Odličan prilog o tome napravio je Youtube kanal “Na hrvatskim cestama”, a BiznisInfo.ba donosi i tekstualni prenos videa.

Što se Koridora 5C tiče, nedavno je dovršeno nekoliko novih dionica. Jedna od njih je dionica Poprikuše – Nemila, dužine oko desetak kilometara, pri čemu ona obuhvaća 3,6 kilometara dug tunel Bosna, koji je trenutno najduži izgrađeni tunel u BiH. Ova dionica je nedavno otvorena za promet uz pomoć privremenog spoja u Nemili.

Druga nedavno dovršena dionica je ona između mjesta Ponirak i čvora Zenica sjever. Barem 90% te dionice čini tunel Zenica, dužine oko 3,3 kilometra. Ovaj tunel ne može biti otvoren za promet dok se ne dovrši dionica između tog tunela i Nemile.

U toku je izgradnja te dionice dužine 6,7 kilometara, koja uključuje dva mosta preko rijeke Bosne, nekoliko tunela i tri vijadukta. Po nekim najavama, bi to moglo biti dovršeno tokom 2026., ali snimke s gradilišta ne izgledaju optimistično za dovršetak do kraja godine. Općenito po iskustvu, sve najave rokova vezane uz Koridor 5C treba uzeti s dozom rezerve.

Tri spojene dionice

Sjevernije, između Žepča i Doboja, je u toku izgradnja tri dionice. Te dionice su od čvora Kostajnica, to jest Rudanka, do Putnikovog brda, dionica od Putnikovog brda preko Usore do Medakova, te od Medakova do Ozimice. Po stanju radova, dionica Kostajnica – Putnikovo brdo vrlo sporo napreduje. Od najvećih objekata ona uključuje izgradnju mosta preko rijeke Bosne te dva tunela.

Dionica od čvora Usora do Medakova je pri samom dovršetku. Ostali su samo završni radovi, nakon čega bi uskoro mogla biti otvorena za promet. Trasa obuhvaća čvor Usora, most preko rijeke Usore, pokriveni ukop dužine 220 metara te čvor Medakovo.

U saobraćajnom smislu ta dionica će dobiti na značaju dovršetkom iduće dionice Medakovo – Ozimica, koja je dužine 21,5 kilometar. Ona započinje nakon čvora Medakovo, a najveći objekt je tunel Crni vrh, dužine 2,2 kilometra. Na kraju dionice je čvor Ozimice. Dovršetak ove dionice se također po najavama očekuje do kraja godine.

Južni dio Koridora 5C

Na jugu Koridora 5C u toku je izgradnja poddionice Tunel Kvanj – Buna, dužine 5,2 kilometra. Tunel Kvanj projektiran je kao dvocijevni tunel dužine 2,7 kilometara. Osim tunela bit će potrebno izgraditi vijadukt dužine 330 metara prije nego se poddionica nastavlja na izgrađenu dionicu Buna – Počitelj. U sklopu izgradnje ove poddionice planirana je izgradnja priključne prometnice dužine 1,4 kilometra s privremenim naplatnim mjestom.

Od ostalih dionica Koridora 5C, na području Žepča, od čvora Ozimice do čvora Poprikuše, izgradnja još nije započela na preostalih 12 kilometara autoceste na tom dijelu, kao što nije započela još ni na dionicama od čvora Odžak do čvora Johovac na sjeveru, te na dionicama od tunela Ivan do tunela Kvanj na jugu.

Sitaucija na sjeveru BiH

Na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine je u toku izgradnja barem jedne od dionica buduće autoceste Vukosavlje – Brčko – Bijeljina – granica sa Srbijom. Dionica koja je svakako u izgradnji je ona od Bijeljine do granice sa Srbijom u ukupnoj dužini od 20 kilometara.

Iako najave govore o njenom završetku do kraja 2026., stanje na terenu ne izgleda nimalo optimistično za takav scenario, jer radovi vrlo sporo napreduju.

