Ovim projektom JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sistemski razvijaju i mrežu brzih cesta kao saobraćajnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najzapadniji kanton.

U videu pogledajte vizualizaciju kompletne trase brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH, s prikazom najznačajnijih objekata i planiranih čvorišta na ovom strateškom infrastrukturnom pravcu.

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH predstavlja strateški važan infrastrukturni pravac koji će unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Evropskom unijom, povećati sigurnost saobraćaja te doprinijeti privrednom razvoju ovog dijela Federacije BiH.

Dionica 1: Bihać – Cazin (17,9 km)

Početak trase ove dionice predviđen je kao spoj brze ceste s obilaznicom Bihaća, denivelisanom kružnom raskrsnicom, dok je završetak planiran u naselju Ćoralići, neposredno prije Cazin.

Planirani objekti:

• 3 mosta/vijadukta (dupli), ukupne dužine cca 2.446 m
• 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 2.240 m
• 2 petlje

Dionica 2: Cazin – Šumatac (14,3 km)

Trasa započinje u naselju Ćoralići, a završava u naselju Šumatac.

Planirani objekti:

• 6 mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.591 m
• 1 tunel (dvocijevni), dužine cca 1.127 m
• 2 petlje

Dionica 3: Šumatac – Velika Kladuša – granica RH (13,4 km)

Trasa ove dionice počinje u naselju Šumatac na području općine Velika Kladuša, a završava na graničnom prijelazu Maljevac, u neposrednoj blizini šire gradske zone.

Planirani objekti:

• 7 mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.866 m
• 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 1.150 m
• 3 petlje
• Čvorište Maljevac

The post Pogledajte projekt brze ceste kroz BiH: 46 km i nova kičma razvoja appeared first on Biznis Info.

Ovim zakonom otvara se put ka tzv. otvorenom bankarstvu, koje bi moglo značajno promijeniti način na koji građani i privreda obavljaju platni promet – uz više izbora, niže troškove i brže transakcije, javlja RTRS.

Promjene u platnom prometu

Ako zakon prođe kompletnu parlamentarnu proceduru, platne usluge više neće biti isključiva domena banaka. Računi se neće morati plaćati samo preko bankarskih šaltera, gotovina se neće podizati isključivo na bankomatima, a korisnici će putem jedne aplikacije moći upravljati računima u više banaka.

– Pored banaka, platni promet moći će obavljati i druge institucije: mikrokreditne organizacije, posebna privredna društva, kao i izdavaoci elektronskog novca. U RS-u već imamo tri izdate licence – rekao je Srđan Šuput, direktor Agencije za bankarstvo Republike Srpske.

Evropski standardi sa zakašnjenjem

Otvoreno bankarstvo u zemljama Evropska unija postoji još od 2018. godine, dok je u regionu najdalje otišla Srbija, koja je ovaj sistem uvela prošle godine.

Donošenje Zakona o platnim uslugama jedan je i od ključnih uslova na evropskom putu BiH, što dodatno naglašava njegov značaj.

Iako se to nigdje ne spominje, jasno je da iza ove promjene djelimično stoji i činjenica da su banka nedavno zatvorile račune licima koji su bili pod sankcijama, nakon čega oni nisu mogli obavljati nikakve transkacije, te su upravo tada i najavljene promjene, podsjeća BiznisInfo.ba.

Banke očekuju tehnološki procvat

S druge strana, u bankarskom sektoru zvanično pozdravljaju ovaj korak, ističući da se njime uklanjaju određena ograničenja za razvoj inovativnih finansijskih usluga.

– Očekujemo snažan razvoj novih tehnoloških rješenja i servisa vezanih za plaćanja i platni promet – izjavio je Edis Ražanica, direktor Udruženja banaka BiH za RTRS.

Brža plaćanja i manje gotovine

Trenutni sistem platnog prometa često je spor – novac poslan u petak poslijepodne primaocu stiže tek u ponedjeljak. Novi modeli plaćanja trebalo bi da omoguće brže transakcije i veći prelazak sa gotovine na bezgotovinsko plaćanje.

Svoju šansu u novom sistemu vide i institucije za izdavanje elektronskog novca, koje ističu da se prvi put uvodi prava konkurencija bankama.

– Konkurencija bi trebalo da donese jeftinije, brže i modernije platne usluge za građane i privredu – istakao je Boris Majstorović iz institucije za elektronski novac “Lova”.

Korist i za privredu

Posebno važne promjene očekuju se u međunarodnom platnom prometu. Privrednici se godinama žale na visoke troškove ino-doznaka, a novi zakon bi mogao otvoriti prostor za njihovo smanjenje.

– Očekujemo više razumijevanja banaka kada je riječ o naknadama za međunarodne transakcije – rekao je Goran Račić, predsjednik Privredne komore RS-a.

Mladi prvi prihvataju promjene

Iako je društvo i dalje snažno vezano za gotovinu, stručnjaci smatraju da će mladi prvi prihvatiti nove platne modele, jer već sada traže usluge koje su jednostavne, brze i povoljne.

Ako zakon bude usvojen u konačnoj formi, bankarski i platni sistem u RS-u mogao bi ući u potpuno novu fazu digitalne transformacije.

The post Bankarski sistem u RS-u se mijenja iz temelja: Evo detalja appeared first on Biznis Info.