Švedska ministrica finansija najavila je da bi vlasti mogle pokrenuti formalnu analizu prednosti i nedostataka uvođenja eura, čime je ova tema ponovo dospjela u fokus javnosti i političkih rasprava. Riječ je o prvom ozbiljnijem signalu u posljednjih nekoliko godina da bi Stockholm mogao preispitati dosadašnji stav prema zajedničkoj evropskoj valuti.

Referendum i politička realnost

Švedska je još 2003. godine na referendumu odbacila uvođenje eura, a taj rezultat i dalje ima snažan politički i simbolički značaj. Iako je zemlja pravno obavezna da jednog dana uvede euro, za razliku od Danske nema trajno izuzeće, Švedska do sada nije pokazivala jasnu političku volju za taj korak.

Međutim, promijenjene ekonomske i geopolitičke okolnosti, kao i slabija domaća valuta u odnosu na euro, doveli su do toga da se ova tema ponovo razmatra, barem na nivou stručnih analiza.

Dug put do eventualnog uvođenja

Važno je naglasiti da razmatranje ne znači i skoru odluku. Eventualno uvođenje eura zahtijevalo bi niz formalnih koraka, uključujući politički konsenzus, moguće novo izjašnjavanje građana, kao i ispunjavanje tehničkih kriterija za pristup eurozoni.

Stručnjaci ističu da bi, čak i ako se Švedska odluči na ovaj put, proces trajao nekoliko godina.

Ko još ne koristi euro

Osim Švedske, euro u Evropskoj uniji trenutno ne koriste ni Danska, Mađarska, Poljska, Rumunija i Češka.

Bugarska je posljednja zemlja koja je ušla u eurozonu, dok ostale članice ili nemaju definisan rok ili, poput Danske, imaju trajno izuzeće od uvođenja eura.

Signal, ali ne i odluka

Iako je još prerano govoriti o konkretnim rokovima, sama činjenica da Švedska ponovo otvara raspravu o euru pokazuje da se dinamika unutar Evropske unije mijenja, te da bi se eurozona u narednim godinama mogla dodatno širiti – ali bez brzih i naglih poteza.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Nakon Bugarske, još jedna zemlja razmatra uvođenje eura appeared first on Biznis Info.

– Bugarska je postala 21. zemlja koja je usvojila euro, a oko 358 miliona Evropljana danas svakodnevno koristi našu jedinstvenu valutu – napisala je Lagarde u objavi na društvenim mrežama u petak.

Dan ranije, predsjednica ECB-a je poželjela dobrodošlicu Bugarskoj u “euro porodicu”, kao i guverneru Narodne banke Bugarske Dimitru Radevu, koji je time postao član Upravnog savjeta ECB-a u Frankfurtu.

Govoreći povodom zvaničnog ulaska Bugarske u eurozonu, Lagarde je istakla da je euro snažan simbol onoga što Evropa može postići kada djeluje zajedno, naglašavajući da zajednička valuta odražava zajedničke vrijednosti i kolektivnu snagu kontinenta.

Prema njenim riječima, eurozona predstavlja i važan oslonac u suočavanju s globalnim geopolitičkim i ekonomskim neizvjesnostima s kojima se Evropa trenutno suočava.

Povodom ovog događaja, Evropska centralna banka obilježila je ulazak Bugarske u eurozonu svjetlosnom instalacijom projiciranom na fasadu svog sjedišta u Frankfurtu, čime je simbolično obilježen još jedan krug proširenja monetarne unije.

The post Lagarde: Euro danas koristi 358 miliona Evropljana appeared first on Biznis Info.

Ali koliko je valuta do sada zaista nestalo zbog eura?

Kako je sve počelo: uvođenje eura

Euro je uveden kao obračunska valuta 1999. godine, dok su novčanice i kovanice ušle u upotrebu 2002. godine. Tada je došlo do najveće monetarne promjene u modernoj evropskoj historiji.

U prvoj fazi, euro je zamijenio čak 12 nacionalnih valuta:

• njemačka marka
• francuski franak
• italijanska lira
• španska peseta
• austrijski šiling
• belgijski franak
• nizozemski gulden
• portugalski eskudo
• finska marka
• irska funta
• luksemburški franak
• grčka drahma

Od tog trenutka, ove valute su prestale postojati kao zakonsko sredstvo plaćanja.