Dionica Bijeljina – granica Brčko distrikt, dužine 17 kilometara, nije u izgradnji, a najava je da bi izgradnja mogla krenuti uskoro u 2026. Dionica Vukosavlje – granica Brčko distrikt, dužine 31,5 kilometar, je navodno službeno krenula u izgradnju, barem djelomično, a konkretniji radovi su najavljeni od proljeća ove godine. Za trasu ove autoceste kroz Brčko distrikt i dalje nema dogovora.

Autoput Banjaluka – Prijedor

Još jedna autocesta u izgradnji je ona od Banja Luke preko Prijedora do Novog Grada. Dionica u izgradnji je prva faza dužine 41 kilometar između Prijedora i Banja Luke, a obuhvaća izgradnju čvorova Prijedor, Omarska i Kuljani. Osim toga na trasi su predviđena 23 nadvožnjaka, 10 podvožnjaka, 9 mostova, 7 vijadukata, prolazi za životinje i jedno odmorište.

Priča o izgradnji ove autoceste kreće još 2018. potpisivanjem ugovora, a službeni početak radova je bio novembar 2021. Tada je najavljeni dovršetak u roku od tri godine, ali do danas se izgradnja jedva pomaknula s mrtve točke zbog raznoraznih problema.

Brza cesta kroz centralnu BiH

U centralnom dijelu BiH prije nekoliko godina je započela izgradnja jedne od dionica buduće brze ceste Lašva – Travnik – Jajce. Krajem prošle godine dovršena je prva dionica te brze ceste, dio od budućeg čvora Vitez izlaz iz poslovne zone do Čvora Nević polje u dužini od 4,8 kilometara.

Izgrađena su četiri mosta, jedan vijadukt i Čvor Nević polje. Ova dionica, iako dovršena, nije otvorena za promet, jer može biti otvorena tek nakon dovršetka prethodne dionice kroz poslovnu zonu Vitez u dužini od 560 metara. Gradnja zasad još nije započela u tom dijelu, jer se još radi na rješavanju otkupa zemljišta. Ostale dionice od Lašve do Viteza te od Nević polja prema Travniku i Jajcu također još nisu u izgradnji.

Nova saobraćajnica ka Goraždu

Jugoistočno od Sarajeva u toku je izgradnja brze ceste Prača – Goražde. Koji projekt je dužine 18,4 kilometra i trenutno se brza cesta gradi u polu-profilu, jedan kolnik s dvije trake. Na trasi se već dugi niz godina gradi tunel Hranjen koji će biti dug 5,5 kilometara, a sastojat će se od dvije cijevi.

Jedna cijev će biti namijenjena za vožnju, a druga manja cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu. Nakon njegove izgradnje, to će onda postati najduži do tada izgrađeni tunel u BiH.

Sarajevska obilaznica se i dalje gradi

Zapadno od Sarajeva je još uvijek u toku izgradnja dijela sarajevske obilaznice, poznatog kao LOT 3B. Dužina poddionice LOT 3B je 1,4 kilometra, a radi se o prometnici s četiri trake i dva vijadukta čime će se povezati čvor Vlakovo na Koridoru 5C i mostarsko raskršće gdje se križaju magistrale M17 i M5.

Već dugi niz godina se ovih manje od kilometar i po pokušava izgraditi, ali projekt je obilježen brojnim problemima s imovinsko-pravnim odnosima i dozvolama, pa radovi zapravo većinu vremena stoje.

Brza cesta Mostar – granica RH

Tokom februara ove godine, službeno su započeli radovi na izgradnji buduće brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica s Hrvatskom, koja bi ukupno bila dužine 60,7 kilometara. U izgradnju su krenule dvije poddionice koje spadaju pod dionicu Polog – granica s Hrvatskom. Radi se o poddionicama Polog – Polugrno – Podledinac i Podledinac – Grude istok.

Polugrno – Podledinac ukupne dužine 5,5 kilometara uključuje čvor Polugrno s naplatnim mjestima i spojnom cestom, tri podvožnjaka, jedan nadvožnjak i vijadukt Zvirnjače. Podledinac – Grude istok ukupne dužine 6,3 kilometra uključuje dva čvora s naplatnim mjestima i spojnim cestama, dva nadvožnjaka, jedan podvožnjak i vijadukt Krštelica. Ostatak trase se priprema za realizaciju, ali nije još u izgradnji.

