U kompaniji navode da su u proteklom periodu prevaziđeni značajni izazovi, uključujući posljedice zatvaranja Koksare u Lukavcu i Željezare u Zenici, koje su bile važni partneri i dio industrijskog lanca.

Paralelno s tim, TTU Energetik radi na jačanju konkurentnosti na evropskom tržištu, uz nastavak zapošljavanja mladih radnika, ali i povratak dijela radne snage iz inostranstva.

Veliki broj mladih radnika

Danas kompanija zapošljava više od stotinu radnika, među kojima je i veliki broj mladih. Jedan od njih je Hajrudin Vrbić, koji već dvije godine radi kao CNC operater.

– Ovo mi je prvi posao nakon srednje škole. Kada sam došao u proizvodnju, posao mi se odmah svidio. Uz iskusnije kolege naučio sam mnogo i zavolio ovaj posao – kaže Vrbić.

Sličnog je iskustva i Almin Sinanović, koji već tri godine radi na horizontalnoj bušilici.

– Poručio bih mladima iz metalske struke, ali i onima koji žele učiti, da dođu u TTU Energetik jer ovdje mogu steći ozbiljno znanje iz mašinske industrije – ističe Sinanović.

Povratak radnika iz Slovenije i Njemačke

Generalni direktor TTU Energetik Tuzla Mirza Tufekčić navodi da je kompanija u posljednjih nekoliko godina prošla kroz značajne kadrovske promjene.

– U protekle tri do četiri godine više od 70 radnika otišlo je u penziju. Istovremeno, zaposlili smo nove, uglavnom mlade radnike koji su savladali osnovne procese i prešli na rad na CNC mašinama. U posljednjih nekoliko mjeseci bilježimo i povratak radnika iz Slovenije i Njemačke – kaže Tufekčić.

Dodatno jačanje pozicije

Podsjetimo, TTU je ranije prolazio kroz težak period obilježen stečajem i radničkim protestima. Nakon toga, kompaniju su preuzeli Elektroprivreda BiH i Rudnik Banovići, čime su stvoreni uslovi za njen novi početak.

Danas TTU Energetik ima 107 zaposlenih i radi na modernizaciji proizvodnje, uključujući nabavku novih CNC mašina.

Izvršna direktorica za finansije Šuhreta Žunić naglašava da će modernizacija dodatno ojačati tržišnu poziciju kompanije.

– Kada se završi proces nabavke opreme, bit ćemo osposobljeni da budemo konkurentni na tržištima u regionu i Evropi. To je zahtjevan proces, ali smo spremni na izazove . istakla je Žunić.

Modernizacija do kraja godine

Očekuje se da će završetak nabavke nove opreme omogućiti i povećanje izvoza, čime bi TTU Energetik dodatno učvrstio poziciju jednog od važnijih aktera u bosanskohercegovačkoj mašinogradnji.

Kompletan proces modernizacije trebao bi biti okončan do kraja godine, izvijestio je BHRT.

The post Svijetli primjer bh. privrede: U ovu firmu se vraćaju radnici iz Njemačke i Slovenije appeared first on Biznis Info.

Konzum je imao 1,94 milijarde eura prometa, što je oko 5 posto manje nego predlani. Neto dobit je iznosila 85 miliona eura i bila je veća za čak 67 posto.

Protekle su godine zapošljavali oko 9200 ljudi, što je gotovo 1000 radnika manje nego godinu ranije, otkrivaju statistički podaci Financijske agencije. Prosječna neto plaća iznosila je oko 1360 eura, što je otprilike 140 eura više, izvijestio je portal Danica.hr.

Schwarz grupa ispred Konzuma

Moćna njemačka Schwarz grupa, u kojoj posluju Lidl i Kaufland, lani je ozbiljno premašila Konzum prema prihodima i dobiti. Zajedno su imali oko 2,3 milijarde eura prihoda, što je oko 19 posto više od Konzuma, te 102 miliona eura profita (20 posto više).

