Strateški iskorak kompanije

Članica Uprave TT Kabela Hrvatska Marina Šaravanja kazala je da je riječ o najvećoj pojedinačnoj investiciji u historiji kompanije.

– Ujedno je i strateška jer smatramo da je proizvodnja srednjenaponskih i visokonaponskih kablova od strateškog značaja za energetiku – rekla je Šaravanja.

Dodala je da vrijednost investicije premašuje 40 miliona eura, ali i da to neće biti posljednje ulaganje kompanije u Hrvatskoj.

– U skorom razdoblju imamo plan za pokretanje dodatnih kapaciteta. TT Kabeli u dosadašnjem portfelju proizvode niskonaponske kablove i izvoze u više od 40 do 50 zemalja svijeta. S ovom tvornicom ćemo dobiti još bolju poziciju na tržištu – kazala je.

Ulazak u segment s većom dodatnom vrijednošću

Nova fabrika predstavlja veliki tehnološki iskorak za kompaniju iz Širokog Brijega. Naime, TT Kabeli su do sada bili fokusirani na proizvodnju niskonaponskih kablova, dok će nova investicija omogućiti ulazak u proizvodnju srednjenaponskih i visokonaponskih kablova, koji se koriste u elektroenergetskim mrežama, velikim infrastrukturnim projektima i prenosu električne energije.

Riječ je o proizvodima više tehnološke složenosti i veće dodane vrijednosti, za kojima potražnja u Evropi posljednjih godina snažno raste zbog velikih ulaganja u modernizaciju elektroenergetske infrastrukture i energetsku tranziciju, piše BiznisInfo.ba.

Ministar: Hrvatska elektroindustrija ima svijetlu budućnost

Gradilište fabrike nedavno je obišao i hrvatski ministar privrede Ante Šušnjar. Prilikom obilaska gradilišta Šušnjar je rekao je da će nova Nacionalna strategija industrijskog razvoja podržavati projekte elektroindustrije i daljnje jačanje domaće proizvodnje.

Istakao je da hrvatske kompanije iz ovog sektora uspješno posluju na zahtjevnim međunarodnim tržištima te ocijenio da elektroindustriju u Evropi očekuje svijetla budućnost. Dodao je da Vlada Hrvatske priprema nove finansijske programe, uključujući faktoring za izvoznike, koji bi od jeseni trebao dodatno olakšati poslovanje kompanijama orijentisanim na izvoz.

Za TT Kabele ova investicija predstavlja novu razvojnu fazu i značajno jačanje pozicije na evropskom tržištu, gdje kompanija već godinama ostvaruje izvoz na desetine stranih tržišta.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Bh. kompanija gradi fabriku u Hrvatskoj vrijednu 40 miliona eura: “Najveća investicija u našoj historiji” appeared first on Biznis Info.

Riječ je o dionici koja predstavlja prvi segment budućeg autoputa kojim bi trebali biti povezani Beograd i Banja Luka.

Prvih sedam kilometara u funkciji ove godine

Kako je BiznisInfo.ba ranije objavio, iako je prvobitno bilo planirano da kompletna dionica Rača – Bijeljina, duga oko 20 kilometara, bude završena tokom ove godine, to se ipak neće dogoditi. Umjesto toga, u saobraćaj bi do kraja godine trebalo biti pušteno prvih sedam kilometara autoputa, od graničnog prelaza Rača do buduće petlje Brodac.

Na taj način bit će omogućena funkcionalna veza sa Srbijom, koja privodi kraju izgradnju svoje dionice autoputa Kuzmin – Sremska Rača. Most preko Save već je završen, a nova trasa će se kod Kuzmina spojiti na autoput Beograd – Zagreb.

Praktično, vozači će već ove godine moći koristiti novu autoputsku vezu od autoputa Beograd – Zagreb, preko Kuzmina i Sremske Rače, pa sve do petlje Brodac na putu prema Bijeljini.

Srbija finansira najveći dio projekta

Izgradnja dionice Rača – Bijeljina jedan je od strateški najvažnijih infrastrukturnih projekata u Republici Srpskoj, ali i najveći projekat u Semberiji u posljednjih stotinu godina.

