Podsjetimo da je američko tržište godinama bilo među najvažnijim kupcima proizvoda bh. namjenske industrije. No, situacija se značajno promijenila nakon što su u avgustu prošle godine na snagu stupile dodatne carine od 30 posto na robu iz BiH.

Početkom ove godine izvoz oružja i municije iz BiH u SAD bio je tek simboličan. Prema podacima za prva tri mjeseca 2026. godine, Sjedinjene Države nisu se nalazile ni među deset najvećih izvoznih tržišta za proizvode bh. namjenske industrije.

April donio preokret

Međutim, april je donio preokret koji bi mogao nagovijestiti stabilizaciju i postepeni oporavak izvoza na ovo izuzetno važno tržište. Naime, prema zbirnim podacima za prva četiri mjeseca ove godine, vidljivo je da je izvoz u SAD ponovo značajnije aktiviran.

Vrijednost izvoza dostigla je više od 5,2 miliona KM, čime su se Sjedinjene Američke Države ponovo probile na visoko 4. mjesto najvažnijih izvoznih tržišta za bh. oružje i municiju. Poređenja radi, u prva dva mjeseca ove godine izvoz na američko tržište iznosio je tek oko pola miliona maraka.

Iako je još uvijek znatno manje u odnosu na nivoe izvoza koje je BiH ranije ostvarivala prema SAD-u, aprilskih više od pet miliona KM predstavlja prvi ozbiljniji signal oporavka nakon višemjesečnog pada.

Rast nakon ukidanja carina

Zanimljivo je da do ovog oporavka dolazi nakon što je Vrhovni sud Sjedinjenih Američkih Država 20. februara ukinuo Trumpove globalne carine, uključujući i dodatne namete na robu iz Bosne i Hercegovine.

Tom odlukom otvorena je mogućnost kompanijama koje su prethodno plaćale dodatne carine da traže određene kompenzacije i povrat sredstava.

Za bh. izvoznike ipak je mnogo važnije to što se ponovo otvorio prostor da proizvodi iz Bosne i Hercegovine postanu konkurentni na američkom tržištu, koje je godinama važilo za jedno od najprofitabilnijih za domaću namjensku industriju.

Pad ukupnog izvoza

Ipak, ukupni pokazatelji za sektor namjenske industrije i dalje su veoma loši. Ukupan izvoz oružja i municije iz BiH za prva četiri mjeseca ove godine iznosio je 78,5 miliona KM, što je čak 57,2 posto manje nego u istom periodu prošle godine.

Prema podacima do kojih je došao BiznisInfo.ba, ubjedljivo najveći kupac bila je Češka sa oko 41 milion KM izvoza, dok slijede Poljska sa osam miliona i Irak sa oko šest miliona KM.

Amerika previše važan kupac

Podaci jasno pokazuju koliko je američko tržište važno za domaću namjensku industriju. Bez velikih kupaca iz SAD-a sektor očito teško može zadržati raniji tempo rasta, dok alternativna tržišta zasad ne mogu nadomjestiti gubitak prihoda.

Zbog toga bi aprilski podaci mogli predstavljati prvi znak da se bh. namjenska industrija postepeno vraća na američko tržište, što bi u narednim mjesecima moglo imati veliki značaj za ukupne izvozne rezultate sektora.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Dobre vijesti: Ponovo krenuo izvoz bh. oružja i municije u SAD appeared first on Biznis Info.

Riječ je o sistemu CAPE (Consolidated Administration and Processing of Entries), koji omogućava povrat carina naplaćenih u prethodnom periodu, a koje su oborene u sudskim odlukama.

Procjenjuje se da bi ukupni povrati mogli dostići oko 166 milijardi dolara, što ovaj proces čini jednim od najvećih u historiji američke trgovinske politike, piše BiznisInfo.ba.

Ko ima pravo na povrat

Pravo na refundaciju imaju isključivo kompanije koje su direktno platile carine – odnosno uvoznici (importers of record), kao i njihovi carinski posrednici.

