Među imenima koja se sve češće spominju u krugovima investitora i finansijskih analitičara nalazi se i Aleksandar Ivanović, jedan od ključnih ljudi unutar UBS-ove upravljačke strukture.

Ko je Aleksandar Ivanović

Aleksandar Ivanović trenutno obavlja funkciju predsjednika UBS Asset Managementa, odjela zaduženog za upravljanje stotinama milijardi dolara imovine klijenata širom svijeta. Riječ je o jednom od strateški najvažnijih segmenata poslovanja banke, što njegovu poziciju čini posebno relevantnom u kontekstu mogućeg nasljeđivanja čelne funkcije.

Ivanović je ujedno i član Group Executive Boarda UBS-a, najvišeg izvršnog tijela banke, te ima dugogodišnje iskustvo u međunarodnom bankarstvu, uključujući ranije angažmane u Credit Suisseu i Morgan Stanleyju.

Ime koje privlači pažnju u regionu

Zanimljivo je da ime i prezime Aleksandra Ivanovića prirodno privlače pažnju i u našem regionu, jer sugerišu da bi mogao imati porijeklo s prostora bivše Jugoslavije. Međutim, prema zvaničnim biografijama i dostupnim podacima, Ivanović se vodi kao švicarski državljanin, bez javno potvrđenih veza sa zemljama Zapadnog Balkana.

Uprkos tome, sama činjenica da se osoba s takvim imenom nalazi u najužem krugu kandidata za čelnog čovjeka jedne od najvećih svjetskih banaka dodatno budi interes javnosti i medija.

UBS pred velikim odlukama

Promjena na čelu UBS-a dolazi u osjetljivom trenutku. Banka je nakon kriznog preuzimanja Credit Suissea postala još veći globalni finansijski gigant, ali se istovremeno suočava sa snažnijim regulatornim pritiscima u Švicarskoj, posebno kada je riječ o kapitalnim zahtjevima i sistemskom riziku.

U tom kontekstu, izbor novog direktora bit će presudan za budući strateški pravac banke – od odnosa prema regulatorima, preko globalnog širenja, do pozicioniranja UBS-a u konkurenciji s američkim i azijskim finansijskim divovima.

Ko sve ulazi u uži krug

Pored Ivanovića, u medijima se spominje još nekoliko visokorangiranih menadžera UBS-a, ali analitičari ističu da će presudnu ulogu igrati iskustvo u upravljanju velikim sistemima, povjerenje investitora i sposobnost navigacije kroz složeno regulatorno okruženje.

U uži krug mogućih nasljednika osim Aleksandra Ivanovića spominju se i drugi visoki rukovodioci unutar UBS-a koji imaju relevantno međunarodno iskustvo i vodeće uloge u različitim segmentima poslovanja banke.

Među njima su:

• Robert Karofsky, koji trenutno vodi američko poslovanje UBS-a i ima snažnu reputaciju u upravljanju ključnim tržištima
• Bea Martin, operativna direktorica banke koja je značajno uključena u integraciju Credit Suissea
• Iqbal Khan, šef UBS-ovih operacija za Azijsko-pacifičku regiju, koji donosi iskustvo iz rasta poslovanja u jednoj od najdinamičnijih ekonomskih zona.

Sve troje su se pokazali kao utjecajni lideri s dubokim razumijevanjem globalnih finansijskih tokova, što ih čini ozbiljnim kandidatima u slučaju da banka odluči zaokrenuti strategiju u nekom novom smjeru.

Iako je do formalne odluke ostalo više od godinu dana, jasno je da UBS ulazi u jedan od najvažnijih kadrovskih procesa u svojoj savremenoj historiji – proces koji bi mogao imati posljedice ne samo za banku, već i za globalno finansijsko tržište.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko će biti novi šef bankarskog diva UBS: U igri i Aleksandar Ivanović appeared first on Biznis Info.

Najnoviju buru izazvao je Colm Kelleher, predsjednik UBS-a, najveće švicarske i evropske banke, koji je otvoreno izjavio da je “Švicarska izgubila svoj kompas” i da više nije sigurno da će zadržati status globalnog finansijskog centra.