Prema podacima Autoputeva Republike Srpske, ukupna vrijednost projekta iznosi oko 262 miliona KM bez PDV-a. Od toga Republika Srbija finansira čak 80 posto, odnosno oko 206,5 miliona KM, dok Republika Srpska učestvuje sa preostalih 20 posto, odnosno oko 51,6 milion KM.

Ugovor za projektovanje i izgradnju zaključen je u martu 2022. godine s konzorcijem koji čine Integral Inženjering iz Laktaša, Srbijaautoput iz Beograda i Institut za građevinarstvo IG iz Banje Luke.

Prema nedavno objavljenim podacima Autoputeva Republike Srpske, zaključno s aprilom ove godine izvođač je ispostavio 44 privremene situacije u vrijednosti od oko 132,3 miliona KM, što pokazuje da je realizovan značajan dio ugovorenih radova.

Nastavak prema Brčkom i Banjoj Luci

Dionica Rača – Bijeljina predstavlja prvi korak u realizaciji mnogo većeg projekta povezivanja Beograda i Banje Luke autoputem, ali i Beograda i Sarajeva. Nedavno je započela i izgradnja autoputa od Bijeljine prema Brčkom, što je druga dionica kroz BiH.

Najnovija odluka Ministarstva finansija Srbije o izdvajanju gotovo 20 miliona KM potvrđuje da Beograd nastavlja snažno finansijski podržavati ovaj strateški projekat, koji bi u narednim godinama trebao postati jedna od najvažnijih saobraćajnih veza između Srbije i Bosne i Hercegovine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Srbija dala 20 miliona KM za dionicu autoputa u BiH: Veza s regionalnom mrežom koridora appeared first on Biznis Info.

Predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Ivica Budimir najavio je da će tokom ovog mjeseca biti podnesen zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole, čime projekt nakon dugog perioda priprema ulazi u novu fazu. Vrijednost izgradnje tunela i pristupnih cesta procjenjuje se na oko 120 miliona eura.

Direktna veza s autocestom

Nova saobraćajnica povezat će Drvenik i južni dio Makarskog primorja s čvorom Ravča na autocesti A1, piše BiznisInfo.ba.

Projekt je važan ne samo za Hrvatsku nego i za građane Bosne i Hercegovine, jer će omogućiti bržu i kvalitetniju vezu prema jednom od najpopularnijih dijelova hrvatske obale. Ovim pravcem svake godine prolaze desetine hiljada vozača iz BiH koji putuju prema Makarskoj rivijeri, Drveniku i trajektnim lukama za Hvar i Korčulu.

Kroz tunel će biti proveden i vodovod

Budimir je rekao da Hrvatske ceste intenzivno sarađuju s Hrvatskim vodama kako bi se kroz budući tunel postavila i magistralna vodovodna cijev.

Time bi se, osim prometnog povezivanja, riješio i dugogodišnji problem vodosnabdijevanja južnog dijela Makarskog primorja te dijela otoka Hvara i Brača.

Projekt otvara prostor za nove investicije

BiznisInfo.ba je ranije pisao da projekt ima mnogo širi značaj od same prometne povezanosti. Predstavnici lokalnih vlasti isticali su da će nova cesta otvoriti prostor za razvoj hotelskih kapaciteta više kategorije, nove poslovne zone u zaleđu Makarske rivijere te dodatno povezati ovaj dio Dalmacije s Vrgorcem i Ljubuškim.

Istovremeno, očekuje se rasterećenje saobraćaja kroz Makarsku, posebno tokom ljetne turističke sezone, jer će dio vozila koja putuju prema trajektnoj luci u Drveniku koristiti novu prometnicu.

Novi korak nakon višegodišnjih najava

Pravac Ravča – Drvenik već godinama se nalazi među strateškim infrastrukturnim projektima na jugu Hrvatske.

Najava podnošenja zahtjeva za lokacijsku dozvolu predstavlja prvi konkretan administrativni korak koji pokazuje da projekt ulazi u fazu u kojoj se može očekivati ishođenje dozvola, izrada glavnog projekta i priprema za početak radova.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Projekt od 120 miliona eura mijenja put iz BiH prema moru: Kreće gradnja tunela kroz Biokovo appeared first on Biznis Info.

Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine“, kada je riječ o novim investicijama, da RS trenutno ima jednu veoma značajnu investiciju koja je u fazi realizacije.

– Radi se o izraelskoj kompaniji koja svoju proizvodnju seli iz Turske u Gradišku. Vrijednost ove investicije procjenjuje se na oko 15 miliona eura, a planirano je zapošljavanje između 120 i 150 radnika – kazao je Račić.

Fabrika će proizvoditi sanitarije i kupatilsku opremu za izvoz

Ističe da će se ova fabrika baviti proizvodnjom sanitarija i kupatilske opreme, a cjelokupna proizvodnja biće namijenjena izvozu.

Kazao je da ovakve investicije potvrđuju da je Gradiška prepoznata kao povoljna destinacija za strane ulagače, zahvaljujući dobroj poslovnoj klimi, razvijenoj infrastrukturi i podršci lokalne uprave.

– Vjerujemo da će dolazak ove kompanije doprinijeti razvoju lokalne ekonomije i biti podsticaj za dolazak novih investitora – rekao je Račić.

Prijem radnika i obuka već u toku

Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške, rekao je za “Nezavisne novine” da su svi investitori dobrodošli u ovaj grad.

– Radi se ozbiljnoj investiciji koja je pri samom završetku, objekat je završen, u toku je dopremanje opreme, a u prvoj fazi biće zaposleno između 80 i 100 radnika – kazao je Adžić.

On ističe da ova investicija mnogo znači za Gradišku, ali i pokazuje da su Gradiška i Republika Srpska otvorene za strane investitore. Govoreći o početku rada nove fabrike, Adžić je rekao da ne može precizirati tačan datum otvaranja.

– Ne mogu da govorim o tačnom roku jer nemam sve detalje, ali vjerujem da će fabrika vrlo brzo početi sa radom. Već je raspisan oglas za prijem radnika i organizuje se njihova obuka kako bi sve bilo spremno za početak proizvodnje. Očekujem da će to biti u narednih mjesec ili dva – zaključio je Adžić.

Gradiška bilježi rast zaposlenosti i privlači nove investitore

Kako je rekao, ovakav vid investicije pokazuje spremnost Republike Srpske da sarađuje sa kompanijama iz Evropske unije, Izraela i drugih zemalja svijeta koje žele da realizuju svoje razvojne projekte.

– Takvi investitori imaju punu podršku Gradske uprave, ali i Vlade Republike Srpske – naglasio je Adžić.

Dodao je da je u Gradišci posljednjih godina prisutan intenzivan razvoj privrede i rast zaposlenosti.

– Kada uporedimo kraj 2019. godine, period prije pandemije virusa korona, ekonomske krize i drugih globalnih izazova, danas imamo oko 2.300 zaposlenih više. To pokazuje da na području Gradiške postoji proaktivna privredna zajednica i povoljna poslovna klima – rekao je Adžić i istakao da postoji sprega između lokalne uprave i privrednih subjekata.

The post Izraelska kompanija seli proizvodnju iz Turske u BiH: Fabrika od 15 miliona eura donosi 150 radnih mjesta appeared first on Biznis Info.

Ratovi na Bliskom istoku, a posebno u Ukrajini, dramatično su povećali potražnju za municijom, vojnom opremom i bespilotnim sistemima. To je otvorilo prostor za snažan razvoj odbrambene industrije u regionu, koji se danas sve više uključuje u evropske i svjetske lance proizvodnje.

Od američkih ulaganja u bh. kompanije, preko njemačkog preuzimanja hrvatskog DOK-ING-a, do rekordnog rasta domaćih proizvođača, pred očima se stvara nova industrijska mapa Balkana.

BiH: Od tradicionalne proizvodnje do domaćeg drona

Bosna i Hercegovina posljednjih godina doživljava snažan razvoj namjenske industrije, koja je najvećim dijelom koncentrisana u Federaciji BiH. Okosnicu sektora čine Pretis, Igman, Ginex, BNT-TMiH i Binas, dok u Republici Srpskoj značajnu ulogu imaju Orao iz Bijeljine i Tehnički remont Bratunac (TRB).