TOP 10 trgovaca u Hrvatskoj prema ukupnim prihodima u 2025:

1. KONZUM – 1,94 milijarde eura
2. LIDL – 1,42 milijarde eura
3. SPAR – 1,16 milijardi eura
4. PLODINE – 1,06 milijardi eura
5. KAUFLAND – 881 milion eura
6. STUDENAC – 854 miliona eura
7. TOMMY – 726 miliona eura
8. KTC – 329 miliona eura
9. NTL – 254 miliona eura
10. TRGOVINA KRK – 194 miliona eura

Izvor: Financijska agencija

Gledano pojedinačno, Lidl je protekle godine imao 1,42 milijarde eura prometa i 70 miliona eura dobiti, a Kaufland 881 milion eura prihoda i 32 miliona eura profita. Lidl je zapošljavao 3200 ljudi, a Kaufland 2400 (više nego predlani).

Pritom je prosječna neto plaća u Lidlu lani iznosila oko 1920 eura, što je 180 eura više, a u Kauflandu 1860 eura (220 eura više).

Boso na minimalcu

Osim Konzuma, svi drugi veliki trgovački lanci koji posluju u Hrvatskoj prošle godine bilježe rast prihoda. Studenac je ostvario rast od 13 posto, a slijede Tommy (12), KTC, Plodine i Spar po sedam te NTL i Trgovina Krk po pet posto.

Slavonski lanac Boso ostao je na 11. mjestu s prihodima od 182 miliona eura uz rast od devet posto. Boso je i dalje neslavni rekorder po najmanjim radničkim primanjima: lani je prosječna neto plaća iznosila tek 770 eura.

Na 12. je mjestu talijanski diskonter Eurospin koji je imao i najveći rast prometa, čak 19 posto, te su godinu završili s ukupno 151 milion eura prihoda. No, i dalje posluju s gubitkom (lani minus 6,2 milijuna eura), što ne čudi jer su i dalje u razdoblju ekspanzije i investicija u nove centre.

The post Konzum ostao bez 1000 radnika, izgubio prvu poziciju po prihodima appeared first on Biznis Info.

Ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na više od 90 miliona eura, dok će kompleks obuhvatiti oko 46.000 kvadratnih metara prostora, od čega je približno 40.000 kvadratnih metara predviđeno za zakupce.

Kompleks je zbog svog neobičnog oblika u javnosti već dobio nadimak “pegla“, iako je arhitektonski riječ o eliptičnoj formi sa centralnim atrijem. Ovo je jedan projekata Delta Holdinga, u vlasnštvu Miroslava Miškovića, jednog od najbogatijih ljudi na Zapadnom Balkanu.

Razni sadržaji

Arhitektonski, objekat čine četiri međusobno povezane lamele organizovane oko centralnog atrijuma sa zelenim površinama.

Osim kancelarijskih prostora, predviđeni su i dodatni sadržaji poput ugostiteljskih objekata, maloprodajnih prostora, fitness zona i prostora za edukaciju i profesionalni razvoj.

Prema najavama investitora, prve dvije faze projekta, koje obuhvataju više od 20.000 kvadratnih metara, trebale bi biti završene do sredine godine.

Planirana je upotreba više od 4.700 solarnih panela, kao i geotermalnih sistema, čime bi se moglo osigurati do 60 posto energetske samoodrživosti.

Završetak radova do kraja godine

Iz kompanije navode da interes zakupaca raste kako napreduje izgradnja, a među najavljenim korisnicima je i regionalna kompanija We Share, koja se bavi pružanjem fleksibilnih kancelarijskih prostora.

Završetak kompletnog projekta planiran je tokom 2026. godine, kada bi Delta Iron trebao postati nova poslovna zona u Novom Sadu.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Najbogatiji poduzetnik u regiji gradi zgradu u obliku pegle: Projekt od 90 miliona eura appeared first on Biznis Info.