Širenje eurozone: koje su valute nestale kasnije

Nakon 2002. godine, eurozoni su se postupno pridruživale nove zemlje, a njihove nacionalne valute odlazile su u historiju:

• Slovenija – tolar (2007)
• Kipar – kiparska funta (2008)
• Malta – malteška lira (2008)
• Slovačka – kruna (2009)
• Estonija – kruna (2011)
• Letonija – lats (2014)
• Litvanija – litas (2015)
• Hrvatska – kuna (2023)

Bugarska – sljedeća na listi

Bugarska je naredna zemlja koja će se pridružiti eurozoni. Planirano je da 1. januara 2026. godine bugarski lev prestane biti zvanična valuta, a zamijeni ga euro.

Time će bugarski lev postati 21. nacionalna valuta koja je nestala zbog uvođenja eura.

Bugarska već godinama ima fiksni kurs leva prema euru, pa se prelazak smatra tehnički manje zahtjevnim u odnosu na ranije primjere.

Koliko je valuta do sada nestalo?

Ako se uključi i Bugarska, broj izgleda ovako:

• 12 valuta ukinuto 2002. godine
• 8 valuta ukinuto između 2007. i 2023.
• 1 valuta (bugarski lev) nestaje 2026.

➡️ Ukupno: 21 nacionalna valuta nestala ili će nestati zbog eura

Poseban slučaj: Crna Gora i Kosovo

Crna Gora i Kosovo imaju poseban status. Iako nisu članice EU niti eurozone, obje zemlje koriste euro kao zvaničnu valutu.

Kako? Prvo su napustile domaće valute i uvele njemačku marku, nakon njenog ukidanja 2002. godine, prešle su na euro ali bez formalnog odobrenja EU.

Važno je naglasiti da ove dvije države nemaju pravo odlučivanja u ECB-u, ne mogu štampati novac, ne učestvuju u monetarnoj politici a euro koriste jednostrano.

Ovaj model se naziva jednostrana euroizacija i EU ga toleriše, ali ne smatra punopravnim članstvom u eurozoni.

Zaključak: Projekt koji je promijenio Evropu

Uvođenje eura je dovelo do nestanka više od dvadeset evropskih valuta, što predstavlja jednu od najvećih monetarnih transformacija u savremenoj historiji.

S Bugarskom kao narednom članicom, eurozona se i dalje širi, dok neke zemlje – poput Crne Gore i Kosova – koriste euro bez formalnog članstva.

Jedno je sigurno: euro je danas daleko više od valute – on je politički i ekonomski projekat koji je trajno promijenio Evropu.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Koliko je evropskih valuta nestalo zbog eura – i ko je sljedeći appeared first on Biznis Info.

Njegov nagli uspon čini ga ne samo industrijskim simbolom njemačkog “povratka snage”, već i jednim od najvećih dobitnika novog geopolitičkog doba, piše BiznisInfo.ba.

Od tradicionalne fabrike oružja do evropskog lidera

Kompanija Rheinmetall osnovana je početkom 20. stoljeća u Njemačkoj, a dugi niz godina bila je poznata po proizvodnji oružja i artiljerije. Tokom Hladnog rata igrala je važnu ulogu u naoružavanju Bundeswehra, a nakon pada Berlinskog zida fokus je prebacila na oklopna vozila i municiju.

Prekretnica dolazi nakon 2022. godine, kada ruska invazija na Ukrajinu pokreće ogroman talas vojnih narudžbi širom Evrope.

Rheinmetall se tada pretvara u centralnog dobavljača evropskih armija, s rekordnim prihodima od više od 13 milijardi eura u 2024. i narudžbama koje premašuju kapacitete postojećih pogona.

Kompanija danas proizvodi čitav spektar vojne opreme — od tenkova Leopard 2 i novog modela KF51 Panther, do artiljerijskih sistema, municije i digitalnih borbenih rješenja koja uključuju autonomne platforme i senzorske AI sisteme.

Njihove fabrike u Njemačkoj, Mađarskoj i Poljskoj već rade u tri smjene, dok kompanija ulaže i u nove centre širom Evrope.

Širenje u jugoistočnu Evropu

Rheinmetall je u proteklim mjesecima pokrenuo i snažnu ekspanziju u jugoistočnoj Evropi.

U Rumuniji, kompanija gradi fabriku za proizvodnju municije i komponenti baruta u okviru zajedničkog projekta s državnim partnerima, vrijednog više od 500 miliona eura.

Istovremeno, u Bugarskoj je pokrenuto zajedničko ulaganje s državnom kompanijom VMZ Sopot, za proizvodnju granata kalibra 155 mm i baruta, vrijedno oko milijardu eura.

Ove investicije imaju jasan cilj: ojačati evropsku proizvodnju oružja i municije, smanjiti zavisnost o američkim dobavljačima i stvoriti efikasan odbrambeni lanac unutar EU.