To u praksi znači da novac ide američkim firmama koje su uvozile robu, a ne krajnjim potrošačima niti stranim izvoznicima.

Šta to znači za bh. firme

Za kompanije iz Bosne i Hercegovine ovo ima jasan zaključak: one nemaju direktno pravo na povrat novca.

Razlog je jednostavan – bh. firme nastupaju kao izvoznici i nisu platile carine američkoj državi. Samim tim, ne mogu podnijeti zahtjev za refundaciju. Ipak, to ne znači da će ovaj proces proći bez efekta na domaću privredu.

Mogući indirektni efekti

Tokom perioda primjene carina, američki uvoznici su dio troška često prebacivali na dobavljače kroz:

• niže otkupne cijene
• smanjenje narudžbi
• pritisak na marže

Povrat sredstava sada može poboljšati njihovu finansijsku poziciju, što otvara prostor za:

• obnovu narudžbi
• stabilizaciju cijena
• jačanje trgovinskih odnosa

Drugim riječima, iako novac neće direktno stići u BiH, bh. izvoznici bi mogli indirektno profitirati kroz rast potražnje.

Proces tek počinje

Važno je naglasiti da povrat nije automatski – kompanije moraju podnijeti zahtjeve kroz portal, a obrada može trajati od 60 do 90 dana.

Proces će se odvijati u fazama, a u prvoj su obuhvaćene samo određene kategorije uvoza, dok će ostali zahtjevi biti rješavani naknadno.

Povrat američkih carina predstavlja veliku finansijsku injekciju za američke uvoznike, ali za bh. firme to je prije svega signal mogućeg oporavka izvoza, a ne direktna finansijska korist.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Krenuo povrat američkih carina: Šta to znači za kompanije iz BiH appeared first on Biznis Info.

Uprava je u prva dva mjeseca 2026. godine izvršila povrat PDV-a obveznicima koji su ostvarili zakonsko pravo na povrat u iznosu od 354 miliona KM.

Neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima u prva dva mjeseca 2026. godine, a to su država, entiteti i Brčko distrikt, iznosili su 1 milijardu i 530 miliona KM, što je 7,11% više u odnosu na 2025. godinu.

Prihodi prikupljeni u februaru 2026. godine

U februaru 2026. godine prikupljeno je nešto više od 1 (jedne) milijarde KM indirektnih poreza, što je za 79 miliona KM više u odnosu na februar 2025. godine.

Raspodjela prihoda u januaru – februaru 2026. godine

Za finansiranje državnih institucija u prva dva mjeseca 2026. godine raspoređen je iznos od 158 miliona KM. Sav višak prikupljenih prihoda od indirektnih poreza završio je u entitetskim kasama i kod Brčko distrikta.

Tako je Federacija BiH sa Jedinstvenog računa UIO dobila 834 miliona KM, Republika Srpska 467 miliona KM i Brčko distrikt 46 miliona KM.

U tablici ispod dajemo prikaz ukupno raspoređenih sredstava entitetima i Brčko distriktu BiH sa pripadajućim vanjskim dugom za prva dva mjeseca 2026. godine u poređenju sa istim periodom prošle godine. Svi iznosi su iskazani u milionima KM.

Pored raspoređenih prihoda u tabeli iznad, a po osnovu posebne putarine za izgradnju autocesta i izgradnju i rekonstrukciju drugih cesta (0,25 KM), Federacija BiH je dobila dodatnih 40 miliona KM, Republika Srpska 26 miliona KM i Distrikt Brčko 1,3 milion KM. Razlika predstavlja rezervu na posebnom računu za putarinu u iznosu od 0,25 KM.

The post Prihodi BiH od indirektnih poreza veći za 4,6 posto appeared first on Biznis Info.

U svijetlu novih informacija, Vlada Federacije BiH stavila je van snage ranije mišljenje i predložila izradu prijedloga koji bi, između ostaloga, bio zasnovan i na principu reciprociteta na već uvedene mjere Republike Srbije prema Bosni i Hercegovini.