UBS upozorava: Švicarska ima krizu identiteta

Na globalnom finansijskom forumu u Hong Kongu, Kelleher je izjavio da Švicarska prolazi kroz krizu identiteta kada je u pitanju njena uloga u svjetskom bankarstvu, prenosi BiznisInfo.ba.

Prema njegovim riječima, nova regulacija koju vlada planira – uključujući obavezno kapitaliziranje svih stranih podružnica švicarskih banaka u potpunosti – mogla bi dovesti do toga da UBS premjesti dio poslovanja iz zemlje.

➡️ PROČITAJTE JOŠ: Država koju zovu “nova Njemačka” gradi najveće čvorište u Evropi

– Ako Švicarska želi zadržati konkurentnost, mora odlučiti želi li biti međunarodni finansijski centar ili ne. Trenutno smo između dvije stolice – rekao je Kelleher.

Upozorio je i da prekomjerna regulacija ugrožava konkurentnost švicarskih banaka u odnosu na rivale iz SAD-a, Ujedinjenog Kraljevstva i Azije.

Od svjetskog simbola stabilnosti do gubitka prednosti

Švicarska je decenijama bila svjetski sinonim za bankarsku tajnost i sigurno utočište kapitala. Zahvaljujući strogim zakonima o privatnosti, švicarske banke su upravljale hiljadama milijardi dolara bogatih pojedinaca i kompanija širom svijeta.

No, u posljednjih 15 godina sve se promijenilo – ukidanje bankarske tajne, pritisci OECD-a i EU-a, te serija skandala (od UBS-ovih kazni do kolapsa Credit Suissea) ozbiljno su poljuljali reputaciju zemlje.

Danas su, prema analitičarima, Singapur i Hong Kong preuzeli primat kada je riječ o upravljanju bogatstvom, dok London i New York i dalje dominiraju u investicionom bankarstvu.

Globalni poredak se mijenja

Izjava šefa UBS-a dolazi u trenutku kada globalno finansijsko tržište prolazi kroz najveću transformaciju u posljednje tri decenije.

Kapital se sve više seli u Aziju, a nove tehnologije – poput digitalnih valuta centralnih banaka (CBDC) i fintech platformi – mijenjaju način poslovanja banaka.

UBS, koji je nakon kolapsa Credit Suissea postao jedna od najvećih banaka na svijetu, sada šalje jasan signal da bi Švicarska mogla izgubiti vodeću poziciju ako ne redefiniše svoj regulatorni okvir i privlačnost za globalne klijente.

Era “švicarske diskrecije” završava, ali pitanje je – šta dolazi poslije

Švicarska se sada nalazi pred izborom: zadržati status najstrožije regulisane, ali možda manje atraktivne zemlje, ili se otvoriti i pokušati vratiti imidž međunarodnog finansijskog središta.

Za mnoge analitičare, ovo je kraj jedne ere – vremena kada su švicarske banke bile simbol globalne moći i povjerenja.

Kako se kapital seli prema Istoku, a fintech preuzima dio tradicionalnog bankarstva, čini se da svijet više ne traži “švicarsku sigurnost”, već brzinu, fleksibilnost i digitalnu pouzdanost.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kraj jedne ere: Švicarska više nije bankarski centar svijeta appeared first on Biznis Info.

U saopštenju se dodaje da je glavni razlog za ovaj gubitak reklasifikacija nekih stavki u finansijskim izvještajima, konkretno pozajmica, prenosi Reuters.

Pored toga, donijeta je odluka o ukidanju pojedinih aranžmana upravljanja, što može rezultirati dodatnim gubitkom do 566 miliona evra u trećem kvartalu, zaključuje se u saopštenju koje prenosi Bankar.me.

Najveća švajcarska banka UBS kupila je u martu drugu po veličini švajcarsku banku Credit Suisse za 3,02 milijarde eura, nakon što se Credit Suisse suočila sa velikim finansijskim poteškoćama.

The post Credit Suisse očekuje gubitak od 1,5 milijardi eura appeared first on Biznis Info.