Evropska “ratna ekonomija” i nova realnost

Stratezi EU i NATO-a sve češće govore o „ratnoj ekonomiji“ – ne kao o vojnom konfliktu, nego kao o sistemu u kojem evropske industrije obnavljaju kapacitete za brzu proizvodnju vojne opreme.

U tom kontekstu, Rheinmetall je postao stožer novog evropskog odbrambenog sistema.

Njegov značaj prevazilazi vojni sektor: riječ je o kompaniji koja direktno utiče na tehnološki razvoj, zapošljavanje i energetsku sigurnost, jer mnoge komponente koristi i civilna industrija (automobilska i AI tehnologija).

Povratak Evrope kao vojne sile

Rheinmetall danas simbolizuje povratak Evrope kao samostalnog proizvođača vojne moći.

Njegov rast pokazuje kako se – u sjeni geopolitičkih previranja – rađa nova industrijska era: ona u kojoj odbrambeni sektor postaje motor ekonomije, inovacija i međunarodnog utjecaja Njemačke.

Ovo je priča o kompaniji koja ne oblikuje samo tržište oružja, nego i buduću ekonomsku mapu kontinenta.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Njemački vojni gigant radi u tri smjene i širi se na Balkan appeared first on Biznis Info.

Nekoliko dužnosnika reklo je za Politico da se očekuje da će Evropska komisija i Evropska centralna banka (ECB) nakon višegodišnjeg čekanja napokon dati svoj blagoslov u izvještaju koji će biti objavljen iduće srijede.

Uvođenje eura u Bugarskoj trebalo bi ojačati trgovinu s ostatkom bloka, smanjiti troškove transakcija i ojačati bugarski utjecaj u Briselu.

– Pridruživanje eurozoni samo će ojačati bugarski suverenitet, učestvovat ćemo u procesu donošenja odluka ECB-a – kazao je bugarski ekonomist i bivši potpredsjednik vlade Atanas Pekanov za Politico, prenosi Poslovni.hr.

Decenijama je bugarska valuta lev bila vezana za euro, no zemlja nije imala pravo glasa kada je riječ o monetarnoj politici ECB-a jer nije bila članica.

Ako Bugarska usvoji euro kao što je planirano 2026., čelnik bugarske centralne banke će postati dio Upravnog vijeća ECB-a. Međutim, budući da će Bugarska biti tek 13. najveća članica unije, na koju će se odnositi manje od jedan posto BDP-a eurozone, njen će utjecaj u Vijeću biti ograničen.

Ipak, kritičari upozoravaju da potez sa sobom nosi određeni rizik. Uvođenje zajedničke valute bi moglo, naprimjer, prouzročiti barem jednokratno povećanje cijena, što bi naročito pogodilo siromašnija domaćinstva u ruralnim krajevima dok bi preduzeća imala koristi od promjene valute.

Srednjoročno, niske lokalne cijene se u pravilu prilagođavaju višim evropskim normama zahvaljujući povećanoj trgovini unutar bloka. To je bio model u zemljama koje su nedavno usvojile valutu koje su se sve suočile s povećanjem inflacije.

The post Još jedna članica EU od 1. januara uvodi euro appeared first on Biznis Info.

– Nacrtom su regulisani principi, okvir i procedure za puštanje evra u opticaj u Bugarskoj, određuju se regulative za prelaz i uvodi se prelazni period koji će građanima omogućiti vrijeme za prilagođenje na novu valutu – navode mediji, prenosi Nezavisne novine.

Datum puštanja eura u opticaj u Bugarskoj i dalje je nepoznat budući da to treba da odredi Evropski savjet.

Bugarski mediji ističu da će, nakon stupanja zakona na snagu, u Bugarskoj ostati režim upotrebe dvije valute, bugarskog leva i eura, na mjesec dana. Na kraju prelaznog perioda bugarski lev treba da u potpunosti bude povučen iz cirkulacije. Cijene robe i usluga biće naznačene u dvije valute godinu dana.

Početkom juna, bugarski mediji su, pozivajući se na izvore u Briselu, javili da Bugarska nije ispunila sve potrebne kriterijume za prelazak na euro i da neće ući u eurozonu do 1. januara, što je najmanje godinu dana duže od planiranog.

The post Bugari prelaze na euro appeared first on Biznis Info.

Bugarska ima realne šanse da se pridruži Eurozoni 2025. jer će moći da ispuni sve uslove za članstvo. To je rekao ministar finansija Asen Vasilev poslije neformalnog sastanka ministara ekonomije i finansija u Gentu.

– Pratimo plan za euro – rekao je Asen Vasilev, ministar finansija u Bugarskoj, nakon sastanka sa Kristin Lagard iz Evropske centralne banke (ECB), predsjednikom Eurogrupe Paskalom Donahjuom, komesarom za ekonomiju Paolom Đentilonijem i komesarom za trgovinu Valdisom Dombrovskisom u petak.

