od samog početka izaziva polemike, protivljenje dijela lokalne zajednice i brojna pitanja o njegovom stvarnom uticaju na okoliš.

Investitor je i ranije posjedovao okolinsku dozvolu, ali je ona u međuvremenu istekla, zbog čega je obnova ovog dokumenta postala ključna za nastavak gradnje. Federalno ministarstvo sada je objavilo dopunjeni nacrt obnovljene dozvole, uz rok od osam dana za dostavu novih primjedbi, sugestija i komentara zainteresirane javnosti.

Na našem videu pogledajte lokaciju gdje je predviđena gradnja fabrike:

Prema nacrtu rješenja, planirani instalirani kapacitet tvornice iznosi 40.000 tona godišnje.

Šta bi se gradilo kod Kaknja

Planirani pogon bi vršio preuzimanje nusproizvoda životinjskog porijekla iz klaonica, prerade mesa, farmi i prehrambene industrije, a zatim njihovom toplinskom preradom proizvodio mesno-koštano brašno i tehničku mast.

Projekt je zamišljen u dvije faze. U prvoj fazi predviđena je izgradnja ulazno-izlazne zone, administrativnog objekta, proizvodnog objekta, kotlovnice, biofiltera, radionica, parkinga, rezervoara i postrojenja za tretman otpadnih voda.

U drugoj fazi predviđen je još jedan proizvodni objekat, čime bi došlo do razdvajanja prerade različitih kategorija nusproizvoda životinjskog porijekla.

Ministarstvo: Dozvola ne daje pravo gradnje, već propisuje uslove zaštite okoliša

Iz Federalnog ministarstva okoliša i turizma naglašavaju da okolinska dozvola nije akt kojim se investitoru odobrava lokacija ili pravo građenja, nego dokument kojim se propisuju mjere i uslovi zaštite okoliša.

Ministarstvo podsjeća da je postupak za ovaj projekat prvi put pokrenut još 2014. godine, kada je dostavljena Studija uticaja na okoliš, te da je lokacija bila predviđena važećim prostorno-planskim dokumentima Općine Kakanj.

Prva okolinska dozvola izdata je 29. septembra 2014. godine, a potom je 2019. godine obnovljena na novih pet godina. Novi zahtjev za obnovu dozvole investitor je podnio 15. jula 2024. godine, uz dopunu iz oktobra iste godine.

Ministarstvo navodi da je tokom postupka više puta produžavalo rok za javni uvid kako bi se omogućilo punije učešće lokalne zajednice, Općine Kakanj, mjesnih zajednica, nevladinih organizacija i drugih zainteresiranih subjekata.

Općina Kakanj i građani osporavaju projekat

Jedna od ključnih spornih tačaka u ovom slučaju jeste pitanje da li je izgradnja fabrike uopće započela.

Općina Kakanj ranije je zauzela negativan stav prema obnovi okolinske dozvole i zatražila reviziju svih ranije izdatih akata, uključujući vodne saglasnosti, urbanističku i građevinsku dozvolu. Prema stavu Općine, gradnja nije započela u rokovima predviđenim ranijim odobrenjima, zbog čega bi investitor, po njihovom tumačenju, morao ponovo prolaziti kompletnu proceduru izdavanja dozvola.

S druge strane, investitor tvrdi da su radovi započeli i da su izvedeni infrastrukturni zahvati poput cestovnog pristupa, armiranobetonskog mosta, potpornih zidova, uređenja lokalnog puta i regulacije Repovačkog potoka, te da nema potrebe za ponovnim prolaskom kroz čitavu proceduru.

BiznisInfo.ba ranije na terenu: Parcela obrasla i bez vidljivih radova

BiznisInfo.ba je u septembru prošle godine obišao lokaciju na kojoj je planirana gradnja i tada se na licu mjesta moglo vidjeti da na parceli nema aktivnih radova, niti da teren ostavlja utisak gradilišta u punom obimu.