Najbolji primjer transformacije predstavlja bugojanski Binas. Prihodi ove kompanije porasli su sa svega 1,6 miliona KM u 2021. godini na čak 63,8 miliona KM u 2025., odnosno gotovo 40 puta za samo četiri godine.

Sličan rast bilježe i druge kompanije namjenske industrije, koje posljednjih godina rade punim kapacitetom zbog snažne međunarodne potražnje.

Istovremeno, Federacija BiH ulazi u novu razvojnu fazu ovog sektora. Najavljena je izgradnja dvije nove fabrike namjenske industrije, među kojima i fabrike baruta, dok su u razvoju prvi domaći vojni dron i još tri nova proizvoda.

Posebnu pažnju privukao je i ulazak američke kompanije Regulus Global u vlasničku strukturu Pretisa i Binasa. Time su dvije ključne domaće kompanije postale dio šire međunarodne investicione priče, što potvrđuje da bh. proizvođači više nisu zanimljivi samo kao dobavljači municije nego i kao strateški partneri u razvoju odbrambene industrije.

Srbija: Industrija kao dio strateške autonomije

Srbija predstavlja drugačiji model razvoja odbrambene industrije. Za razliku od većine država regiona koje su članice NATO-a, Srbija vodi politiku vojne neutralnosti, zbog čega domaća proizvodnja ima dodatni strateški značaj.

Odbrambena industrija u Srbiji nije samo važan izvozni sektor nego i jedan od ključnih elemenata očuvanja vlastitih odbrambenih kapaciteta i tehnološke samostalnosti.

Koliko je sektor porastao pokazuje primjer državne kompanije Jugoimport SDPR, jednog od najvećih proizvođača i izvoznika vojne opreme u regionu. Prihodi kompanije povećani su sa oko 202 miliona eura u 2024. na približno 347 miliona eura u 2025. godini, što predstavlja rast od gotovo 145 miliona eura za samo godinu.

Istovremeno, veze između namjenske industrije Srbije i Bosne i Hercegovine mnogo su snažnije nego što se često vidi u javnosti. Jedan od primjera jeste proizvodnja baruta u Srbiji, koji predstavlja ključnu sirovinu za proizvodnju municije u kompanijama poput Igmana iz Konjica.

Saradnja se dodatno produbljuje i kroz kompaniju Orao iz Bijeljine. Vlada Republike Srpske donijela je odluku o prodaji 30 posto državnog kapitala u Orlu konzorciju predvođenom beogradskom kompanijom Glotec, koja je već godinama strateški partner ovog preduzeća. Oko 60 posto prihoda Orla u periodu od 2022. do 2025. godine ostvareno je upravo kroz saradnju s ovom grupacijom.

Nova investicija vrijedna 13,1 milion KM predviđa modernizaciju proizvodnje i razvoj novih programa avionskih motora, čime se dodatno učvršćuje poslovna povezanost odbrambenih industrija Srbije i Republike Srpske.

Hrvatska, Albanija i Kosovo: Od savezništva do zajedničke proizvodnje

Slični procesi odvijaju se i u drugim dijelovima regiona. Deklaracija o vojnoj saradnji Hrvatske, Albanije i Kosova u javnosti je predstavljena prvenstveno kao bezbjednosni sporazum. Međutim, njen možda najvažniji segment odnosi se na razvoj zajedničkih industrijskih kapaciteta.

Tri partnera rade na razvoju oklopnog vozila “Shota”, dok Kosovo ubrzano razvija vlastite bespilotne letjelice i druge savremene vojne sisteme.

Istovremeno, Hrvatska se sve snažnije integriše u evropsku odbrambenu industriju. Najbolji primjer predstavlja ulazak njemačkog giganta Rheinmetall u vlasničku strukturu zagrebačkog DOK-ING-a, kompanije poznate po razvoju robotskih sistema i besposadnih kopnenih vozila.

