Đokić je rekao da su na području opštine Bileća u posljednjih desetak godina realizovane velike investicije u energetskom sektoru, navodeći da je u više projekata uloženo oko 140 miliona KM.

„U opštini Bileća su posljednjih desetak godina ostvarene velike i istorijske investicije u energetici“, rekao je Đokić novinarima.

Kao jedan od najznačajnijih projekata u ovom dijelu Republike Srpske izdvojio je izgradnju Hidroelektrane „Dabar“, koja se gradi na području Bileće, Nevesinja i Berkovića.

Prema njegovim riječima, projekat je ušao u posljednju godinu izgradnje, a završetak radova očekuje se naredne godine, ukoliko ne bude nepredviđenih okolnosti.

U planu i solarne elektrane

Pored hidroenergetskih projekata, Đokić je najavio i nekoliko inicijativa za izgradnju velikih solarnih elektrana na području Bileće.

Govoreći o energetskom razvoju istočne Hercegovine, ministar je istakao da i opština Gacko treba da razvija nove energetske objekte, podsjećajući da je Termoelektrana „Gacko“ u funkciji već 42 godine.

Uloženo 2,8 milijardi KM

Kako je naveo, nije odustalo ni od planova za izgradnju novog termobloka u Gacku, ali će dugoročno biti potrebno pronaći nova energetska rješenja.

Đokić je podsjetio da je u posljednjih 11 godina u energetiku Republike Srpske uloženo 2,8 milijardi KM.

The post Najavljena nova energetska investicija: Hercegovina će dobiti još jednu hidroelektranu appeared first on Biznis Info.

Prednost je to što je prošle godine kvalitetno urađen kapitalni remont postrojenja i opreme.

Stručne ekipe iz Gacka i iz Srbije intenzivno rade na svim pozicijama postrojenja i opreme, koje su definisane instrukcijama o održavanju bloka. Radovi su u prvoj fazi, a to je otvaranje i defektaža svih pogona i postrojenja, izvijestila je RTRS.

– Na bazi tih nalaza defektaže vrši se sanacija u raspoloživom vremenu trajanja remonta – kaže Dragan Pušara, rukovodilac remonta.

Skok cijena naftnih derivata

Za sada nema većih nedostataka na postrojenjima, iako je blok u eksploataciji gotovo četiri i po decenije. Termoelektrana Gacko radila je u kontinuitetu više od tri i po mjeseca, prebacila plan proizvodnje i bila stub domaćeg sistema. Efekat rada umanjio je skok cijena naftnih derivata koji je doveo do značajnog povećanja troškova.

– Skok cijena naftnih derivata koji se značajno koriste u RiTE Gacko, na svjetskom tržištu, doveli su u situaciju da dobit nije na planiranom nivou, iako smo finansijski poslovali pozitivno, uostalom kao prethodne dvije godine – ističe v.d. direktora elektrane Maksim Skoko.

Ove godine bez investicija

Remontni radovi traju i na postrojenjima u rudniku i dopremi uglja. Većih investicija u ovoj godine neće biti, tvrdi Skoko.

– Јedan period radiće se samo na uklanjanju otkrivke i obezbjeđenju uglja, a drugu polovinu remonta idemo sa snabdijevanjem uglja – dodaje on.

Iako Termoelektrana Gacko neće raditi manje od dva mjeseca, struje neće nedostajati.

Struje neće nedostajati

– Stanovništvo ne treba da brine, sve nedostajuće količine mi ili kupimo na tržištu ili koristimo akumulaciju Bilećkog jezera – ističe Ivan Koprivica, izvrši direktor za tehničke poslove Elektroprivrede Republike Srpske.

Zaključno sa jučerašnjim danom, plan proizvodnje, osim RiTE Gacko, prebacile su Hidroelektrane na Trebišnjici i Hidroelektrane na Drini. Kontinuirana proizvodnja RiTE Ugljevik nije izvjesna, s obzirom na to da tek slijede obimni radovi na skidanju otkrivke na površinskom kopu Istok2, prenosi RTRS.