Parcela je bila obrasla rastinjem, neograđena i bez jasnih obilježja da se radi o aktivnoj izgradnji velikog industrijskog pogona. Upravo zbog toga pitanje da li su minimalni infrastrukturni zahvati dovoljni da se smatra da je gradnja započela ostaje jedno od ključnih za budućnost cijelog projekta.

Najveći strahovi: Mirisi, otpadne vode i transport kroz naselja

Dio lokalne zajednice, ekološka udruženja i građanske inicijative upozoravaju na moguće neugodne mirise, povećan transport kroz naseljena mjesta, kao i rizike po vode i okoliš.

Posebno se ističe zabrinutost zbog činjenice da je riječ o postrojenju za preradu nusproizvoda životinjskog porijekla, što kod stanovništva izaziva dodatnu bojazan zbog mogućih emisija i narušavanja kvaliteta života.

Investitor, s druge strane, tvrdi da je projekat projektovan u skladu s EU regulativom, da će sirovina biti prevožena hermetički zatvorenim i rashlađenim vozilima, te da će pogon raditi u podtlaku kako bi se spriječilo širenje mirisa prema vanjskom prostoru.

Prema dostavljenim objašnjenjima, predviđeni su biofilteri za tretman otpadnog zraka, a projektno rješenje, kako tvrde, omogućava smanjenje mirisa do 98,4 posto.

Planiran i tretman otpadnih voda

Kada je riječ o otpadnim vodama, investitor navodi da je planiran centralni uređaj za tretman, uz povrat dijela pročišćene vode u proces proizvodnje.

Prečišćene vode bi se, prema projektu, ispuštale preko kontrolnog okna i cjevovoda položenog u koritu Repovačkog potoka do rijeke Bosne, uz obavezu redovnog monitoringa i pridržavanja graničnih vrijednosti emisija propisanih okolinskom dozvolom.

Postupak bio prekidan zbog prethodnog pitanja

U međuvremenu je cijeli postupak bio i formalno prekinut zbog pitanja koje se odnosilo na inspekcijski nadzor i pravni status ranijih dozvola.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma navodi da je postupak nastavljen nakon što je od nadležnih organa dobijena informacija da eventualni propusti investitora i izvođača radova ne dovode do preispitivanja pravosnažnog rješenja, te da je građevinska dozvola i dalje na snazi.

Nakon toga investitor se dodatno izjasnio na zaprimljene primjedbe, a ministarstvo je, imajući u vidu izmjene u dispozitivu rješenja u odnosu na ranije objavljeni nacrt, ponovo objavilo dopunjeni nacrt 18. marta 2026. godine.

Politička dimenzija dodatno podiže interes javnosti

Ovaj projekat odavno je prevazišao okvire lokalne investicije, jer se u javnosti ne posmatra samo kao ekološko i razvojno pitanje, nego i kao politički osjetljiv slučaj zbog vlasničke povezanosti sa porodicom hrvatskog šefa diplomatije.

Upravo zbog toga svaka nova odluka institucija izaziva dodatnu pažnju javnosti, posebno u situaciji kada lokalna zajednica i dalje izražava snažan otpor.

Šta slijedi

Objavom dopunjenog nacrta obnovljene okolinske dozvole projekat Bioorganike ušao je u novu fazu. Nakon isteka roka za primjedbe, Federalno ministarstvo okoliša i turizma trebalo bi odlučiti da li će donijeti konačno rješenje i pod kojim uslovima.

Iako investitor tvrdi da su ispunjeni svi tehnički, pravni i okolišni uslovi za nastavak projekta, protivnici ove investicije poručuju da ključni test tek slijedi – ne samo na papiru, nego i na terenu.

Sudbina fabrike kod Kaknja sada će zavisiti od toga hoće li nadležne institucije prihvatiti argumente investitora i koliko će strogo u praksi biti provedene mjere zaštite okoliša.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post FBiH daje dozvolu hrvatskom ministru: Otvoren put za spornu fabriku appeared first on Biznis Info.

Iako izmjene nisu drastične i ne izlaze iz okvira prostornog plana, dovele su do izbacivanja pojedinih tunela i mostova, što bi trebalo smanjiti troškove izgradnje.