Ova investicija pokazuje da velike evropske kompanije sve više traže partnere upravo na prostoru Zapadnog Balkana.

Region postaje dio evropske vojne industrije

Kada se svi ovi primjeri posmatraju zajedno, postaje jasno da se Zapadni Balkan više ne može posmatrati samo kao prostor političkih i bezbjednosnih nadmetanja.

Američki Regulus Global ulaže u Pretis i Binas. Njemački Rheinmetall preuzima većinski udio u DOK-ING-u. Srbija i Republika Srpska dodatno povezuju kompaniju Orao sa strateškim partnerom Glotec. Hrvatska, Albanija i Kosovo razvijaju zajedničko oklopno vozilo, dok proizvođači iz Srbije i Bosne i Hercegovine već danas funkcionišu kao dio zajedničkih lanaca dobavljača.

Iako svaka država ima svoje motive – od jačanja strateške autonomije do integracije u evropske lance vrijednosti – zajednički rezultat je isti: region postaje sve važniji dio evropske odbrambeno-industrijske mreže.

Dok će se rasprave o novim vojnim savezima nastaviti, njihova najopipljvija posljedica već se vidi u fabrikama, novim proizvodima, međunarodnim investicijama i rekordnim poslovnim rezultatima kompanija. Odbrambena industrija tako postaje jedan od najdinamičnijih privrednih sektora Zapadnog Balkana i jedan od najboljih primjera kako globalne geopolitičke promjene mogu direktno uticati na razvoj ekonomije.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Od Binasa do Rheinmetalla: Kako je vojna industrija postala jedan od najvećih biznisa na Balkanu appeared first on Biznis Info.

Kompanija, koja se dovodi u vezu s projektima poput Jadransko-jonskog autoputa i tunela Prenj na Koridoru 5C u BiH, upravo je otvorila novu dionicu dugu 28,7 kilometara između Adrana kod Kraljeva i Preljine kod Čačka. Time je vozačima na raspolaganju ukupno 100,3 kilometra autoputa, dok je do završetka cijelog koridora ostalo još svega 12 kilometara.

Prema najavama vlasti u Srbiji, posljednja dionica između Adrana i Vrbe trebala bi biti završena do kraja ove godine, čime će kompletan Moravski koridor, ukupne dužine 112,3 kilometra, biti pušten u funkciju.

Povezuje dva ključna autoputa

Moravski koridor predstavlja jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata u Srbiji jer povezuje dva glavna saobraćajna pravca u zemlji – autoput Beograd – Niš (Koridor 10) kod Pojata i autoput Miloš Veliki, odnosno pravac Beograd – Čačak, kod Preljine.

Na taj način centralna Srbija dobija potpuno novu saobraćajnu osovinu, koja će značajno skratiti putovanja između brojnih gradova i rasteretiti postojeću putnu mrežu.

Za građane Bosne i Hercegovine ovaj autoput ima poseban značaj jer će ga koristiti svi koji putuju prema Kraljevu i Nišu, ali i dalje prema južnoj Srbiji, Bugarskoj, Sjevernoj Makedoniji i Grčkoj. Završetkom koridora putovanja prema tim destinacijama biće brža i jednostavnija.

Više od 100 kilometara za manje od sedam godina

Gradnja Moravskog koridora počela je u decembru 2019. godine, a posao je povjeren američko-turskom konzorciju Bechtel – Enka.

Otvaranjem nove dionice praktično je završen najveći dio projekta, pa će više od 112 kilometara autoputa biti izgrađeno za manje od sedam godina. Takva dinamika posebno privlači pažnju u regionu, imajući u vidu da se pojedine znatno kraće dionice autoputeva u Bosni i Hercegovini grade godinama.

Na upravo otvorenoj dionici izgrađene su dvije velike petlje koje povezuju koridor s Ibarskom magistralom, kao i 16 mostova, četiri nadvožnjaka i sedam podvožnjaka.

Prvi digitalni autoput u Srbiji

Moravski koridor projektovan je za brzinu od 130 kilometara na sat, ukupne je širine 30 metara i smatra se najširim autoputem u Srbiji.