Podsjećamo, Vlada Federacije BiH je krajem januara dala pozitivno mišljenje na prijedlog odluke, ali tekst upućen Vijeću ministara Bosne i Hercegovine nije bio identičan onom na koji je Vlada Federacije BiH dala saglasnost.

POVEZANA VIJEST – Ograničenja u Srbiji prijete izvozu čelika iz BiH

Zabrinutost je izazvala i nova predložena carinska stopa od 30 posto, uz jednaku primjenu na sve zemlje, uključujući i države članice Evropske unije.

Takva mjera mogla bi imati značajne posljedice, od rasta cijena na domaćem tržištu, do potencijalnih međunarodnih reakcija i dodatnih negativnih efekata na ekonomiju Bosne i Hercegovine.

Vlada Federacije BiH smatra da bi predloženi model mogao dovesti do dodatnih poskupljenja – od stambenog prostora, građevinskih radova i infrastrukturnih projekata, te smanjenja investicija uz pad proizvodnje, ali i pravne nesigurnosti za kompanije koje već imaju zaključene ugovore.

Od strane Vlade Federacije BiH također je predloženo i pokretanje postupka pred CEFTA mehanizmima, uz puno poštivanje svih međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, uključujući CEFTA sporazum, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) i pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO).

Posebno na što Vlada Federacije BiH ukazuje je potreba uvođenja jasnih tehničkih standarda i snažnije kontrole kvaliteta čelika i čeličnih proizvoda koji se uvoze.

Lakić: Očuvati kredibilitet BiH

– Zaštita domaće industrije i naših radnih mjesta je visoki prioritet, zato ovom procesu moramo prići uz sveobuhvatnu analizu. Poseban akcenat moramo staviti na kvalitet samog čelika i čeličnih proizvoda štiteći našu domaću proizvodnju od nelojalne konkurencije i nekvalitetene robe – istakao je federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Kako je rekao, cilj je snažna domaća industrija, stabilno tržište i sigurna radna mjesta.

– Istovremeno, moramo čuvati međunarodni kredibilitet Bosne i Hercegovine i poštovati obaveze koje smo preuzeli. Iskreno se nadam vrlo brzom novom prijedlogu mjera koji bi imao za cilj sve ovo navedeno. Vlada Federacije BiH ostaje opredijeljena za zaštitu domaće privrede donošenjem odgovornih odluka koje dugoročno čuvaju ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine – naveo je Lakić.

The post Sukob zbog čelika eskalira: FBiH traži odgovor Srbiji istom mjerom appeared first on Biznis Info.

S obzirom na to da su dosadašnje carine proglašene nezakonitima, kompanije širom svijeta već su pokrenule inicijative za povrat sredstava koja su u međuvremenu uplaćena američkim vlastima, piše BiznisInfo.ba.

U igri milijarde dolara

Procjenjuje se da je kroz ove carinske mjere do sada prikupljeno oko 175 milijardi dolara, ali američka administracija još nije dala jasan plan hoće li i kada taj novac biti vraćen.

POVEZANA VIJEST – Američke carine ‘pokosile’ bh. giganta: Izvoz prepolovljen

Takva situacija stvara pravnu neizvjesnost i potencijalni haos, jer bi kompanije koje su plaćale dodatne namete mogle pokrenuti masovne zahtjeve za refundaciju, uključujući i firme iz Bosne i Hercegovine koje izvoze robu na američko tržište.

Mogućnost povrata za bh. izvoznike

Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.

Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. avgusta 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

U praksi, to znači da bi bh. kompanije koje su od tada plaćale carinu od 30 posto potencijalno mogle tražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definišu mehanizam refundacije.

Iz BiH su najviše pogođene kompanije iz namjenske industrije.

Neke carine i dalje ostaju na snazi

Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi.

U međuvremenu, očekuje se reakcija američke administracije, koja je već najavila mogućnost uvođenja novih trgovinskih mjera putem drugih zakonskih okvira.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Otkrivamo: Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a appeared first on Biznis Info.