The post Redovni godišnji remont u RiTe Gacko trajaće 50 dana i koštaće 10 miliona KM appeared first on Biznis Info.

Riječ je o projektu VE Gradina, za koji je ovih dana pokrenuta procedura prethodne procjene uticaja na okoliš, a javna rasprava zakazana je za 1. juni.

Prema dostupnoj dokumentaciji, planirana vjetroelektrana “Gradina” imala bi instaliranu snagu do 100 MW, što je svrstava među najveće projekte ove vrste u BiH, piše BiznisInfo.ba.

• POVEZANA VIJEST – Kreće mega investicija u BiH: Hrvatski biznismen Franjo Pašalić ulaže pola milijarde KM u dvije vjetroelektrane

Planirano čak 17 velikih turbina

Projekt predviđa izgradnju ukupno 17 vjetroturbina na području Midena – Brišnik kod Tomislavgrada. Prema dokumentaciji:

• visina stubova turbina iznosila bi do 150 metara,
• promjer rotora do 200 metara,
• a pojedinačna snaga turbina do 8 MW.

Projekt uključuje i:

• novu trafostanicu TS 220/33 kV,
• više od 22 kilometra interne kablovske mreže,
• te oko 28 kilometara pristupnih i servisnih puteva.

Među najvećim projektima u BiH

Po planiranoj snazi od 100 MW, VE Gradina bila bi veća od više poznatih vjetroelektrana u BiH. Za poređenje sa sličnim projektima:

• VE Podveležje ima snagu 48 MW,
• VE Ivovik oko 84 MW,
• dok VE Vlašić ima oko 50 MW.

Vrijednost tih projekata kretala se od oko 150 miliona KM do više od 130 miliona eura, podsjeća BiznisInfo.ba. Prema toj računici, projekat VE Gradina mogao bi dostići vrijednost od 150 do 200 miliona eura, zavisno od konačne tehnologije, priključka na mrežu i cijena opreme.

Projekat razvijan skoro dvije decenije

Zanimljivo je da projekat ima veoma dugu historiju. Prema dokumentaciji, prvobitna koncesija za korištenje vjetropotencijala na ovom području dodijeljena je još 2008. godine, dok je kasnije prenesena na kompaniju VE Gradina d.o.o.

To znači da se projekat razvija gotovo dvije decenije, ali tek sada ulazi u ozbiljniju fazu pripreme. U međuvremenu su pribavljene brojne saglasnosti i mišljenja institucija, uključujući Elektroprivredu, Ministarstvo odbrane BiH, Direkciju za civilno zrakoplovstvo, JP Ceste Federacije BiH i druge institucije.

Iza projekta stoji Lager

Prema dostupnim podacima, iza projekta stoji grupacija Lager preko svoje firme C.E.M.P. d.o.o. registrovane u Hrvatskoj.

Lager iz Posušja jedna je od najvećih privatnih kompanija u Bosni i Hercegovini, poznata po poslovima u energetici, rudarstvu, građevinskoj mehanizaciji i obnovljivim izvorima energije.

Vlasnik kompanije Milenko Bašić važi za jednog od najuspješnijih i najbogatijih poduzetnika u BiH i regiji, a njegova grupacija već je realizovala više velikih energetskih projekata u Hrvatskoj i regionu.

Tomislavgrad postaje centar vjetroenergije

Posebno je zanimljivo da se VE Gradina planira u neposrednoj blizini drugih projekata koji su u fazi razvoja.

Time područje Tomislavgrada dodatno jača poziciju jednog od najvažnijih centara proizvodnje energije iz vjetra u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Jedan od najbogatijih bh. poduzetnika sprema projekt vrijedan stotine miliona KM appeared first on Biznis Info.

Riječ je o situaciji kakva nije viđena decenijama, a uzrok su geopolitičke okolnosti koje su dovele do prekida izvoza.

Blokiran ključni pravac za izvoz

Glavni razlog zaustavljanja izvoza leži u problemima sa transportom nafte kroz Hormuški moreuz, jedan od najvažnijih svjetskih naftnih koridora. Ovim putem prolazi veliki dio izvoza iz zemalja Perzijskog zaljeva, uključujući Kuvajt.