Istovremeno je riječ o prvom digitalnom autoputu u toj zemlji. Trasa je opremljena savremenom telekomunikacionom infrastrukturom, uključujući 5G mrežu i inteligentne sisteme za upravljanje saobraćajem, koji omogućavaju razmjenu podataka između vozila i saobraćajne infrastrukture.

Vrijednost osnovnog ugovora procijenjena je na oko 800 miliona eura, dok je Srbija naknadno obezbijedila dodatna sredstva kako bi ubrzala završetak radova. Projekat obuhvata i regulaciju riječnih tokova u dužini od oko 68 kilometara, čime se trajno smanjuje opasnost od poplava u dolini Morave.

Važna referenca za projekte u BiH

Bechtel posljednjih mjeseci iskazuje interes za najveće infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini. Među njima se izdvajaju oko 100 kilometara duga dionica budućeg Jadransko-jonskog autoputa kroz BiH, ali i najzahtjevniji dijelovi Koridora 5C između Konjica i Mostara, uključujući tunel Prenj.

Upravo zbog iskustva stečenog na Moravskom koridoru ova kompanija se često spominje kao jedan od izvođača koji bi mogao odgovoriti na tehnički najzahtjevnije projekte u BiH.

Dok se u Bosni i Hercegovini još očekuju konačne odluke o načinu realizacije tih projekata, Bechtel je u Srbiji na samom pragu završetka autoputa koji će trajno promijeniti saobraćajnu kartu centralnog dijela zemlje.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Dok se čeka odluka u BiH: Bechtel privodi kraju najsavremeniji autoput u regiji dug 112 kilometara appeared first on Biznis Info.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, od januara do kraja marta ove godine rođeno je 5.551 dijete, što je za 326 ili 6,2 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je rođeno 5.225 beba. Istovremeno, broj umrlih smanjen je sa 9.433 na 9.000 osoba, odnosno za 433 ili 4,6 posto.

Prirodni pad manji za 759 osoba

Zbog većeg broja rođenih i manjeg broja umrlih, prirodni pad stanovništva u prva tri mjeseca ove godine iznosio je 3.449 osoba.

U istom periodu prošle godine prirodni priraštaj bio je negativan za 4.208 stanovnika, što znači da je ove godine prirodni pad smanjen za 759 osoba, odnosno za oko 18 posto.

Poboljšan je i vitalni indeks, koji pokazuje odnos broja živorođenih i umrlih. On je porastao sa 55,39 u prva tri mjeseca prošle godine na 61,68 u istom periodu ove godine.

Manje brakova i razvoda

Statistika pokazuje i da je u prva tri mjeseca ove godine sklopljeno 1.879 brakova, što je manje nego godinu ranije kada ih je bilo 2.077. Istovremeno je zabilježeno i manje razvoda. Od januara do marta razvedeno je 410 brakova, dok su u istom periodu prošle godine evidentirana 523 razvoda.

Još je rano za zaključke

Iako podaci bude određeni optimizam, još je prerano govoriti o promjeni dugogodišnjeg demografskog trenda.

Bosna i Hercegovina se već godinama suočava s negativnim prirodnim priraštajem, starenjem stanovništva i iseljavanjem, zbog čega broj stanovnika kontinuirano opada.

Zbog toga će tek podaci za ostatak godine pokazati da li je poboljšanje zabilježeno u prvom tromjesečju tek privremeno odstupanje ili početak trajnijeg zaokreta u demografskim kretanjima u Bosni i Hercegovini.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pozitivan zaokret u BiH: Rođeno više beba, manje umrlih, prirodni pad stanovništva značajno usporen appeared first on Biznis Info.

Izvoz oružja i municije u maju ove godine iznosio je čak 55,6 miliona KM, što predstavlja uvjerljivo najbolji mjesečni rezultat od početka godine. Ukupan izvoz oružja i municije u prvih pet mjeseci 2026. dostigao je 134,1 milion KM. Osim toga, izvezeno je još sličnih proizvoda poput eksploziva i pirotehničkih sredstava za 46,6 miliona KM.