Mostarska obilaznica

Kada smo već kod Mostara, iako nije brza cesta, vrijedi spomenuti projekt južne obilaznice tog grada. Obilaznica se po planu proteže od Pologa do budućeg čvora Mostar jug na Koridoru 5C.

Prva dionica Polog – Miljkovići je dovršena još krajem 2019. godine, ali u toku su još radovi na dionici Miljkovići – tunel Novi. Ta dionica za puštanje u promet će pričekati izgradnju dionice koja se nastavlja na nju, od tunela Novi do čvora Rodoč.

Izgradnja te iduće dionice je nedavno započela i plan je dovršiti u iduće dvije godine. To uključuje izgradnju trotračne ceste s trakom za spora vozila, izgradnju tunela Privorac u “cut and cover” tehnologiji te vijadukta Rodoč.

Na kraju dionice predviđen je privremeni priključak južne obilaznice Mostara s novim kružnim tokom koji će omogućiti povezivanje s lokalnim cestama i magistralom M17. Kada se koridor 5C izgradi do čvora Mostar jug, po planu bi ova obilaznica imala spoj i na taj čvor.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post BiH je veliko gradilište: Ovo je spisak ključnih projekta u 2026. appeared first on Biznis Info.

Ovo se navodi u odgovoru Autocesta Federacije BiH na jedno zastupničko pitanje u Parlamentu Federacije, piše BiznisInfo.ba.

Kako se dodaje, idejni projekt brze ceste Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH je kompletan završen.

Započeo otkup zemljišta

– Na osnovu izrađenog ldejnog projekta i pribavljenih prethodnih suglasnosti nadležnih tijela, pokrenuta je procedura za ishodovanje Urbanističke suglasnosti za prvu dionicu Bihać – Cazin (Ćoralići) dužine 17,95 km – pojašnjavaju iz Autocesta.

Dodaju da je proglasen javni interes za izgradnju kompletne dionice ove brze ceste. Na dijelu brze ceste Bihać – Cazin u toku je postupak eksproprijacije.

– U periodu 2023. do 2025. godine utrošeno je 4,1 miliona KM za projektiranje i 420 hiljada KM za eksproprijaciju – zaključuje se u odgovoru Autocesta na ovo poslaničko pitanje.

O brzoj cesti koja mijenja Krajinu

Brza cesta Bihać – Cazin – Velika Kladuša – granica RH predstavlja strateški važan infrastrukturni pravac koji će unaprijediti povezanost Krajine s Republikom Hrvatskom i Evropskom unijom, povećati sigurnost saobraćaja te doprinijeti privrednom razvoju ovog dijela Federacije BiH.

Dionica 1: Bihać – Cazin (17,9 km)

Početak trase ove dionice predviđen je kao spoj brze ceste s obilaznicom Bihaća, denivelisanom kružnom raskrsnicom, dok je završetak planiran u naselju Ćoralići, neposredno prije Cazin.

Planirani objekti:

• 3 mosta/vijadukta (dupli), ukupne dužine cca 2.446 m
• 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 2.240 m
• 2 petlje

Dionica 2: Cazin – Šumatac (14,3 km)

Trasa započinje u naselju Ćoralići, a završava u naselju Šumatac.

Planirani objekti:

• 6 mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.591 m
• 1 tunel (dvocijevni), dužine cca 1.127 m
• 2 petlje

Dionica 3: Šumatac – Velika Kladuša – granica RH (13,4 km)

Trasa ove dionice počinje u naselju Šumatac na području općine Velika Kladuša, a završava na graničnom prijelazu Maljevac, u neposrednoj blizini šire gradske zone.

Planirani objekti:

• 7 mostova/vijadukata (dupli), ukupne dužine cca 2.866 m
• 2 tunela (dvocijevna), ukupne dužine cca 1.150 m
• 3 petlje
• Čvorište Maljevac

Ova cesta će biti nova “kičma” cijele Krajine i omogućit će njen dalji razvoj.