U slučaju poremećaja ili ograničenja plovidbe kroz ovaj moreuz, zemlje poput Kuvajta praktično ostaju bez mogućnosti da plasiraju naftu na međunarodno tržište.

Važno je naglasiti da Kuvajt i dalje proizvodi naftu, ali je u određenom periodu bio suočen sa nemogućnošću njenog izvoza.

Koliki je značaj za Kuvajt

Kuvajt je jedan od značajnih izvoznika nafte, sa prosječnim izvozom od oko dva miliona barela dnevno. Prihodi od nafte čine ključni dio državnog budžeta, pa svaki prekid izvoza direktno utiče na javne finansije.

Iako kratkoročni prekid ne mora imati dramatične posljedice, duže trajanje ovakve situacije moglo bi stvoriti ozbiljne fiskalne i ekonomske pritiske.

Uticaj na globalno tržište

Ovakav razvoj događaja ima potencijalne posljedice i na globalno tržište energenata. Svako smanjenje ponude iz zemalja Zaljeva može uticati na rast cijena nafte, posebno ako se poremećaji prošire ili potraju.

Stručnjaci ističu da stabilnost Hormuškog moreuza ima ključnu ulogu za globalno snabdijevanje energijom, jer kroz ovaj koridor prolazi značajan dio svjetskog izvoza nafte.

Geopolitički rizici u fokusu

Situacija dodatno skreće pažnju na ranjivost globalnih energetskih lanaca, posebno u kontekstu geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku.

Iako se ovakvi poremećaji često brzo stabilizuju, svaki duži zastoj mogao bi imati šire posljedice po tržišta energije i globalnu ekonomiju.

Za sada ostaje otvoreno pitanje koliko će trajati ograničenja u izvozu i hoće li se situacija u regionu dodatno komplikovati.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šok na tržištu: Veliki proizvođač u aprilu nije izvezao ni kap nafte, prvi put od 1991. appeared first on Biznis Info.

– Da budem iskren, najdraže bi mi bilo uzeti naftu u Iranu, ali neki ljudi u SAD kažu: ‘Zašto to radite?’. Ali to su pogrešni ljudi – rekao je Trump za Financial Times.

On je signalizirao da bi takav potez mogao uključivati zauzimanje ostrva Harg.

– Možda ćemo zauzeti otok Harg, a možda nećemo. Imamo puno opcija – kazao je Trump, dodajući da bi to podrazumijevalo i dugoročnije prisustvo američkih snaga na otoku.

Lagan zadatak za SAD

Na pitanje o iranskim odbrambenim kapacitetima na otoku, američki predsjednik je izjavio da smatra da “nemaju nikakvu odbranu”.

– Mogli bismo ga zauzeti vrlo lako – rekao je Trump.

Ove izjave dolaze nakon što je dodatnih 3.500 američkih vojnika raspoređeno na Bliskom istoku, dok rastu strahovanja od moguće eskalacije sukoba i potencijalnih napada na američke snage.

Trump je naveo i da indirektni pregovori između SAD i Irana, koji se vode preko pakistanskih posrednika, napreduju, ali nije želio precizirati da li je primirje blizu.

Izvoz 90 posto svoje nafte

– Dogovor bi mogao biti postignut prilično brzo – rekao je Trump, prema izvještaju BBC-a.

Podsjetimo, sredinom marta američke snage izvele su ciljani napad na otok Harg, pri čemu je pogođeno više od 90 iranskih vojnih ciljeva, saopćilo je CENTCOM.

Ostrvo Harg nalazi se oko 500 kilometara sjeverozapadno od Hormuškog moreuza i predstavlja ključnu tačku iranskog naftnog izvoza, preko koje Teheran plasira oko 90 posto svoje nafte.

The post Trump: SAD bi mogle zauzeti ključni iranski naftni terminal appeared first on Biznis Info.

Prema informacijama do kojih je došao BiznisInfo.ba, o ovim izmjenama bi se na sjednici Vlade FBiH moglo raspravljati već u narednim danima, nakon čega bi prijedlog bio upućen u parlamentarnu proceduru.