Ipak, riječ je i dalje o jednoj od najsloženijih dionica autoputa u Bosni i Hercegovini, jer se oko polovine trase nalazi pod tunelima.

Više od 10 kilometara kroz izuzetno zahtjevan teren

Dionica Ivan-Ovčari duga je 10,27 kilometara i nadovezivat će se na izgrađeni dio autoputa na izlazu iz tunela Ivan u Bradini, te će voditi do sjevernog ulaza u Konjic.

Projekt predviđa:

• 10 tunela ukupne dužine oko 11,6 kilometara (desna i lijeva cijev)

• 8 mostova ukupne dužine 3,17 kilometara

• oko 50% trase u tunelima

• oko 15% trase na mostovima

• preostalih 35% otvorene trase

Tuneli će biti dužine od 173 do 1.127 metara, dok će zbog velikog broja podzemnih objekata trasa imati dvije stalno odvojene saobraćajne osi sa minimalnim razmakom od 25 metara.

Trasa prolazi uz magistralu i naselja

Nakon izlaska iz tunela Ivan, trasa će nakon 400 metara preći preko magistralnog puta M17.

Nakon tunela T1, oko 1,7 kilometara dalje, autoput će proći ispod željezničke pruge Sarajevo-Ploče, te nastaviti prema jugu uz desnu obalu rijeke Trešanice.

Dalje će se kretati uz konjički magistralni put, prolazeći kroz naselja Zukići, Pirići i Vrbljani, a završavat će u naselju Ovčari gdje se nastavlja na narednu poddionicu Konjic (Ovčari) – Tunel Prenj.

Veliki izazov predstavlja i visinska razlika od čak 410 metara između početne i završne tačke trase.

Izmjene zbog stećaka i kamenoloma

Tokom planiranja Glavnog projekta izvršena je analiza trase iz idejnog projekta iz 2021. godine, nakon čega je ona optimizirana u periodu 2024-2025.

Jedan od ključnih razloga izmjene bio je prolazak trase kroz staro tursko mezarje i nekropolu stećaka u naselju Zukići.

Novim rješenjem trasa je izmještena tako da prolazi ispod ovih lokaliteta, čime je izbjegnuta kolizija s kulturno-historijskim dobrima, ali su istovremeno smanjene i dužine pojedinih tunela i mostova.

Također, prvobitna trasa prolazila je preko aktivnog kamenoloma, što bi zahtijevalo dodatne vijadukte i tunele. Optimiziranom trasom ova zona je zaobiđena pomjeranjem autoputa prema brdu.

Smanjenje troškova gradnje

Na pojedinim dijelovima trase planirani mostovi zamijenjeni su nasipima, a magistralna cesta će biti rekonstruisana na mjestima gdje prolazi ispod autoputa.

Time će se omogućiti nesmetano odvijanje saobraćaja, ali i korištenje materijala iz iskopa tunela za izgradnju nasipa. Ovakvo rješenje smanjuje troškove i količinu otpada koji bi završio na deponijama.

Početak gradnje još neizvjestan

Dužina trase ostala je nepromijenjena, ali je tehničko rješenje bolje prilagođeno konfiguraciji terena i prostornim ograničenjima.

Za ovu dionicu još nije pokrenuta procedura izbora izvođača, pa u ovom trenutku nije poznato kada bi mogla početi njena izgradnja.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Sprema se gradnja super-teške dionice kroz FBiH, pola trase u tunelima appeared first on Biznis Info.

Kako je ranije objavio BiznisInfo.ba, fiskalni promet u januaru ove godine u FBiH znatno je smanjen, što je dovelo do promjena u poretku općina na vrhu liste. Novi Grad Sarajevo preuzeo je prvo mjesto od Ilidže, dok je snažan rast zabilježila i općina Tešanj, koja je prestigla Zenicu i Novo Sarajevo.

Ukupan fiskalni promet u Federaciji BiH u januaru iznosio je oko pet milijardi KM, što je približno 215 miliona KM manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, ukazujući na blagi pad ukupne ekonomske aktivnosti na nivou entiteta.