Dan ranije izvršena je sigurna obustava pogona Aglomeracija. Jučer je u pogonu Visoke peći izvršeno izljevanje posljednje količine tečnog gvožđa. U Čeličani je potom obrađena zadnja talina čelika oko 15 sati, čime je završena proizvodnja čelika u integralnom sistemu.

Integralna proizvodnja neodrživa

Proces obustave proveden je u potpunosti u skladu s unaprijed pripremljenim termin‑planom, uz striktno poštivanje svih zakonskih, sigurnosnih i okolišnih standarda, te uz punu zaštitu zaposlenika i imovine Društva.

U uslovima izražene nekonkurentnosti na tržištu, gdje je uvozni čelik značajno jeftiniji od domaće proizvodnje, kompanija više nije mogla ulaziti u dodatne finansijske gubitke.

Uprava je zaključila da je nastavak integralne proizvodnje ekonomski neodrživ, te da je njena obustava postala neminovna.

Fabrika se ne zatvara

Iz kompanije je rečeno da obustava integralne proizvodnje ne znači zatvaranje fabrike. Kompanija će, u skladu sa finansijskim mogućnostima i važećim zakonskim okvirima, raditi na uspostavi novog modela poslovanja.

Taj proces će podrazumijevati reorganizaciju poslovanja i moguće smanjenje broja zaposlenih, kako među direktno, tako i među indirektno angažiranim radnicima.

Šta je integralna proizvodnja čelika

Zanimljivo je da se gasi integralna proizvodnja čelika ali ne i fabrika. Stoga treba pojasniti šta ovaj pojam znači i koje mogućnosti ostaju, piše BiznisInfo.ba.

Integralna proizvodnja znači da se čelik pravi od početka do kraja u jednoj fabrici, iz osnovne sirovine. U praksi to izgleda ovako:

• Aglomeracija – priprema rude (željezna ruda se “obrađuje” za peć)
• Visoka peć – iz rude se dobija tečno gvožđe
• Čeličana – iz gvožđa se pravi čelik

Dakle: ruda → gvožđe → čelik (sve na jednom mjestu)

To je najskuplji model proizvodnje i energetski najzahtjevniji, ali i “klasični” industrijski model (Zenica ga je imala decenijama).

Šta znači gašenje integralne proizvodnje

Kad se ovo ugasi, znači nema više topljenja rude, rada visoke peći i proizvodnje “od nule”. Drugim riječima, fabrika više ne pravi čelik iz sirovine.

Gašenjem integralne proizvodnje fabrika prestaje proizvoditi čelik iz rude, ali može nastaviti rad kroz preradu, trgovinu ili sekundarnu proizvodnju čelika, uz korištenje uvoznih sirovina i poluproizvoda te uz smanjenje broja radnika. Ostaje da se vidi kakvi su konkretno planovi većinskog vlasnika – grupacije Pavgord iza koje stoji Gordan Pavlović.

Preuzimanje teksta i vizuelnog sadržaja dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Željezara Zenica se ne zatvara: Evo kako će nastaviti rad appeared first on Biznis Info.

DIS je maloprodajni lanac sa sjedištem u Krnjevu kod Velike Plane, u vlasništvu Zorana Tirnanića, dok je vlasnik Amana biznismen Nedal Halil, porijeklom iz Jordana, sa državljanstvom Srbije.

DIS je jedan od većih trgovinskih lanaca u Srbiji, koji raspolaže širokom mrežom marketa širom zemlje. Kompanija je započela poslovanje kao mali veletrgovac, a vremenom se razvila u jednu od vodećih maloprodajnih mreža na srbijanskom tržištu.

Prihodi u desetinama milijardi

Prema dostupnim finansijskim podacima, DIS je u 2023. godini ostvario prihod od 27,7 milijardi dinara (oko 237 miliona eura), dok je neto dobit iznosila 472 miliona dinara (oko 4 miliona eura).

U odnosu na godinu ranije, kompanija je zabilježila blagi rast profitabilnosti, s obzirom na to da je neto dobit u 2022. godini iznosila oko 439 miliona dinara.