Kako nezvanično saznajemo, Vlada razmatra prilično neuobičajeno rješenje – da se ime investitora koji će realizovati projekt direktno unese u zakon.

Riječ je o potezu koji predstavlja svojevrstan presedan, ali bi mogao značajno ubrzati realizaciju projekta. Ukoliko Parlament FBiH usvoji ovakav prijedlog, investitor bi praktično odmah mogao započeti implementaciju.

Američki investitor u fokusu

Podsjetimo, početkom godine Vlada FBiH usvojila je informaciju o zaprimljenom pismu namjere američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC, koja je iskazala interes za velike infrastrukturne investicije u BiH.

Njihov plan obuhvata razvoj Južne gasne interkonekcije između Bosne i Hercegovine i Hrvatske, izgradnju gasnih elektrana, ali i modernizaciju aerodroma u Sarajevu i Mostaru.

Energetski zaokret za BiH

Južna interkonekcija smatra se projektom koji bi mogao potpuno promijeniti način snabdijevanja energijom u Bosni i Hercegovini.

Planirano je povezivanje domaće gasne mreže s LNG terminalom na Krku, čime bi BiH dobila pristup globalnom tržištu gasa, uključujući i američki LNG, te smanjila zavisnost od jednog dobavljača.

Kako smo ranije pisali, kapacitet gasovoda procijenjen je na 1,5 milijardi kubnih metara godišnje, što višestruko nadmašuje trenutnu potrošnju gasa u BiH, koja iznosi oko 230 miliona kubnih metara.

Gasne elektrane kao ključ sistema

Kako bi se iskoristio puni kapacitet gasovoda, planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane ukupne snage oko 1.200 megavata.

Ova postrojenja bi godišnje mogla proizvoditi oko 6 teravat-sati električne energije, što predstavlja približno polovinu ukupne potrošnje struje u BiH.

Istovremeno, očekuje se da će gasne elektrane trošiti oko milijardu kubnih metara gasa godišnje, dok bi ostatak bio dostupan za industriju, gasifikaciju novih područja i druge potrošače.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Saznajemo: Kreće Južna interkonekcija – sprema se potez bez presedana appeared first on Biznis Info.

Riječ je o kreditu u iznosu do 56 miliona eura, koji će biti iskorišten za finansiranje izgradnje vjetroelektrane Bitovnja na području općine Konjic, u Hercegovačko-neretvanskom kantonu.

Ukupna investicija znatno veća

Iako kredit EIB-a predstavlja važan dio finansijske konstrukcije, ukupna vrijednost projekta procijenjena je na oko 215 miliona KM, piše BiznisInfo.ba. Finansiranje će, osim EIB-a, uključivati i kredit njemačke razvojne banke KfW, grant sredstva KfW-a te vlastita sredstva Elektroprivrede BiH.

Elektroprivreda BiH, kao nosilac projekta i zajmoprimac, u potpunosti preuzima obavezu otplate kredita, uključujući sve finansijske rizike, te je dužna osigurati potrebna pokrića i garancije.

Snaga do 90 MW

Planirana vjetroelektrana Bitovnja imat će instaliranu snagu do 90 megavata, uz procijenjenu godišnju proizvodnju električne energije do 220 gigavat-sati.

Projekt će biti realiziran na području planine Bitovnja kod Konjica, a riječ je o jednom od značajnijih ulaganja u sektor obnovljivih izvora energije u BiH.

Trenutni status projekta

Do sada su završene ključne pripremne aktivnosti, uključujući ishodovanje okolinske dozvole, odnosno rješenja kojim je utvrđeno da nije potrebno provoditi procjenu uticaja na okoliš.

U toku je priprema dokumentacije za izdavanje urbanističke saglasnosti, što predstavlja naredni korak ka realizaciji projekta.

Nastavak saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama

Ministarstvo finansija i trezora BiH zaduženo je da o odluci Vijeća ministara obavijesti Evropsku investicijsku banku, čime se otvara put za realizaciju kreditnog aranžmana.