Ko je na dnu liste

Promjene su zabilježene i na samom dnu liste među općinama koje su ostvarile najmanji fiskalni promet.

Na posljednjem mjestu trenutno se nalazi Općina Pale u FBiH, odnosno Pale-Prača. Ova lokalna zajednica zabilježila je veliki pad fiskalnog prometa – sa oko 314 hiljada KM u januaru prošle godine na svega 130 hiljada KM u prvom mjesecu ove godine, što predstavlja smanjenje od gotovo 60 posto.

Time je Pale-Prača zauzela posljednju poziciju koju je u januaru prošle godine držala općina Dobretići.

Inače, ovo je o jedan od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti, jer promet registriran putem fiskalnih uređaja pokazuje ukupne “tokove novca” na području jedne općine – kako potrošnju građana, tako i poslovanje kompanija.

Nekada važan privredni centar

Općina Pale-Prača nastala je 1995. godine od dijela nekadašnje općine Pale, a smještena je u zapadnom dijelu Bosansko-podrinjskog kantona.

Administrativno sjedište općine nalazi se u Prači, naselju koje ima dugu privrednu tradiciju. Prača je bila jedno od najrazvijenijih naselja u Bosni tokom 14. i 15. stoljeća, posebno poznata po izvozu olova iz obližnjih rudnika.

Tokom austrougarskog perioda kroz ovo područje prolazila je željeznička pruga Sarajevo – Višegrad, što je dodatno doprinijelo njegovom ekonomskom razvoju.

Bez velikih postrojenja

Danas se lokalna ekonomija oslanja prvenstveno na poljoprivredu, uključujući ratarstvo, voćarstvo, stočarstvo i pčelarstvo, dok značajan potencijal predstavlja i proizvodnja meda.

Pad fiskalnog prometa u januaru pokazuje da se ova lokalna zajednica suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima, uprkos bogatoj privrednoj tradiciji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo je ‘najsiromašnija’ općina u FBiH: Nekad su bili među najbogatijima appeared first on Biznis Info.

Riječ je o jednom od ključnih pokazatelja ekonomske aktivnosti, jer fiskalni promet registriran putem fiskalnih uređaja pokazuje ukupne “tokove novca” na području jedne općine – kako potrošnju građana, tako i poslovanje kompanija.

Novi Grad Sarajevo na vrhu

Novi Grad Sarajevo je u januaru ostvario promet od oko 422 miliona KM, uz rast od približno 8,5 miliona KM u odnosu na isti mjesec prošle godine.

S druge strane, Ilidža je zabilježila promet od oko 381 milion KM, što predstavlja pad od čak 51 milion KM u odnosu na januar lani. Upravo je Ilidža dugo vremena držala prvo mjesto, ponajviše zahvaljujući velikom broju kompanija sa sjedištem na njenoj teritoriji.

Centar bilježi pad, Mostar preskače Tuzlu

Na trećem mjestu nalazi se Centar Sarajevo s prometom od oko 298 miliona KM, ali i ova općina bilježi pad – oko 48 miliona KM manje nego godinu ranije.

Do značajnog pomaka došlo je i na četvrtoj poziciji. Mostar je prestigao Tuzlu, ostvarivši promet od oko 289 miliona KM, uz rast od približno 12 miliona KM.

Tuzla je pala na petu poziciju s prometom od oko 277 miliona KM, što je za oko 34 miliona KM manje nego u januaru prošle godine.

Novi preokret: Tešanj ispred Zenice

Još jedan zanimljiv obrt zabilježen je niže na listi. Tešanj je prestigao Zenicu ali i Novo Sarajevo i sada zauzima šestu poziciju.

Tešanj je imao rast od čak 43 miliona KM, te je u januaru ostvario promet veći od 246 miliona KM. Zenica je, s druge strane, zabilježila pad od oko 24 miliona KM, na približno 232 miliona KM prometa.

Listu deset općina s najvećim fiskalnim prometom u januaru zatvaraju Novo Sarajevo, Široki Brijeg i Visoko.