Maj promijenio sliku

Podsjetimo da je nakon prva četiri mjeseca godine situacija izgledala znatno lošije. Izvoz oružja i municije od januara do aprila iznosio je svega 78,5 miliona KM, što je predstavljalo pad od čak 57,2 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Međutim, samo tokom maja izvezeno je robe u vrijednosti od 55,6 miliona KM, čime je ukupni rezultat značajno popravljen.

Iako je izvoz u prvih pet mjeseci i dalje zaostajao za rekordnim prošlogodišnjim nivoima, pad je smanjen na oko 40 posto, što pokazuje da je sektor u maju uhvatio snažan zamah.

Nizozemska izbila među najveće kupce

Posebno je zanimljiva struktura izvoza po državama. Najveći kupac bh. oružja i municije u prvih pet mjeseci ostala je Češka sa 46,2 miliona KM, što nije iznenađenje s obzirom na to da se ova zemlja već duže vrijeme nalazi među vodećim tržištima za proizvode domaće namjenske industrije.

Pravo iznenađenje predstavlja Nizozemska, koja se pojavila na drugom mjestu sa čak 34,4 miliona KM uvoza. S obzirom na to da ova zemlja nakon prva četiri mjeseca godine nije bila među vodećim kupcima bh. oružja i municije, može se zaključiti da je najveći dio, ako ne i cjelokupan izvoz prema Nizozemskoj, realizovan upravo tokom maja. Slijede:

• Njemačka – 10,2 miliona KM
• Poljska – 9,7 miliona KM
• Sjedinjene Američke Države – 8,3 miliona KM
• Irak – 6,1 milion KM
• Turska – 4,2 miliona KM

Podaci pokazuju da je upravo Nizozemska odigrala ključnu ulogu u snažnom rastu izvoza tokom maja.

Evropsko tržište sve važnije

Još jedna zanimljiva činjenica jeste da među najvećim kupcima dominiraju evropske zemlje i članice NATO saveza. Pored Češke i Nizozemske, među vodećim tržištima nalaze se Njemačka i Poljska, što potvrđuje da se bh. namjenska industrija sve snažnije integriše u evropske lance snabdijevanja vojne opreme i municije.

Takav trend posebno je izražen nakon početka rata u Ukrajini, kada je evropska potražnja za municijom i vojnom opremom značajno porasla.

Očekivanja za nastavak godine

Ostaje da se vidi da li je majski rezultat posljedica realizacije jednog ili više velikih ugovora ili predstavlja početak stabilnijeg oporavka sektora nakon slabog početka godine.

U svakom slučaju, podaci pokazuju da je maj donio snažan zaokret za bh. namjensku industriju i otvorio mogućnost da se do kraja godine značajno smanji zaostatak za rekordnim izvoznim rezultatima iz 2025. godine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Otkrivamo: BiH u Nizozemsku isporučila oružje i municiju vrijedne 34 miliona KM appeared first on Biznis Info.

U periodu januar – maj 2026. godine izvoz je iznosio 7 milijardi i 198 miliona KM, što predstavlja rast od 1,8 posto u odnosu na isti period prošle godine.

Istovremeno, uvoz je dostigao 12 milijardi i 791 milion KM, što je za 4,6 posto više nego u prvih pet mjeseci 2025. godine. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 56,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit dostigao čak 5 milijardi i 593 miliona KM.

Pad trgovine sa zemljama CEFTA-e

Izvoz Bosne i Hercegovine u zemlje CEFTA sporazuma iznosio je 1 milijardu i 118 miliona KM, što je za 6,2 posto manje nego u istom periodu prošle godine. Istovremeno je uvoz iz ovih zemalja iznosio 1 milijardu i 444 miliona KM, što predstavlja pad od 2,4 posto.

Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa zemljama CEFTA-e iznosila je 77,4 posto.

Evropska unija i dalje najvažniji partner

S druge strane, trgovinska razmjena sa Evropskom unijom nastavila je rasti. Izvoz u zemlje EU u prvih pet mjeseci ove godine dostigao je 5 milijardi i 548 miliona KM, što je za 6,6 posto više nego godinu ranije.

