Ovo nije samo novi rekord – to je signal da se globalni finansijski tokovi mijenjaju, a ulagači pojačano traže sigurnost u plemenitim metalima.

Zašto zlato raste?

1. Investitori bježe u “sigurna utočišta”

Zlato tradicionalno služi kao zaštita u vremenu krize. Kad rastu geopolitičke tenzije i makroekonomska neizvjesnost, investitori okreću kapital ka zlatu umjesto prema dionicama ili obveznicama. Trenutna globalna neizvjesnost – uključujući političku nestabilnost i trgovinske tenzije – dodatno je pojačala ovaj trend.

2. Slabljenje američkog dolara

Dolar je u posljednje vrijeme pokazao slabije rezultate, što dodatno čini zlato privlačnijim. Zbog toga je zlatna poluga međunarodnim ulagačima “jeftinija” kada dolar gubi vrijednost, što podstiče potražnju.

3. Monetarna politika i kamatne stope

Smanjenje kamatnih stopa ili očekivanja da će centralne banke – uključujući Fed – ostati s nižim kamatama čine zlato privlačnijim jer realni prinosi na tradicionalne investicije poput državnih obveznica opadaju. Zlato ne nosi kamate, ali u takvom okruženju gubi i konkurenciju od nisko-prinosnih investicija.

4. Centralne banke kupuju zlato

Središnje banke, posebno u zemljama koje žele smanjiti ovisnost o dolarima, značajno povećavaju vlastite rezerve zlata. To smanjuje količinu zlata dostupnu na tržištu i dodatno podiže cijenu.

5. Momentum i FOMO efekat

Kako cijena zlata ruši rekorde, sve veći broj investitora ulazi na tržište iz straha da “ne propusti rast” (FOMO – fear of missing out), što dodatno ubrzava rast cijene.

Širi globalni kontekst

• Zlato je prošle godine zabilježilo ogroman rast – oko 64% u 2025., što je najveći godišnji skok u više desetljeća.

• Ostali plemeniti metali, kao što su srebro i platina, također dosežu rekordne ili visoke nivoe, što ukazuje na širi pomak investitora ka sigurnim i fizičkim sredstvima.

Šta to znači za tržišta i investitore?

Za investitore je ovo dvostruki signal:

Rekordna cijena pokazuje da su investitori zabrinuti za stabilnost tradicionalnih finansijskih instrumenata.

Potražnja za zlatom ukazuje na dugotrajniji trend diverzifikacije portfelja i moguće preusmjeravanje kapitala iz fiat valuta i dionica prema plemenitim metalima.

Zaključak: Globalna nezvijesnost

Probijanje granice od 5.000 USD po unci nije samo novi rekord – to je pokazatelj kako globalna neizvjesnost, monetarna politika i slabiji dolar zajedno guraju zlato u središte pažnje kao ključno sredstvo očuvanja vrijednosti.

Analitičari čak tvrde da bi cijena zlata mogla nastaviti rast i prema 6.000 ili čak 7.000 USD po unci ako ovi faktori potraju.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Zlato probilo granicu od 5.000 dolara: Šta stoji iza rekorda? appeared first on Biznis Info.

Istraga se fokusira na svjedočenje koje je Powell dao pred Senatom u junu prošle godine, u vezi s višemilijardnim projektom renoviranja sjedišta Federalnih rezervi u Washingtonu DC-u. Tužilaštvo ispituje da li je Powell lažno svjedočio o obimu i troškovima radova, nakon što su troškovi projekta narasli na oko 2,5 milijarde dolara.

Powell odbacuje optužbe i brani nezavisnost Feda

Powell je u izjavi objavljenoj u nedjelju navečer potvrdio da je Fedu dostavljen grand jury subpoena (poziv tužilaštva) i da je prijetnja krivičnim gonjenjem “najznačajnija eskalacija” pritiska na centralnu banku u modernoj historiji.

On je optužio istražne organe da koriste istragu kao politički instrument kako bi centralna banka pristala na agresivnije rezanje kamatnih stopa – zahtjev koji je godinama ponavljao američki predsjednik Donald Trump.

– Ova istraga treba da se promatra u širem kontekstu kontinuiranog pritiska – rekao je Powell i naglasio da Fed ostaje posvećen “nezavisnom odlučivanju o monetarnoj politici baziranom na ekonomskim indikatorima, a ne političkom utjecaju”.

Politički sukob eskalira

Ovaj potez DOJ-a dolazi usred dugotrajnih tenzija između Powella i Trumpove administracije. Trump je često javno kritikovao Powella zbog odbivanja da brzo snizi kamatne stope, a njegov mandat na čelu Feda završava u maju ove godine. Ako Trump ostane u Bijeloj kući, mogao bi imenovati nasljednika i tako dodatno oblikovati smjer monetarne politike SAD-a.

Reakcije tržišta i implikacije

Najave istrage već su izazvale reakcije na tržištima – futures indeksi i dolar osjetno su oslabili, dok su cijene zlata i srebra porasle kao sigurnosni instrumenti ulaganja. Analitičari upozoravaju da bi ovaj slučaj mogao potkopati nezavisnost centralne banke, što je temelj modernog monetarnog sistema.