Ukupan promet u padu

Na nivou cijele Federacije BiH, fiskalni promet u januaru iznosio je oko 5 milijardi KM, što je približno 215 miliona KM manje u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Ovi podaci pokazuju da, uprkos pojedinačnom rastu u nekim sredinama, ukupna ekonomska aktivnost u januaru bilježi blagi pad na nivou entiteta, dok se raspored “najbogatijih” općina značajno mijenja.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ilidža više nije prva: Evo koja je sada ‘najbogatija’ općina u FBiH appeared first on Biznis Info.

Podsjetimo, fiskalni promet se uzima kao jedan od glavnih pokazatelje ekonomske snage jedne općine ili kantona, jer je riječ o ukupnim “tokovima novca” na tom prostoru.

U poređenju s 2023. godinom, fiskalni promet Tešnja povećan je za 28 posto, što Tešanj svrstava među lokalne zajednice s najstabilnijim i najkontinuiranijim rastom u kantonu.

– Ovakav rezultat posebno dobija na značaju imajući u vidu da se radi o općini sa nešto više od 43 hiljade stanovnika, ali s izuzetno snažnom industrijskom i izvoznom bazom. Fiskalni promet treba razlikovati od prometa u maloprodaji i trgovini – rekao je načelnik Tešnja Suad Huskić.

Rast Tešnja u širem kontekstu

Ukupan fiskalni promet Zeničko-dobojskog kantona u 2025. godini iznosi 12,57 milijardi KM, uz rast od 26 posto u odnosu na 2023. godinu. Učešće kantona u ukupnom prometu Federacije BiH poraslo je na 16,65 posto, što potvrđuje da ZDK raste brže od prosjeka Federacije.

U takvom okruženju, Tešanj se izdvaja kao primjer lokalne zajednice s jasnim razvojnim fokusom, u kojoj se rast temelji na realnom sektoru, investicijama, izvozu i snažnoj saradnji lokalne uprave i privrede.

Tešanj – industrijski motor kantona

Tešanj, zajedno sa Zenicom, učestvuje sa više od polovine ukupnog fiskalnog prometa Zeničko-dobojskog kantona. Time se potvrđuje uloga Tešnja kao industrijskog i izvoznog motora kantona, s izrazito razvijenim sektorima proizvodnje, metalne i prehrambene industrije, logistike i trgovine, naveo je Huskić.

Posebno je značajan pokazatelj fiskalnog prometa po stanovniku, gdje Tešanj sa približno 70.900 KM po stanovniku ostvaruje gotovo dvostruko veći iznos od kantonalnog prosjeka, ali i višestruko veći u odnosu na većinu općina u Federaciji BiH.

Kontinuitet kao ključni faktor

Rezultati iz 2025. godine pokazuju da ekonomski uspjeh Tešnja nije rezultat jednokratnih kretanja, već dugoročnog kontinuiteta, planskog razvoja poslovnih zona, stabilnog poslovnog okruženja i jasne orijentacije ka proizvodnji i izvozu.

U vremenu izraženih ekonomskih izazova, Tešanj se potvrđuje kao jedan od najstabilnijih i najotpornijih lokalnih ekonomskih sistema u Bosni i Hercegovini, s potencijalom da i u narednom periodu ostane jedan od ključnih nosilaca privrednog rasta Zeničko-dobojskog kantona i Federacije BiH, zaključio je načelnik.

The post Tokovi novca: U Tešanj se “slile” čak 3 milijarde KM appeared first on Biznis Info.

Kako navode iz Ministarstva, Prednacrt zakona o radu rezultat je gotovo dvije godine intenzivnog rada, širokog socijalnog dijaloga i opsežnih javnih konsultacija.

Zakon usklađen s evropskim standardima

U procesu izrade pribavljena su mišljenja svih kantona u Federaciji BiH, Ureda za zakonodavstvo i usklađenost sa propisima Evropske unije, nadležnih tijela za usklađenost s pravnom stečevinom EU, federalne i kantonalnih inspekcija rada, kao i većine relevantnih federalnih i kantonalnih ministarstava i institucija.