Riječ je o takozvanim “recipročnim carinama” od 30 posto koje su stupile na snagu 1. augusta 2025. godine, a koje su uvedene na širok spektar proizvoda iz BiH.

Sud srušio pravni osnov za uvođenje carina

Američki Vrhovni sud presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete.

POVEZANA VIJEST – Američke carine ‘pokosile’ bh. giganta: Izvoz prepolovljen

Sud je zaključio da pravo uvođenja carina prema američkom Ustavu pripada Kongresu, a ne izvršnoj vlasti, čime je srušen pravni temelj za tzv. “recipročne carine” koje su prošle godine uvedene za veći broj zemalja u različitom procentu, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

Šta to znači za bh. izvoznike?

Odluka otvara put za formalno ukidanje carina od 30 posto na robu iz BiH, koje su najviše pogodile kompanije iz namjenske industrije, ali i druge izvoznike na američko tržište.

Ipak, iako je pravni osnov za ove mjere proglašen neustavnim, očekuje se da će američke trgovinske institucije u narednom periodu donijeti operativne odluke o njihovoj primjeni, odnosno formalnom uklanjanju iz tarifnog režima.

To znači da bi bh. kompanije koje su od avgusta prošle godine plaćale ove namete potencijalno mogle ostvariti pravo na povrat sredstava, ukoliko se presuda provede u praksi.

Neke carine ostaju na snazi

Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi.

U međuvremenu, očekuje se i reakcija američke administracije, koja je već najavila mogućnost uvođenja novih trgovinskih mjera putem drugih zakonskih okvira.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ukinute američke carine na robu iz BiH, spas za vojnu industriju appeared first on Biznis Info.

Govoreći o sve složenijem globalnom ekonomskom okruženju, Merz je naglasio da se njemačka vanjska i ekonomska politika više ne mogu posmatrati odvojeno, te da Njemačka mora aktivno raditi na osiguravanju alternativnih tržišta kako bi zaštitila svoj izvozni sektor od potencijalnih trgovinskih ograničenja i protekcionističkih mjera.

1. Reakcija na “Carinski rat” sa SAD-om

Glavni okidač su agresivne trgovinske mjere Washingtona. Administracija Donalda Trumpa uvela je (ili zaprijetila) carinama od 10% do 25% na evropsku robu, koristeći pitanje suvereniteta nad Grenlandom kao polugu u pregovorima.

• Merzova pozicija: On je na Minhenskoj sigurnosnoj konferenciji i stranačkom skupu u Passauu jasno poručio: “Vjerujemo u slobodnu trgovinu, a ne u protekcionizam“. Njegova poruka Amerikancima je bila oštra: “Možete to raditi, ali mi nećemo ići uz vas. Ako pretjerate, Evropljani će se braniti“.

2. Spajanje vanjske i ekonomske politike

Merz je uveo novu doktrinu: vanjska politika i ekonomski interesi više nisu odvojeni.

• Njemačka se nalazi u teškoj strukturnoj krizi (posebno autoindustrija). Da bi spasio njemački prosperitet, Merz smatra da Njemačka ne smije biti talac američkih izbornih ciklusa.

• Strateško partnerstvo s Kinom: Iako je Merz kritičan prema Kini (naročito zbog vojnih aktivnosti u Južnom kineskom moru), on Peking vidi kao neophodnog ekonomskog partnera. Njegova posjeta Pekingu, planirana za kraj februara 2026., ima za cilj osigurati tržište za njemačke automobile i stabilizirati lance snabdijevanja.

3. “Ispružena ruka, ali i stisnuta šaka”

Kancelar Merz koristi tzv. dvostruku strategiju:

• Ispružena ruka: Nudi SAD-u obnovu partnerstva, ali na ravnopravnim osnovama (“Partnerstvo da, hegemonija ne“).

• Stisnuta šaka: Jača koheziju unutar EU kako bi se uveli recipročni odgovori na američke carine (već se spominju protumjere u vrijednosti od preko 90 milijardi eura).

4. Šta to znači za biznis?