Šta slijedi?

Trenutno nije jasno hoće li istraga dovesti do formalnih optužbi, ali se već smatra jednom od najdramatičnijih kriza u historiji Fed-a. Powell je poručio da neće odstupiti i da nastavlja obavljati dužnost, dok se u Washingtonu očekuju novi pravni i politički razvoj događaja na ovu temu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pokrenuta krivična istraga protiv šefa Federalnih rezervi SAD-a appeared first on Biznis Info.

Moguće je da će doći i do novih padova, jer su investitori očekivali da će američka centralna banka Federalne rezerve imati prostora da dodatno smanji kamatne stope sljedeće godine, čak i kada je većina njenih konkurenta po svojoj prilici završila sa snižavanjem.

Ni solidno očitavanje bruto domaćeg proizvoda Sjedinjenih Američkih Država nije uspjelo da promijeni izglede kada je riječ o kamatnim stopama, dok investoori procjenjuju otprilike još dva smanjenja kamatnih stopa FED-a u 2026. godini, prenio je Tanjug.

Euro i funta porasli

– Očekujemo da će FED napraviti kompromis u vezi sa još dva smanjenja od 25 baznih poena na 3,00 do 3,25 posto, ali smatramo da su rizici smanjeni – rekao je glavni ekonomista banke Goldman Saks za SAD, Dejvid Merikl, navodeći usporavanje inflacije kao razlog za ovakvu prognozu.

Euro i funta su danas porasli na nove tromjesečne maksimume, iako su posljednje dana bili uglavnom stabilni na 1,180 i 1,3522 dolara.

Američka valuta bila je na putu da izgubi 9,8 posto za godinu, što bi označilo njegov najveći godišnji pad od 2017.

Burna godina

Svaka dalja slabost u posljednjoj nedjelji godine dovela bi njegov pad do najvišeg nivoa od 2003. godine.

Dolar je imao burnu godinu, opterećenu haotičnim tarifama američkog predsjednika Donalda Trampa koje su izazvale krizu povjerenja u američku imovinu početkom ove godine, dok je Trampov sve veći uticaj na FED takođe izazvao zabrinutost oko nezavisnosti centralne banke.

The post Dolar u padu, očekuje se najgora godina od 2017. appeared first on Biznis Info.

Žuti metal zabilježio je novi historijski vrhunac, a franak je dosegao novi najviši nivo u deset godina.

Ulagači su preko noći odbacili dionice na Wall Streetu, jer je snažan oporavak u srijedu – kada je predsjednik Donald Trump naglo pauzirao više carinske stope za desetke trgovinskih partnera – preokrenuo tok u frenetičnom 24-satnom periodu za tržišta.

Dugoročniji američki trezori također se rasprodaju, stavljajući 10-godišnje prinose na kurs za njihov najveći sedmični skok od 2001, prenosi SEEbiz.

Trumpova pauza od 90 dana, koja je došla uprkos njegovom insistiranju danima da se njegova politika nikada neće promijeniti, nije uključivala Kinu.

Umjesto toga, povećao je carine na kineski uvoz na efektivnih 145%, dodatno eskalirajući sukob s visokim ulozima između dvaju najvećih svjetskih ekonomija.

Kineski juan pao je na najniži nivo svih vremena u offshore trgovini u utorak, ali je izbrisao sve te gubitke dan kasnije, i ponovno skočio u četvrtak. U početku je također ojačao u posljednjoj sesiji, prije nego što je trgovalo nešto slabije.

– Došlo je do izraženog ‘sell U.S.’ vajba koji teče kroz široka tržišta i u klasičnu sigurnu imovinu, pri čemu USD gubi ponudu za sigurnu utočište – rekao je Chris Weston, voditelj istraživanja u Pepperstoneu.

The post Dolar pao najniže u deset godina prema franku appeared first on Biznis Info.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,2 posto, na 108,01 bod.

Pritom je kurs eura prema dolaru skliznuo 0,05 posto, na 1,0425 dolara.

Američka je valuta ojačala i prema japanskoj, za 0,9 posto, pa je njen kurs dosegnuo 157,85 jena, prenosi Hina.

U sedmici u kojoj nije bilo značajnijih vijesti i u kojem se zbog božićnih blagdana radilo skraćeno, dolarov indeks održao se nedaleko najviših nivoa u dvije godine.

To se zahvaljuje nedavnoj poruci čelnika Feda da bi u idućoj godini mogli smanjiti kamatne stope samo u dva navrata, dok su se još nedavno očekivali rezovi u četiri navrata.

Usporavanje tempa smanjenja kamata moguće je zahvaljujući stabilnom rastu američke ekonomije i dobroj situaciji na tržištu rada.

The post Dolar ojačao četvrtu sedmicu zaredom appeared first on Biznis Info.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 1,6 posto, na 106,67 bodova.

Pritom je kurs eura prema dolaru pao 1,7 posto, na 1,0540 dolara, blizu najniže nivoe u godinu dana, prenosi SEEbiz.