Dodaju da su pribavljena i mišljenja socijalnih partnera – Udruženja poslodavaca i sindikata, a Prednacrt je dostavljen i na mišljenje Ekonomsko-socijalnom vijeću Federacije BiH.

– Zakon je u potpunosti usklađen s evropskim direktivama i međunarodnim konvencijama, a izrađen je uz snažnu saradnju s Međunarodnom organizacijom rada (ILO), Evropskom komisijom, UN Women i drugim međunarodnim partnerima – saopćeno je iz Ministarstva.

Bolji položaj radnika

Iz Ministarstva ističu da se predloženim zakonom pravi značajan iskorak u uređenju tržišta rada u FBiH, s ciljem unapređenja položaja radnika, jačanja pravne sigurnosti, ali i omogućavanja fleksibilnijeg i predvidivijeg poslovanja za poslodavce.

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić naveo je da Prednacrt zakona o radu donosi niz važnih unapređenja za radnike.

– Rad na neodređeno vrijeme postaje sistemsko pravilo, čime se jača sigurnost zaposlenja i smanjuje dugotrajan rad na određeno vrijeme. Unapređuju se prava iz radnog odnosa, detaljnije se uređuju ugovori o radu, vođenje evidencija, zaštita sindikalnih povjerenika, disciplinski postupci i inspekcijski nadzor – rekao je Delić.

Posebna pažnja, kako je naveo, posvećena je zaštiti žena, porodice, roditelja i djece. Zakon proširuje prava porodilja, očeva, usvojitelja, staratelja i hranitelja, omogućava fleksibilnije korištenje roditeljskog odsustva, precizira rad s polovinom punog radnog vremena, te prvi put uvodi posebne kaznene odredbe za diskriminaciju po osnovu trudnoće, spola i roditeljstva. Među njima je i zabrana uslovljavanja zapošljavanja testom trudnoće, kao i uskraćivanja prava tokom trudnoće i roditeljskog odsustva.

Značajna novina je i ukidanje ograničenja trajanja godišnjeg odmora, čime se, kako navode, ispravljaju dugogodišnje nepravde prema određenim sektorima poput obrazovanja, zdravstva i rudarstva. Trajanje godišnjeg odmora proširuje se i veže za kolektivne ugovore i posebne propise.

Regulišu se sezonski i rad na daljinu

Za poslodavce, novi zakon donosi širu lepezu jasno uređenih instituta rada, s ciljem smanjenja pravne nesigurnosti i sive zone rada. Uvode se i precizno regulišu sezonski rad, rad na daljinu, rad na izdvojenom radnom mjestu, rad u vanrednim situacijama, kao i rad putem digitalnih radnih platformi. Posebno se normira i rad agencija za privremeno zapošljavanje, u skladu s evropskim direktivama i konvencijama.

Zakon dodatno razrađuje pitanja plaće i dodataka na plaću, uključujući prekovremeni rad, noćni rad, rad nedjeljom i rad u dane kada zaposlenik nije bio dužan raditi, uz mogućnost dodatnih prava kroz kolektivne ugovore i pravilnike o radu.

Pauza postaje dio radnog vremena

Radno vrijeme ostaje organizirano na 40 sati sedmično, dok se pauza planira u okviru plaćenog radnog vremena, uz mogućnost prilagođavanja specifičnim djelatnostima, u skladu s praksom zemalja Evropske unije i regiona.

Prednacrt zakona o radu prvi put detaljno uređuje i rad Ekonomsko-socijalnog vijeća Federacije BiH i kantona, čime se jača institucionalni okvir socijalnog dijaloga i ispunjava jedan od važnih uslova na evropskom putu Bosne i Hercegovine.

Iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike poručuju da Prednacrt zakona ne predstavlja rješenje u korist samo jedne strane, već uravnotežen pokušaj da se istovremeno zaštite prava radnika i osigura konkurentnije i stabilnije poslovno okruženje u Federaciji BiH.