Projekt Bitovnja dio je šire strategije povećanja udjela obnovljivih izvora energije u Bosni i Hercegovini, uz oslanjanje na međunarodne finansijske institucije i razvojne banke.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Elektroprivreda BiH ulazi u projekt vrijedan 215 miliona KM u Konjicu appeared first on Biznis Info.

– Uticaj oslabljenih energetskih zaliha osjeća se širom svijeta, zemlje su uzdrmane – upozorio je izvršni sekretar UNFCCC-a Simon Stiell na Samitu EU o zelenom rastu.

Kriza je dodatno eskalirala nakon sukoba u Iranu i napada u Hormuškom moreuzu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, što je još jednom pokazalo koliko je globalna ekonomija zavisna od fosilnih goriva.

Zatvaranje škola i mjere štednje

Pojedine države već su morale uvesti drastične mjere kako bi smanjile potrošnju energije.

Bangladeš je zatvorio univerzitete i pomjerio praznike kako bi smanjio potrošnju goriva u saobraćaju. U Pakistanu su škole zatvorene na dvije sedmice, dok je nastava na univerzitetima prebačena na online model.

Državne institucije u više zemalja smanjile su budžete za gorivo i uvele skraćeno radno vrijeme, dok je dio zaposlenih prešao na rad od kuće. U nekim državama uvedena je i četverodnevna radna sedmica kao mjera racionalizacije potrošnje.

Na Tajlandu su vlasti čak preporučile zaposlenima da koriste stepenice umjesto lifta, povećaju temperaturu klima-uređaja i prilagode način odijevanja kako bi se smanjila potrošnja energije, prenosi Euronews.

Poremećaji u transportu i rast cijena

Kriza se snažno odražava i na globalni transport. Cijene avionskih karata rastu zbog skupljeg goriva, dok su brojni letovi otkazani ili preusmjereni zbog zatvaranja zračnog prostora na Bliskom istoku.

Avio-kompanije su primorane koristiti duže rute kako bi izbjegle rizične zone, što dodatno povećava troškove i produžava trajanje putovanja. Očekuje se da će cijene karata nastaviti rasti i u narednom periodu.

Istovremeno, rast cijena goriva doveo je do panične kupovine na benzinskim pumpama u pojedinim zemljama, dok vlasti pozivaju građane na racionalnu potrošnju.

U Ujedinjenom Kraljevstvu vozačima se savjetuje da izbjegavaju nepotrebna putovanja i prilagode način vožnje kako bi smanjili potrošnju goriva.

Nestašice i pad kvaliteta goriva

U nekim dijelovima svijeta situacija je dodatno pogoršana nestašicama. U Australiji su pojedine benzinske stanice ostale bez goriva, zbog čega su uvedena ograničenja za kupce.

Zbog straha od dugotrajne krize, Australija je čak ublažila standarde kvaliteta goriva, dozvolivši upotrebu goriva s većim sadržajem sumpora, što može imati negativne posljedice po okoliš.

Ugrožena i sigurnost hrane

Energetska kriza već se prelijeva i na prehrambeni sektor. Egipat je, kao najveći svjetski uvoznik pšenice, bio primoran ograničiti cijene hljeba zbog straha od rasta inflacije.

Visoke cijene goriva povećavaju troškove proizvodnje i transporta hrane, što dodatno opterećuje i proizvođače i potrošače.

Dodatni problem predstavlja i rast cijena đubriva, čija proizvodnja u velikoj mjeri zavisi od prirodnog plina, čime se prehrambeni sistem dodatno izlaže globalnim energetskim šokovima.

The post Kriza uzima maha: Zatvaraju se škole i restorani, vraća se rad od kuće appeared first on Biznis Info.

Isporuke su počele jučer, a cilj je da u narednim danima dostignu nivo od oko 250.000 barela dnevno, izjavio je irački ministar nafte Hajan Abdulganij.

Premijer Kurdistanske regionalne vlade Mesrur Barzani istakao je da je odluka o obnovi izvoza donesena kako bi se prevazišle aktuelne krize i omogućio nastavak energetskih aktivnosti. Dodao je i da se pregovori s Bagdadom nastavljaju, posebno u vezi s uklanjanjem trgovinskih ograničenja i stvaranjem stabilnih uslova za rad naftnih i gasnih kompanija.