– Sve prognoze, i Evropske komisije i ECB-a pokazuju da će posljednji kriterij koji nismo ispunili, kriterij inflacije, biti ispunjen 2024. godine, čime se članstvo otvara 2025. godine – dodao je Vasilev, a prenio medija centar Ministarstva finansija.

Prema njegovim riječima, pridruživanje Eurozoni zahtjeva stabilno političko okruženje i regularnu vladu.

– Cijeli zakonodavni program je već usvojen, odnosno od sada nemamo zakonskih prepreka. Ostaje samo zakon o usvajanju eura, koji je trenutno u konsultaciji sa Evropskom komisijom i Evropskom centralnom bankom – prokomentarisao je Vasilev.

Ministar finansija je dodalo da je Bugarska prošle godine imala deficit od 2,2 posto, što je u granicama dozvoljenog.

– Ove godine smo ponovo u kriterijima, da bismo mogli da nastavimo finansijsku politiku i intenzivan rad na uvođenju eura neophodna je politička stabilnost – rekao je on.

Odgovarajući na pitanje, ministar finansija je rekao da ECB i EK predviđaju prosječnu godišnju inflaciju ove godine oko tri posto.

Prije mjesec dana, Denkov je nagovijestio da Bugarska možda neće ući u Eurozonu 1. januara 2025, već 1. jula iste godine. Razlog je taj što ECB može dati zemlji još nekoliko mjeseci da svoju inflaciju stavi pod kontrolu, prenosi B92.

The post Eurozona uskoro vjerovatno dobija još jednu članicu appeared first on Biznis Info.

– Ponovo smo kao cilj potvrdili da Bugarska uvede euro od 1. januara 2024. godine. Radimo sav tehnički posao, ide prilično dobro, tako da mislimo da tu neće biti problema – rekao je Asen Vasilev u intervjuu za Reuters.

Vasilev je dodao da je “prilično siguran” u pogledu utvrđenog datuma za ulazak Bugarske u eurozonu.

The post Bugarska najavljuje uvođenje eura za 2024. godinu appeared first on Biznis Info.

“Fitch” je ocijeno da je prijem Bugarske u Mehanizam deviznih kurseva (ERM II) koji predstavlja “čekaonicu za euro” pozitivan korak za kreditni rejting zemlje, ali da nikakva trenutna korist ne postoji zbog rizika koji sa sobom nosi pandemija korona virusa, piše B92.

Bugarska je, kao i Hrvatska u ERM II uključena 13. jula ove godine.

Najranije kada bi Hrvatska i Bugarska mogle ući u zonu eura je 2023. godina, nakon bar dvije godine provedene u “čekaonici”.

Međutim “Fitch” je za obje zemlje ocijenio da je malo vjerovatno da do toga dođe prije 2024. godine. Uprkos tome što je postojao rizik da se uključivanje dvije zemlje u ERM II odloži zbog posljedica koronavirusa, do toga nije došlo.

Međutim, ostalo je nejasno kada će Hrvatska i Bugarska ispuniti konvergencijske kriterijume.

Djelimično je to i zbog toga što su pandemija i ograničenja koja je donijela sa sobom oslabili makroekonomske izglede.

The post Evo kad Hrvatska i Bugarska prelaze na euro appeared first on Biznis Info.

Analitičari navode da će ovim biti otvoren put ka prvom proširenju eurozone od 2015. godine kada je u monetarnu uniju ušla Litvanija.

Prema riječima evropskih zvaničnika ova odluka je neminovna nakon konačnog odobrenja ministara finansija eurozone koji će kasnije tokom dana i sutra održati video-konferenciju.

Isti izvori navode da će odluka, najvjerovatnije biti objavljena kada berze ne budu radile, moguće tokom vikenda, kako bi se izbjegle špekulacije na tržištu.

“Oformili smo osnov za Hrvatsku i Bugarsku da uđu u eurozonu”, rekao je predsjedavajući eurozone Mario Senteno.

Zvaničnici ističu da je ostalo da se u narednim časovima riješe neka manja pitanja. Objava bi mogla biti odgođena do vikenda, ali to neće omesti odluku o pristupu mehanizmu ERM-2.

Kada zemlje uđu u ERM-2 ostaju u mehanizmu oko dvije godine prije nego što krenu sa praktičnim pripremama za pristup eurozoni i to je proces za koji je potrebno oko godinu dana zbog čega će nove članice najranije biti primljene 2023. godine.

Srna

The post Hrvatska i Bugarska spremne za eurozonu appeared first on Biznis Info.