Detalji transakcije zasad nisu zvanično potvrđeni.

The post Trgovački gigant pred preuzimanjem: DIS dobija novog vlasnika appeared first on Biznis Info.

Informacija o smjeni u javnost je dospjela putem saopćenja Sindikata Binasa, koji su ovu odluku pozdravili i ocijenili kao svoju veliku pobjedu.

Sindikat: Smjena otvara mnoga pitanja

Iz Sindikata poručuju da smjena direktora budi nadu da će se razjasniti brojna pitanja na koja su, kako tvrde, mjesecima ukazivali.

– Tokom njegovog mandata svjedočili smo potezima koji su išli direktno protiv radnika i Sindikata: od pritisaka, preko nepravdi, do otkaza koji su pogađali najranjivije kategorije – naveli su iz Sindikata.

Tvrde da su među otpuštenima bili demobilisani borci i trudnice, te da su pojedini radnici bili izloženi nepravdi i ličnim obračunima.

Finansijska odgovornost

Sindikat je također postavio pitanje finansijskog poslovanja firme, tražeći odgovore o isplatama osobama koje, kako tvrde, nemaju veze s kompanijom.

– Očekujemo da nadležne institucije to detaljno ispitaju i utvrde odgovornost – poručuju iz Sindikata.

Dodaju i da očekuju od smijenjenog direktora da javno iznese sve informacije o poslovanju firme, na šta je, kako navode, i sam ranije ukazivao.

“Pobjeda radnika”

Sindikat ističe da su, uprkos pritiscima i pokušajima diskreditacije, uspjeli izboriti smjenu direktora.

– Ova pobjeda nije samo sindikalna, već pobjeda svih radnika koji su vjerovali da se nepravda može zaustaviti – naveli su.

Firma koja je doživjela nevjerovatan rast

Smjena dolazi u trenutku kada Binas bilježi izuzetne poslovne rezultate i važi za jednu od najuspješnijih kompanija domaće namjenske industrije.

Prema podacima koje je ranije objavio BiznisInfo.ba, kompanija je prošle godine ostvarila prihode od čak 63,8 miliona KM.

Samo godinu ranije prihodi su iznosili 45,5 miliona KM, što predstavlja rast od oko 50 posto u jednoj godini. Međutim, još impresivniji je pogled unazad.

Naime, 2021. godine ukupni prihodi Binasa iznosili su svega 1,6 miliona KM, što jasno pokazuje razmjere transformacije kroz koju je kompanija prošla.

Od gubitaka do milionske dobiti

Binas je 2021. godine poslovao s gubitkom od oko šest miliona KM. Danas, kompanija ostvaruje profit veći od 15 miliona KM, što predstavlja rast od čak 150 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Ovaj preokret svrstava Binas među najuspješnije primjere oporavka u domaćoj industriji.

Širenje proizvodnje i nova zapošljavanja

Proizvodnja u Binasu kontinuirano raste, a nove narudžbe dolaze iz brojnih zemalja, uključujući Češku, Slovačku, Rumuniju, Italiju, Francusku, Tursku, Hrvatsku i Srbiju.

Kompanija je prošle godine pokrenula zapošljavanje više od stotinu novih radnika, a planirana je i izgradnja novog proizvodnog pogona u Krajini.

Većinski vlasnik Binasa je Federacija BiH sa 51 posto dionica, dok 25,7 posto ima američka kompanija Regulus Global.

Rezultati i pitanja

Upravo zbog ovakvih poslovnih rezultata, smjena direktora Abaza Mandžuke otvara dodatna pitanja o razlozima ove odluke i budućem pravcu razvoja kompanije.

U njegovom mandatu Binas je višestruko povećao prihode, dobit i broj zaposlenih, uz kontinuirana ulaganja u modernizaciju i jačanje proizvodnih kapaciteta.