The post Kraj ugovorima “na određeno” u FBiH, stižu i druge izmjene appeared first on Biznis Info.

Istakao je da investitor planira izgradnju tri plinske elektrane ukupne instalirane snage 1.200 megavata, kao i privatizaciju aerodroma.

– Mi svim silama ohrabrujemo američkog partnera da investira u Bosnu i Hercegovinu, Južnu plinsku interkonekciju i sve druge projekte. Da znate tu se spominju i tri plinske centrale od 400 megavata. Jedna u Mostaru, druga moguća u Kaknju, gdje već imamo termopotencijale, moguće u Tuzli – rekao je Čović u intervjuu za Avaz.

Plinovod kao okidač za investicije

Dodao je da partneri žele investirati i u aerodrome, u Mostaru.

– Sad mogu vam nabrati još. Možda je Južna plinska interkonekcija prvi jedan okidač – kazao je Čović, prenosi Slobodna Bosna.

Amerikanci su osim izgradnje gasovoda, prema medijskim izvještajima, ponudili i privatizaciju aerodroma u Mostaru i Sarajevu.

Čović je u nastavku intervjua kazao da su vlasti u Federaciji BiH u utorak dobile pismo namjere u kojem se spominje izgradnja plinskih elektrana. Istakao je da ako Amerikanci uđu u Bosnu i Hercegovinu sa kapitalom to će značiti i njenu sigurnost.

Elektrane će biti veliki potrošači

– Američki partner, to se pokazuje po svijetu, politika predsjednika Trumpa štiti svoje investitore, svoje ulagače, svoj kapital. Osim primarnih cjevovoda mi moramo imati sekundarnu i tercijarnu mrežu. Elektrane će biti pravi potrošaći tog plina jer inače ko će ga potrošiti – kazao je Čović.

Dodao je da će američka kompanija preuzeti aktivnosti u tom smislu za narednih 30 do 50 godina.

– Mi smo simbolični potrošači plina. Čitava BiH troši plina kao pola Zagreba. Znači ništa. Moramo osposobiti naši infrastrukturu. Elektrane će biti pravi potrošači tog plina jer inače ko će ga potrošiti – rekao je Čović.

The post Čović otkrio: Amerikanci žele graditi mrežu plinskih elektrana u BiH appeared first on Biznis Info.

Novi proizvodni pogon obišao je federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Kemal Hrnjić, koji je tokom radne posjete Gradačcu održao i sastanak s gradonačelnikom Hajrudinom Mehanovićem.

Rješava se veliki problem

Prema riječima ministra Hrnjića, realizacija ovakvih projekata posebno je značajna jer doprinosi rješavanju problema povremenih viškova mlijeka na tržištu, stvaranju dodatne vrijednosti i jačanju konkurentnosti domaće prehrambene industrije.

– Ovo je prva ovakva investicija u Federaciji BiH i predstavlja jedan od konkretnih koraka u stabilizaciji mliječnog sektora. Pogon za preradu mlijeka u prahu omogućava proizvođačima sigurniji plasman, smanjuje gubitke i jača cijeli lanac mlijekarstva. Cilj nam je zadržati rast proizvodnje i prerade mlijeka, zbog čega ćemo u programu poticaja za 2026. godinu podržati mliječnu industriju Federacije BiH da, po potrebi, koristi kapacitete sušenja mlijeka u Gradačcu – izjavio je Hrnjić.

Mliječna industrija 99 je do sada ostvarila podršku resornog federalnog ministarstva u iznosu većem od milion KM, a sredstva su u posljednjih pet godina usmjerena u izgradnju, proširenje i opremanje novih objekata, kao i u povezivanje privrednih društava s porodičnim poljoprivrednim gazdinstvima i obrtima u Federaciji BiH.

Investicija od 4 miliona KM

Rukovodilac proizvodnje u kompaniji, Isad Djedović, naveo je da novi pogon ima kapacitet da dnevno preradi do 100 tona mlijeka, iz čega se može dobiti oko 8,5 tona mlijeka u prahu.

– Vrijednost ove investicije iznosi oko četiri miliona KM – kazao je Djedović.