• Za VW, BMW i Mercedes: Ovo je slamka spasa. Kina je njihovo najveće tržište, a smirivanje tenzija s Pekingom direktno pomaže njihovom opstanku dok se bore s troškovima kod kuće.

• Za energetiku i sirovine: Njemačka pokušava dogovoriti lakši uvoz rijetkih minerala iz Kine, koji su ključni za baterije i elektromotore, a čiji je izvoz Peking ranije ograničavao.

Ukratko: Merz pokušava navigirati između dvije vatre. Ne želi prekinuti veze sa SAD-om, ali shvata da Njemačka ne može preživjeti ekonomski ako bude slijepo pratila politiku Washingtona koja šteti njemačkom izvozu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Historijski zaokret: Merz okreće Njemačku ka Kini appeared first on Biznis Info.

Zlatna kupola (engl. Golden Dome) je naziv za ambiciozni projekt raketnog štita koji je predsjednik Donald Trump predstavio kao jedan od ključnih prioriteta svoje nacionalne sigurnosti.

Iako nazivom podsjeća na izraelsku Željeznu kupolu (Iron Dome), Zlatna kupola je neusporedivo veći i tehnološki složeniji sustav. Evo što on zapravo predstavlja:

1. Šta je cilj sistema?

Cilj je stvoriti “neprobojni štit” iznad cijelog teritorija SAD-a koji bi mogao presresti i uništiti sve vrste nadolazećih projektila – od klasičnih balističkih raketa do najsuvremenijih hipersoničnih raketa koje lete ekstremnim brzinama i mijenjaju putanju.

2. Kako funkcionira? (Svemirski štit)

Za razliku od dosadašnjih sustava koji se oslanjaju na baze na zemlji, Zlatna kupola se u velikoj mjeri oslanja na svemirsku tehnologiju:

• Satelitska mreža: Hiljade malih satelita opremljenih infracrvenim senzorima koji detektiraju lansiranje raketa bilo gdje u svijetu u stvarnom vremenu.

• Presretači u svemiru: Trumpov plan predviđa postavljanje oružja (presretača) u orbitu koji bi mogli pogoditi neprijateljsku raketu dok je još u tzv. “boost” fazi (odmah nakon lansiranja), što je najsigurniji način odbrane.

• Lasersko oružje: Spominje se i razvoj usmjerenog energetskog oružja (lasera) koje bi s ruba atmosfere moglo uništavati ciljeve.

3. Zašto je Grenland važan za ovaj projekt?

Trump tvrdi da je Grenland “vitalni dio” arhitekture Zlatne kupole. Razlozi su strateški:

• Geografski položaj: Grenland se nalazi na najkraćem putu (preko Sjevernog pola) kojim bi rakete iz Rusije ili Kine išle prema SAD-u.

• Radarske stanice: Već postojeća baza Pituffik (bivša Thule) na sjeveru Grenlanda ključna je tačka za rano upozoravanje. Proširenje te baze omogućilo bi sistemu više vremena za reakciju.

4. Poveznica s prošlošću

Projekt se često uspoređuje s inicijativom Ronalda Reagana iz 1980-ih, poznatom kao “Ratovi zvijezda” (Star Wars). Trumpov tim tvrdi da je današnja tehnologija (posebno umjetna inteligencija i jeftinije lansiranje satelita putem privatnih firmi poput SpaceX-a) napokon omogućila da taj san postane stvarnost.

5. Cijena i kritike

Službene procjene troškova kreću se oko 175 milijardi dolara, dok kritičari i nezavisni analitičari tvrde da bi konačna cijena mogla doseći i bilione dolara. Mnogi naučnici sumnjaju da je sistem “100% učinkovit”, kako Trump obećava, jer je izuzetno teško presresti hipersonične ciljeve u svemiru.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Kako bi radila Zlatna kupola: Projekt koji mijenja globalnu sigurnost appeared first on Biznis Info.