The post Objavljeno kada počinje gradnja strateške ceste duge 46 kilometara appeared first on Biznis Info.

U prvom kvartalu ove godine planirano je raspisivanje tendera za izradu idejnih projekta, čime se ulazi u narednu fazu realizacije ovih strateški važnih saobraćajnica.

Osovina razvoja Tuzlanskog kantona

Ovim projektima JP Autoceste FBiH potvrđuju jasno opredjeljenje da, pored izgradnje autocesta, sistemski razvijaju i mrežu brzih cesta kao saobraćajnica višeg ranga, s ciljem ravnomjernog infrastrukturnog razvoja Federacije BiH, uključujući i najmnogoljudniji kanton.

Idejna rješenja izrađena su na osnovu kvalitetnih geodetskih i geoloških podloga, uz razmatranje više varijantnih rješenja. Nakon provedenih multikriterijalnih analiza odabrane su najpovoljnije trase, a projekti su praćeni i vizualizacijama koje jasno prikazuju obim, tehničku složenost i značaj planiranih zahvata.

Ove trase će predstavljati i osovinu koridora za Prostorni plan Tuzlanskog kantona koji je u izradi.

Brza cesta Doboj Istok – Gračanica – Šićki Brod

Za dionicu dužine cca 42 km odabrana je varijanta V1. Početak trase je predviđen na entitetskoj liniji na teritoriji općine Doboj Istok, dok je kraj definisan kao interregionali čvor na spoju sa autocestom Žepče – Tuzla – Orašje i gdje se uklapa sa trasom brze ceste Šićki Brod – Dubrave – Kalesija.

Planirani objekti uključuju:

• 16 mostova ukupne dužine cca 2.670 m
• 2 tunela ukupne dužine cca 695 m
• 6 petlji

Brza cesta Šićki Brod – Dubrave – Kalesija

Za dionicu dužine cca 37 km odabrana je varijanta V2. Trasa se veže na prethodnu dionicu interregionalnim čvorištem u općini Lukavac, a koje povezuje autocestu Tuzla – Orašje i brzu cestu Doboj – Zvornik, sa završetkom u Kalesiji, odnosno entitetskoj liniji.

Tehnički elementi obuhvataju:

• 32 objekta (potputnjaci, natputnjaci, cut and cuver, hidrotehnički objekti) ukupne dužine cca m 1674 m
• 6 petlji
• Intereginalno čvorište Šički Brod

Strateški značaj za Tuzlanski kanton

Realizacijom ovih projekata Tuzlanski kanton dobija savremenu, sigurnu i funkcionalnu saobraćajnu infrastrukturu, kojom se unapređuje povezanost zapadnog i istočnog dijela kantona te osigurava kvalitetna veza s Koridorom 5C, regijama srednje i zapadne Bosne, kao i međunarodnom TEN-T mrežom.

Projektovano interregionalno čvorište Šički Brod, kao sastavni i neizostavni dio projekta brze ceste, predstavlja ključnu tačku povezivanja s autocestom i strateški infrastrukturni interes Tuzlanskog kantona, bez kojeg kanton ne može ostvariti puni ekonomski potencijal, saobraćajnu sigurnost i ravnopravno uključivanje u regionalne i evropske saobraćajne tokove.

Poseban značaj ovi projekti imaju za područje Međunarodnog aerodroma Tuzla, kao i za privredni razvoj, skraćenje vremena putovanja, povećanje sigurnosti saobraćaja i unapređenje ukupnog kvaliteta života stanovništva.

Završetkom idejnih rješenja JP Autoceste FBiH potvrđuju svoju ulogu aktivnog nosioca razvoja savremene putne infrastrukture i u Tuzlanskom kantonu, stvarajući planske i tehničke preduslove za naredne faze projektovanja i realizacije ovih strateških saobraćajnica.

The post Veliki korak: Dvije brze ceste mijenjaju Tuzlanski kanton, evo detalja appeared first on Biznis Info.

Donosimo pregled novih dionica cesta i prometnica, poredan hronološki, prema datumu dovršetka ili otvaranja.