Uvoz iz Evropske unije iznosio je 7 milijardi i 525 miliona KM, uz rast od 5,7 posto. Pokrivenost uvoza izvozom u trgovini sa zemljama EU iznosila je 73,7 posto, što je znatno više od ukupnog prosjeka vanjskotrgovinske razmjene BiH, pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Podaci pokazuju da Evropska unija ostaje ubjedljivo najvažnije izvozno tržište za domaću privredu, dok istovremeno rast uvoza nastavlja povećavati ukupni trgovinski deficit Bosne i Hercegovine.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post BiH povećala izvoz, ali deficit nastavlja rasti: U pet mjeseci uvezeno skoro 13 milijardi KM robe appeared first on Biznis Info.

Riječ je o saobraćajnici koja bi zapadnu Hercegovinu trebala kvalitetnije povezati s Koridorom 5C, Hrvatskom i evropskim transportnim mrežama, uz rasterećenje postojećih magistralnih cesta i stvaranje novih pretpostavki za privredni razvoj regije.

Prema podacima JP Autoceste FBiH, cijeli projekat podijeljen je na dvije osnovne cjeline – dionicu Mostar sjever – Polog i dionicu Polog – granica Republike Hrvatske.

Vrijednost projekta gotovo milijardu maraka

Za dionicu Mostar sjever – Polog, dugu oko 20,3 kilometra, procijenjena vrijednost izgradnje iznosi 461,9 miliona KM bez PDV-a.

Istovremeno, vrijednost izgradnje dionice Polog – granica Hrvatske procijenjena je na 476 miliona KM bez PDV-a.

To znači da ukupna procijenjena vrijednost projekta dostiže čak 937,9 miliona KM bez PDV-a, čime se svrstava među najveće cestovne investicije u Federaciji BiH.

Dio trase već ulazi u fazu gradnje

Dok se dionica Mostar sjever – Polog još nalazi u fazi izrade idejnog projekta, studija i prateće dokumentacije, situacija je znatno naprednija na ostatku trase prema granici Hrvatske.

Za dionicu Polog – granica Republike Hrvatske već su izrađeni idejni i glavni projekat, pribavljena urbanistička saglasnost i načelno odobrenje za građenje, a projekat je usklađen s relevantnim prostorno-planskim dokumentima.

Posebno je značajno da su u oktobru prošle godine zaključeni ugovori za izgradnju sekcija Podledinac – Grude istok i Polugrno – Podledinac ukupne vrijednosti oko 106,4 miliona KM bez PDV-a. Gradnja ovih sekcija u međuvremenu je započela.

Sredstva za realizaciju osigurana su iz Budžeta Federacije BiH, čime je projekat i formalno prešao iz planske u fazu izgradnje.

Veza Hercegovine s evropskim koridorima

Autoceste FBiH ističu da je strateški značaj ovog pravca potvrđen i njegovim uključivanjem u procese razvoja indikativnog proširenja Transevropske transportne mreže (TEN-T) na zemlje Zapadnog Balkana.

Pravac Mostar – Vinjani, odnosno granica sa RH prepoznat je kao međunarodna cestovna veza koja povezuje Hercegovinu s cestovnom mrežom Hrvatske i Evropske unije.

Projekat je uvršten u više dokumenata Transportne zajednice i Evropske komisije koji definišu buduće širenje evropske transportne mreže prema zemljama regiona.

Jedan od najvažnijih projekata u Hercegovini

Po završetku, brza cesta povezivat će Mostar, Široki Brijeg i Grude s Koridorom 5C i graničnim prijelazima prema Hrvatskoj, uz značajno skraćenje vremena putovanja i povećanje sigurnosti saobraćaja.

Istovremeno, očekuje se da će nova saobraćajnica dodatno podstaći razvoj privrede, turizma i prekogranične saradnje u zapadnoj Hercegovini.

Aktuelni status projekta pokazuje da se jedan od najvažnijih infrastrukturnih poduhvata u Hercegovini posljednjih decenija postepeno pretvara iz planske ideje u konkretnu investiciju na terenu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Brza cesta duga 61 kilometar i vrijedna 938 miliona KM mijenja Hercegovinu: Objavljeni novi detalji appeared first on Biznis Info.