Prema uslovima dioničarskog ugovora, dioničari Credit Suissea dobit će jednu dionicu UBS-a za svakih 22,48 dionica Credit Suissea koje drže u ukupnom iznosu od tri milijarde franaka.

Ugovor uključuje 100 milijardi švicarskih franaka (101 milijardu eura) pomoći za likvidnost za UBS i Credit Suisse od Švicarske središnje banke.

Kako bi omogućila UBS-u da preuzme Credit Suisse, savezna vlada daje garanciju za gubitak od najviše devet milijardi švicarskih franaka za jasno definirani dio portfelja, saopćila je vlada, prenosi Seebiz.

Ovo će se aktivirati ako stvarno nastanu gubici u ovom portfelju. U tom bi slučaju UBS preuzeo prvih pet milijardi franaka, savezna vlada sljedećih devet milijardi franaka, a UBS bi preuzeo sve daljnje gubitke.

Švicarski regulator FINMA rekao je da postoji rizik da bi Credit Suisse mogla postati “nelikvidna, čak i ako je ostala solventna, te da je potrebno da vlasti poduzmu mjere”.

The post UBS preuzima Credit Suisse za 3 milijarde eura appeared first on Biznis Info.

Očekuje se da cijeli postupak bude završen u septembru, a vodi ga švajcarski „Credit Suisse”.

Još početkom avgusta Reuters je objavio da su evropski investicioni fondovi „Cinven” i „BC Partners” zainteresovani za preuzimanje ove kompanije.

„Cinvenu” ovo nije prvi put da pokušava da kupi „United Group”, jer je 2013. godine bio jedan od ozbiljnijih konkurenata američkom KKR-u. Prodavac je tada bio jedan drugi investicioni fond, „Mid Europa Partners”.

Ovih dana BIRN piše da je jedan od najozbiljnijih kandidata za preuzimanje ove kompanije češka „PPF grupa”. Ova firma nedavno je preuzela „Telenor” u Crnoj Gori, Srbiji, Mađarskoj i Bugarskoj.

Spominje se da je „PPF grupa” spremna da za ovu transakciju plati tri milijarde eura, a dugovi „United Groupa” dostižu čak milijardu eura, piše Politika.

United Group je vlasnik Telemacha.

O PPF grupi

PPF grupa investira u više različitih oblasti kao što su usluge bankarstva i finansija, telekomunikacije, biotehnologija, osiguranje, nekretnine i poljoprivreda.

Doseg PPF-a se prostire od Evrope do Rusije, SAD-a i širom Azije. PPF grupa posjeduje imovinu čija vrijednost prevazilazi 38 milijardi eura. Ovo je podatak od 31. decembra 2017. godine.

The post Tri investiciona fonda u trci za United Group appeared first on Biznis Info.

Banka sa sjedištem u Zurichu je najavila kako će u 2017. otpustiti 5,500 zaposlenika, nakon ukidanja 7,250 radnih mjesta u 2016., čime se približavaju zacrtanom planu uštede.

“Vjerujemo da smo u dobroj poziciji da nastavimo napredak s našim programom restruktuiranja u 2017. i 2018.”, izjavio je izvršni direktor Thiam.

U četvrtom tromjesečju 2016., Credit Suisse je zabilježila neto gubitak od 2,35 milijardi švicarskih franaka, ponajviše zbog nagodbe s američkim vlastima ‘teške’ oko 2 milijarde dolara zbog optužbi za prodaju loših hipotekarnih vrijednosnica koje su izazvale svjetsku finansijsku krizu 2008.

Tijekom 18 mjeseci koliko je izvršni direktor, Thiem je preusmjerio banku više prema upravljanju imovinom, a manje prema investicijskom bankarstvu.

Credit Suisse je ponovno najavila i prodaju 20-30 posto švicarskog poslovanja putem inicijalne javne ponude (IPO). Kako su poručili iz banke, izdavanje i prodaja dionica ovisi o tržišnim uvjetima, kao i odobrenju od strane upravnog odbora.

The post Gubitak Credit Suissea 2,4 mlrd franaka, otpušta 5.500 radnika appeared first on Biznis Info.