Ovaj pregled temelji se na javno dostupnim informacijama i sadržaju iz videa Youtube kanala “Na hrvatskim cestama” koji donosimo u nastavku:

Brza cesta Okučani – granica BiH (druga faza)

Prva značajna dionica završena u 2025. bila je druga faza brze ceste Okučani – granica BiH. Izvođač radova, kompanija Integral Inženjering, završio je svoj dio projekta 16. septembra, i to na potezu od čvora Novi Varoš do mosta na rijeci Savi.

Ova faza obuhvatila je:

• izgradnju čvora Novi Varoš

• most preko kanala Nova Sava (523 metra)

• most preko rukavca Strug (169 metara)

• plato novog graničnog prijelaza

Iako je otvaranje za promet bilo planirano za 11. decembar, ono još nije realizirano zbog problema koji nisu vezani za samu cestovnu infrastrukturu, već za administrativna pitanja na strani Bosne i Hercegovine.

Tunel Učka – obnovljena stara cijev

25. septembra službeno su završeni radovi na obnovi stare cijevi tunela Učka. Time je tunel ponovo stavljen u punu funkciju s dvije prometne cijevi, što je značajno unaprijedilo sigurnost i protočnost saobraćaja između Istre i ostatka Hrvatske.

Tunel je opremljen najmodernijim sigurnosnim i nadzornim sistemima, u skladu s najvišim evropskim standardima za tunelsku infrastrukturu.

Koridor 5C: Beli Manastir – granica s Mađarskom

6. oktobra u promet su pušteni posljednji kilometri koridora 5C kroz Hrvatsku. Riječ je o dionici Beli Manastir – granica s Mađarskom, dugoj oko 5 kilometara.

Otvaranjem ove dionice, zajedno s mađarskom autocestom M6, omogućeno je neprekidno putovanje autocestom u punom profilu, bez graničnog zaustavljanja.

Projekt je uključivao:

• most Travnik iznad odvodnog kanala

• nadvožnjak Gajić

• poljoprivredni prijelaz

• vijadukt Karšica (318 metara) preko željezničke pruge i vodotoka

• nadvožnjak Dražac

Spojna cesta Zabok – Krapina (treća faza)

10. novembra otvorena je treća faza spojne ceste Zabok – Krapina, u dužini od 2,3 kilometra. Dionica se nastavlja na ranije izgrađeni dio iz smjera Zaboka i prati trasu autoceste A2.

Na ovoj dionici izgrađeni su:

• dva mosta preko rijeke Krapinice

• spojni kružni tok

• veza s državnom cestom D1 i čvorom Krapina na A2

Maksimalna dopuštena brzina iznosi 80 km/h.

Obilaznica Preloga i Cirkovljana

Jedan od posljednjih projekata puštenih u promet u 2025. bila je obilaznica Preloga i Cirkovljana, otvorena 3. decembra. Nova cesta duga je 6,8 kilometara i ima važnu ulogu u rasterećenju lokalnog saobraćaja.

Projekt je obuhvatio:

• uklapanje na državnu cestu D20 zapadno od Preloga

• izlaz istočno od Cirkovljana

• više kružnih tokova i raskrsnica

Na dionicama izvan raskrsnica dopuštena brzina iznosi 80 km/h.

Projekti koji su blizu završetka, ali još nisu otvoreni

Do kraja 2025. očekivalo se i zvanično otvaranje još nekoliko infrastrukturnih projekata, ali bez službene potvrde:

• Čvor Mravince (Split) – vizuelno dovršen, ali se čeka tehnički pregled i nastavak radova prema čvoru TTTS

• Čvor Virovitica – spreman za funkciju nakon otvaranja brze ceste Virovitica – Špišić Bukovica

• Brza cesta Virovitica – Špišić Bukovica (5,6 km) – radovi su prema snimkama završeni krajem oktobra, ali cesta još nije službeno puštena u promet

Pun značaj ovih dionica očekuje se tek nakon njihovog povezivanja s još nedovršenim dionicama kod Bjelovara.