Ostaje da se vidi hoće li se pozitivan trend nastaviti i nakon ove promjene na čelu kompanije.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Smijenjen direktor koji je od propale bh. firme napravio poslovno čudo appeared first on Biznis Info.

Hotel će biti visok 100 metara, a sadržavat će restorane, vidikovac, spa centar, podzemnu garažu i poslovne objekte. Vrijednost investicije procjenjuje se na oko 100 miliona KM.

Ovo će ujedno biti najviša zgrada u Republici Srpskoj, koja bi mogla trajno promijeniti izgled Banjaluke.

Ko je zapravo Filip Zepter

Filip Zepter, vlasnik kompanije “Zepter”, jedan je od najuspješnijih poslovnih ljudi sa ovih prostora.

Rođen je kao Milan Janković. Mjesto rođenja mu je u Srbiji, iako su njegovi porijeklom iz Bosne i Hercegovine, gdje je i odrastao.

– Moji su iz Bosanske Dubice, a u Veliko Gradište u Srbiji su se doselili pošto je moj otac Milisav postavljen za direktora u jednoj firmi – objasnio je jednom prilikom Zepter.

Ubrzo su se vratili u Bosansku Dubicu gdje se školovao, dok je studije završio u Beogradu. Već tada pokazivao je izražen talenat za biznis. Kasnije je postao poznat kao “kralj posuđa”.

Promjena imena i identiteta

Zepter je u jednom ranijem intervjuu za NIN govorio i o promjeni imena.

– Promjena imena bila je racionalna odluka i zbog nje se ničega nisam odrekao. Svakodnevno sam prisutan i aktivan u Srbiji i Republici Srpskoj. Odluka da promijenimo ime i prezime došla je spontano jer smo se poistovijetili s ostvarenjem “Zepter”, u koje je uloženo 15 godina rada – rekao je.

Prekretnica u Austriji

Od najranijih dana pokazivao je poduzetnički duh, a ključni trenutak u njegovoj karijeri bio je odlazak u Austriju 1980. godine.

– Otišao sam u Austriju zbog usavršavanja njemačkog jezika, bez namjere da ostanem. Nakon prakse od šest mjeseci u jednoj firmi shvatio sam koliko je lako prilagoditi se uređenom poslovnom okruženju i odlučio sam ostati – ispričao je.

Njegov prvobitni cilj bio je skroman – zaraditi i uštedjeti 100.000 njemačkih maraka.

– Želio sam isprobati svoje stvaralačke potencijale u uređenom i poštenom ambijentu. I uspio sam, uz mnogo rada i strpljenja – naglasio je.

Poslovna filozofija

Zepter ističe da je ključ uspjeha sposobnost prilagođavanja.

– Ne postoje vječno uspješni proizvodi, već dobro osmišljeni poslovni koncepti. Važna je brzina prilagođavanja i potpuna posvećenost ideji – smatra on.

Dodaje da je tokom karijere proveo mnogo vremena pregovarajući o uvođenju svog modela direktne prodaje u zakonodavne okvire različitih zemalja.

“Kralj posuđa”

Iako je danas globalno poznat, na početku je poslovao u veoma konkurentnom okruženju.

– Postojale su stotine proizvođača posuđa. Ja sam prodavao proizvode sa potvrđenim kvalitetom i patentima – rekao je.

Do danas je prodano više od 20 miliona komada posuđa, ali ističe da se nije obogatio samo njihovom prodajom, već cjelokupnim konceptom poslovanja.

– Ljudi ne kupuju proizvod, već emociju i predstavu o sebi. Naša filozofija temelji se na zdravlju, dugovječnosti i kvalitetu života – naglašava.

Globalni uspjeh

Kompanija “Zepter” poslovala je u desetinama zemalja, a do 2000. godine bila je prisutna u čak 51 svjetskoj prijestonici.

Zepter ističe da su u svakoj poslovnici angažirali stručnjake koji su klijentima davali savjete o zdravlju i načinu života.