Ova odluka dolazi kao rezultat sastanka s generalnim sekretarom NATO-a, Markom Rutteom, na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

Ključni detalji objave:

• Dogovor o “okviru”: Trump tvrdi da je uspostavljen “okvir budućeg dogovora” oko Grenlanda i cijele arktičke regije. Iako detalji sporazuma nisu u potpunosti objavljeni, Trump je naglasio da će on “trajati zauvijek” i da je ključan za nacionalnu sigurnost SAD-a.

• Zlatna kupola i minerali: Spomenuo je da su u toku razgovori o postavljanju obrambenog sistema “Zlatna kupola” (Golden Dome) na Grenlandu, kao i o pravima na eksploataciju minerala.

• Pregovarački tim: Za daljnje razgovore zadužio je potpredsjednika JD Vancea, državnog sekretara Marca Rubija i posebnog izaslanika Stevea Witkoffa.

• Bez upotrebe sile: Trump je u Davosu izjavio da rješenje neće uključivati upotrebu sile, što je ublažilo ranije napetosti i ratobornu retoriku.

Kontekst koji je prethodio odluci

Prije ovog preokreta, Trump je prijetio uvođenjem 10% carina (koje bi u junu porasle na 25%) na svu robu iz osam evropskih zemalja (Danska, Norveška, Švedska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska i UK) jer su se protivile njegovim ambicijama oko Grenlanda.

Evropska unija je na te prijetnje odgovorila privremenim zaustavljanjem trgovinskog sporazuma sa SAD-om i prijetnjom protumjerama.

Nakon ove objave, tržišta dionica u SAD-u su snažno porasla, jer je opasnost od trenutnog trgovinskog rata između SAD-a i Evrope značajno smanjena.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Šta su večeras dogovorili Trump i šef NATO-a: 4 ključne tačke appeared first on Biznis Info.

Ovom uredbom se, u periodu od 1. januara do 30. juna 2026. godine, ograničava uvoz pojedinih proizvoda od željeza i čelika.

Iz VTK BiH navode da se uredba odnosi i na grupe proizvoda koje su značajne za Bosnu i Hercegovinu, i to: rebrasti betonski čelik, toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest mjeseci i provodit će se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primjenjivati carina od 50 posto.

Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta, individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna, uz mogućnost prenošenja neiskorištene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota vršit će se po principu „prvi došao – prvi uslužen“, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.

Kvote ne prate realne tokove trgovine

Iz VTK BiH upozoravaju da kvote koje je uvela Vlada Srbije ne prate realne tokove trgovine, budući da su, kako je navedeno u samoj uredbi, rađene na osnovu podataka za period 2020–2024. godine.

– Uvidom u navedenu uredbu, a posebno u dio definisanih kvota koje se odnose na proizvode iz BiH, izražavamo zabrinutost u ime privrednih društava – izvoznika ovih proizvoda u Srbiju. Na osnovu podataka VTK BiH evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu. Očigledno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli, kao ni realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH – navode iz Komore.

Donošenje uredbe, kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman robe u okviru CEFTA zemalja, i to na samom kraju poslovne godine, predstavlja dodatni limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju s partnerima na tržištu Srbije.

Problemi na granicama dodatno otežavaju izvoz

Posebno upozoravaju i na zadržavanje kamiona na graničnim prelazima, koje predstavlja jedan od najkritičnijih problema za izvoznike iz BiH.

– Od naših izvoznika informirani smo da se, osim problema s kvotama, već u prvim danima 2026. godine suočavaju i s dužim zadržavanjima na granici, uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije. Posljedice su mjerljive i ozbiljne – direktni i rastući finansijski troškovi (stajanje kamiona, penali, dodatni transportni troškovi), kašnjenja u isporukama, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, kao i ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera – ističu iz VTK BiH.

Na kraju, Vanjskotrgovinska komora BiH od nadležnih institucija traži hitnu reakciju prema institucijama Srbije i CEFTA strukturama, upozoravajući na ozbiljne ekonomske reperkusije sporne uredbe po slobodan protok robe unutar CEFTA tržišta.

The post Ograničenja u Srbiji prijete izvozu čelika iz BiH appeared first on Biznis Info.