Zaključak: Realizacija važnih projekata

Godina 2025. donijela je niz važnih infrastrukturnih iskoraka u Hrvatskoj, od autocesta međunarodnog značaja do lokalnih obilaznica i spojnih cesta. Iako su pojedini projekti još u završnoj fazi, jasno je da se cestovna mreža nastavlja širiti i modernizirati, s posebnim naglaskom na sigurnost, protočnost i regionalno povezivanje.

Očekuje se da će dio trenutno “čekajućih” projekata biti pušten u promet tokom 2026. godine, čime će se dodatno zaokružiti ova investicijska faza.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ovo su dionice novih cesta u Hrvatskoj koje su otvorene u 2025. appeared first on Biznis Info.

Naglašeno je inteziviranje aktivnosti na početku konkretnih radova ključnih za realizaciju ovog projekta. Prvenstveno, istaknuto je da je izrađena studija utjecaja na okoliš, čime su ispunjeni osnovni uvjeti za daljnje faze izgradnje. Osim toga, prema Vladi FBiH je upućen zahtjev za proglašenje javnog interesa.

Također, izrađen je elaborat o eksproprijaciji zemljišta, a u toku idućeg mjeseca bit će podnesen zahtjev za pretvorbu poljoprivrednog zemljišta u građevinsko, nakon čega slijedi proces eksproprijacije za prvu fazu brze ceste Bihać-Cazin, a za koju je u ovogodišnjem Budžetu FBiH izdvojeno 18 miliona KM.

Potom će biti pokrenut postupak za izdavanje urbanističke saglasnosti. Pritom, u toku je postupak javne nabavke za idejni i glavni projekt.

Kako je istaknuto na sastanku, ovaj projekt ima dugoročni značaj za cijeli Unsko-sanski kanton, jer će povezati tri važna grada – Bihać, Cazin i Veliku Kladušu, čime će se dodatno unaprijediti prometna povezanost unutar Bosne i Hercegovine, ali i s EU, s obzirom na blizinu granice s Republikom Hrvatskom.

The post Bliži se početak gradnje brze ceste kroz Krajinu appeared first on Biznis Info.

Finansiranje brzih cesta u FBiH vrši se iz Budžeta Federacije BiH. Vlada FBiH svake godine donosi Odluku o usvajanju programa utroška dijela sredstava “Kapitalni transferi javnim poduzećima – transfer za izgradnju autocesta i brzih cesta”, utvrđenim Budžetom FBiH.

Sredstva su namijenjena za finansiranje troškova projektovanja, eksproprijacije, radova i nadzora.

Brze ceste u Federaciji Bosne i Hercegovine su:

• Bihać – Cazin – Velika Kladuša – Granica sa RH;
• Bihać – Ključ;
• Lašva – Travnik – Jajce;
• Prača – Goražde;
• Mostar – Široki Brijeg – granica sa RH.

Ugovori za izvođenje radova potpisani su za brze ceste Prača – Goražde (Tunel Hranjen) i Lašva – Travnik – Jajce, dionica Lašva – Nević Polje (LOT 5 izlaz iz poslovne zone Vitez – Nević Polje), te posljednja dionica Sarajevske obilaznice od Vlakova do Mostarskog raskršća – LOT 3B.

Ostale dionice su u fazi pripreme za građenje.

Tunel Hranjen

Probijeno više od 50% glavne i servisne tunelske cijevi

Tunel Hranjen ukupne dužine 5,5 kilometara koji je u izgradnji, sastavni je dio projekta brze ceste Prača – Goražde duge 18,5 kilometara (Hrenovica – Hranjen – Goražde), koja će spojiti Sarajevo i Goražde. Izgradnja tunela Hranjen predstavlja historijski projekat za Goražde jer će se cestovna udaljenost ovog grada na Drini i Sarajeva sa sadašnjih 95,6 smanjiti na 56 kilometara.