Tokom sastanka u Gradačcu razgovarano je i o ukupnom stanju poljoprivredne proizvodnje na ovom području. U posljednje tri godine, poljoprivredni proizvođači i prerađivači iz Gradačca ostvarili su ukupno 16,8 miliona KM podrške kroz različite programe Federalnog ministarstva, što potvrđuje opredijeljenost institucija za jačanje lokalnih kapaciteta i ravnomjeran razvoj poljoprivrede.

Iz Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva poručeno je da će se nastaviti podrška projektima koji doprinose razvoju poljoprivredne proizvodnje, prerade i zapošljavanja, s ciljem jačanja domaće proizvodnje i ruralnog razvoja širom Federacije BiH.

The post BiH dobija prvi pogon za mlijeko u prahu: Investicija od 4 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Međutim, riječ je o neto iznosu za isplatu, odnosno sumi koju radnik prima “na ruke”. Stvarni trošak minimalne plate za poslodavce znatno je veći.

Računovodstvena agencija Efta Consulting Sarajevo izračunala je koliki je ukupan trošak minimalne plate kada se uključe svi obavezni doprinosi, porezi i naknade.

Prema njihovim podacima, ukupan trošak za poslodavca po radniku na minimalnoj plati iznosi 1.704,04 KM.

Ukratko:

• Neto za isplatu: 1.027,00 KM

• Ukupan trošak poslodavca: 1.704,04 KM

U tabeli ispod možete vidjeti detaljan obračun minimalne plate, uključujući bruto iznos, doprinose, poreze i ostale obavezne stavke koje čine ukupni trošak jedne plate.

Podsjetimo da su od 1. jula prošle godine u Federaciji sniženi doprinosi na plate. Prema usvojenim izmjenama Zakona o doprinosima zbirna stopa doprinosa smanjena je sa 41,5 na 36 posto. To predstavlja smanjenje od 5,5 posto, što je značajno rasterećenje za poslodavce.

Najavljena je i druga faza sniženja doprinosa u sličnom procentu, ali se čeka usvajanje zakona o fiskalizaciji, odnosno pozitivni efekti koje će njegova primjena donijeti.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Minimalna plata u FBiH je 1.027 KM, evo koliki je stvarni trošak appeared first on Biznis Info.

Dječijim doplatkom za decembar obuhvaćeno je 91.533 djece u Federaciji BiH, a za ovu namjenu iz budžeta je izdvojeno više od 20,3 miliona KM. Ministar je istakao da se obuhvat djece ovim pravom kontinuirano povećava.

– Broj djece obuhvaćene dječijim doplatkom raste iz mjeseca u mjesec, dok je ukupni budžet za ovu namjenu povećan sa 50 miliona KM u 2022. godini na čak 228 miliona KM u 2025. godini – naglasio je Delić za RTV Slon.

Veći dječiji doplatak od narednog mjeseca

Od narednog mjeseca dolazi i do povećanja iznosa federalnog dječijeg doplatka, koji će iznositi 195 KM po djetetu umjesto dosadašnjih 190 KM. Istovremeno, porodični cenzus se povećava na 410,80 KM po članu domaćinstva.

Kako je pojasnio ministar, ovo povećanje direktno je povezano s rastom minimalne plate, koja će u periodu od 1. januara do 31. decembra 2026. godine iznositi 1.027 KM neto.

Podsjetimo, dječiji doplatak je početkom 2025. godine povećan sa 117 KM na 190 KM, nakon čega je zabilježen značajan rast broja korisnika. Tada je došlo i do znatno većeg povećanja minimalne plate.

Razmatra se proširenje prava na svu djecu

Ministar Delić je podsjetio i da se razmatra mogućnost proširenja prava na federalni dječiji doplatak na svu djecu u Federaciji BiH, uz finansijsku podršku kantonalnih vlasti.

– Nadamo se da bi se takav model mogao uvesti u skorije vrijeme – poručio je Delić.

The post Povećava se dječiji doplatak u FBiH: Evo novog iznosa appeared first on Biznis Info.