– Zdravlje je najskuplje, a hrana treba biti lijek – poručio je.

Bogatstvo i uspjeh

Prema procjenama, njegovo bogatstvo kreće se između sedam i devet milijardi dolara, iako sam tvrdi da odavno ne vodi računa o ukupnoj cifri. Na pitanje o uspjehu, ističe:

– Lakše je postati nego opstati. Snaga kompanije mjeri se njenom dugovječnošću.

U jednom intervjuu je naveo da je prvu milijardu zaradio brže od Billa Gatesa.

– Sa početnim kapitalom od 50 hiljada, za četiri godine ostvario sam prihod od milijardu tadašnjih njemačkih maraka – rekao je.

Dodaje da se ne osvrće na prošlost:

– Gledam samo naprijed. Sa intuicijom za biznis se rađaš, i taj poriv traje cijeli život.

Novi projekt u Banjaluci

Izgradnja hotela Palas predstavlja njegov novi veliki projekt na ovim prostorima.

Riječ je o investiciji koja bi mogla dodatno promijeniti izgled i razvoj Banjaluke, te je pozicionirati kao moderni urbani centar.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko gradi najvišu zgradu u RS-u: Obogatio se brže od Gatesa appeared first on Biznis Info.

Hartono je bio ključna figura iza razvoja i širenja konglomerata porodice Hartono, koji danas obuhvata neke od najvažnijih kompanija u jugoistočnoj Aziji, posebno u sektorima duhana i bankarstva.

Njegovo bogatstvo procjenjivalo se na oko 19 milijardi dolara, čime je godinama bio na listi sto najbogatijih ljudi na svijetu.

Veliko poslovno carstvo

Porodični biznis izgrađen je oko kompanije Djarum, jednog od najvećih proizvođača cigareta u Aziji, koja je decenijama dominirala regionalnim tržištem.

Paralelno s tim, porodica Hartono izgradila je snažnu poziciju i u finansijskom sektoru kroz Bank Central Asia (BCA), danas najveću privatnu banku u Indoneziji i jednu od najprofitabilnijih u regionu.

Pod njegovim vodstvom, poslovanje porodice nije ostalo ograničeno samo na tradicionalne industrije. Hartono je učestvovao u diverzifikaciji poslovanja kroz ulaganja u tehnologiju, nekretnine i infrastrukturu, čime je dodatno učvršćen dugoročni rast kompanije.

Vlasnik italijanskog kluba

Značajan dio njegovih investicija bio je usmjeren i prema Evropi. Michael Bambang Hartono bio je suvlasnik italijanskog fudbalskog kluba Como, koji posljednjih godina prolazi kroz fazu stabilizacije i ambicioznog razvoja, uz jasne ciljeve napretka na evropskoj fudbalskoj sceni.

Njegova poslovna karijera trajala je više od pola stoljeća, tokom kojeg je učestvovao u transformaciji porodične kompanije iz regionalnog proizvođača u globalno prepoznatljiv konglomerat.

Hartono je važio za jednog od najuticajnijih poslovnih ljudi u Aziji, a njegov pristup vođenju biznisa često je istican kao primjer uspješnog dugoročnog upravljanja porodičnim kapitalom.

Izazovi globalnog tržišta

Analitičari ističu da njegov odlazak dolazi u trenutku kada porodične kompanije širom svijeta prolaze kroz generacijske promjene, ali i sve veće izazove globalnog tržišta. Uprkos tome, kompanije koje je pomagao graditi danas imaju stabilne temelje i snažne pozicije na tržištu.

Smrt Michaela Bambanga Hartona predstavlja značajan gubitak za globalni poslovni svijet, ali i podsjetnik na uticaj koji pojedinci mogu imati u razvoju velikih ekonomskih sistema i industrija.

The post Preminuo jedan od najbogatijih ljudi na svijetu i vlasnik italijanskog kluba appeared first on Biznis Info.