Tunel Hranjen sastojat će se od dvije cijevi. Jedna će biti namijenjena za saobraćaj motornih vozila i kroz nju će prolaziti dvije saobraćajne trake, za svaki smjer po jedna. Druga cijev će biti servisna i koristit će se za održavanje tunela, kao i za slučaj eventualnih nesreća u tunelu. Radi sigurnosti učesnika u saobraćaju tunel će imati 16  prolaza za evakuaciju pješaka, pet poprečnih prolaza za interventna vozila (u slučaju požara) kao i 10 parkirnih niša za zaustavlja vozila u kvaru.

Od početka projekta radovi se odvijaju na probijanju i izradi primarne pograde. Drugim ugovorom je osim probijanja, predviđena i ugradnja sekundarne obloge tunela Hranjen, odnosno izrada temelja, hidroizolacije, bočnih drenaža i betoniranja. Do sada je ukupno probijeno više od 50% glavne i servisne tunelske cijevi.

Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, a Nadzor nad izvođenjem radova vrši IPSA Institut d.o.o. Sarajevo.

Trenutni ugovor sa Izvođačem radova ističe u septembru 2023. godine, a u pripremi je tender za završetak probijanja tunela Hranjen u iznosu od oko 123 miliona KM bez PDV-a. Sredstva će biti obezbjeđena dijelom iz redovnih prihoda JP Autoceste FBiH, a dijelom iz redovnih transfera iz Budžeta Federacije BiH za period od naredne tri godine, a što će biti definisano između Vlade FBiH i JP Autoceste FBiH.

Tenderska dokumentacija za novi ugovor je u pripremi, te se u narednom periodu očekuje objava i odabir najpovoljnijeg Izvođača radova i Konsultanta za nadzor nad građevinskim radovima.

Završen je i Glavni projekat za izvantunelski dio trase brze ceste Prača Goražde (dužine 13 kilometara) i u postupku je ishodovanje urbanističke saglasnosti. Imovinsko pravni odnosi su završeni na dijelu trase od sjevernog portala tunela do Hrenovice, dok je na dijelu od južnog portala tunela do Goražda eksproprijacija zemljišta u toku.

Lašva – Nević Polje, LOT 5

Brza cesta kroz srednju Bosnu

Na području Srednjobosanskog kantona u toku je izgradnja jednog dijela dionice brze ceste Lašva – Nević Polje, LOT 5 u dužini od 4,8 kilometara. Ostala četiri LOT-a ove dionice čine Lašva – Kaonik, Kaonik – Selište, Selište Vitez (petlja Vitez – ulaz u poslovnu zonu), te Poslovna zona Vitez (petlja Vitez – od ulaza do izlaza iz Poslovne zone). Buduća cesta Lašva – Nević Polje bit će ukupne dužine od 24,3 kilometra.

Na LOT-u 5 grade se četiri mosta i jedan vijadukt. Početak sekcije LOT-a 5 se nalazi poslije petlje Vitez – izlaz iz poslovne zone, koja će biti izgrađena u sklopu gradnje LOT-a 4 (Poslovna zona Vitez). Na kraju sekcije LOT-a 5 predviđena je izgradnja petlje Nević Polje tipa denivelirani kružni tok. Na mjestu petlje, brza cesta se pristupnim rampama priključuje na magistalni put M-16.4 Nević Polje – Bugojno.

LOT 5 je riješen kao cesta sa karakteristikama brze ceste sa dvije saobraćajne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja.

U sklopu izgradnje ove dionice brze ceste je predviđena i regulacija rijeke Lašve na mjestima gdje je u koliziji sa trupom ceste.

Na gradilištu su u toku radovi duž cijele trase. Na glavnoj trasi radi se na škarpiranju i humusiranju kosina nasipa, iskopu i ugradnji nasipa, iskopu jaraka za prikupljanje oborinske vode sa desne strane ceste, izradi kolektora za fekalnu odvodnju, izradi cjevastog propusta i kanalice jarka, te ugradnji betona i montaži cijevi propusta. Radovi su u toku na slijedećim objektima: mostovi Mali Mošunj 1 i Mali Mošunj 2, Stara Bila 2 i Stara Bila 3, Nova Bila i Pečuhe.

Vrši se iskop i regulacija korita rijeke Lašve.