Američka je valuta ojačala i prema japanskom jenu, za 1,1 posto, pa je njen kurs dosegnuo 154,30 jena. Tokom sedmice dolarov indeks probio se, po prvi put nakon godinu dana, i iznad nivoe od 107 bodova.

Posljedica je to poruke da bi američka centralna banka mogla usporiti tempo popuštanja monetarne politike.

Naime, predsjednik FED-a Jerome Powell kazao je na jednom skupu da ekonomija i dalje stabilno raste, da je tržište rada solidno, a da je inflacija i dalje iznad ciljanih dva posto, pa centralna banka može pažljivo razmatrati smanjivanje kamatnih stopa.

– Privreda ne šalje nikakve signale da bismo trebali žuriti sa smanjenjem kamata – poručio je.

The post Dolar nastavio trend rasta appeared first on Biznis Info.

– Međusobna trgovina je povećana za skoro jednu trećinu od početka godine. U međuvremenu, većina plaćanja, preko 90 posto, vrši se u nacionalnim valutama, što pokazuje skoro potpunu dedolarizaciju ekonomskih veza – rekao je Mišustin na 28. redovnom sastanku predsjednika vlada dvije zemlje u Pekingu.

Rusija i Kina ispunile su zadatak koji su postavili predsjednici dvije zemlje o dovođenju bilateralnog trgovinskog prometa na 200 milijardi prije roka, istakao je ruski premijer, prenosi TASS.

Ruski ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov rekao je novinarima u Pekingu da će Rusija povećati izvoz poljoprivrednih proizvoda u Kinu do 2030. godine.

– Prvo, planiramo da u budućnosti dinamično podstičemo promet poljoprivrednih proizvoda – rekao je on i dodao da je Peking dozvolio isporuke svinjskog mesa iz Rusije, prenosi b92.

Rešetnjik očekuje da će isporuke početi do kraja sljedeće godine. Ukazao je i na ogroman potencijal kineskog tržišta i višak kapaciteta ruskih proizvođača svinjskog mesa.

Ministar finansija Rusije Anton Siluanov je istakao da je poljoprivreda pokretač za proširenje trgovinskih veza sa Kinom. Takođe je ukazao na mogućnosti Moskve za snabdjevanje žitom iz Sibira i isporuke soje sa Dalekog istoka u Kinu.

The post Moskva i Peking skoro u potpunosti napustili dolar appeared first on Biznis Info.

Dolarov indeks, koji prati vrijednost američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je prošle sedmice 0,77 posto, na 103,99 bodova.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti ojačao 1,08 posto, pa je cijena eura skliznula na 1,0761 dolar, prenosi Hina.

Najnoviji izvještaj o zaposlenosti u američkoj ekonomiji u novembru pokazao je da je generirano 199.000 novih radnih mjesta, znatno više od prognoziranih 180.000, a to sugerira da su očekivanja finansijskog tržišta da bi američka centralna banka mogla početi smanjivati kamatne stope već u prvom tromjesečju 2024. ipak preuranjena. N

aime, sve su veći izgledi da će doći do „laganog prizemljenja“ ekonomije, odnosno da će se izbjeći recesija uprkos visokim kamatnim stopama, stoga slabi pritisak na Fed da popusti monetarnu politiku.

The post Kurs dolara porastao prema košarici valuta appeared first on Biznis Info.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 104,28 bodova, dok je u petak uveče iznosio 104,50 bodova.

Pritom kurs dolara prema japanskoj valuti stagnira na oko 134,35 jena.

Ali, američka valuta oslabila je u odnosu na evropsku, pa je cijena eura dosegla 1,0575 dolara, dok je u petak uveče iznosila 1,0535 dolara.

Cijene nafte nastavile su da rastu, nakon što su prošle sedmice ojačale prvi put u posljednje četiri nedjelje.

Cijena barela na londonskom tržištu porasla je jutros 0,97 odsto, na 86,40 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio 1,03 odsto, na 80,80 dolara.

Izvor: SEEbiz

The post Dolar dodatno oslabio, dok cijene nafte rastu appeared first on Biznis Info.

Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošle sedmice 3,9 posto, na 106,42 boda.

Pritom je dolar prema evropskoj valuti pao 3,9 posto, pa je cijena eura dosegnula 1,0350 dolara. Još je više, 5,3 posto, tečaj dolara potonuo prema japanskoj valuti, pa je zaronio na 138,80 jena. Pad dolara četvrtu sedmicu zaredom posljedica je očekivanja da će Fed ublažiti tempo povećanja kamata jer posljednji podaci pokazuju da inflacijski pritisci u SAD-u popuštaju.

U oktobru je inflacija pala sa septembarskih 8,2 na 7,7 posto na godišnjem nivou, najniži novi od januara siječnja i niže od očekivanja. To je potaknulo špekulacije da će u idućem periodu američka centralna banka usporiti tempo podizanja ključnih kamata, prenosi Avaz.

The post Dolar oštro pao, sad vrijedi manje od eura appeared first on Biznis Info.