Riječ je o kompaniji na čijem zemljištu je izgrađen i u okviru koje posluje najveći tržni centar u BiH – Sarajevo City Center ili SCC.

Time je nastavljen rast neto zarade iz pretodnih godina. Godinu ranije dobit je bila oko 16,2 miliona KM.

Nastavljen rast prihoda

Firma je prošle godine imala ukupne prihode od oko 43,6 miliona KM, što je za oko dva miliona maraka više nego godinu ranije kada su iznosili 41,5 miliona KM.

Time je također nastavljen rast iz prethodnih godina jer su 2023. ukupni prihodi bili 38,4 miliona KM.

Podsjetimo da je Al Shiddi grupacija nedavno istisnula male dioničare i preuzela sto posto vlasništva u firmi Magros Veletrgovina.

Drugi projekti u BiH

Kako smo nedavno pisali, Al Shiddi planira na Jahorini gradnju hotela od 30.000 kvadrata. Preko svog preduzeća “Shad” koje je u junu prošle godine osnovano na Palama krenuo je u ishodovanje potrebnih dozvola.

Al Shiddi u blizini Sarajeva gradi luksuzni stambeni kompleks “Poljine Hills”. U BiH bio i vlasnik propale avio-kompanije Fly Bosnia od koje su ostali samo dugovi.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Pravo bogatstvo: Koliko novca je lani zaradio vlasnik SCC-a appeared first on Biznis Info.

Ključni korak napravljen je odlukom Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) da prihvati ponudu šibenske kompanije Iskra brodogradilište za kupovinu većinskog udjela u riječkom brodogradilištu 3. maj.

Odluku je objavio ministar financija i novi predsjednik Upravnog vijeća CERP-a Tomislav Ćorić, naglasivši da ponuda u potpunosti ispunjava uvjete javnog natječaja.

Najava velikih ulaganja

– Ponuđeni iznos Iskra brodogradilišta u potpunosti zadovoljava uvjete koji su traženi u javnom natječaju za prodaju udjela u 3. maju. Novi vlasnik preuzima obvezu zadržavanja brodograđevne djelatnosti u 3. maju – izjavio je Ćorić.

Dodao je da je novi vlasnik svjestan potrebnih ulaganja u obnovu proizvodnje te izrazio uvjerenje da će do njih i doći. Prema najavama, novi vlasnik planira ulaganja od oko 100 miliona eura.

Država je javni natječaj za prodaju tri vlasnička udjela u kompaniji 3. maj Rijeka 1905 d.o.o. raspisala u jesen prošle godine, a jedinu obvezujuću ponudu dalo je upravo Iskra brodogradilište, koje je dio slovenske industrijske grupe Iskra, u vlasništvu porodice Šešok.

Novac ide bivšim radnicima

Prema prihvaćenoj nagodbi, sav prihod od prodaje riječkih navoza – ukupno 6,665 miliona eura – bit će usmjeren u stečajnu masu brodogradilišta.

Stečajni upravitelj naveo je da će se tim sredstvima u potpunosti namiriti potraživanja prvog višeg isplatnog reda, odnosno bivših zaposlenika brodogradilišta i Agencije za osiguranje radničkih potraživanja (AORT).

Dio sredstava mogao bi biti raspoređen i vjerovnicima drugog višeg isplatnog reda, iako njihova ukupna potraživanja prelaze 160 miliona eura, pa će namirenja biti simbolična.

Ko je Dušan Šešok

U pozadini cijelog projekta nalazi se slovenski poduzetnik Dušan Šešok, vlasnik industrijskog sistema Iskra, koji posljednjih godina gradi snažnu mrežu industrijskih kompanija širom regije.

Iskra je nekada bila jedan od industrijskih simbola bivše Jugoslavije, a pod Šešokovim vodstvom grupa je transformisana u moderni industrijski sistem koji posluje u više od 30 zemalja.

Preuzimanje riječkog brodogradilišta znači nastavak brodograđevne djelatnosti u Rijeci, jer je riječ o firmi-kćerki brodogradilišta u stečaju koja je već nastavila dio poslova i ugovorila nove projekte.