Vrijednost ugovorenih radova je 74.904.570,00 KM sa PDV-om. Izvođač radova je Hering d.d. Široki Brijeg, a Nadzor Divel d.o.o. i Zagrebinspekt d.o.o. Mostar.

Buduća brza cesta će povezati centralna područja BiH sa autocestom na Koridoru Vc u blizini petlje Lučani (Lašva), te će predstavljati važan putni pravac za Federaciju BiH u smjeru zapad – istok. Odlukom Vlade FBiH je utvrđeno da je JP Autoceste FBiH implementator i korisnik eksproprijacije nekretnina potrebnih za izgradnju dionice brze ceste Lašva – Nević Polje na prvom, drugom, trećem i petom, a JP Ceste Federacije BiH na četvrtom LOT-u. Izgradnja se finansira namjenskim sredstvima iz Budžeta Vlade FBiH.

Sarajevska obilaznica – LOT 3B

Poduzete aktivnosti s ciljem nastavka i završetka izgradnje

Trasa brze ceste LOT 3B je spoj petlje Vlakovo sa petljom na Mostarskom raskršću na magistralnu cestu M-17/M-5, ukupne dužine 1,44 kilometra.

Izgradnjom LOT 3B omogućit će se bolja saobraćajna povezanost autoceste na Koridoru Vc sa mrežom saobraćajnica nižeg ranga, magistralnim i lokalnim cestama. Konkretnije, omogućit će se direktna veza za vozila koja prema petlji Vlakovo na autocesti dolaze sa kružnog toka na Mostarskom raskršću, odnosno iz pravca Kiseljaka, Rakovice, Pazarića i Hadžića.

LOT 3B predviđen je kao gradski put sa dvije saobraćajne trake (vozna i preticajna) za svaki smjer kretanja. Vrijednost ugovora u iznosu od 23.283.000 KM sa PDV-om finansiran iz vlastitih sredstava JP Autoceste FBiH potpisan je sa firmom Euro-Asfalt d.o.o.. Nadzor nad izvođenjem radova vrši Konzorcij: Divel d.o.o., Saraj Inžinjering d.o.o. i Institut za građevinarstvo “IG” d.o.o.

JP Autoceste FBiH je 2012. godine preuzelo izgradnju Sarajevske obilaznice LOT 3 (Butila –

Vlakovo – Mostarsko raskršće) od JP Ceste FBiH. Projekat izgradnje LOT 3 je završen je 2008. godine. Izgradnja LOT-a 3B je aktualizirana je 2018. godine, te je zbog nemogućnosti rješavanja imovinsko – pravnih poslova urađena izmjena projekta u zoni Mostarskog raskršća koji je rađen 2008. godine. U skladu sa izmijenjenim projektom pokrenute su procedure izmjene saglasnosti i dozvola.

U decembru 2020. godine započeta je izgradnja LOT-a 3B. Dionica se počela graditi na dijelovima na kojima nije bilo izmjene projekta. Na izmjenu projekta JP Autoceste FBiH još uvijek nije dobilo saglasnosti nadležnih tijela Kantona Sarajevo, Zavoda za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Kako dozvole na izmjene projekta nisu ishodovane na dijelovima na kojima je projekat izmijenjen, odlučeno je da se radovi na LOT 3B obustave do ishodovanja potrebnih saglasnosti i dozvola, kako se ne bi stvarali nepotrebni troškovi.

JP Autoceste FBiH je u fazi razgovora sa predstavnicima lokalnih zajednica, tačnije Općine Ilidža i Kantona Sarajevo.  Poduzimaju se sve aktivnosti s ciljem realizacije zahtjeva lokalnih zajednica i dobivanja potrebnih dozvola. Nakon dobivanja potrebnih dozvola odmah će se nastaviti izgradnja LOT 3B i bit će potrebno šest mjeseci za završetak svih radova. Završetkom izgradnje LOT 3B unaprijedit će se položaj privrednih subjekata u pogledu infrastrukturnog okruženja na lokalitetu Općine Ilidža, te će se podići standard lokalnog stanovništva.

The post Gdje se u BiH grade brze ceste: Smanjit će udaljenosti između gradova appeared first on Biznis Info.