Turska kao energetsko čvorište

Obnova izvoza preko luke Džejhan dodatno potvrđuje rastuću ulogu Turske kao ključnog energetskog čvorišta između Bliskog istoka i Evrope.

Pored nafte, Turska sve više dobija na značaju i u sektoru prirodnog gasa. Nakon što je Katar obustavio dio proizvodnje i proglasio višu silu na pojedine ugovore o isporuci, evropske cijene gasa porasle su za oko 30 posto u kratkom periodu.

U takvim okolnostima, Turska se nameće kao jedna od najvažnijih tranzitnih zemalja za snabdijevanje Evrope energijom.

Južni gasni koridor u fokusu

Poseban značaj dobija Južni gasni koridor – jedina kopnena ruta koja Evropi isporučuje gas koji nije iz Rusije niti iz Zaliva.

Ovaj sistem povezuje nekoliko ključnih gasovoda:

• Južnokavkaski gasovod, koji transportuje gas iz azerbajdžanskog polja Shah Deniz preko Gruzije do Turske

• TANAP, koji prolazi kroz Tursku do granice s Grčkom

• TAP, koji se nastavlja kroz Grčku i Albaniju do Italije

Ovim sistemom upravlja azerbajdžanski SOCAR, uz učešće turskog BOTAŞ-a i britanskog BP-a.

Jačanje strateške pozicije

Zbog nestabilnosti na globalnim energetskim tržištima, uključujući krizu u Ormuškom moreuzu, očekuje se daljnje jačanje uloge Turske u snabdijevanju Evrope energijom.

Kombinacija naftnih i gasnih ruta koje prolaze kroz ovu zemlju čini je sve važnijim faktorom u evropskoj energetskoj sigurnosti i diversifikaciji izvora snabdijevanja.

The post Nova energetska mapa: Turska postaje ključni igrač za Evropu appeared first on Biznis Info.

Riječ je o najvećoj koordiniranoj intervenciji u istoriji ove organizacije. Odluka dolazi u trenutku ozbiljnih poremećaja u globalnoj opskrbi naftom, uzrokovanih eskalacijom geopolitičkih tenzija na Bliskom istoku i problemima u ključnim transportnim rutama za energente.

Ko sve učestvuje

Prema procjenama analitičara, poremećaji u isporukama iz regiona kroz koji prolazi veliki dio svjetske trgovine naftom izazvali su nagli rast cijena na globalnim tržištima. Kako bi ublažile pritisak na tržište, članice International Energy Agency odlučile su koordinirano pustiti dio svojih strateških rezervi na tržište.

Strateške rezerve nafte predstavljaju zalihe koje države čuvaju za vanredne situacije poput ratova, prirodnih katastrofa ili velikih poremećaja u opskrbi energijom. Zemlje članice IEA ukupno raspolažu sa više od milijardu barela takvih rezervi.

U akciji će učestvovati brojne razvijene ekonomije, uključujući Sjedinjene Američke Države, Japan i više evropskih država, koje će dio svojih državnih rezervi staviti na raspolaganje tržištu u narednom periodu.

Šta žele postići

Cilj ove mjere je povećanje ponude nafte na globalnom tržištu, što bi trebalo ublažiti pritisak na cijene goriva i spriječiti dodatne negativne posljedice po svjetsku ekonomiju. Ipak, pojedini analitičari upozoravaju da bi efekat mogao biti ograničen ako se poremećaji u snabdijevanju nastave.

Koordinirano oslobađanje strateških rezervi rijetko se koristi i primjenjuje se samo u izuzetnim situacijama. Slične intervencije korištene su tokom Zaljevskog rata 1991. godine, nakon uragana Katrina 2005., tokom libijske krize 2011. te energetske krize izazvane ratom u Ukrajini 2022. godine.

The post Dogovoreno oslobađanje rekordnih 400 miliona barela nafte iz rezervi appeared first on Biznis Info.