Za Rijeku bi ovo mogalo značiti potencijalni industrijski preporod i simboličan povratak brodogradnje u grad koji je decenijama bio njen sinonim.

Iskra već snažno prisutna u Hrvatskoj

Šešokova grupa posljednjih godina agresivno širi poslovanje u Hrvatskoj kroz niz industrijskih akvizicija.

Među najvažnijima su:

• Elka (Zagreb) – najveći hrvatski proizvođač kablova, preuzet 2021.

• Remontno brodogradilište Šibenik – preuzeto 2019.

• Elmap (Split) – kompanija specijalizirana za automatizaciju energetskih i vodnih sistema, kupljena 2023.

• eXperio – proizvođač industrijskih mašina, preuzet početkom 2025.

Kupovina riječkog brodogradilišta logičan je nastavak strategije jačanja industrijskog i brodograđevnog segmenta u Hrvatskoj.

Novi projekti u brodogradnji

Iskra brodogradilište Šibenik nedavno je potpisalo ugovor o izgradnji hibridnog plutajućeg doka dužine 110 metara i nosivosti 4.000 tona.

Riječ je o projektu ključnom za modernizaciju šibenskog brodogradilišta jer omogućava remont i servis velikih plovila bez potrebe za suhim dokom.

Projekt je dio investicijskog plana vrijednog više od 30 miliona eura, nakon što je Vlada Hrvatske produžila koncesiju brodogradilištu do 2054. godine.

Velike investicije i u Bosni i Hercegovini

Iskra istovremeno snažno investira i u Bosni i Hercegovini.

U Novoj Topoli kod Laktaša Iskra gradi se novi proizvodni pogon površine 12.000 kvadratnih metara, opremljen modernim linijama za preradu aluminija i bakra.

Proizvodnja će biti namijenjena fabrici Elka u Zagrebu, dok se godišnji obim prodaje procjenjuje na oko 180 miliona eura.

Iskra je ranije otvorila i modernu fabriku kod Laktaša koja već zapošljava više od 250 radnika i smatra se jednom od tehnološki najnaprednijih industrijskih investicija u BiH.

Industrijski sistem s dugom tradicijom

Kompanija Iskra d.o.o. Slovenija osnovana je 1946. godine i danas ima gotovo osam decenija industrijske tradicije.

Grupa zapošljava više od 1.500 radnika i djeluje u sektorima industrijske elektronike, energetike, automatizacije i telekomunikacija.

Ako se preuzimanje riječkog brodogradilišta finalizira, Iskra će dodatno učvrstiti poziciju jednog od najjačih industrijskih sistema u jugoistočnoj Evropi – a Rijeka bi, nakon dugog čekanja, ponovo mogla vidjeti brodove na svojim navozima.

Bivši ministar pravi veliku regionalnu korporaciju

Osim što je jedan od najuspješnijih industrijalaca regiona, Šešok ima i važnu političku biografiju. Bio je ministar finansija u prvoj vladi Slovenije nakon raspada Jugoslavije, a regionalni mediji ranije su pisali da je upravo on najzaslužniji što je Slovenija sačuvala svoje industrijske gigante.

Šešok je, naime, odbio vezati slovensku valutu za neku jaku stranu valutu – što je omogućilo da kurs ostane nizak i da slovenski izvoznici ostanu konkurentni. Za razliku od drugih zemalja regiona, Slovenija je tako izbjegla masovni kolaps industrije u ranim 90-im.

Šešok sada investira širom bivše Jugoslavije i pravi jedan od najvećih poslovnih sistema u regiji.

Preuzimanje teksta dozvoljeno uz obavezno navođenje izvora i postavljanje linka ka originalnom tekstu na BiznisInfo.ba

The post Ko je Slovenac koji vraća brodogradnju u Rijeku i gradi fabriku u BiH appeared first on Biznis Info.